Malo bure zadnja dva dana nakratko nas je posjetilo da smo na vratima kalendarske zime, no stabilni dani se nastavljaju. Tako nam kraj sedmice donosi dosta sunca, slabljenje vjetra i nešto niže noćne i jutarnje temperature vazduha.
Danas, pretežno sunčano. Na sjeveru ujutru mjestimično mraz, po kotlinama povećana niska oblačnost, a ponegdje je moguća i magla. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 6 do 16 stepeni.
Period subota- srijeda:
Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Ujutru u većini kontinetalnih predjela umjeren do jak mraz, a po kotlinama magla (ili sumaglicu) koja će se na sjeveru zadržati i prijepodne. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Dnevna temeperatura vazduha u manjem, a na sjeveru osjetnom porastu, i narednih dana se neće bitnije mijenjati.
Herceg Novi se uz Novi Sad plasirao u drugi krug takmičenja za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture 2021. godine, saopšteno je iz Evropske komisije koja je zasjedala danas.
“Time je ostvaren zaista istorijski rezultata za grad Herceg Novi i partnerske gradove, za Boku Kotorsku i cijelu Crnu Goru.Ova velika pobjeda dokaz je uspješne realizacije projekta ”Herceg Novi 2021” u prvoj fazi takmičenja i zaista velika motivacija za dalji rad cijelom timu”, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.
Evropska komisija će naredne godine organizovati drugi krug takmičenja i krajem te godine objaviti konačnog pobjednika, odnosno grad koji će biti Evropska prijestonica kulture 2021 godine.
Evropska prijestonica kulture je naziv koji dobija jedan ili nekoliko gradova u razdoblju od jedne godine, u toku koje predstavljaju kulturni život i domete gradske kulture, ali i koristi kao način oživljavanja kulturnog i svekolikog života u gradu. Projekat je i šansa za ekspanzivan razvoj kulture, obrazovanja, turizma, ekonomije, infrastrukture, sporta i redstavlja veliki potencijal za privlačenje stranih investitora.
Inicijativa o zajedničkoj kandidaturi je potekla iz Herceg Novog, nakon što je donesena odluka da za kandidaturu mogu konkurisati i države Blakana, koje nisu članice Evropske unije.
Ambasada Crne Gore u Mađarskoj je uzela učešće na Petom humanitarnom diplomatskom Bazaru. Cilj ovog događaja, koji je okupio više hiljada posjetilaca, je da se prikupe novčana sredstva za lokalne humanitarne organizacije koje rade na zaštiti korisnika službi za mentalno zdravlje, pomoć slijepima i djeci sa posebnim potrebama. Na ovogodišnjem Bazaru učestvovalo je oko 50 diplomatskih misija akreditovanih u Mađarskoj.
Prema ocjenama organizatora, a tako i posjetilaca, štand ambasade Crne Gore je bio jedan od najposjećenijih, gdje su gosti imali prilike da degustiraju tradicionalne crnogorske proizvode (vino, rakiju, sir, pršutu, priganice, voće sa crnogorskog primorja).
Posebnu pažnju prosutnih privukla je nagradna igra za koju je Ambasada, zahvaljujući Turističkoj organizaciji Tivat i upravama hotela ‚‚Palma‚‚ i ‚‚Pine‚‚ dodijelila dva dobitna putovanja za Crnu Goru. Napominjemo da je za nagradnu igru vladalo veliko interesovanje brojnih posjetilaca, a promocija Crne Gore i Tivta je dobila daleko najznačajniji prostor od strane prisutnih medija i službenih prezentatora događaja.
Tokom cjelodnevnog programa, vladala je dobra atmosfera, upotpunjena mirisima tradicionalnih jela iz raznih kuhinja svijeta i bogatim kulturnim i muzičkim programima.
Crna Gora je na turističkoj mapi svijeta prepoznata kao destinacija specifične ljepote, sa obalom koju čini više od stotinu pjeskovitih i šljunkovitih plaža, ocijenio je pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma, Marko Petričević, na “Montenegro International beach entertainment show” (MIBES), prvom poslovnom skup te vrste ikada organizovanog u Crnoj Gori, koji je počeo sinoć u hotelu “Splendid Conference & Spa Resort” u Bečićima.
“Skupovi poput MIBES-a pomoći će turističkim poslenicima da kroz kretivnost i inovativne ideje stvorimo preduslove za uspješniju valorizaciju svih prirodnih ljepota s posebnim akcentom na prekrasne plaže koje imamo”, kazao je Petričević.
Iz NTO su kazali da će eminentni stručnjaci iz regiona i svijeta do nedjelje raspravljati o trendovima razvoja plažnog menadžmenta.
Dobrota – foto Zoran Nikolić
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars koja je i inicirala organizovanje skupa, Žarko Radulović, kao ključnu ambiciju naveo je stvaranje regionalno važne manifestacije kao platforme za povezivanje biznisa, ponude i potražnje u domenu upravljanja plažama, a time i intenzivnije promocije destinacije.
“Ovakvi susreti imaju neprocjenjiv značaj sa aspekta sticanja novih znanja i upoznavnja sa najboljom praksom u toj oblasti, što će Crnu Goru približiti mnogo razvijenijim destinacijama poput Ibize i San Trope, čiji predstavnici su ovih dana panelisti MIBES-a”, kazao je Radulović.
Plaža
Iz NTO su saopštili da će danas, drugog dana MIBES-a, turizmolozi raspravljati o tome koliko su festivali, događaji i zabavne manifestacije važni za promociju i razvoj turističke destinacije.
Učesnici skupa će raspravljati i o tome kako unaprijediti tehnologiju upravljanja i zabave na plažama i sve to prilagoditi novim sredstvima komunikacije.
Posljednjeg dana MIBES-a čelnici privrednih komora Monaka, Crne Gore, Srbije, Drača i Hrvatske raspravljaće o mogućnostima unapređenja ponude, valorizacije i atraktivnosti plaža u cilju jačanja konkurentnosti turističke destinacije.
MIBES organizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, NTO, Hotelska grupa Montenegro Stars, Turistička organizacija Budve, Javno preduzeće Morsko dobro, Privredna komora Crne Gore (PKCG) i CTU.
U organizaciji Ambasade Savezne republike Njemačke iz Podgorice u saradnji sa kotorskim župnim uredom, u katedrali-bazilici sv. Tripuna, u subotu 12. decembra u 19 sati biće održan prvi u nizu božićnih koncerata.
U katedrali će nastupit će ženski hor „Joy of Music“ u kojemu pjevaju diplomate i stranci koji trenutno žive u Crnoj Gori, s gudačkim kvartetom „Allegria“.
Na programu su njemačke božićne pjesme kao i djela Händela, Mozarta, Bacha, Gounoda, Wadea, Francka, Masseneta, Corellija, i Grübera.
Hotel Regent Porto Montenegro ovog vikenda upriličiće drugi po redu godišnji Božićni bazar koji počinje u nedjelju 13. decembra, od 12.00 do 17.00 sati na terasi restorana Dining Room.
Božićni bazar okupiće umjetničke radionice, male proizvođače i kreativce, koji će na jednom mjestu predstaviti svoje radove, dok će posjetioci imati priliku da izaberu originalne poklone.
Na štandovima će se naći božićni ručno rađeni ukrasi zanatske radionice Melita, unikatan nakit izređen u ateljeu My Dream, organski proizvodi manastira Duljevo, već prepoznatljivo maslinovo ulje sa etiketom Olcinium Oil, ukrasi i druge home decor sitnice iz umjetničke radionice Moja Nana, teglice želja umjetnice Milice Rajčević, ali i vrlo popularni predmeti oplemenjeni dekupaž tehnikom u izvođenju Meštrina.
Božićni Bazar
Hotel Regent na ovoj manifestaciji će predstavljati sektor hrane i pića u čijoj će se ponudi naći niz originalno upakovanih kolača i raznovrsnih božićnih poslastica, ali i topli napici poput tople čokolade i kuvanog vina.
„Srećni smo što je Regentov Božićni bazar pobudio interesovanje izlagača i javnosti i drago nam je što smo dio prepoznatljivog prazničnog raspoloženja u Tivtu. Kupovina slatkih delicija, maštovitih dekoracija za dom, organskih proizvoda i nakita idealna je uvertira za sezonu darivanja, ali i prilika za druženje“, ističu ovim povodom iz menadžmenta hotela Regent Porto Montenegro.
Bazar će se održavati svake nedjelje sve do 3. januara 2016., odnosno: 13., 20. i 27. decembra i 3. januara u terminu od 12.00 do 17.oo sati.
Ekstremni ronioci Gorički i Kvarantan otkrili su olupinu broda Palestro stradalog u bitki prije 149 godina. Najvažniji dio broda, pramčani kljun, još je jako dobro očuvan
Najvažniji dio broda, pramčani kljun, još je jako dobro očuvan, a bilo je prelijepo vidjeti i prastari lanac sa sidrom na provi, govori Dražen Gorički, ronilac koji je u podmorju Visa, na dubini od 121 metra, otkrio olupinu broda Palestro.
Riječ je o talijanskoj oklopnjači koju je mornarica Habsburške Monarhije potopila 20. srpnja davne 1866. u čuvenoj Viškoj bitki. Iako je Gorički s kolegom Aleksom Kvarantanom iz tima DragorSub ovaj značajni relikt otkrio još prošle godine, službenu potvrdu pronalaska dobio je tek prije nekoliko dana. Združenu akciju s tom svrhom vodili su Ministarstvo kulture, Flotila Hrvatske ratne mornarice, Obalna straža RH i Hrvatski restauratorski zavod.
– Na provu i kljun, njegov karakterističan podvodni dio kojim se probijalo neprijateljski brod, otpada od 25 do 30 metara od ukupnih 63, koliko je Palestro izvorno bio dug. Ostatak je razbacan po dnu mora, na potezu od 30 do 40 metara. Uspjeli smo razabrati dijelove topova, a 60-ak metara dalje vidjeli smo veliki komad za koji se poslije uspostavilo da je krma – priča Gorički. Otkriće Palestra nastavak je priče iz 2005., kad je u Viškom akvatoriju pronađena olupina jedne od dvije velike talijanske oklopnjače stradale prije gotovo stoljeće i pol. Bila je to Re d’Italia, koju je onda austrijska flota, mada brojčano slabija, lukavo probila upravo kljunom u bok i potopila. Talijani su pretrpjeli poraz u kojemu je poginulo ukupno 38 časnika i 574 mornara. Od toga, njih 200-tinjak bilo je na Palestru, koji je zapaljen pobjegao s poprišta bitke i zatim eksplodirao.
Izmjenom Statuta Bokeljske mornarice, nakon četrdeset godina, podružnica Kotor transformiše se u matičnu organizaciju sa podružnicama Tivat, Herceg Novi i Beograd. Iz imena se briše 809. (Bokeljska mornarica 809.) tako da će ubuduće naziv organizacije biti Bokeljska mornarica Kotor, jednoglasno je usvojeno na sinoćnoj Skupštini Bokeljske mornarice podružnice Kotor, najstarije bratovštine mornara na svijetu, stare 12 vjekova.
Novom izmjenom Admiral ponovo postaje glavna ličnost u Bokeljskoj mornarici sa pravom veta na sve odluke ukoliko smatra da nisu u interesu Bokeljske mornarice. Admiral će se birati konsenzusom. Viceadmirala i predsjednika Upravnog odbora mornarice birati će se iz Matice.
Skupština Bokeljske Mornarice
Za admirala predložen je prof. dr Anton Sbutega, danas ambasador Crne Gore u Italiji, dok je tajnim glasanjem između dva kandidata Ilije Radovića i Saše Miloševića, Radović je predložen ponovo za viceadmirala. Za predsjednika Upravnog odbora predložen je Aleksandar Dender, a za zamjenika Brano Maslovar.
Obrazlažući predloge izmjena Statuta iz 2011.godine, predsjednik Upravnog odbora Aleksandar Dender kazao je da je nakon dugih pregovora i okruglog stola koji je okupio stručnu i naučnu javnost, jednoglasano podržan stav da se Kotoru mora vrati status matice.
Skupština Bokeljske Mornarice
„Izmjene Statuta mornarice uradila je posebna radna grupa, kojima su se suprotstavljale podružnice Tivat i Herceg – Novi, dok je pozitivno mišljenje imala podružnica Beograd. Bokeljska mornarica kroz vrijeme se morala prilagođavati političkim, ekonomskim i društvenim prilikama, a danas stoji pred velikim izazovima. Na kraju smo ipak postigli dogovor, ispravili jednu grešku, na čemu se zahvaljujem svima“ – kazao je između ostalog Dender.
Skupština Bokeljske Mornarice
Između dvije skupštine mnogo toga je urađeno, a jedna od najzančajnih aktivnost je svakako rad na upisu Bokeljske mornarice na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Posebno je apostrofiran i pohvaljen rad Odbora sa mladima, koji je doprinio da preko dvadeste mladih ljudi bude primljeno u članstvo, obnovi i popravci oružija, kao i nabavci uniforma, čulo se na sinoćnoj redovnoj Godišnjoj Skupštini.
Izložba Hercegnovljanina Tihomira Konjevića biće otvorena večeras, 11. decembra u 20 sati u foajeu Dvorane Park – Herceg-Novi.
Tihomir Konjević nije klasičan slikar. Njegovi radovi imaju makar tri dimenzije, a, noseći duh davnašnjeg Mediterana, i onu četvrtu, vremensku.
Svoje ulice i kantune, prepune preciznih ali razigranih detalja, pravi od gipsa, drveta, kamena, stakla – svega onoga što čini klasično pokućstvo primorskih domova.
”Za mene je izazov kada pravim nešto što nisam ranije. Ideje su svuda oko mene i razvijaju se za svako djelo ponaosob… nije mi teško da radim na sitnim detaljima” – kaže Tihomir.
On je i slikar i maketar, arhitekta i zanatlija. Umjetnost je davno nadrasla hobi – za Tihomirove radove mnogo je zainteresovanih i u inostranstvu – ipak, izložba koja slijedi mu je prva u fizičkom prostoru (dok na društvenim mrežama njegovi radovi već dugo imaju odane i brojne fanove)
”Zadovoljan sam da se se prva izložba događa u Herceg Novom, gradu gdje živim i izvlačim ono što je ostalo iz prošlih vremena, inspirišem se i to prenesem na moje radove” – kaže ovaj umjetnik.
Tihove slike su, osim ambijentalnih, pune i nostalgičnih posveta djetinjstvu – u njegovom gradu naći ćemo, pored Ulica bure ili Bokeljske ljubavi i Ulicu klikera i eme esese, Pudinga od čokolade ili Dragana Radulovića. Time taj grad više nije samo topos Mediterana koga ima sve manje – već i naših djetinjstava.
Ročište za ispitivanje potraživanja u stečajnom postupku za Jadransko brodogradilište iz Bijele odgođeno je za 25. decembar.
Stečajni upravnik Žarko Ostojić potvrdio je „Vijestima“ da je prema 250 do sada pristiglih prijava prijavljeno više od 20 miliona eura potraživanja.
Stečaj je u kompaniji iz Bijele pokrenut krajem juna na zahtjev Poreske uprave (PU) koja je prvobitno potraživala oko šest miliona eura. “Vijesti” nezvanično saznaju da će taj iznos potraživanja pojedinačno najvećeg povjerioca, naknadno biti vjerovatno smanjen.
Drugi po veličini povjerilac je Crnogorska komercijalna banka (CKB) kojoj je Brodogradilište ostalo dužno oko dva miliona eura.
Bivši i sadašnji radnici od ove kompanije prema prijavi potraživanja potražuju nešto više od milion eura.
Postoji i prijava potraživanja 330 radnika koji potražuju naknade za neisplaćene zimnice.
Krajem septembra povjerioci Jadranskog brodogradilišta izabrali su petočlani bord povjerilaca u kojem su ušli predstavnici Vlade (Poreske uprave), Crnogorske komercijalne banke (CKB), kao i firmi Boka pilot, Meser Tehnogas Beograd i Ilino promet Skoplje.
Firma Boka pilot potražuje 994.415 eura, Hemosan Bar 687.043 eura, Meser Tehnogas Beograd 444.145 eura, Ilino promet Skoplje 460 hiljada, itd.
Vlada već duže bezuspješno pokušava da proda Brodogradilište, a sada je u opticaju prodaja njegove imovine partnerima kanadskog biznismena Pitera Manka.
