Više od 200 ljudi uživalo je juče na Novogodišnjem balu za djecu i odrasle na Farmi magaraca Martinići. Uz domaće kuvano vino, domaći sok i priganice, gosti su se upoznali sa farmom i magarcima, jednom od najugroženijih i najrjeđih životinja u Crnoj Gori, javlja portal CdM.
Osim druženja i promocije seoskog turizma, svrha bala je bila sakupljanje sredstava za nekoliko magaraca (Pegaza, Stoju, Snešku, Srnu i Zoricu) kojima je Farma utočiste u čemu se uspjelo.
Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići
“Magarac je danas rjeđa životinja u državi od medvjeda. Do prije tridesetak godina bilo je glavni saveznik čovjeku u teškim poslovima na selu. Izgubivši bitku sa tehnološkom revolucijom izgubili su i svoj značaj, pa su danas na granici istrebljenja. Pored zaštite od izumiranja, svrha farme je i proizvodnja zdravog magarećeg mlijeka, brzog i djelotvornog lijeka za sve plućne bolesti”, saopšteno je iz te farme.
Farma magaraca Martinići otvorena je za posjete nedjeljom od 10 do 13 sati. Ulaznica je kiloram šargarepe ili jabuka po osobi.
TO Kotor predstavila program novogodišnjih svečanosti u Mariboru
U organizaciji slovenacke turističke agencije Relax i NTO CG, u Mariboru je u protekle subote održana konferencija za novinare, na kojoj su predstavljeni potencijali Crne Gore, sa posebnim osvrtom na zimsku turističku sezonu.
Ponudu Kotora predstavila je Emilija Radulović sa posebnim osvrtom na tri segmenta Novogodišnje ponude: novogodisnji koncertni doček, program od Božića do Božića i Dječija Nova godina. Na presu koji je trajao dva sata prezentiran je nagrađivani film o Kotoru “Kotor for all Seasons” režisera Dušana Vulekovića, koji je i autor novogodišnjeg promo spota.
Agencija “Relax” je tim povodom štampala i specijalni katalog sa promotivnim cijenama, koje se za sedmodnevni aranžman (uključujući i avio prevoz) kreću već od 200 eura, sa ciljem da se na pravi način prezentira slovenačkom trzistu Crna Gora zimi uz sve ponude i događaje.
TO Kotor predstavila program novogodišnjih svečanosti u Mariboru
Ovo je četvrto po redu predstavljanje novogodišnjeg programa, a drugo u region (Kotor, Podgorica, Beograd, Maribor), dok se promotivni novogodišnji video spot vrti na svim domaćim televizijama, kao i na regionalnom MTV kanalu.
U delegaciji, su bili predstavnici TO Kotor, Bar, Budva, predstavnici hotelijera sa primorja i sjevera CG, turistickih agencija, Montenegro Airlines-a, na čelu sa Željkom Radak Kukavičić, direktoricom NTO.
Poslednji sastanak učesnika u projekta M3-HAB u kojem je Institut za biologiju mora iz Kotora bio pridruženi partner održan je početkom mjeseca u sjedištu CNR-a (Consiglio Nacionale delle Richerche) u Rimu.
M3-HAB je projekat praćenje rizika, modeliranje i smanjenje posledica od štetnog cvjetanja mora duž obala Sredozemnog mora (Risk Moniroing, Modelling and Mitigation of benthic Harmful Algal Blooms along Mediterranean coasts).
Do prije 15-tak godina alge roda Osteropsis su se nalazile uglavnom u tropskim i suptropskim oblastima, ali postaju sve češće u Sredozemnom moru i uz obale Japana. Najčešća u Sredozemnom moru je vrsta Ostreopsis ovata koja proizvodi toksične proteine i povezana je sa štetnim cvjetanjem mora. To je bentoska (pridnena) vrsta koja raste zakačena za različite tipove podloge, a može da raste i u slobodnoj vodi. Pričvršćena je za podlogu uz pomoć tankih niti i sluzavih materija koje kad dođe do cvjetanja alge stvaraju smeđu skramu. U slučaju da dođe do razvoja ove alge u većem broju i jačeg talasanja mora, ove nakupine lako dospijevaju u vodenu kolonu i pri cvjetanju mora velika je koncentracija ove alge u slobodnoj vodi.
“Cvejtanje” tj. prenamnožavanje ove vrste algi se povezuje sa povećanom temperaturom morske vode i velikom količinom nutrijenata u morskoj vodi, ali još uvijek nije nađena jasna veza tj. pravi uzročnik prenamnožavanja. Pojave cvjetanja mora uzrokovane ovom vrstom su posebno interesantne jer imaju neagtivnog uticaja na čovjeka direktno i indirektno. Direktni negativni uticaji se ogledaju u slučajevima iritacije kože pri kupanju u vodama sa velikom koncentracijom alge Osteropsis ovata. Ali negativnih efekata ima i pri udisanju aerosola i simptomi su slični prehladi tj. ogledaju se u iritaciji gornjih disajnih puteva, povećanoj tjelesnoj temeperaturi, mučnini i povraćanju, bolovima u mišićima, iritaciji očne sluzokože. Ovi simptomi uglavnom prolaze u roku od par dana i do sada nisu zabilježeni teži problem. Međutim, veći negativni efekat cvjetanja ove alge se odnosi na ekonomske posledice u turizmu, jer se pri velikom cvjetanju ove alge (tamo gdje ima monitoring) zabranjuje kupanje u moru, a u slučaju postojanja vjetrova, čak i šetnja uz more može da izazove pomenute zdravstvene tegobe, pa je jasno da turisti izbjegavaju takve lokacije.
Cilj ovog projekta je bio da se uspostavi zajednički metod monitoringa ove bentoske toksične alge za razne zemlje u Sredozemnom moru, ali i da se razvije efikasniji protokol praćenja ove vrste, po mogućnosti automatizovan metod, kao i da se poveća znanje o parametrima koji izazivaju cvjetanje alge i da se eventualno razviju modeli koji bi predviđali takva dešavanja i koji bi omogućili da se smanji negativni uticaj na čovjeka.
Mjesta registrovanog cvjetanja Ostreopsisa koje se uglavnom javlja u julu-avgustu mada može biti i do oktobra. Traje uglavnom samo 2-3 sedmice i do sada kod nas nije zabilježeno veliko cvjetanje, mada s obzrom da i nema monitoringa nije isključeno da se cvjetanje manjeg obima nije već desilo i kod nas.
S obzirom da je broj naučnika ograničen i mali za obradu svih uzoraka razvijen je mikroskopski instrument i program koji mjeri brojnost ćelija da bi se ubrzala obrada uzoraka i javnosti što prije dala prava informacija.
Poslednji sastanak Projekta CoCoNet – prema mrezi zasticenih podrucja u moru od jedne do druge obale (od obale ka otvorenom i dubokom moru) kombinovano sa potencijalom za izgradnju vjetrenjaca na moru je održan u Leće-u 1-2 decembar 2015.
Projekat CoCoNet je nastao kao odgovor na EU projektni zadatak o stvaranju uputstava za kreiranje mreze Zaštićenih Područja u Moru (ZPM) u Sredozemnom i Crnom moru i ispitivanje potencijala za proizvodnju energije uz pomoc vjetrenjaca postavljenih na moru. Zapravo ova dva vodena bazena su od davnina okruzena raznim civilizacijama, a time i pritiscima sa kopna. U situaciji kada imamo intenzivno koriscenje, ali i degradaciju kopnenih ekosistema, morski ekosistemi su iako takodje znacajno degradirani jos uvijek sa ogromnim potencijalom za ocuvanje prirode ali i pruzanje mnogih benefita. Ipak da bi se ocuvala morska životna sredina postojeca zasticena podrucja u moru (kojih ima u Sredozemlju oko 5% površine, a manje od 0,1% površine su strogo zasticene oblasti) jednostavno nisu dovoljna. Zato je pokrenuta inicijativa da se poboljsa funkcionisanje postojecih ZPM, ali i da se stvori mreza medju njima i da se obuhvate i ona podrucja koja sada nisu zasticena kao npr. duboka podrucja i ona daleko od obale. Naravno, jako je tesko postici saglasnost u djelovanju po bilo kom osnovu na ovako kompeksnim podrucjima kao sto su Sredozemno i Crno more. Ipak u projektu CoCoNet ostvarena je saradnja nekoliko stotina naucnika iz 22 zemlje i to iz razlicitih oblasti, kako fizike i geologije, biologije, inzinjerstva, tako i ekonomije i prava, kako bi se zadovoljio holisticki pristup i ponudilo zajednicko rjesenje svima prihvatljivo.
Sve cesce govorimo o promjeni klime i neophodnosti da se prestane sa koristenjem fosilnih goriva, te da se poveca efikasnost i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, a upravo sa tim u vezi je ispitivanje potencijala koristenja energije vjetra u Sredozemnom i Crnom moru. Prije svega treba ispitati u kojim oblastima intenzitet vjetra zadovoljava ekonomsku isplativost investiranja u vjetrenjace. Medjutim, mozda jos vaznije je odrediti na kojim oblastima se vjetrenjace ne mogu postavljati zbog negativnog uticaja na biodiverzitet kao i zbog već postojećih aktivnosti na moru (npr. plovni koridori).
Da podsjetimo, Crna Gora jos uvijek nema ZPM a takodje ni monitoring morske zivotne sredine nije na zadovoljavajucem nivou, dok o spremnosti da se posvetimo korištenju obnovljivih izvora energije vjerovatno najviše govori kontradiktorno planiranje istraživanja i eventualne eksploatacije nafte iz Jadranskog mora (što nije samo slučaj sa našom zemljom). Institut za biologiju mora konstantno radi na koriscenju medjunarodnih fondova za izucavanje mora i obezbjedjivanju podataka koji se od nase zemlje traze na osnovu raznih potpisanih medjunarodnih konvencija, kao što su Bernska konvencija, Barselonska konvencija, ACCOBAMS itd. Medjutim ove obaveze, kao i mnoge druge, ce biti odgovornost i obaveza naše drzave i prema EU, a osnovna razlika je sto za razliku od konvencija kod EU postoje i kaznene novcane mjere ukoliko se ne ispunjavaju trazeni kriterijumi. Prema tome, ako ne zbog zastite naseg mora, onda zbog mogućih novcanih penala treba sve uraditi da do toga ne dodje tj. da se ispune prihvaćene obaveze. S tim u vezi Crna Gora ce morati da investira mnogo vise u monitoring morske zivotne sredine i njegovu zastitu. Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore zajedno sa partnerima iz raznih zemalja se trudi da kroz naucno istrazivanje i medjunarodnu saradnju ponudi najaktuelnije rezultate i rjesenja za bar neke od postojecih problema, a na onima koji donose odluke je pitanje prihvatanja preporuka savrenene nauke i primjene u nasem drustvu.
Bijeljаnkа Žаnа Međedović, kojа se nаlаzi nа liječenju u Njemаčkoj, uspješno se oporаvljа od teške bolesti, аgresivnog oblikа rаkа limfnog tkivа, а terаpije će trаjаti do februаrа nаredne godine.
Zа nаstаvаk liječenjа potrebno je obezbijediti još 35.000 eurа i mlаdi Herceg Novog nаjаvljuju uskoro pokretаnje novih humаnitаrnih аkcijа kаko bi se prikupilа sredstvа zа spаs Žane.
Nа klinici Mаlterser St.Frаnsiskus u Flensburgu sа Žаnom je i njen otаc Rаnko. Porodicа Međedović zаhvаljuje svimа koji su pomogli dа se u krаtkom roku nizom humаnitаrnih аkcijа u oktobru prikupi 50.000 evrа zа Žаnino liječenje.
Očekujemo informаcije od mlаdih Herceg Novog i od ostаlih orgаnizаcijа o humаnitаrnim аkcijаmа koje će orgаnizovаti dа se prikupi još 35.000 eurа zа liječenje Žаne Međedović.
Svi koji žele dа pomognu mogu to učiniti preko rаčunа:CKB- 510040896326002327, nа ime Rаnko Međedović, i nа devizni rаčun: Swift-COBADEFF IBAN-ME25510040896326002327 Account- 400876851700.
Brod Mornarice Sjedinjenih Američkih Država USS Gravely (DDG 107), razarač sa navođenim projektilima, stigao je juče u posjetu luci Bar, u sklopu američko-crnogorske bilateralne saradnje u oblasti bezbjednosti.
Tokom posjete Crnoj Gori, komandantkinja broda Alisa Embrouz (Alysa L. Ambrose) i članovi posade susrešće se sa kolegama iz Mornarice Crne Gore, kao i sa lokalnim zvaničnicima i građanima Bara. Komandantkinja Embrouz će se sastati sa gradonačelnikom Bara Zoranom Srzentićem i komandantom crnogorske Mornarice, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem.
Kako je saopšteno iz Ambasade SAD, ova posjeta luci Bar je u funkciji nastavka napora američke Šeste flote na izgradnji interoperabilnosti SAD i Crne Gore kao dijela Globalnog pomorskog partnerstva u unaprjeđenju pomorske bezbjednosti i sigurnosti.
Brod je dobio ime po viceadmiralu Mornarice SAD Semjuelu Greveliju Džunioru (Samuel L. Gravely) i 57. je razarač u svojoj klasi. USS Gravely je usidren u Norfolku, Virdžinija.
Dom više od 300 oficira i mornara, brod nudi mnoge usluge i sadržaje poput malog grada, uključujući hranu za posadu, bankarske usluge, automate za novac, perionicu rublja, poštanske usluge, frizerski salon, dva fitnes centra, biblioteku i šoping prostor, pri tom raspolažući s više od 10.000 rezervnih dijelova.
OKTOBAR – prvo mjesto – Adnan Sejdić – tuna 86 kg za naslovnu
Prvo mjesto u okotobarskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura, osvojio je Adnan Sejdić sa ulovljenom tunom od 86,5 kg.
Tuna je ulovljenja sa obale u Ulcinju, na Velikoj plaži. Borba je trajala oko 45min. Mamac: Skakavica (Cipol).
Drugo mjesto i vaučer u „Sipi“ dobio je Srećko Andričić koji je ulovio brancina od 7,5 kg na tunju kod Svetog Marka.
OKTOBAR – drugo mjesto – Srećko Andričić brancin 7.5kg
Treće mjesto osvojio je Marko Čejović sa ulovljenom hamom od 4,6 kg. Hama je ulovljena u akvatorijumu Luke Bar na živu iglicu.
OTKOBAR – treće mjesto – Marko Čejović hama 4.6kg
Novembarski ulov gof 34,8
NOVEMBAR _ prvo mjesto -gof-34,8kg
Prvo mjesto za novembar osvojio je Miro Ciganović sa ulovljenim gofom od 34,8 kg.
Kako kaže Miro: „Tražio sam zubace na dosta lagan pribor, na strunu od 40 libri. Udario je na dubini od 22 metra. Mamac je bio mali širun. Mnogo je jaka riba, i pravo je uživanje uloviti ga na ‘light’ pribor. Za dvadeset minuta je bio u barci”
Drugo mjesto osvojio je Dragan Srdoč sa ulovljenim brancinom od 3,95kg
NOVEMBAR drugo mjesto – Dragan Srdoč Brancin 3.95kg
„Brancina sam ulovio u mjestu Muo, u ranim jutarnjim satima, sa ponte, tradicionalnom tehnikom na karolu iz ruke.
Kao mamac sam koristio guljoča. Imao sam podršku mog petomjesečnog sina koji je malo niži od ulovljenog brancina“.
NOVEMBAR – treće mjesto – Filip Maslovarić – brancin 4kg
Treće mjesto osvojio je Filip Maslovarić sa brancinom od 4 kg. Filip je brancina ulovio na osti u Tivtu.
U vansezonskom kulturnom kalendaru sedmica pred nama može da bude šarenija uz preporuke za čitanje koje su i ovog puta vezane za hitove s minulog 60. beogradskog Sajma knjiga, ali i sa 1. internacionalnog Podgoričkog Sajma.
Novi roman Ljubice Arsić Rajska vrata govori o tome kako tajne ne treba da postoje jer one, u stvari, razdvajaju one koji se vole. U Firenci, gradu stvorenom da se pretura po prošlosti, ispijajući čašu vina Đurđa ne sluti da će je to naizgled obično veče dovesti do priče vezane za njen život. Na susjednoj stolici leži zaboravljen tablet. Slično boci sa skrivenim porukom koja plovi morima, on je izaziva da poruku otkrije i protumači. Uvjerena da je prošlost slagalica kojoj nedostaju najvažniji djelovi, Đurđa kreće u potragu. Izdavač je Laguna.
Devojka koja je spasila kralja Švedske autora Junasa Junasona duhovit je roman koji prati život samouke djevojčice Nombeko iz siromašnog predgrađa Johanesburga. Život joj je priredio malo iznenađenje dovevši je u priliku da spase ne samo kralja Švedske već i čitav svijet, kada se obrela u prikolici za krompir sa kraljem i švedskim premijerom. Na tom putu društvo joj pravi čitava galerija ekscentričnih likova. U središtu priče nalazi se zvanično nepostojeća, ali sasvim ispravna atomska bomba na čijem tragu su i agenti jedne od najopasnijih tajnih službi. Izdavač je Evro Đunti.
Igra odrastanja Ivane Lukić knjiga je za adolescente u kojoj se na zabavan i duhovit način, kroz jezik kompjuterskih igara koji je njima blizak, objašnjavaju pravila drevne igrice koja se zove Odrastanje. U toj igrici postoji devet nivoa koje treba preći, a koji se odnose na ključne oblasti interesovanja tinejdžera (fizički izgled, emotivni život, roditelji, društvo, zabava, škola). Na svakom nivou postoje zadaci, uputstva i pomoć kojim se određuje broj poena Zrelosti. Ovo je knjiga koja na zabavan način govori o stvarima važnim za odrastanje. Izdavač je Kreativni centar.
Nećeš mi verovati je knjiga u kojoj su sabrane najbolje pjesme, priče i poeme za djecu velikog Branka Ćopića. Mačak Toša, Ježurka Ježić, Mjesec i njegova baka, pijetao, mačak i drugi junaci povešće najmlađe čitaoce u poučne i zabavne avanture. Jedan od najvoljenijih pisaca za djecu nas uvjerava u svoju magiju koja nikad neće prestati da zasmijava i opčinjava. Izdavač je Laguna.
U doba posta uputno je porazmisliti i o knjigama koje tretiraju biblijske upitanosti…
Knjiga Postanje Ariela Rota uspjela je da poveže nauku i Bibliju. Autor, kao zastupnik biblijskog koncepta Stvaranja, tvrdi da, ako se uzmu zajedno, nauka i religija mogu dati mnogo kompletnije razumijevanje svijeta. Rot zaključuje da je biblijski model Stvaranja mnogo opravdaniji od evolucijskog ili nekih prelaznih metoda kao što su progresivno stvaranje ili teistička evolucija.
Godinama pripremajući monašku hranu u skladu s drevnim hilandarskim recepturama monah Onufrije Hilandarac, autor Svetogorskog kuvara je posvećeno istraživao i raznovrsnost trpeze drugih monaških zajednica na Svetoj Gori. U knjizi se nalazi više od 140 izuzetno lako primjenjivih recepata, recepata koji predstavljaju osnovu zdravog života i unutrašnjeg zadovoljstva kao i stotine fotografija načinjenih specijalno za potrebe ovog kuvara. Izdavač je Laguna.
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Sveti Nikola podjelio darove
Sveti Nikola podjelio darove
Karneval Tivat 2019.
Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-voj listi
Sa pressa Luštica Bay
Školjke Boke - fot Boka News
Koncert Dan Evrope
18. Internacionalni kotorski ljetnji karneval
Sveti Nikola podjelio darove
Sveti Nikola podjelio darove
Tivat - kružni tok - foto Boka News
Sveti Nikola podjelio darove
Gradska muzika Kotor - od Božića do Božića
Izložba patentiranih prirodno oplemenjenih amfora
Sveti Nikola podjelio darove
Sveti Nikola podjelio darove
Sveti Nikola u katedrali 2018.
Sa pressa TO Tivat
Sveti Nikola podjelio darove
Sa skupa u Tivtu - foto Boka News
18. Internacionalni kotorski ljetnji karneval
Restoran Conte Perast
Gradska muzika Kotor - od Božića do Božića
Plato i ulaz Gurdić
Sveti Nikola podjelio darove
Gospa od Zdravlja - Kotor 21.novembar 2017.
Sveti Nikola podjelio darove
Sveti Nikola podjelio darove
Kotorski biskup mons. Ivan Štironja - foto Boka News
Sveti Nikola podjelio darove
Sveti Nikola podjelio darove
Sveti Nikola podjelio darove
Koncert GPD Tivat 2019.
Sveti Nikola podjelio darove
Budva - foto Boka News
U prepunoj kotorskoj katedrali Svetog Tripuna večeras je proslavljen blagdan Svetog Nikole, zaštitnika djece, pomoraca, ribara, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca, putnika…
Svetu misu za sve žive i mrtve pomorce predvodio je fra Filip Karadža.
Prema tradiciji Bokeljska mornarica je čuvala oltar Svetoga Nikole, u Katedrali i sliku iz osamnaestog vijeka poznatog mletačkog slikara Pietra Antonia Novellia, iz crkve u Kotoru, a koja se nalazila na mjesto gdje je danas cafe bar „Cezare“. Zvono sa crkve Svetog Nikole otkucava sate sa Gradskog tornja i ono je iz 1602. godine.
„Kada ste ušli u Katedralu primjetili ste grob, u kome je sahranjen prvi pomorski privrednik danas u Crnoj Gori, a mogu kazati i na cijeloj Jadranskoj obali, zove se Andreas Saracenis, živio je u drugoj polovini osmog stoljeća. Otkupljuje moći Svetog Tripuna i podiže prvu crkvu Svetog Tripuna. Sjetili smo se i njega pa smo mu zapalili lumin…”, kazao je između ostalog don Anton Belan.
Sveti Nikola podjelio darove
Na kraju programa Sveti Nikola sa anđelima podjelio je preko tristotine paketića, djeci koja su nestrpljivo isčekivala darove.
Sveti Nikola podjelio darove
U prigodnom programu nastupila su vjeroučenici, Dječji zbor kotorske katedrale njih šezdeset, mandolinski orkestar “Tripo Tomas”.
Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za suočavanje sa prošlošću – DOCUMENTA ponovo pozivaju Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da preispitaju do sada prikupljene dokaze i učine veći napor da se prikupe dodatni dokazi i procesuiraju ratni zločini koji su nesumnjivo izvršeni na dubrovačkom ratištu prije 24 godine.
Navode da proces evropskih integracija neće moći da se izvede do kraja, “dok se procesi za ratne zločine, koji ne zastarijevaju, ne dovedu na nivo na kome je moguće utvrditi krivičnu odgovornost”.
“6. decembra prije 24 godine posebno je eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik. Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom UNESCO. Devetomjesečna opsada Dubrovnika započela je 1. oktobra 1991. godine”, navodi se u zajedničkom sasopštenju ovih NVO.
Napad na Dubrovnik
Podsjećaju da su do sada za ratne zločine, izvršene prilikom napada na Dubrovnik, osuđene samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar i komandant Miodrag Jokić.
Napad na Dubrovnik
“Opšte je poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine. Državni zvaničnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu. Kažnjavanje za zločine, osim što svjedoči o prihvatanju vladavine prava, obezbijeđuje istinsko suočavanje sa prošlošću i spriječavanje da se ona ponovi”, navodi se u saopštenju.
Napad na Dubrovnik se ne smije zaboraviti. On će i dalje ostati crna mrlja crnogorske istorije, koja neće izblijediti ako se ne istraje na identifikovanju i kažnjavanju onih koji su odgovorni za stradanja nevinih.zaključuju CGO, HRA i DOCUMENTA.
Dokumentarac o životu o pomoraca Modri kavez u Dubrovniku - foto dubrovniknet
1 od 6
Modri kavez
Dokumentarni film o pomorcima „Modri kavez“, splitske redateljice Brune Bajić, sinoć je prikazan u kinu Visia u Dubrovniku.
Cilj dokumentarca Modri kavez je odati počast i iznjeti zanimljive činjenice iz života ljudi čiji je život i život njihovih obitelji, ponekad i generacijama, obilježilo more i pomorstvo. Otkrivajući tajne ”behind the scene” pomoračkih života, njihovih obitelji, snove, talente, strahove, nadanja i nebrojene pustolovine, Modri kavez skida stigmu sa klišea i otvara nove horizonte i priče. Autorica je Modri kavez posvetila svom ocu pomorskom kapetanu Nenu Bajiću, za koga kaže da ga je more otimalo punih tridest godina.
Bruna Bajić je prva ženska magistrica Filma, medijske umjetnosti i animacije na Umjetnickoj akademiji u Splitu. Kroz svoj studij i obrazovanje, za sobom je ostavila preko 20 kratkih i srednjemetražnih filmova, a posebnu inspiraciju pronašla je u dokumentarnom filmu.
