Turistička organizacija Tivat u četvrtak 20. avgusta organizuje koncert muzičkog sastava “Hladno pivo” koji će se održati na gradskoj rivi Pine sa početkom od 22 sata.
Jedan od najvećih rock bendova u regiji “Hladno pivo” će, između ostalog, predstaviti najnoviji album „Dani zatvorenih vrata“ koji je kroz recenzije već proglašen konkurentom za album godine. Sve prisutne očekuje preko dva sata žestoke rock’n’roll svirke , poručuju iz TO Tivat.
“Hladno pivo” je hrvatski rock sastav iz Zagreba. Okupio se krajem osamdesetih u zagrebačkom predgrađu Gajnice, da bi već devedesetih postao najpopularniji hrvatski pank rock sastav. “Hladno pivo” zbog kritičnog stava prema vladajućim strukturama društva, u svom stvaralaštvu često ismijava lokalne društvene običaje i ustaljene norme ljudskog ponašanja. U muzičkom smislu obilježava ih jednostavan pank rock stil koji je kasnije donekle ublažen prihvatljivijim rock zvukom.
Nakon dvanaestodnevnog boravka u oporavilištu “Plavog svijeta”, kornjača Viktorija vraćena je u more… Petog avgusta ovu su 64 cm dugu i tridesetak godina staru kornjaču pronašli talijanski turisti u akvatoriju Unija, a tada je imala vidljive ozljede, najvjerojatnije iz kontakta s nekim brodom. Djelatnici pomorske policije tada su predali kornjaču lošinjskom veterinaru Dubravku Devčiću, odnosno u oporavilište “Plavog svijeta” kraj Velog žala.
Nakon što je proteklih dana praćeno Viktorijino stanje (u probavnom sustavu bilo je plastike!), zaključeno je da su postignuti uvjeti za povratak u prirodu, te je ekipa “Plavog svijeta” s veterinarom Devčićem kornjaču pustila na obližnjem Žaliću (Boriku), a ona je pojurila prema moru i dalje u svoje prirodno stanište. Akcija, obavljena u ponedjeljak nešto prije 20 sati, privukla je pozornost okupljenih kupača.
Viktorija je druga morska kornjača koja je na ovaj način vraćena u more; prije dvije godine u nepoznato je otplivala mlada kornjača Sansego.
Stolivsko veče – za domaće i furešte, naziv je fešte koja će biti organizovana u petak 21. avgusta od devet ura uveče kako najavljuju organizatori NVO „Kamelija“ i MZ „Stoliv“, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Kotor.
Uz ribu, vino i sve ostalo kako nalažu stare bokeške užance, goste će zabavljati muzički sastav Lungo Mare. Ko dođe bez auta sve mu je džabe poručuju organizatori.
„Feštu organizujemo u susret Bokeljskoj noći, dođite da jedemo pijemo, plešemo, pjevamo, bolje barkom nego autom…“ – kazao je u ime organizatora Romeo Mihović.
„Zа srpsku vojsku – jednа zаborаvljenа pričа” аutorke Mile Mihаjlović, naziv je knjige koja će biti promovisana u organizaciji Srpskog pjevаčkog društva „Jedinstvo” i Mаticа Boke u petаk 21.аvgustа s početkom u 20 satI u porti crkve Svetog Nikole u Kotoru.
O knjizi će govoriti аrhijerejski nаmjesnik bokokotorski protojerej stаvrofor Momčilo Krivokаpić, predsjednik UO Mаtice Boke, Željko Komnenović, sekretаr Srpskog pjevаčkog društvа „Jedinstvo” Drаgаn Đurčić, publicistа Vаsko Kostić i аutorkа. Odlomke iz knjige čitаće Stefаn Spаsojević, а u progrаmu će učestvovаti hor SPD „Jedinstvo”.
“Knjigа Zа srpsku vojsku – jednа zаborаvljenа pričа je jedinа postojećа аrhivskа grаđа o evаkuаciji srpske vojske 1915/1916 godine. Riječ je o reprintu originаlnog dokumentа Zа srpsku vojsku koji je 1917. godine objаvilа Specijаlnа kаncelаrijа Ministаrstvа krаljevske mornаrice Itаlije, а koji je Milа Mihаjlović priredilа nа srpskom i itаlijаnskom jeziku. Među 100 originаlnih fotogrаfijа koje je knjigа donosi su i fotogrаfije Bokeljа i Hercegovаcа, dobrovoljаcа orgаnizovаnih u četiri bаtаljonа u sаstаvu crnogorske vojske. Njih je Krаlj Nikolа prve povukаo sа položаjа tokom povlаčenjа i poslаo dа se priključe srpskoj vojsci u Skаdru i Medovi znаjući štа bi im se desilo kаd bio dopаli u ruke Austrougаrimа” – stoji u najavi događaja.
Predstаvljаnjem ove knjige, Itаlijа je prošle godine zvаnično otvorilа obilježаvаnje stogodišnjice Velikog svjetskog rаtа. Knjigа je prošle godine proglаšenа zа izdаvаčki poduhvаt godine nа međunаrodnom sаjmu knjigа u Torinu, а zа nju je аutorkа Milа Mihаjlović dobilа specijаlnu nаgrаdu žirijа ”Čeruljo”, koju dodjeljuje Unijа itаlijаnskih oficirа u domenu istorije i odbrаne zemlje.
Autor knjige Milа Mihаjlović je mаgistаr umjetnosti, novinаr, književnik, publicistа i prevodilаc. Živi i rаdi u Rimu nа držаvnoj rаdio televiziji Itаlije – RAI.
Izložba Slojevi pisma obale čiji je autor akademik, prof. dr Dragan Karadžić biće otvorena u srijedu 19.avgusta u 21 sat u Galeriji solidarnosti u Starom gradu. Izložbu koju čini četrdesetak slika, crteža i akvarela otvoriće istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, a u muzičkom dijelu programa nastupiće violončelistkinja Ana Dulović. Organizator je OJU „Muzeji” Kotor – Galerija solidarnosti.
„Dragan Karadžić je rođen 1950. godine u Petnjici kod Šavnika, a diplomirao je 1974. na Pedagoškoj akademiji (likovni smjer) u Nikšiću. Fakultet likovnih umjetnosti (Slikarski odsjek) završio je 1978. u Beogradu u klasi profesora Radenka Miševića kod koga je i magistrirao 1980. Kao stipendista Francuske, završio je specijalizaciju na Akademiji “Beaux Arts” u Parizu, kod profesora Žaka Jankela (1981-1982), a boravio je i na studijskim putovanjima u Evropi (Italija, Njemačka, Francuska, Belgija,Holandija, Španija, Grčka) i SAD. Od 1977. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Predavao je slikarstvo na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a 1990. godine počeo je da radi na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju čiji je bio i prodekan (1990-1994) i dekan (1994-1996). Vanredni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) postao je 1996. godine, a 2003. redovni. Od 2010. godine Dragan Karadžić ima status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore. Samostalno je izlagao u Beogradu, Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu, Sarajevu, Novoj Gorici, Kragujevcu, Čačku, Podgorici, Nikšiću, Budvi, Skoplju, Parizu i Hamiltonu, a kolektivno na više od tri stotine izložbi u većini gradova bivše Jugoslavije, kao i na selektiranim izložbama u Parizu, Beču, Briselu, Štutgartu, Manhajmu, Oslu, Nikoziji,Bukureštu, Košicama, Malti, Giterslou,Kairu, Tokiju, Hamburgu, Rimu, Bariju, Sofiji, Pekingu, Vašingtonu, Moskvi, Kelnu, Beču, Gracu, Lincu, Odesi, Lavovu, Insbruku. U Kotoru je samostalno izlagao 1991. i 1977. godine. Dobitnik je brojnih nagrade za slikarstvo na salonima i reprezentativnim izložbama u bivšoj Jugoslaviji i Crnoj Gori, a njegovi radovi nalaze se u više muzeja, galerija i u institucija na prostoru bivše zajedničke države, kao i u privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu” – stoji, između ostalog, u najavi organizatora.
Vlasnik brodarske kompanije “Dabinović” iz Monaka, Stefan Dabinović sa suprugom, posjetio je danas Pomorski muzej u Kotoru kome je uručio vrijednu donaciju – model trgovačkog broda “Kotor”, najnovijeg u floti njegove kompanije.
“Kotor”, bulkcarrier od 32.000 bruto-tona, izgrađen u brodogradilišu “Yanase Tongyeong Shipbuilding” u Južnoj Koreji, zaplovio je svjetskim morima u novembru prošle godine. Ovaj broj je istorijski jer je to prva novogradnja koju je kompanija “Dabinović” nabavila u skoro 60 godina svog uspješnog poslovanja. Prethodno su se u floti firme koju je 1956 u Švajcarskoj, a kasnije preseljenoj u Monako, osnovao čuveni pomorski preduzetnik Božo A. Dabinović iz Dobrote, izređala čak 52 polovna trgovačka broda, pa je na simboliku darivanja makete “Kotora” Pomorskom muzeju juče ukazala i direktorica te institucije mr Mileva Pejaković-Vujošević.
“Iako naša ustanova čuva eksponate stare više vjekova, ovo je prvi model jednog broda sagrađenog u 21.vijeku, koji će se naći u fundusu naše Zbirke parobrodarstva i savremenog pomorstva gdje je većina eksponata vezana za kotorsku “Jugooceaniju”. Čini nam neizmjerno zadovoljstvo što je i Stefan Dabinović, sin pokojnog Boža Dabinovića, pokazao da je jednako kao i otac, vezan za svoj zavičaj i da podržava ustanove kulture grada Kotora.”- kazala je Vujošević , podsjećajući da je Božo Dabinović decenijama bio jedan od vodećih mecena kotorskog Pomorskog muzeja. Ona je dodala da se u posljednjih 15-tak godina, donacijama vrijednih umjetničkih djela ili istorijskih eksponata muzeju, ističe sve više starih bokeljskih familija poput porodica Radimir, Dabinović, Zec, Tripković i Laforest. Pored makete broda “Kotor” Sefan Dabinović je muzeju poklonio i zastavu kompanije “Dabinović”, a uručenju donacije pored ostalih prisustvovali su i ambasador Crne Gore u Italiji dr Antun Sbutega i njegov brat, kapetan Milan Sbutega koji je član najužeg menadžmenta kompanije “Dabinović”.
Ta kompanija trenutno posjeduje četiri trgovačka broda ukupne nosivosti skoro 150.000 tona, a zapošljava 175 pomoraca, većinom iz Boke Kotorske. Iako su uvijek plovili pod stranim zastavama, prvenstveno Svetog Vincenta i Grenadina, Dabinovićevi brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer je većina njih nosila i nosi imena po mjestima iz Boke Kotorske, na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke, a njegovi su se brodovi najčešće remontovali u Jadranskom brodogradilištu Bijela.
Pejaković-Vujošević je Stefanu Dabinoviću uručila je posebnu zahvalnicu, te nekoliko knjiga u izdanju Pomorskog muzeja.
„Ovom donacijom želim da pokažem da sam ja vezan za Kotor i da buduće generacije ovdje znaju što su bokeljski pomorci i preduzetnici bili kadri postići. Iako sam ja rođen u inostranstvu, uvijek sam se osjećao vezan za ovaj kraj gdje i dalje u Dobroti imam kuću u koju redovno dolazim sa suprugom, a nada se da će uskoro doći i sve tri moje kćerke.“-kazao je Stefan Dabinović. Na pitanje kako posluje njegova kompanija, on je kazao da se i kompanija „Dabinović“ bori sa krizom i niskim vozarinama na svjetskom pomorskom tržištu, ali da uspijeva da zadrži i razvija svoju flotu.
„Sada su zbog krize, cijene polovnih brodova relativno niske, tako da se nadam da ću uskoro kupiti još jedan tzv. handy size bulk carrier. Taj brod takođe će nositi ime iz Boke Kotorske i zvaće se „Kamenari“ – istakao je vlasnik najveće moderne privatne bokeljske brodarske kompanije koja nastavlja vjekovnu tradiciju nekadašnjih bokeljskih patruna što su imali flote jedrenjaka i parobroda.
Kako saznajemo iz Turističke organizacije Kotor u tom gradu danas boravi 7713 turista.
Kada je riječ o izletničkim posjetama, Kotor je tokom prvih sedam mjeseci posjetilo 168 402 izletnika što je za 3% više u odnosu na isti uporedni period prošle godine,
U kotorsku luku je u toku prvih sedam mjeseci uplovilo 203 brodova (što je za 15% više u odnosu na isti uporedni period prošle godine), sa 213 149 putnika (41 % više nego za isti period prošle godine).
Tokom sedam mjeseci u kotorsku luku je uplovilo 788 jahti sa3 297 putnika.
Lokalitet rimski mozaici bilježi veoma dobru posjetu ove sezone, 18100 je obišlo lokalitet
što je za 41% više u odnosu na isti opredni period prošle godine.
Od 1. aprila pa do danas gradske bedeme je posjetilo oko 55200 posjeti!aca.
Prema podacima Monstat-a u Kotoru je tokom prvih šest mjeseci boravilo 15 686 gostiju, a ostvareno je ukupno 83 598 noćenja.
Saobraćajne gužve u Kotoru su postale nešto sa čime morate računati bilo da kreneta ka ili iz drevnog Grada…
Turistička organizacija Tivat organizuje danas,utorak 18.avgusta, Sajam tradicionalnih proizvoda – vino, masline, pršut, sir i med. Sajam će se održati na Pinama od 18 sati do ponoći a predstaviće se crnogorski proizvođači.
U muzičkom dijelu programa nastupiće sastav “Redicoll trio”, KUD”Boka” i klapa “Jadran”.
Dođite da se zabavite i probate domaće proizvode sa naših prostora poručuja iz TO Tivat.
Izložba “Tivatski slikari”, projekat NVO Matica Boke, Centra za kulturu Tivat i Porto Montenegra, čiji je cilj prezentacija lokalne likovne tradicije inostranoj nautičkoj klijenteli, rezidentima naselja i njihovim gostima, biće svečano otvorena u četvrtak 20. avgusta, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra sa početkom u 21 sat.
Na izložbi će biti predstavljeno stvaralaštvo 20 tivatskih slikara – Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande Rocheaux, Vladimira Jovićevića, Tanje Matković, Dragana Peričića, Boža Prodanovića, Milanke Sredanović, Rade Ivanković, Vasa Stanjevića i Zorana Mujbegovića.
Izložba se organizuje u sklopu festivala “Purgatorije”, a u susret predstavljanju luksuzne monografije koja, pregledno i zaokruženo, podržava koncept izložbe, a sadrži biografije i reprodukcije djela tivatskih akademskih slikara čija su djela obilježila i obilježavaju likovnu scenu Crne Gore, zemalja regiona ali i Evrope.
Izložbu će otvoriti producent tivatskog CZK Neven Staničić, a u muzičkom dijelu programa nastupiće mlada tivatska violinistkinja Milena Petković.
Istaknuti hrvatski kompozitor, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić umro je u ponedjeljak poslijepodne u Zagrebu u 78. godini, doznaje se iz Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb.
Arsen Dedić bio je primljen prije dva tjedna na intenzivnu njegu Interne klinike KBC-a Zagreb zbog sepse, nakon što mu je ugrađena proteza kuka u Krapinskim Toplicama. S obzirom da mu je 2004. godine u Padovi presađena jetra i primao je imunosupresive, bio je izložen većem riziku od infekcija.
Na Rebro je primljen s evidentnim pokazateljima jakoga infekta, a bio je gotovo bez svijesti kad je prebačen na intenzivnu njegu interne klinike. CT pretragom su pronađene žarište infekcije na otečenoj nozi, koja je bila izvor sepse.
Kako se neslužbeno doznaje, Arsen Dedić umro je zbog multiorganskoga zatajenja kao posljedice sepse i gangrene crijeva.
Arsen Dedić
Arsen Dedić(1938-2015.)
Istaknuti hrvatski kompozitor, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić rođen je u Šibeniku 28. srpnja 1938. godine gdje je završio srednju glazbenu školu i gimnaziju. U Zagrebu je počeo studirati pravo, no 1959. godine upisao je Muzičku akademiju na kojoj je pet godina kasnije diplomirao flautu.
Više od pola stoljeća dugu karijeru skladatelja, književnika, pjesnika i kantautora, koja je po opsegu, raznolikosti i kontinuitetu zauzela posebno mjesto u novijoj hrvatskoj kulturi, počeo je kao mladić u dvadesetima objavom prvih pjesama u Poletu, Prisutnostima, Vidiku.
Kao solist debitira 1963. na Zagrebačkom festivalu popularne glazbe, a prije toga nastupao je kao flautist u pop i jazz sastavima, pjevao u nekoliko vokalnih skupina, Prima, Zagrebačkom vokalnom kvartetu, Melosu i vodio instrumentalni Kvartet flauta.
Skladbe “Moderato cantabile” i “Kuća pored mora” iz 1964. označile su početak njegova bogatog glazbenog opusa i smjer kantautorskog izričaja. Skladajući šansone na domaćoj sceni postaje zaštitnim znakom tog glazbenog žanra, koji spaja njegova dva ključna umjetnička izraza – glazbu i poeziju.
S albuma “Čovjek kao ja” i “Arsen 2” pamte se neke od njegovih antologijskih pjesama, “Moj brat”, “Sandra”, “Sve što znaš o meni”, “Balada o prolaznosti”. Često uglazbljuje Goloba, Šoljana, Ujevića, Kovačića, Krležu, Krkleca, Baloga.
Nasatup porodice Dedić u Kotoru 2014.
Do početka osamdesetih, afirmirao se i na međunarodnoj sceni, o čemu svjedoče najprestižnije europske nagrade “Prix Jacques Brel” i “Premio Tenco”. Surađivao je s poznatim pjesnicima – pjevačima Sergiom Endrigom, Ginom Paolijem i Bulatom Okuđavom.
Prepoznatljiv i autentičan izričaj ostvaruje izmjenjujući balade koje odišu mediteranska osjećajnost i ironičnu, kabaretsku šansonu, a njegova poetika ravnopravno korespondira s tradicijom moderne francuske i talijanske šansone i klasičnog rock pjesništva Boba Dylana i Leonarda Cohena.
U nizu albuma, ukupno njih više od četrdeset, ističu se, “Homo volans”, “Vraćam se”, “Provincija”, “Kino Sloboda”, “Tihi obrt”, Ministarstvo, te izdanja izabranih pjesama “Arsenal”, “Najbolje od Arsena” i “Herbar”.
Na području scenske, filmske i TV glazbe ostavio je niz prepoznatljivih melodija, napisao partiture za oko 200 kazališnih predstava (Predstava Hamleta u selu Mrduša donja, Majstor i Margarita, Dnevnik malog Perice, Krležijada, Lady Šram, Na rubu pameti, Mala sirena.
Skladao je za stotinjak igranih, dokumentarnih i animiranih filmova te televizijskih serija, za “Vlak u snijegu”, “Glembajeve”, “Živu istinu”, “Tajna starog tavana”, “Vlakom prema jugu”, “Stela”, “Prosjaci i sinovi”, “U registraturi”, “Zlatna nit”, “Punom parom” i druge.
Dedićev književni opus broji 20 zbirki pjesama, počevši od “Broda u boci”, njegove prve zbirke koja je doživjela više reizdanja i šezdesetak tisuća prodanih primjeraka. Književni kritičari slažu se kako je riječ o autentičnom izrazu, kojega karakterizira nostalgija, izravnost, humor i fina ironija. Objavio je i zbirke “Zamišljeno pristanište” (s Matijom Skurjenijem), “Narodne pjesme”, ” Zagreb i ja se volimo tajno”, “Hotel Balkan”, “Pjesnikov bratić”, “Pjesnik opće prakse”.
Pisao je skladbe za mnoge pjevače, među ostalima i za svoju suprugu Gabi Novak, a djeluje i kao aranžer, dirigent te producent. Piše i sklada za dalmatinske klape, među ostalim, “Zaludu me svitovala mati”, “Ni u moru mire”, “Ko ovo more platit”, “Vratija se Šime”, “Maškare”, te sakralnu glazbu i za djecu.
Osvojio je niz nagrada za glazbu i stihove na festivalima diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije, Zlatne arene na Pulskom filmskom festivalu, priznanja Slavenski, Tijardović, Mlado pokoljenje, Zlatno sidro, nagrade za scensku glazbu na Danima Satire i Marulićevim danima, Goranov vijenac za sveukupan pjesnički opus. Nositelj je Ordena zasluga za narod srebrnog vijenca, odličja Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Višestruki je dobitnik godišnjih nagrada Porin, dok je Porina za životno djelo primio 1999.
Krajem prošle godine objavio je album “Suputnici” koji je definirao kao “hommage sebi, svojem naporu, želji i ljudima koji su mu bili najbliži”.
