Hrvatska je službeno proglašena zemljom s najčišćim morem za kupanje u Evropi, prema najnovijoj službenoj analizi Europske komisije i Europske agencije za okoliš. Ovo priznanje dodatno je potvrdio i američki magazin Travel + Leisure, koji je istaknuo Hrvatsku kao izvanrednu destinaciju za ljubitelje plaža i morskih aktivnosti, piše Fiuman.hr.
Analiza, koja se temelji na podacima iz prošle godine, pokazala je impresivne rezultate za Hrvatsku. Naime, 99,1% hrvatskih obalnih područja, točnije njih 886 od 894 ispitanih, dobilo je izvrsnu ocjenu za kvalitetu morske vode. Ispitivanje je uključivalo 27 država članica Europske unije, Švicarsku i Albaniju. Hrvatska je zauzela prvo mjesto, dok su Grčka i Cipar slijedili.
Magazin Travel + Leisure prepoznao je Hrvatsku kao vrhunsku destinaciju za ljubitelje mora. U članku se ističe kako plivanje ili jedrenje u nevjerojatno čistom moru u Hrvatskoj zvuči kao ljetni san koji treba ostvariti što prije. Iako Hrvatska još uvijek nije toliko popularna kao Grčka ili Italija, svakako se ističe među europskim ljetnim destinacijama. Gotovo 50 milijuna ljudi svake godine posjeti hrvatske obale, što dodatno potvrđuje njezinu atraktivnost.
“Hrvatska se može pohvaliti impresivnom obalom. Ima 2736 kilometara kopnene obale te dodatnih 4000 milja obale otoka i otočića u Jadranskom moru. Jadransko more, široko oko 193 kilometra, odvaja Italiju od Balkana i poznato je po svojoj čistoći“, dodaju u članku.
Ove godine se navršava 29 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svetskog rata. Aktivistkinje Anime povodom Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine iz kotorske ANIME poručuju
Srebrenica-PAMTIMO
1995 – 2024.
11.jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim osuđenikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim Slobodana Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida i do danas se ne zna koja je uloga Crne Gore u tim dešavanjima. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacinalnosti.
Skupština Crne Gore je 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici. 7.juna 2021 Skupština je usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojom se zabranjuju i osuđuju izjave postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Ove godine Crna Gora je podržala Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
Danas je jasno da cilj usvojenih dokumenata nije ostvaren i da podržavaoci/saučesnici genocida nisu promijenili svoju osnovnu ideju – uništiti sve što se „ne moli srpski“, samo su stavili maske mirovnjaka onoliko koliko im je potrebno da koriste privilegije pozicija koje su zauzeli. Rat se nastavlja drugim sredstvima pod mantrom ulaska u EU i realnog udaljavanja na terenu. Na političkoj agendi je zloupotreba žrtava (tuđih i vlastitih) do konačne „pobjede“i konačne tragedije.
ANIMA
Uprkos mentalnog nasilja vladajuće elite, koje prijeti da pređe u fizičko, svi koji žele mir moraju se sjetiti Srebrenice :
zbog saosećanja, solidarnosti i odgovornosti prema žrtvama genocida u Srebrenici koje još uvijek čekaju na zadovoljenje pravde;
zbog crnogorske javnosti u kojoj se mora prestati sa negiranjem, poricanjem, minimiziranjem zločina koji su se desili u ratu devedesetih;
zbog toga što razvoj društva zahtijeva njegovanja kulture sjećanja i solidarnosti.
zbog toga što svakodnevnica ukazuje na stalne izazove nacionalizma i izostanak povjerenja u institucije koje bi morale da obezbijede razvoj svijesti, pravde i mira.
Zbog pravde i ljudskosti koja gubi značenje u nadgornjavanju pohlepnih i bahatih političara/ki.
Pamtimo genocid u Srebrenici jer je to dio kolektivne odgovornosti za ono što se činilo u naše ime. Odgovor je kultura sjećanja i nenasilje. Da se nikad ne ponovi.
„Ovo što ja sad godinama crtam, na neki način je žal za mladosti, neka vrsta nostalgije“
Crtanje stripova kao jedan vid likovnog izražavanje nije samo pitanje talenata, koji su više-manje urođeni, pa se poslije razvijaju ili ne razvijaju, nego je pitanje kulturološkoga miljea. A Boka Kotorska kao kulturom bogata sredina otvorila je mogućnost i Antonu Sbutegi da se još kao dječak susretne sa junacima domaćeg i stranog stripa, te da se i sam oproba u vještini crtanja istih i na taj način izrazi svoju ličnost. Amaterski se time bavi čitavog života, a još aktivnije otkako se 2016. godine penzionisao, te od tada tu ljubav ka ovom vidu stvaralaštva dijeli i sa svojim unucima. Ljubitelji strip-umjetnosti imaju priliku da do 17. jula u Galeriji Pomorskog muzeja pogledaju ciklus njegovih radova u izložbi “Magični svijet stripa” koja je otvorena u okviru programa Međunarodnog festivala KotorArt.
– Kad sam bio dijete sakupljao sam sve moguće stripove koji su izlazili tada, pa sam ih koričio, imao sam ogromnu zbirku stripova, koje sam iščitavao, pa onda crtao, kopirao, studirao itd. Nažalost, to je sve zapaljeno poslije zemljotresa, kad smo renovirali kuću. Spaljeni su ne samo ti stripovi koje sam sakupljao, nego i moji stripovi koje sam crtao kao dijete, svi su nestali, tako da je ovo što ja sad godinama crtam, na neki način „žal za mladosti“, neka vrsta nostalgije, kao što kaže Prust: „U potrazi za izgubljenim vremenom“, pokušaj da povratim te izgubljene stripove, kaže Sbutega za Boka News.
-Od kad sam pošao u penziju bavim se stvarima koje volim od rane mladosti i kojima sam se bavio i dok sam radio, ali tada nisam imao dovoljno vremena i energije, ali evo sad, od prije sedam godina, imam vremena. Jedva sam čekao da pođem u penziju i da mogu da se bavim stvarima koje me oduvijek zanimaju – pišem slikam, crtam, putujem…, kaže u razgovoru za BN i ističe koliko uživa da svoju ljubav za crtanje dijeli sa unucima.
Iz postavke izložbe Antuna Sbutege
-Imam četvoro unučadi, peto je „na putu“, ali ovi koji imaju od sedam do deset godina, oni vole crtaju. Ja sa njima puno crtam, i prije no što sam iz Rima, gdje sam ranije živio, a kad sam došao u Boku provodim puno vremena sa njima. Puno crtam zajedno sa mojim unukom koji ima sedam godina i završio je prvi razred osnovne škole. Strašno voli da crta i to radi jako dobro. Prvih nekoliko „kaiševa“ stripa koje je nacrtao bili su na temu Petra Pana, njegova borba sa kapetanom Kukom – to je ono što njega zanima i to radi jako dobro. Ja sam mu dao neke sugestije, uradio korekcije, ali nisam mu ništa crtao…, objašnjava autor, dok razgledamo postavku u kojoj je 20-ak tabli sa strip-crtežima rađenim kombinovanom tehnikom – tuš, tempera, pastel, kao i pripremni crteži i studije za strip.
Sbutega se oprobao u strip-stvaralaštvu na mnogobrojne teme, ali to su zapravo ilustracije maštarija koje su i važan dio kolektivne memorije. Izdvajamo pano sa motivima Bokeljske mornarice Kotor, čiji je bio admiral, onaj na temu Blagdana Svetog Tripuna, zatim o kapetanu Ivu Vizinu, kao i one o “kultnim” bokeškim temama -vaterpolo i Karneval. Zanimljivi su njegovi izražajni likovi kauboja, astronauta, gusara, Rimljana, srednjovjekovnih vitezova, ali i oni iz istorijskih bitaka kod Lepanta, pomorskih i vazdušnih bitaka Drugog svjetskog rata, likovi mornara iz pobune 1918. godine u Boki. Tu je i rad na temu Kotor-Arta.
Sa otvaranja izložbe Antuna Sbutege
– Treba da napravim neke dogovore ovdje u Boki u vezi crtanja stripa o nekim lokalnim bokeškim temama, nadam se da će to biti štampano i objavleno. Teme su istorijske, vezane za Boku. Napisao sam 15-ak knjiga i na stotine naučnih radova, ali to malo ko čita, pogotovo kad su istorijske teme, a strip je medij koji lako komunicira, dodaje Sbutega..
Zahvaljujući tehniološkim inovacijama većina autora radi kompjuterske crteže, što im umnogome olakšava crtanje i kreaciju. Osim toga danas sve češće rade timovi strip-crtača. Ranije je ste po pravilu imali scenaristu i crtača, ponekad je scenarista i crtač bila ista osoba, a danas imate timove – jedan crta, drugi tušira, treći boji…. Antun Sbutega radi sve sam i to na klasičan način.
-Ja crtam još uvijek kao što se nekad radilo. Paralelnio se bavim i slikarstvom, što je kompatibilno sa stripo-crtanjem, to su dvije vrste likovne umjetnosti. Nije nužno da dobar slika zna da crta i stripove, mada ima takvih slučajeva. Andrija Maurović sa Mula, rođeni Bokelj, bio je ne samo pionir jugoslavenskog stripa, nego je istovremeno bio jedan veliki slikar, što nije baš često, ali je moguće da veliki crtač stripa bude i dobar slikar. Ali, danas nije nužno da veliki slikar zna da crta, možete biti genijalni umjetnik enformela ili apstraktne umjetnosti, ali da niste tako vični tehnikama stripa, koje zahtijevaju da znate da nacrtate portret u različitim pozicijama, morate poznavati anatomiju, arhitekturu, morate poznavati enterijer, da poznajete kulturnu istoriju, da znate recimo da nacrtate oružje iz rimskog perioda, uniforme iz različitih perioda, kad crtate pomorske bitke, brodove….Morate tehnički vladati ovim likovnim izrazom. Strip-crtač mora znati svoj zanat- slikarski/crtački, a u slikarstvu to danas nije nužno, ističe Sbutega.
Objašnjava da je strip jedna kombinacija različitih umjetnosti- likovnog izražavanja i literature, ima puno sličnosti sa filmom, samo što u stripu nema stvarnog kretanja, nego ima simulacije kretanja, kroz fiksne kadrove.
-U tom smislu je strip, koji se razvijao u posljednjih oko 130 godina, kad se pojavio u Americi, zatim u Evropi, pa je danas postao svjetski fenomen, imao veliki uticaj ne samo na različite forme umjetnosti, nego i na sve forme izražavanja i komunikacije – propagandu, marketing itd. Bavljenje stripom važno- pasivno ili aktivno (nemaju svi talenat ili volju za crtanje), komunikacija preko stripa je važna. Danas je strip-produkcija ogromna, strip više nije samo zabava za mlade, nego je to ozbiljna umjetnost. Imate sve moguće vrste stripova, počev od karikaturističkih pa do nadrealističkih, ne samo kad je u pitanju stil, nego i žanr- imate komičnih imate tragičnih, avanturističkih tema itd, pojasnio nam je Antun Sbutega, predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega.
Iz postavke izložbe Antuna Sbutege
Bio je prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj stolici i Malteškom redu. Obavljao je diplomatsku aktivnost u Rimu u svojstvu ambasadora pri Republici Italiji, Malti i San Marinu. Autor je brojnih monografija, naučnih i stručnih radova iz oblasti ekonomije, istorije, pomorstva, diplomatije i umjetnosti u Jugoslaviji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj i Vatikanu. KotorArt je “stao” iza brojnih njegovih umjetničkih poduhvata, kakav je i knjiga “Blažena Ozana”, povodom 400-godišnjice smrti kotorske svetice, kao i proslava 700- godišnjice rođenja Dantea Aligireija.
Ljubav za Grad
Ono što je ključno u svim varijantama umjetničkog stvaralaštva Antuna Sbutege, smatra Ratimir Martinović, je “ljubav prema ovom gradu i ovom parčetu zemaljske kugle, što je očigledno u ovim stripovima”. Uz zahvalnost na tome, on je istakao “duh ovoga grada”, na koji je ponosan.
-Kotor je po ne znam koji put formalno podnio zahtjev da mu se vrati status grada, a taj status bi, osim birokratskog, morao da ima i pravi građanski duh. Mislim da izvjesnu vrstu doprinosa Kotor Art daje i ne samo kroz sjećanja na naše velikane, kazao je Martinović. Potsjetio je na otvaranje Međunarodnog festivala „Kotor Art“ 13. jula, koje će biti posvećeno maestru Miroslavu Miru Homenu, dok će zatvaranje istog, 14. Avgusta, biti posvećeno dirigentkinji Darinki Matić Marović. Program je osmišljen kao “uputstvo kako se prema gradu treba ophoditi i kako učiniti da taj građanski, a u slučaju Atona Sbutege i renesansni duh, kroz njegove pojedince i dalje živi”.
„Svjedoci smo da generacija divnih Kotorana koji su stasavali u neko srećnije vrijeme polako odlazi i da mlađe generacije, koje preuzimaju razne funkcije formalne i neformalne, bilo u Kotoru ili u državi, trebaju da preuzmu štafetu i da se brinu, ne samo o istoriji, kulturi i baštini ovog grada, nego o njegovoj budućnosti. Mi tu brigu iskazujemo jednim dijelom i kroz program Don Brankovih dana muzike i nastavićemo dalje da je iskazujemo kroz programe kakav je večerašnj, istakao je Martinović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je odluku o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Gusinje i Skupštini opštine Kotor.
Shodno odluci, izbori u opštini Gusinje biće održani 15. septembra 2024. godine, a u opštini Kotor 29. septembra 2024. godine.
“Prilikom određivanja datuma izbora, pored propisanih zakonskih rokova, Predsjednik Crne Gore u vidu je imao neophodnost da se obezbijedi kvalitetno sprovođenje izbornog procesa, naročito u kontekstu nesmetanog trajanja turističke sezone”, navodi se u saopštenju predsjednika.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori u utorak je u Boki Kotorskoj iznad Bijele postavila veliki metalni križ, koji dominira u pejzažu. Devastacija ambijentalnog pejzaža u Boki se nastavlja kao i trend postavljanja vjerskih obilježja.
Postavlja se pitanje ko je dozvolio ovu vrstu narušavanja pejzaža, kao i kome i kakvu poruku šalje SPC postavljanjem ovakvih objekata, u 21. vijeku.
Nakon postavljanja metalnog objekta u vidu crkve na Rumiji 2005. godine, križa koji je postavljen i osvijetljen iznad Risna, krstionice na Ostrvu Cvijeća izgrađene bez dozvole, murala Amfilohiju u H.Novom i Tivtu, ovog julskog jutra smo se probudili prvo sa izgrađenim putem prema lokaciji iznad Bijele, a već sljedećeg dana sa ogromnom metalnom konstrukcijom križa koji dominira u krajoliku ovog dijela Boke Kotorske.
Podsjećamo da je država po pitanju ovakvih i sličnih objekta više puta pokazala nemoć u odnosu na SPC.
Kijev napad na bolnicu – SERGEY DOLZHENKO/EPA-EFE/REX/SHUTTERSTOCK
Nakon jučerašnjeg, jednog od najtežeg i najsmrtonosnijeg ruskog raketnog napada na Kijev – u Ukrajini je proglašen dan žalosti. Prema dosadašnjim podacima poginula je 41 osoba. Spasioci i dalje tragaju za nestalima, pogođeno je najmanje 50 civilnih zgrada, no najteže je u kijevskoj dječjoj bolnici. Sumnja se da su pod njezinim ruševinama ozlijeđena djeca i djelatnici bolnice.
Kremlj je u utorak rekao da je za napad na dječju bolnicu u Kijevu dan prije odgovorna ukrajinska protuzračna obrana, a ne Rusija, dok je UN ocijenio da se vjerojatno radi o ruskoj raketi.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije iznio dokaze za svoju tvrdnju, ali je rekao: “Inzistiram, mi ne napadamo civilne mete.”
Ukrajinske vlasti tvrde da je Rusija u ponedjeljak projektilom pogodila glavnu dječju bolnicu u Kijevu te da je raketirala druge gradove širom zemlje, ubivši najmanje 41 civila. To je bio najgori val zračnih napada zadnjih mjeseci.
Ukrajinska sigurnosna služba objavila je da je bolnicu pogodio ruski projektil Kalibr Kh-101 i da su na mjestu događaja pronađeni dokazi, konkretno dijelovi stražnjeg dijela projektila sa serijskim brojem i dio sustava za navođenje.
Voditeljica u promatračkoj misiji UN-a rekla je u utorak da je smrtonosni napad na dječju bolnicu u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu vjerojatno uzrokovan izravnim pogotkom ruskog projektila.
– Analiza videosnimke i procjena napravljena na mjestu incidenta ukazuje na veliku vjerojatnost da je dječja bolnica pretrpjela izravan pogodak, a ne štetu zbog presretnutog (projektila), rekla je Danielle Bell, voditeljica misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini.
Dodala je da njezin tim, koji je posjetio lokaciju u ponedjeljak, nije mogao donijeti konačnu odluku, ali da se čini da je projektil lansirala Rusija.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova ustvrdila je u utorak da je ukrajinski NASAMS projektil zemlja-zrak pogodio dječju bolnicu.
Peskov je na dnevnom brifingu za novinare bio upitan kako Rusija može tvrditi da ne napada civilne mete nakon te tragedije.
– Apeliram na vas da se vodite priopćenjima ruskog ministarstva obrane koje apsolutno isključuje da je bilo napada na civilne mete i koje ističe da razgovaramo o padu sustava protuzračne obrane, rekao je.
– I dalje inzistiramo da ne napadamo civilne mete. Napadaju se kritična infrastruktura, vojne mete koje su na ovaj ili onaj način povezane s vojnim potencijalom režima, dodao je.
Članci o Crnoj Gori objavljeni su u prestižnim njemačkim medijima kao rezultat studijske posjete koju je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).
Njemačke novinarke, Ute Müller i Petra Sparrer, su tokom boravka u destinaciji imale priliku da obiđu južnu, sjevernu i centralnu regiju, a prema njihovim riječima ovo putovanje predstavlja zanimljivo iskustvo.
Članci koji su objavljeni u dnevnim novinama: Stuttgarter Nachrichten/Stuttgarter Zeitung, Fränkische Nachrichten, Mannheimer Morgen i Hessische Niedersächische Allgemeine, naglašavaju prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i turističke atrakcije Crne Gore.
„Tirkizno Jadransko more, veličanstvene planine, netaknuta priroda i luksuzna odmarališta – Crna Gora ima sve. Za avanturiste ova zemlja obećava uzbudljive izlete gdje su svi lokaliteti relativno blizu“, navodi se u dnevnim novinama Stuttgarter Nachrichten.
U Fränkische Nachrichten ističe se kontrast između planina i obale, opisujući Crnu Goru kao zemlju bogatu raznolikošću i prirodnim ljepotama.
„Tirkizno plavo more, uokvireno impresivnim planinama: Venecijanci su Crnu Goru nekada nazvali ‘zemljom crnih planina’. Međutim, mala država na Zapadnom Balkanu nimalo nije mračna, već raznolika“, piše u članku.
U dnevnom listu Mannheimer Morgen naglašava se istorijski značaj crnogorskih gradova: Kotora i Herceg Novog koji se „okruženi impresivnim planinskim masivima nižu kao biseri“.
„Njihova arhitektura je oblikovana od Rimljana, Venecijanaca, Osmanlija i Habsburgovaca. Već samo po tome se može zaključiti koliko je ovaj atraktivni dio Balkana bio često predmet borbi“, navodi se u tekstu.
Imajući u vidu da navedeni mediji ukupno broje preko 477 hiljada čitalaca, očekuje se da će objave u prestižnim dnevnim novinama imati pozitivan efekat na promociju naše zemlje u Njemačkoj.
Podršku u organizaciji studijskih posjeta njemačkih novinarki, dale su lokalne turističke organizacije Budve, Herceg Novog, Kotora, Bara, Ulcinja, Cetinja i Kolašina, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Plantaže 13. jul, hoteli Avala Resort and Villas, Swissôtel Resort Kolašin, Hyatt Regency Kotor Bay, One and Only Portonovi, kao i restoran Jadran u Budvi.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pozvao je sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja da, zbog najavljenog toplotnog talasa, podignu stepen operativne spremnosti.
Iz MUP-a je saopšteno da je Direktorat upozorenje učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja poslao na osnovu izvještaja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).
“Iz ZHMS je najavljeno da će, počev od danas, područje Crne Gore biti pod uticajem grebena sa sjeverozapada Afrike u sklopu kog je i priliv tople vazdušne mase koja će uslovljavati veoma toplo vrijeme u narednom periodu”, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, očekuje se da će se takva situacija nastaviti i tokom većeg dijela naredne sedmice.
„Ovaj toplotni talas usloviće visoke temperature vazduha koje će se u mnogim mjestima kretati od 37 do 40 stepeni Celzijusam a ponegdje i prelaziti 40 stepeni“, naveli su iz MUP-a.
Oni su upozorili da takva meteorološka situcija može da dovede do suša i izazivanja požara, i podsjetili da je na snazi naredba o zabrani paljenja vatre.
Od Meriota ništa. Mövenpick biće, ali još jedno ništa. Izletište na Vrmcu i proširenje ulice Iva Brkanovića slučajno pomenuto, a namjerno zaboravljeno. Novih parking mjesta ni na vidiku. Kanalizaciona mreža Prčanj-Stoliv, Risan-Perast, čekamo početak radova već 4 godine? Što ćemo sa sanacijom bedema i fontanom kod Dojmija? Od najavljenih 190 projekata za 2023. (kako je predsjednik Opštine najavio u intervjuu za Lokalni javni servis 30. 12. 2022.) u našem gradu nije se realizovalo skoro ništa, ni na polovini 2024. godine, saopšteno je danas iz OO DPS Kotor.
Pompezne najave, obećanja i gotovo 190 neistina morate objasniti građanima Kotora. Ne kažemo da baš ništa nijeste uradili, ne možemo i mi to da krijemo od naših sugrađana. Jeste. Poboljšali su se imovinski kartoni, a vi najbolje znate čiji. Za vas je mnogo i 190 glasova, a ne 190 projekata. Toliko posla nijeste uspjeli završiti od 2016, a ne za jednu godinu.
Od Kabineta ste napravili rođendaonicu, a od grada ilegalnu deponiju. Uostalom, malo ste uradili kad je sve stalo u jednom saopštenju.
Zanima nas hoćete li još jedanput, onako odvažno, svu krivicu preuzeti na sebe, kako ste to uradili nebrojeno puta do sada, bezuspješno štiteći loš rad ,,reformisanih“ opštinskih službi i njihovih rukovodioca.
Političku korupciju i ucjene i da ne pominjemo.
Što se tiče organizovanja muzičkih hepeninga, skidamo kapu – napredovali ste od baletskih predstava sa 3 gledaoca. Leba i igara, jer to je ono što po vašem mišljenju ovom narodu treba, a za projekte ako i kad bude.
Ono što ste u intervjuu za Lokalni javni servis kazali na početku je zapravo jedina istina, samo što se odnosi na ovu, a ne na prošlu godinu: ,,Mislim da će ovu godinu najbolje označiti njen kraj, bar kad je u pitanju reforma lokalne samouprave.” – saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Kotor.
Spremni da godinu jubileja obojimo uspjehom: plavo-žuti nastavljaju još jače
Sa ponosom objavljujemo da je sedam ključnih igrača, uključujući kapitena tima Slobodana Miljanića, produžilo svoje ugovore sa KK Primorje 1945. Miljanić će i ove sezone biti lider plavo-žutog tima čija će okosnica biti Dejan Bjelić, Dragoje Đoković, Veselin Kovačević, Novak Obradović, Aleksandar Bulatović i Vladimir Ilić.
Na ovaj način, kontinuitet i stabilnost tima osigurani su, čime dodatno jačamo naše redove za izazove koji nas očekuju u predstojećoj takmičarskoj sezoni. Produženje ugovora ovih igrača od velike je važnosti za timsku koheziju i nastavak uspješnih nastupa na terenu.
Uz novog trenera Marka Ičelića, ali i nekoliko pojačanja koja su pred samom realizacijom, plavo-žuti tim u novu sezonu ulazi sa snagom i energijom da svoj grad predstavi na najbolji mogući način.
Ova sezona je posebno važna za naš klub, jer ćemo obilježiti 80 godina postojanja i kroz brojne aktivnosti i događaje u narednom periodu prisjetiti se bogate istorije i uspjeha KK Primorje 1945, dok istovremeno gledamo naprijed sa optimizmom i ambicijama.
