Kulturno zavičajno udruženje (KZU) “Napredak” Gornja Lastva u okviru manifestacije „Dane pejzaža 2024“, organizovali su koncert klape “Kaše” iz Dubrovnika.
Dejana Stjepčević ispred udruženja Napredak podsjetila je da ovo 10. godina kako se ova manifestacija realizuje te da su zadovoljni posjetom programa.
“Vidjeli ste i po broju posjetilaca i po reakciji publike da je nastup klape Kaše bio jako uspješan. Mi već naredno veče imamo nešto drugačiji koncert sastava “Kind of blues”. Nakon toga očekuje nas i za nas najznačajniji događaj a to je Lastovska festa koja se ove godine dešava jubilarni pedeseti put”, kaže Stjepčević.
Klapa Kaše u Gonjoj Lastvi
Cilj je, podsjeća ona, da se sačuva ambijent Gornje Lastve i tradicija i kulturno nasleđe uprkos činjenici da više nema stanovnika u selu.
“Ova ambijentalna cjelina je jako interesantna turistima koji borave u Tivtu i tome u prilog ide i činjenica da na koncertima bluza, džeza kao i na koncertu u svitanje, od prisutne publike, oko 80 odsto budu turisti. I to je vid valorizacije ovog područja ali i turističke ponude grada”, ističe Stjepčević.
Klapa Kaše u Gonjoj Lastvi
Luka Šerić član klape Kaše kaže da su do sada više puta nastupali i u Tivtu i u Donjoj Lastvi ali da je ovo njihov prvi nastup u ovom ambijentu koji je, kaže, očaravajuć.
“Bilo je lijepo nastupiti ovdje , iako bez mikrofona i ozvučenja, ali možda i bolje, bili smo nekako bili prisniji s publikom i nadam se da ćemo ponovo ovdje nastupati”.
Gornja Lastva foto Boka News
Sponzori ovog koncerta bili su Dubrovačko neretvanska županija, Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Porto Montenegro.
Budva Dan državnosti - foto MediabiroBudva Dan državnosti - foto Mediabiro
Budva Dan državnosti - foto Mediabiro
Budva Dan državnosti - foto Mediabiro
Budva Dan državnosti - foto Mediabiro
Trg ispred Starog grada sinoć je odisao emocijom, nostalgijom, pobjedom i herojstvom, a sve zbog filmske muzike uz koju je veliki broj posjetilaca proslavljao 13. jul – Dan državnosti Crne Gore. Slavio se i jubilej – 20 godina rada i postojanja Turističke organizacije Budva, što je bio i razlog da svojim sugrađanima i turistima daruje veče za pamćenje.
„Vodimo vas u jednu filmsku avanturu, u izvođenju revijskog orkestra, pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika. Sigurna sam da će Bojana Stamenov, Marijana Šovran, Dado Topić, Matija Canata i Siniša Radan uspjeti da probude odavno zakopane emocije koje su u svima nama, te da će nas vratiti u mladost i neke lijepe trenutke”, istakla je, uoči koncerta, predstavnica TO Budva Ljubica Pribilović.
Tako je i bilo. Pun gradski trg uživao je uz svjetsku i jugoslovensku filmsku muziku koju je sinoć u Budvu doveo novosadski orkestar Big bend. Numera iz filma „Ratovi zvijezda” koja već 50 godina slavi hrabrost, nadu i avanturu, otvorila je filmsko veče. Uslijedila je kompozicija iz italijanskog filma „Život je lijep” – o žrtvovanju u najtežim vremenima tokom Drugog svjetskog rata. Zatim se publika podsjetila i koliko su Jugosloveni doprinijeli borbi protiv fašizma i to kroz muziku iz filma „Valter brani Sarajevo”. Dirigent Fedor Vrtačnik ponosan je što je u ovaj projekat ušao sa TO Budva.
Budva Dan državnosti – foto Mediabiro
„Ovo je nastavak jedne divne saradnje sa TO i Opštinom Budva. Na sceni imamo fantastične muzičare novosadskog Big benda i gudački orkestar opere pozorišta iz Novog Sada. Fantastičan i dinamičan program domaće muzike. Šta je film bez muzike? Filmska muzika u Jugoslaviji ostavila je trag kao jedan trend, koji se izvodi i kod nas i u svijetu”, istakao je Vrtačnik.
Program je vodila jedna od omiljenih glumica u regionu Sloboda Mićalović. Koncertu je dala posebnu čar i magiju. Filmska muzika je najveća podrška glumcu, kaže Mićalović. A sinoć, inspiracija je bila u budućnosti bez rata, istakla je Mićalović.
„Sve ono što ne možemo da prenesemo kako treba ili nam je potrebna pomoć, muzika je ta koja nas podrži. I muzika i gluma su usko povezane i na pozorištu i na filmu. Filmska muzika je nešto što zauvijek ostaje kada je numera dobra. Ostaje kao nešto što ti vraća sjećanja, emocije na dobre filmove, likove. I mi glumci doživljavamo da naši likovi doživljavaju besmrtnost. I kada nijesmo ovdje, kroz muziku možemo da vratimo sva ta sjećanja”, poručila je Mićalović.
Jedno od lijepih sjećanja donijela je muzika iz čuvenog jugoslovenskog filma „Balkan ekspres”. Bojana Stamenov, džez i soul umjetnica, pjevala je čuvene hitove iz filma. Naglašava da je u ovim vremenima važno promovisati kulturu.
„Meni je jako drago što Crna Gora svoj današnji dan, pogotovo u Budvi, obilježava na ovaj način. Nijesmo ni svjesni koliko znamo dobre muzike. Go, Budva! Svaka čast za ovaj koncert. Srećan praznik”, poručila je Stamenov.
Budva Dan državnosti – foto Mediabiro
Publiku je oduševila i operska diva Marijana Šovran. Ističe da je sinoćnji koncert uspio da vrati posjetioce u vrijeme kada su hitovi, poput “Over the rainbow” iz Čarobljaka iz Oza, postali popularni. Zahvaljuje TO Budva što je uvidjela značaj toga.
„Posebno sam srećna što ću sa TO Budva da proslavim 20 godina njihovog postojanja, jer 20 godina i veoma uspješno sarađujem sa njima. Saradnja sa TO Budva je zaista fenomenalna. Veliki su profesionalci. Vrlo su gostoljubivi, što je važno za turizam”, rekla je Šovran i dodala da je sinoćni koncert učinio veliku stvar za Crnu Goru, posebno za Budvu.
Uslijedili su i hitovi EX YU muzike poput Devojko mala, Flojd, Odlazim, a volim te. Uvertira u filmsko veče bio je orkestar Gradska muzika Budva. Nizale su se starogradske melodije, ali i popularni hitovi koji su učinili da već u 21 sat glavni trg bude pun.
Elena Vukčević, članica je orkestra već osam godina. Za Mediabiro kaže da je ponosna što je sinoć bila dio proslave Dana državnosti i jubileja TO Budva.
„Na koncertu smo imali zabavne i ritmične pjesme kao što su rok, pop i latino. Nadam se da turisti vole našu gradsku muziku, a vidi se i da im se sviđamo. Gradska muzika Budva ima veliki značaj za našu zajednicu, za naš grad, zato što smo mi porodica koja traje jako dugo. Gradska muzika je i zajednica koju svi treba da dožive barem jednom u svom životu. Mi sviramo za svakog. Repertoar nam je takav da ima dosta žanrova i da svako može da se pronađe, navela je Vukčević.
U TO Budva ističu da su od svog osnivanja 2004. godine fokusirani na kulturu i manifestacioni turizam u gradu, čemu je sinoć i svjedočio pun trg ispred Starog grada.
„Možemo reći da smo za sve ove godine, zahvaljujući vizionarskom timu, uspjeli da se izdignemo na jedan zavidan nivo, prateći svjetske trendove. Tako je i ovog puta. U tom stilu proslavljamo Dan državnosti, a ujedno i jubilej TO Budva”, zaključila je predstavnica TO Ljubica Pribilović.
Ribari vade jastoge i druge rakove ulovljene u Sjevernom moru, u blizini Whitbyja, u sjeveroistočnoj Engleskoj. Whitby je treća po veličini luka za lov jastoga u Europi. Ondje se svake godine na kopno iskrca oko 100.000 jastoga, što osigurava posao za 150 ljudi.
Prije 30 godina u istoj je luci bilo tridesetak velikih ribarskih brodova, a danas ih se može izbrojati na prste jedne ruke. Bijela riba poput bakalara migrirala je odavno na sjever u hladnije vode, a ribari su se morali okrenuti lovu na rakove.
Potom je nova katastrofa pogodila lokalnu ribarsku industriju: od kraja 2021. jastozi i drugi rakovi počeli su ugibati u ogromnom broju iz nepoznatog razloga. Neki mještani sumnjaju na vladin projekt jaružanja za novu luku nakon Brexita u regiji Teesside, sjeverno od Whitbyja. Stručnjaci pak krivca vide u patogenu.
Kako bilo, za spas jastoga pokrenut je projekt mrijestilišta koji uključuje izlov ženki jastoga, od kojih svaka nosi tisuće jaja iz Sjevernog mora kako bi se mogle sigurno izleći.
Kompanija Monteput, koja upravlja prioritetnom dionicom auto-puta, naplatila je za dvije godine njegovog funkcionisanja ukupno 19,4 miliona EUR putarine.
Iz Monteputa su kazali da je u prethodnih godinu naplaćeno 10,2 miliona EUR putarine, milion više nego u prvoj godini funkcionisanja.
Auto-putem je od 13. jula prošle godine do danas prošlo 2,54 miliona vozila, što je rast intenziteta saobraćaja od 12 odsto u odnosu na prvu godinu funkcionisanja, kada je prioritetnom dionicom od Smokovca do Mateševa prošlo 2,26 miliona vozila.
Prosječno je u prvoj godini auto-putem prošlo 6,2 hiljade vozila dnevno, a u drugoj 6,93 hiljade.
Iz Monteputa su saopštili da je ta kompanija od osnivanja posvećena unapređenju saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori, a ove godine obilježava dvije godine funkcionisanja dionice od Smokovca do Mateševa.
„U prethodnom periodu, Monteput je kroz organizovanje službi i nabavku opreme uspostavio funkcionalan sistem upravljanja i održavanja čiji je cilj obezbjeđivanje uslova za bezbjedno korišćenje auto-puta“, rekli su iz kompanije.
Oni su dodali da je godišnjica funkcionisanja prioritetne dionice prilika da se predstavi njihov rad i ostvareni rezultati.
„Auto-put je ove godine dobio i upotrebnu dozvolu što podrazumijeva da nema tehničkih nedostataka koji utiču na sigurnost i funkcionalnost objekta. U toku probnog rada otklonjeni su uočeni nedostaci, a izvođač radova je u saradnji sa nadzornim organom i investitorom obavio funkcionalna ispitivanja“, navodi se u saopštenju.
Iz Monteputa su poručili da službe za građevinsko i elektro-mašinsko održavanje, nadzor i upravljanje saobraćajem, zaštite i spašavanja, te za naplatu putarine rade neprekidno 24 sata kako bi auto-put bio funkcionalan i bezbjedan.
„Pored zaposlenih, za kvalitetno održavanje infrastrukture, obezbjeđena je potrebna mehanizacija koja uključuje 21 specijalizovano vozilo za održavanje, a na raspolaganju je pet vatrogasnih“, rekli su iz Monteputa.
Oni su saopštili da je u drugoj godini rada bilo manje saobraćajnih nezgoda, kao i požara na automobilima, u odnosu na prethodnu godinu. Na auto-putu su zabilježene 24 saobraćajne nezgode, u kojima je devet osoba povrijeđeno, a jedna je izgubila život. Bilo je 18 požara na automobilima, od kojih je polovina sa manjom materijalnom štetom.
Iz kompanije su poručili da je unapređenje usluga i sistema naplate putarine u fokusu Monteputa.
„U cilju povećanja broja korisnika elektronske naplate putarine kompanija je pokrenula akcijsku prodaju tag uređaja koji na akciji košta deset EUR, dok minimalna dopuna korisničkog računa iznosi 20 EUR, a svi ENP korisnici imaju deset odsto popusta na cijenu putarine“, rekli su iz kompanije.
Oni su dodali da je proširen naplatni centar Mateševo, a povećan je i broj mjesta za prodaju i dopunu tagova.
„Cilj je da se poveća broj ENP korisnika čime bi se rasteretio i ubrzao saobraćaj na naplatnim centrima. Uspostavljanjem saradnje sa Putevima Srbije, ENP korisnicima je omogućeno da jedan tag uređaj koriste u obje zemlje“, rekli su iz Monteputa.
Oni su dodali da je kompanija ove godine usmjerena na izradu projektne dokumentacije za nove dionice auto-puteva i brzih saobraćajnica. Objavljeni su tenderi za jedan idejni projekat i šest idejnih rješenja, čime se stvaraju uslovi za dalje projektovanje, ugovaranje i izgradnju saobraćajne infrastrukture.
„U tom kontekstu je izuzetno važno što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila povoljan kredit za nastavak gradnje autoputa od Mateševa do Andrijevice. Završen je pretkvalifikacioni javni poziv i u toku je evaluacija prijava u skladu sa EBRD kriterijumima“, saopštili su iz Monteputa.
Oni su naveli da je tunel Sozina u posljednjoj godini ostvario prihod od 11,96 miliona EUR, dok preostali dug prema Evropskoj investicionoh banci (EIB), koji je nastao usljed kredita za gradnju tunela, iznosi 8,5 miliona i biće otpaćivan do maja 2030. godine.
„Kompanija preduzima intenzivne aktivnosti na investicionom održavanju tunela koje predstoje u narednom periodu“, navedeno je u saopštenju.
Iz Monteputa su poručili da nastavljaju sa radom na unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore, sa ciljem boljeg povezivanja i ekonomskog razvoja, kao i integracije u evropsku mrežu koridora.
Jedan od najistaknutijih programa združenih produkcionih i umjetničkih snaga KotorArta i TMF-a održaće se 16. jula na ostrvu Gospa od Milosti, uz podršku Ambasade Italije u Crnoj Gori i Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu. Renomirani svjetski ansambl iz Rima, Mare Nostrum, nastupiće pod dirigentskom palicom maestra Andree de Karla, izvodeći odabrana renesansna i barokna djela.
Skriveni biser Boke Kotorske otvoriće se po prvi put kao umjetnička scena, a na njoj će premijerno u Crnoj Gori biti koncertno izvedeni djelovi opera La Circe i Coriliano, za koje je libreto napisao don Krsto Ivanović. Kanonik Crkve sv. Marka, rođeni Budvanin, hroničar i libretista, Ivanović je većinu svog života proveo u Veneciji, pišući libreta za opere koje su izvođene u Veneciji, Beču i Pjaćenci. Ansambl čine Đulija Bolkato, sopran, Gabrijele Toskani, violina, Marko Keršbaumer, violina, Ulrik Gaston Larsen, teorba, Tomas Kiđoni, violončelo, Amleto Mateuči, kontrabas i Lućija Adelaide di Nikola, čembalo i orgulje.
“Jedinstven spoj zvuka, istorije, arhitekture, duhovnosti i prirode ovaj događaj izdvaja i čini svojstvenim vrhuncem programa Festivala. Nadaleko poznat po unikatnosti i profesionalizmu, ansambl Mare Nostrum već dugi niz godina posvećeno istražuje i promoviše muziku baroknog i renesansnog perioda. U harmoniji sa ambijentom ostrva Gospa od Milosti, u narodu poznatog i kao Školj, na površini od 160 sa šezdesetak metara, ansambl će publici pružiti najvjerniji portret jednog vremena. Ostrvo, na kome se nalaze franjevački samostan i crkva Gospe od Milosti, posvećena začeću Bogorodice, već 500 godina obilaze hodočasnici, a te večeri priliku da ga posjete imaće i ljubitelji renesansne i barokne muzike. Premijerno će moći da čuju libreta skoro zaboravljenog crnogorskog libretiste don Krsta Ivanovića”, izjavili su iz PR službe Festivala.
Mare Nostrum je osnovao Andrea de Karlo 2005. godine, kao ansambl viola. Ansambl se ubrzo okrenuo raznovrsnijem intrumentarijumu, i danas je repertoar prvenstveno baziran na baroknoj muzici rimskih kompozitora, s posebnim akcentom na vokalnoj muzici Alesandra Stradele (1639-1682). De Karlovo originalno istraživanje o odnosima ekspresivnosti, senzibiliteta i prirode zvuka pruža novo viđenje estetike vokalne i instrumentalne muzike 17. vijeka. U brojna izdanja ansambla ubrajaju se: Orgelbuchlein, s djelima Johana Sebastijana Baha, Le Concert des Violes, Coup de cour, (2010), Nueva Espana (2012) itd. Pod dirigentskom palicom Andrea de Karla ansambl je objavio zbirku kompakt-diskova s djelima Alesandra Stradele, u okviru projekta za izdavačku kuću Arkana. Na kompakt-diskovima snimljeni su: svjetska premijera serenade La Forza delle stelle, oratorijum S. Giovanni Crisostomo -kao prvo izdanje u svijetu (2014), svjetska premijera oratorijuma S. Editta, vergine e monaca, regina d’Inghiliterra (2016), oratorijum S. Pelagia (2017), opera La Doriclea (2018), komična opera II Trespolo tutore (2020), kao i nedavno otkrivena opera Amare e Fingere (2022).
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacija u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 28. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, uz podršku zlatnog sponzora Coca-Cola HBC Crna Gora, te kompanija Luštica Bay, Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Regent Montenegro i drugih značajnih sponzora, partnera i prijatelja iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.
Dvadeset treće izdanje KotorArta i njegovih Don Brankovih dana muzike svečano je otvoreno sinoć uz monumentalno djelo Karmina burana Karla Orfa koju je izveo Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, kao i dječiji hor JUOŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora. Kao solisti nastupili su Rovena Dželjilji, sopran, Matijas Dželji, tenor i Armand Ljikaj, bariton, dok je sve učesnike predvodio maestro Robert Homen. Mješoviti hor pripremio je Dritan Lumshi a dječiji hor profesorica Vesna Ivanović.
Ovaj značajni kulturni događaj posvećen je liku i djelu maestra, Kotoranina, Miroslava Mira Homena koji je, u svojoj bogatoj karijeri, Karminu buranu izveo preko 100 puta. Direktor KotorArta Ratimir Martinović kazao je u svom obraćanju da ovogodišnji vizual festivala predstavlja mističnu umjetnost, hiromantiju – sposobnost izučavanja linija, znakova i brijegova na ljudskom dlanu, po kojima se mogu pročitati ljudske sudbine i budućnost. Kako je rekao, na dlanu Kotora i KotorArta odavno se nalaze linije imena Don Branka Sbutege, Darinke Matić Marović i mnogih drugih koji su, kako je kazao, svojim životima i djelima utisnuti u sudbinu grada Kotora, a neki od njih i samog festivala.
KotorArt 2024.
“Večeras svečano ukazujemo i na onu liniju na dlanu za koju Kotorani odavno znaju ali je večeras, ovim događajem, nekako posthumno i sa poštovanjem zajedno obznanjujemo a koja nosi ime Miroslava Mira Homena. Kroz djelo koje ga je proslavilo – Karminu Buranu, pa još pod dirigentskom palicom njegovog sina Roberta”, rekao je on.
Martinović je napomenuo da uvijek prepoznaju one koji su ih podržavali od samih početaka. On se tom prilikom zahvalio bivšim predsjednicima Opštine Nikoli Konjeviću i Mariji Maji Ćatović, kao i sadašnjem predsjedniku Opštine Kotor, Vladimiru Jokiću.
KotorArt 2024.
“Hvala i svim drugim partnerima sa kojima djelimo iste vrijednosti koje promovišemo ovdje u Kotoru. Povjerenje ćemo pravdati djelima kao i do sada. Umjetnička produkcija KotorArta povezuje ovaj prostor sa Evropom i svijetom, afirmiše upravo spoznajne, etičke i estetske vrijednosti koje se suprotstavljaju gluposti i laži, zlu i unutrašnjem ružnom. Ove vrijednosti su brana civilizacije prema varvarstvu i haosu. Naš Festival valorizuje lokalne i nacionalne kulturno-umjetničke vrijednosti i nadasve njihovu povezanost sa Evropom i svijetom. Kotor je grad koji je od svog osnivanja prije dva milenijuma dio evropske civilizacije, o čemu svjedoči činjenica da regionalno ima najveću koncetraciju kulturnih dobara na listi UNESCA u odnosu na broj stanovnika. Ova katedrala je vjekovima simbol duhovnih, etičkih i estetskih vrijednosti grada. Utemeljena upravo na njima uspjela je da odoli brojnim istorijskim i prirodnim potresima. U to ime, želim svim građankama i građanima sretan Dan državnosti moderne i razvijene Crne Gore i još jednom želim da vam poželim dobrodošlicu na KotorArt i njegove Don Brankove dane muzike”, poručio je on.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić prisjetio se u svom obraćanju mnogih velikana koji su utkali svoja djela u grad Kotor, kao što je Miroslav Miro Homen.
Otvaranje KotorArta – foto Mediabiro
“Kroz film ćemo biti u prilici da se upoznamo sa njegovim djelom i njegovim životom kako bi osjetili njegovo prisustvo među nama. Ne samo njegovo nego i nebrojenih, koji su nas vodili do ove noći. U našem postojanju smo omeđeni riječima, jezikom i govorom, često onemogućeni da izrazimo ono što osjećamo. Čini nam se da vrijeme pored nas teče, da ono što je bilo ostaje iza, a čekamo barem nagovještaj onoga što će biti, sluteći da smo u sjedištu vrtloga , gdje nema ni prošlosti ni budućnosti već je svaki tren sadašnjost. Da su svi prošli i budući tu, sada. Ne možemo stajati pred ovom katedralom a ne stajati sa onim mladićem Tripunom koji je sa jednom strašnom rečenicom o slobodi u dalekoj Nikeji zaradio oreol mučenika i vječnosti. Hvala KotorArtu što nas jednom godišnje okupi da nas podsjeti na milenijume trajanja, da nas kroz umjetnost učini barem malo boljima”, rekao je on.
Za ambasadorku Evropskeunije u Crnoj Gori, Oanu Kristinu Popu, KotorArt je omiljeni festival u Crnoj Gori koji povezuje ljude različitih kultura i govnornih područja.
“Kultura prevazilazi granice i jezike, to je jezik srca, most koji povezuje ljude drugačijeg porijekla i vjerovanja. Kroz umjetnost i muziku otkrivamo našu zajedničku ljudskost i kultivišemo međusobno razumijevanje – osnovu na kojoj dugotrajni mir i prosperitet mogu cvjetati. Crna Gora sa svojim bogatim tradicijama i živom kulturnom scenom je pokazala nepokolebljivu posvećenost evropskim vrijednostima. KotorArt festival potvrđuje tu obavezu, prikazujući izuzetan talenat i kreativnost koji cvjetaju godinama unutar ovih starih zidina”, naglasila je ona.
Kad slavimo državnost, odajemo počast umjetnosti – istakla je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović. Kako je dodala, KotorArt promoviše naslijeđe i znanja Kotora i Crne Gore na međunarodnoj sceni i obrnuto. Ministarstvo kulture i medija pruža u kontinuitetu podršku KotorArtu, prepoznajući ga kao značajni element kulturne ponude Crne Gore. Ta podrška ogleda se u statusu festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, finansijskoj podršci, logistici pa sve do našeg prisustva danas ovdje, kao i na svim manifestacijama koje se organizuju pod imenom KotorArt. Zato, neka se čuje muzika zvona. Zvona stvaralačke moći ljudske duše, neka nas oplemene. Neka zvone zvona buđenja, slavljenja i širenja kulture i umjetnosti”, kazala je ministarka Vujović.
KotorArt 2024.
Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart.
Tramp – Donald Trump Foto: Brendan McDermid / REUTERS
Amerika je u šoku. Napadnut je bivši predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump lakše je ozlijeđen. Sve se dogodilo u gradu Butleru u Pennsylvaniji dok se Trump obraćao pristalicama okupljenima na skupu u sklopu njegove kampanje.
Napadač je identificiran i ubijen. U pucnjavi je ubijen jedan od sudionika skupa, a još su dvije osobe ranjene i u teškom su stanju, potvrdila je policija.
Usred Trumpova govora začuli su se pucnji i bivši američki predsjednik uhvatio se za desnio predio glave i vrata te legao na pod. Odmah su ga okružili tjelesni čuvari iz Tajne službe i zaštitili. Snimke povrđuju da je bivši predsjednik ranjen u predjelu desnog uha. Dok su mjesto skupa osiguravale interventne snage, Trump je evakuiran u vozilo i kolona se brzo udaljila. Pomoć mu je pružena u lokalnoj bolnici.
FBI je kao napadača identificirao 20-godišnjeg Thomasa Matthewa Crooksa.
U Herceg Novom, juče je svečano otvorena je rekonstruisana Obala Nikole Kovačevića – dionica šetališta od Titove vile do Galeba u Igalu.
Značaj završetka ovog kapitalnog projekta prepoznali su predstavnici državnih i lokalnih institucija, dok su presijecanjem vrpce predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predstavnica Uprave za kapitalne projekte, Bojana Mitrić otvorili ovaj rekonstruisani dio šetališta.
Predsjednik Opštine Stevan Katić podsjetio je da su Igalo i Herceg Novi na ovu rekonstrukciju čekali više od 50 godina i napomenuo da nijedan problem ne može čekati pet decenija na svoje rješavanje.
“Kao i na mnogim drugim primjerima gdje su drugi zapeli ili stali, mi smo reagovali i učinili sve u našoj moći da stvari pokrenemo sa mrtve tačke. Proaktivnim djelovanjem omogućili smo da Herceg Novi više ne bude mjesto koje će država zaobilaziti po pitanju investicija, ali i svog generalnog odnosa”, istakao je on.
Kako je naglasio, trasa duga oko 1,4 km, u cijelosti je popločana kvalitetnim behaton pločama, postavljena je nova vodovodna, kanalizaciona, hidrantska i atmosferska mreža, postavljena je i kompletno nova javna rasvjeta, nova ograda, posađeni tamarisi i palme.
Foto Mediabiro
“Siguran sam da je ovo najveće ulaganje u rekonstrukciju šetališta kroz samo jedan projekat, još od njegove izgradnje, odnosno završetka uskotračne željezničke pruge početkom prošloga vijeka, koja je nakon njenog ukidanja pretvorena u jedno od najljepših pješačkih zona na Jadranu”, rekao je on i najavio rekonstrukciju drugog dijela šetališta, od hotela Plaža do Meljina, u saradnji sa Morskim dobrom, koja je planirana za septembar.
“Uređenjem te dionice, Herceg Novi će prvi put dobiti kompletno sređeno šetalište od Igala do Meljina. Ukupna ulaganja u ove dvije dionice iznosiće preko 5 miliona eura, što predstavlja rekord, ali naše šetalište i Herceg Novi to zaslužuju”, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Katić se posebno zahvalio nekadašnjem direktoru Uprave javnih radova Boru Lučiću, koji je za vrijeme svog poslovnog trajanja uspio staviti Herceg Novi visoko na listi gradova kojima su potrebne investicije većih vrijednosti.
„Uprava javnih radova sada ima oko 15 velikih projekata u Herceg Novom koji se realizuju, počeli su polako da se završavaju jedan po jedan. Izgradnja autobuske stanice i mnogi drugi projekti koji se trenutno rade i koji će u sljedećem periodu biti završavani poboljšaće turističku sliku ovog grada, olakšati svima nama koji živimo u ovom gradu, uljepšati život, a omogućiti gostima koji ovdje dolaze da uživaju u nečem novom i ljepšem. Vlada je napokon prepoznala potrebu i obavezu da ulaže u ovaj grad i sada prisustvujemo rezultatima te pomoći,“ naveo je Lučić.
Foto Mediabiro
Na značaj koji će šetalište u Igalu imati kako za lokalno stanovništvo, ali i turiste ukazao je i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, te je podsjetio da je pomenuti projekat započet još 2017. godine.
“Jako sam zadovoljan rekontruisanim dijelom šetališta, ovo je nešto što će umnogome značiti kako građanima Herceg Novog tako i svim turistima koji posjete naš grad. Uz rekonstrukciju i drugog dijela šetališta mislim da ćemo dobiti jedan dio grada koji će biti na ponos svih nas”, poručio je on.
Kako je istakao sekretar Sekretarijata za komunalne djelatnosti, Vasilije Seferović novost na ovom šetalištu su potapajući stubići kojima će saobraćanje biti ograničen na period od 6 do 10 sati, te će nakon toga automobilima moći da uđu samo rezidenti, oni koji imaju prebivalište i sopstvenu garažu ili dvorište tako da vozilo ne ostaje parkirano na šetalištu.
„U narednom periodu u planu je i rješavanje parkinga u naseljima Gomila i Topla koja imaju zaista veliki problem sa parking mjestima, tako da smo u pripremi projektne dokumentacije i nadam se da ćemo u toku sljedeće godine i te probleme riješiti,“ najavio je Seferović.
Da ovim projektima Herceg Novi dobija novo ruho smatra i Aleksandar Kovačević iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
„Borimo se da kao Agencija budemo u službi građana i struke i da sve na čemu radimo ima svrsishodnost i kvalitet koji je neophodan da se dičimo time. Mi se trudimo da kvalitet ne trpi naspram nekih želja i korekcija koje su se dešavale na šetalištu. Imali smo blic raspravu među građanima da li na šetalištu da budu palme ili tamarisi. Nekako se stvorio konsenzus da ovaj drvored budu palme,“ kazao je Kovačević.
Verse i note, regionalne muzičke zvijezde Gibonni-a, zapjevaće se na malom lukobranu Luštica Bay-a, u ponedeljak 15. jula, sa početkom u 21 sat.
Gibonnijeve velike pjesme ispunjene još većim stihovima, uz pogled na svetionik i horizont Jadrana na destinaciji Luštica Bay, zasigurno će obilježiti ovo ljeto. S velikim guštom će se slušati Libar, Tempera, Sreća, Žeđam, Tajna vještina, i mnogi drugi hitovi.
Luštica Bay – foto Boka News
Iako su karte za ovaj koncert već odavno rasprodate, svi posjetioci koji do sada nisu kupili ulaznice, moći će iz restorana i sa promenade Luštica Bay da uživaju u ovom spektaklu.
Stajanjem na Trgu od oružja tokom 30 minuta, uz veliki transparent sa hronologijom zahtjeva od 2008. do ove godine, aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Koto skrenule su pažnju aktuelnoj vlasti na probleme koje imamo kao zajednica sa vladajućim politikama koje su u kontinuitetu urušavale vrijednosti 13.jula – Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore.
Performans pod nazivom “Građanska Crna Gora – Odmah” bio je veoma zapažen među brojnim turistima, od koji su neki zastajkivali, raspitivali se o čemu se ovdje radi, te fotografisali i slali slike u svijet. Primijetili su Animine poruke i građani/ke Kotora, kojih nije bilo baš toliko mnogo, ali su učesnice osjetile snažnu podršku puštanjem prigodne muzike iz obližnjeg lokala (pjesma “Bella ciao”, posvećena partizanima italijanskog otpora, koji su se borili protiv okupacionih trupa nacističke Njemačke i kolaboracionističkih fašističkih snaga tokom oslobađanja Italije). Istaknute crvene zastave Crne Gore i dobro raspoloženje odlično su se “uklopili” u cijeli performans, iako to nije bilo planirano.
Sa 13-julskog performansa ANIME – foto Boka News
Među zahtjevima koje su aktiviskinje “Anime” pobrojale na jednom mjestu, a koji su bili aktuelni tokom 17 godina održavanja ovakvih performansa i to baš povodom 13. jula, bili su i “”1000 potpisa protiv siromaštva” (2010.) “Zločinačka prošlost, korumpirana sadašnjost – dosta je” (2012.), “Dok živim i dišem – za antifašizam” (2014.), “No pasaran! Neće proći” (2016), “13. jul dobar dan za ustanak” (2018.), “Ne možete nam oduzeti sjećanje na slobodu” (2022.), do ovog najnovijeg: “13.jul građanska Crna Gora- odmah”. Nakon performansa, aktivistkinje su razmjenile utiske o performansu, podijelile mišljenja i stavove u vezi aktuelne političke situacije u Crnoj Gori.
Sa 13-julskog performansa ANIME – foto Boka News
-Ovog 13.jula šaljemo poruku da Crna Gora jeste građanska i da vladajuća elita mora to apsolutno uvažiti, sprovoditi i ostati na kursu ulaska u Evropsku uniju. Građanska Crna Gora garantuje uvažavanje svih bez obzira na rod, vjeru i naciju. Dižemo glas protiv uništavanja građanskog koncepta državnosti. Istina, nenasilje poštovanje različitosti. Pravda i mir su na ovoj strani. Tražimo zaštitu građanske Crne Gore odmah, poručile su u svom performansu članice “Anime”.
