Predstavnici marketing tima Porto Montenegraučestvovali su na Internacionalnom marketinškom forumu u Londonu, koji je održan 9. februara, i koji je okupio preko stotinu renomiranih profesionalaca iz domena jahting idustrije- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Učesnici masterclass-a su kroz interaktivne sjednice, dinamične panel diskusije marketinške prakse i umrežavanja, razmjenili iskustva u cilju unapređivanja marketinških strategija, primarno u superjahting proizvodu i uslugama. To podrazumijeva i niz drugih luksuznih sektora, uključujući i nekretnine, bankarstvo, avio-mreže, modu, putovanja, i slično, tj. sve što čini turistički proizvod jedne jahting destinacije, kakva i jeste marina za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro.
„Na ovom forumskom nastupu, koji je bio odlična komunikaciona platforma za još jedno predstavljanje kapaciteta marine i nautičke usluge u Porto Montenegru, kruzing-okruženja Crne Gore, ali i Boke Kotorske kao omiljene čarter destinacije na Jadranu, ostvareni su i poslovni kontakti, koji nam omogućavaju umrežavanje sa različitim jahting subjektima, pogotovo kada nam slijede dva ključna nautička događaja nautičke sezone: Superyacht Rendezvous Montenegro i Myba Pop-Up Superyacht Show-u.“- istakao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
Najjače nevrijeme ove godine pogodilo je dijelove sjevernog Jadrana i sjeverne Dalmacije. Duboka ciklona centrom se tokom srijede premještala sa sjevernog Jadrana dalje prema unutrašnjosti. U kombinaciji sa prolaskom hladne fronte donijela je burna meteorološka zbivanja u velikom dijelu Jadrana . Olujnu ciklonu Crometeo tim je nazvao Alen.
Meteorološka vijest dana je izražen ciklonalna plima na dijelu obale. Naime, kako smo i najavili prethodna dva dana, kombinacija ciklonalne plime i visokih valova uslijed jakog do olujnog zapadnog vjetra (pulenta) poplavila je dijelove obale od Zadra do Istre. Sredinom dana najteže je ovom nepogodom bio pogođen grad Rovinja, javlja Crometeo tim.
Višemetarski valovi
Na otočiću Sveti Ivan na Pučini kod Rovinja jutros su udari pulenta dosezali 106 km/h. Ne čudi stoga da su visoki valovi zapadnog vjetra preplavili rovinjsku obalu, a u kombinaciji s izraženom ciklonalnom plimom načinili su značajnu materijalnu štetu na vozilima i objektima uz vodu. Valovi i nabujalo more poplavili su i oštetili na desetke automobila, a more se prelilo u podrume i niže dijelove ugostiteljskih objekata, stambenih i poslovnih zgrada.
Foto Crometeo
Najteže stanje bilo je između 10 ujutro i 1 sat poslijepodne, a onda je došlo do postupnog smirivanja vremena. Zanimljivo je da je najjači udar vjetra u Istri danas izmjeren u njenoj unutrašnjosti. Naime, na automatskoj meteo postaji u Pazinu oko 4 sata ujutro izmjeren je orkanski udar vjetra od 117 km/h.
Jak pulenat s olujnim udarima puhao je i na širem zadarskom području. U gradu Zadru u ranim popodnevnim satima bilo je grmljavinskih pljuskova, a grad je prolazno zabijelila tuča. Visoki valovi i plima najviše su pogodili Obalu kneza Trpimira, od Sfinge do Maraska parka, gdje je uzburkano more izbacilo nekoliko drvenih brodova i gumenjaka.
Rovinj nevrijeme 10.2 2016.
Poplavljen Starigrad Paklenica
Plimom i olujnom pulentadom bio je pogođeno i područje Starigrada Paklenice.
– Valovi visoki nekoliko metara oštetili su brodice u nezaštićenim dijelovima obale, a more je prodiralo duboko na obalu. U nekoliko obalnih ugostiteljskih objekata sredinom dana bilo je i do pola metra vode, te je načinjena značajna materijalne šteta. Polomljene su brojne klupe na šetnicama uz more, a voda je dizala ploče i kamene blokove – rekao nam je Kristijan Fešte, član Crometeo tima iz Starigrada.
Najjači udar vjetra u Hrvatskoj danas je izmjeren na biokovskom vrhu Svetom Juri na Biokovu. Tamo je nešto prije 8 sati ujutro izmjeren udar od čak 158 km/h. Iza 3 sata poslijepodne temperatura se na ovom, najvišem obalnom vrhu Hrvatske, spustila na -4°C uz snijeg, i daljnju tendenciju pada.
Obilna kiša
Prema podacima Crometeo mreže stanica Pljusak.com, posljednja 24 sata najviše kiše palo je u Poljanama na padinama Učke, 116 litara po kvadratnom metru. Slijede Njivice na otoku Krku sa 109 i Volosko sa 73 litre. Ipak, najviše oborina u Hrvatskoj palo je u Gračacu, čak 138 litra po kvadratnom metru. U Dalmaciji je najviše palo u na HE Prančevići kod Srijana, sa sjeverne strane Mosora. Tamo je do 13 sati pala 101 litra kiše.
Foto Crometeo
Nova plima u ponedjeljak?
Iako će se vrijeme djelomično smiriti, vjetar će tokom večeri sve više slabiti. Novo jačanje juga na Jadranu očekuje se u dane vikenda, no današnje vrijednosti brzine vjetra neće se ponoviti. Novi problemi s vjetrom i plimom mogli bi se javiti u ponedjeljak.
Turistička organizacija Tivat predstavila je ponudu grada Tivta i program manifestacija na IX susretu organizatora manifestacija u Beogradu.
Predstavnik TO Tivat, Milorad Karadžić kroz kratku i efektnu prezentaciju upoznao je prisutne sa brojnim kulturno zabavnim dešavanjima koja se organizuju u Tivtu. Za ovu priliku TO Tivat je izradila novu brošuru koja na jedan slikovit način prikazuje sve manifestacije u našem gradu, od januara do decembra.
Ovom susretu prisusvovali su i predstavnici Centra za kulturu Tivat na kome je direktor Vojislav Kaluđerović predstavio pozorišni festival “Purgatorije”.
Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Jahta kralja Nikole “Rumija“ dio su programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu.
Taj program donijela je Vlada na prijedlog Ministarstva kulture. Njime je obuhvaćeno 47 projekata koji se odnose na arheološka i konzervatorska istraživanja kulturnih dobara iz grupe fizičke najugroženijih.
Po procjeni eksperata, kulturno dobro Jahta “Rumija” ugroženo je i izloženo uticaju različitih faktora. Ugrožavaju ga prirodni procesi, ljudski faktor i frekventni pomorski saobraćaj. Ostaci jahte su stanište podvodnih biljnih i životinjskih vrsta. Po cijeloj površini evidentni su produkti korozije, kalcifikata i nataloženih soli, što ugrožava strukturu.
U cilju djelimične sanacije kulturnog dobra, potrebno je sprovesti sistematska podvodna arheološka i konzervatorska istraživanja, što podrazumijeva uključivanje specijalizovanog kadra sa iskustvom u istraživanju podvodnih arheoloških lokaliteta. Na osnovu dobijenih rezultata i autentične dokumentacije biće urađen konzervatorski projekat i sprovedene mjere na tom kulturnom dobru. Za tu svrhu Ministarstvo kulture ove godine izdvojiće 20.000 eura.
“Rumija” je bila ponos i najljepši brod crnogorske flotile. Sagrađena je u Glazgovu 1900. godine. Jahtu na parni pogon, na vijak, sa dva jarbola, dugu 47,78 i široki 6,10 metara, kupio je sultan Abdul Hamid u Engleskoj i darovao kralju Nikoli Petroviću. Pod imenom “Zaza”, jahta je sa turskom posadom stigla pod Pristan za Novu 1905. godinu. Njen naziv je promijenjen u “Rumija”, na prijedlog prijestolonasljednika Danila.
“Rumija” je u Balkanskom ratu sarađivala sa kopnenom vojskom u Medovi i prevozila i ratni materijal. Zapovjednik broda bio je Ivo Đokić iz Bara, a kapo od makine IvanRihter. Posada je brojala 14 ljudi. Jahtu je l915. godine potopila austrougarska flota, na ulazu u barsku luku, osamdeset metara od glavnog lukobrana. Njeni ostaci evidentirani su na dubini od osamnaest metara.
Olupina jahte “Rumija” danas se nalazi orijentisana u pravcu Istok – Zapad, 80 metara od glavnog lukobrana, na dubini od samo 18 metara. Bila je jedan od rijetkih podvodnih objekata koji se od 1967. god. nalazio pod zaštitom Republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Međutim, danas to više nije, jer su brod bukvalno očerupali lovci na podvodne dragocjenosti, a i veliki brodovi su se nasukavali i bacali sidra na olupinu.
Danas od “Rumije”gotovo nema ništa, samo metalno korito, tri metra visine, uz lanac od sidra, elisu i brodski motor. Bili su prozori koji su nestajali polako, pa je ostao samo još jedan. Pet metara od pramca, i na dva mjesta na sredini, čak je i metalno korito presječeno odozgo nadolje. Potpalublje i mašinsko odjeljenje toliko su uništeni da se teško može utvrditi šta je gdje. Jedini vrijedan eksponat brodsko je zvono sa natpisom “Rumia”, izvađeno prilikom sondaže prije početka radova na proširenju luke, i ono se nalazilo u privatnoj kolekciji pokojnog inženjera Miodraga Mikovića, čuvenog MikeMunje.
Podsjećamo, zbog loših vremenskih uslova, Dječija cvjetna povorka biće organizovana sutra 11. februara, iako je programom bila predviđena za petak 12. februar. U 15 sati mališani će se okupiti u parku Boke odakle će defilovati do Trga Nikole Đurkovića. Velika cvjetna žurka na trgu počeće u 16 sati. U bogatom programu uz povorku biće i mažoretke i animatori. Svi učesnici biće nagrađeni.
Istoga dana u 19 sati u foajeu Dvorane park biće priređeno otvaranje Malog salona hercegnovskih galerija. U okviru likovne manifestacije, koja se već šest godina održava u sklopu Praznika mimoze, predstaviće se isključivo domaće, gradske galerije, a za centralnu temu izabran je portret.
Dan kasnije, u petak 12. februara, u 11 sati u Titovoj vili biće otvorena Izložba cvijeća. Događaj će, tokom tri dana trajanja, okupiti 60 izlagača sobnog, baštenskog, mediteranskog bilja i suvog cvijeća, kako domaćih, tako i izlagača iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Pored cvijeća, izložbu će obogatiti proizvodi za uređenje bašte i raznovrsni cvjetni suveniri. Svi koji budu željeli da posjete manifestaciju i kupe dio raznovrsnog asortimana mogu to uraditi u periodu od 9 do 19 sti.
Novljane i njihove goste, u subotu 13. februara očekuje bogat program. Jedna od prazničnih fešti će ove godine, po prvi put, biti priređena na omiljenoj lokaciji Novaljana, na Škveru. Uz cvijet, ribu i vino posjetioci će uživati u programu Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenovići, mažoretki, benda Castelnuovo i klape Stari kapetan. Okupljanje počinje u 11 sati.
Karneval
Večernji sati su rezervisani za bal pod maskama, ovoga puta maškarada se seli u hotel Palmon Bay. Goste, koji će se okupljati od 21 sat, zabavljaće Tri kvarta bend, klapa Stari kapetan, Mjesna muzika Đenovići i mažoretke. Cijena ulaznice je pet eura, a one sa najoriginalnijim maskama očekuju vrijedne nagrade.
Herceg Novi 2015. – foto Boka News
Organizatori Praznika mimoze potrudili su se da mališani uživaju u fešti jednako kao i njihovi stariji sugrađani, pa će tradicionalno biti priređen i Dječiji maskenbal. Ovogodišnji bal pod maskama je zakazan za 14. februar, od 15 sati u Institutu “Dr. Simo Milošević”. Tada će se okupiti učesnici mlađi od šest godina, a nakon nešto više od sat vremena zabavi će se pridružiti i stariji mališani. Tri nagrade su rezervisane za pojedinačne maske, te jedna za grupnu, a ideja organizatora je i da svako dijete bude simbolično nagrađeno.
Sjećanje na strijeljane mornare 1918. arhiv 2015. Boka News
Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotorće u četvrtak 11.februara 2016.godine, u 10 sati zajedno sa predstavnicima Opštine Kotor i članovima Bokeljske mornarice u znak sjećanja na „crvene mornare“ na mjestu njihovog strijeljanja u Škaljarima – Kotor, na spomenik položiti cvijeće i odati poštu poginulima.
Vođe ustanka mornara na brodovima Austrougarske flote u Boki KotorskojFrantišek Raš, Antun Grabar, Jerko Šižgorić i Mate Brničević strijeljani su 11. februara 1918 godine.
Iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor pozivaju članove i građane da prisustvuju podsjećanju na ovaj istorijski događaj.
Istog dana u 12.00 delegacije ovog i Udruženja iz Herceg Novog, položiti cvijeće na spomenik u Lipcima.
„Italijanski fašisti su, poslije Odluke Prijekog vojnog suda u Kotoru 5. i 6. februara 1943.godine, strijeljali istaknute pripadnike Grbaljske čete Primorskog bataljona: braću Sava i Vuka Bećira i sedam istaknutih pripadnika slavnog Orjenskog bataljona: Obrada Dabovića, Paska Dabovića, Dušana Samardžića, Lazara Samardžića, Marka Popivodu, Sima Sijerkovića i Nikolu Šabanovića” – navode u opštinskom odboru Udruženja.
Predstava “Pogled s mosta” u produkciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće izvedena 11.februara, četvrak sa poečtkom u 20 sati, u velikoj dvorani Centra za kulturu u Tivtu.
“Pogled s mosta” tretira bolnu temu ekonomskih migracija iz vremena velike ekonomske krize u Americi 1929 godine, poynate “Velike depresije”.
Po tekstu Artura Milera predstavu je režirao Milan Karadžić koji potpisuje i izbor muzike. Tekst je dramatizovao Nebojša Bradić koji je dao i riješenje scenografije, kostimografkinja je Dragica Laušević, a koreografkinja Slavka Nelević.
U predstavi igraju MladenNelević, Boro Stjepanović, Ivana Mrvaljević, Emir Ćatović, Željko Caja Radunović , Marija Đurić i Vule Marković.
Kino Boka u Kotoru svojim posjetiocima nudi besplatne projekcije filmova čuvenog crnogorskog reditelja Veljka Bulajića kao i ostvarenja u kojima se pojavljuje nedavno preminuli umjetnik Dejvid Bouvi.
Temini za sve filmove – 20 sati, ulaz besplatan.
Na programu kotorskog bioskopa “Bitka na Neretvi” naći će se 10. i 11. februara.
“Čovjek koga treba ubiti” na programu je 12. i 13. februara.
Film “Libertas” prikazivaće se 15. i 16. februara.
Program prikazivanja ostvarenja sa Bouvijem:
Na programu kina Boka 18. i 19. februara biće “Čovjek koji je pao na zemlju”.
“Glad” možete pogledati 20. i 21. februara.
“Srećan Božić gospodine Lonrens” je na repertoaru 22. i 23. februara.
Putujući cirkus Ministarstva turizma i održivog razvoja svoju kulminaciju imao je u Opštini Tivat, gdje je predlaganjem Nacrta Prostornog planaposebne namjene za Obalno područje Crne Gore jasno stavljena do znanja samo jedna stvar: podgorička vlast ne odustaje od toga da Boku što je moguće više uvuče u kandže centralizma i pretvori je u nepresušni izvor prihoda iz kojeg će Bokeljke i Bokelji plaćati ceh loših privatizacija i „kapitalnih“ investicija – kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Ističemo da su nameti koji sada već plaćamo daleko veći od onih u drugim krajevima Crne Gore. Bahata i, po Boku, maćehinska vlast moraće ipak Bokelju da objasni: zašto on na svojoj đedovini, koju ima vjekovima, ne može da gradi na 100 metara od mora, ako su njegove nove „komšije“ bliske vlasti kuće sagradile na pjenu od mora? Kakvi su to silni kamenolomi predviđeni i mineralna blaga otkrivena na, do sad nepoznatim, nalazištima? Kako zamišljaju da kroz Krtole realizuju projekat gasovoda, kad ni vodovod i kanalizaciju ne mogu završiti kako treba? U ozbiljnoj smo opasnosti da svi zajedno odletimo u vazduh, što bi možda određene strukture i priželjkivale, pa bi Podgorica dobila izlaz na more. Da nije tragično, bilo bi komično…
Njihovo poigravanje inteligencijom i životom bokeškog stanovništa, kojem je kompletna privreda uništena, a od turizma mu se ne omogućava da živi, dostiže vrhunac.
Iz perspektive „Bokeškog Foruma“ se čini da bi nam i dušu uzeli da mogu… Ipak, velika je i teško osvojiva tvrđava bokeška duša i bokeška kultura! Živjela je i preživjela vjekove. Živjeće i dalje…
Živjeće kroz Bokeljsku mornaricu, kroz Tripundanske svečanosti, kroz slave i krsna imena, kroz mnogo toga što ovdašnje stanovništvo bez obzira na nacionalnu i vjersku različitost čini specifičnim i konačno ujedinjenim. I drugačijim od svih drugih. Živjeće dok žive Bokelji koji neće dozvoliti da Boka bude bilo čiji geto…
“Tivatska akcija” (TA) prozvala je DPS da je u susret lokalnim izborima u toj opštini koji će se održati za dva mjeseca, “već počela sa svojim oprobanim mehanizmima predizbornih pritisaka i manipulacija.”
“TA od niza izvora u našem gradu dobija informacije da se već uveliko počelo sa opraštanjem dugova za struju, vodu, komunalije te opraštanjem ostalih dugova u zamjenu za ostanak kući na dan izbora ili izlazak na izbore i glas za DPS. Najoštrije upozoravamo OO DPS Tivat da se odmah okani ove sramne prakse političke korupcije i ucjenjivanja socijalno posrnulih ljudi koji su u tu poziciju dospjeli uglavnom upravo zbog potpuno promašene politike DPS i njenih političkih satelita na opštinskom i državnom nivou. TA obavještava OO DPS i ukupnu javnost da će, ne samo zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, u narednom periodu intenzivno pratiti i kontrolisati finansijsko poslovanje firmi kao što su EPCG, Komunalno preduzeće Tivat, Vodovod i kanalizacija itd. te finansijsko poslovanje ostalih preduzeća koja predstavljaju potencijalni izvor političke korupcije.”- saopštila je TA.
Iz te građanske liste koja će nastupiti na predstojećim izborima tvrde i da se u posljednje vrijeme “učestalo raspisuju oglasi za nova radna mjesta u Opštini”, te da je takvih oglasa tokom 2015. bilo deset, a u nešto više od mjesec dana ove godine, već tri. Uz napomenu da se “DPS spremio da ovog puta u Tivtu maksimalno iskoristi sistem „jedno radno mjesto – četiri do deset glasova“, TA tvrdi da je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) “na vrijeme novom sistematizacijom omogućio ovaj talas predizbornog zapošljavanja, prije nego dalje zapošljavanje zakonski bude onemogućeno nakon što se raspišu izbori.”
“Sjetimo se da su Novosel i Predrag Nenezić, sadašnji koordinator DPS-a za lokalne izbore u Tivtu, bili 2013. akteri afere „Snimak“, kada su se na sjednici GO DPS-a vajkali kako nisu dobro iskoristili partijsko zapošljavanje za sticanje tzv. „sigurnih glasova“, i kako je njihov koalicioni partner bio mnogo uspješniji u ovim zloupotrebama.”-podsjetila je TA I najavila da će pomno pratiti će raspolaganje sredstvima budžeta Opštine u narednom periodu.
“Simptomatično je i da je Novosel na posljednjoj sjednici SO nevješto izbjegao da odgovori na nekoliko puta ponovljeno pitanje nekolicine opozicionih odbornika čemu je namijenjeno 150.000 eura u budžetu Opštine, pod stavkom „Pozajmice i krediti“, kad te stavke nije bilo u budžetu prethodne godine.”- saoštila je TA pozivajući Tivćane “da ne podliježu nikakvim pritiscima i da svaki pokušaj ataka na integritet njihove ličnosti i njihove građanske slobode slobodno prijave”.
“Zajedno nezaustavljivo koračajmo prema jednom drugačijem i neuporedivo boljem Tivtu nego što je ovaj sadašnji. Tivatskom DPS-u nije preostalo ništa drugo nego da maksimalno zloupotrebljava sve javne resurse u predizborne svrhe, ali, na ovim lokalnim izborima, ništa ih neće spasiti katastrofalnog poraza.” – ističe se u saopštenju TA.
