Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Centralna proslava povodom Dana državnosti i ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma počeće večeras u 18 sati pored spomenika ispod Trebjese u Nikšiću.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović tim povodom je sinoć, u rezidenciji na Cetinju, organizovao prijem.
Milatović je kazao da su u 13. julu sabrani borba i sloboda – dvije neraskidive odrednice koje su obilježile crnogorsku istoriju, začetak i ishodište državotvorne težnje.
„Toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu, nesporna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode, ovječan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i Vučjeg dola, dobila je svoje međunarodno priznanje“, naveo je Milatović.
Crna Gora – Dan nezavisnosti – Dan državnosti
Kako je dodao, 63 godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći svojom žrtvom da od slobode nema skuplje riječi.
“Držeći do časne prošlosti, Crna Gora nikad nije uzmicala pred nerijateljem, niti prezala od borbe, ma koliko ona bila surova ili nemoguća”, istakao je Milatović.
On je kazao da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, “koje ga je živjelo mnogo prije nego što se kao pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama”.
Milatović je ukazao na neophodnost prevazilaženja svih podjela u Crnoj Gori.
„Danas, kada se savremeni svijet suočava sa brojnim izazovima, kada geopolitički potresi nerijetko dovode do sukoba velikih razmjera, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli i poput mostova na Đurđevića Tari i Maloj rijeci spajamo obale i tamo gdje se to na prvi pogled čini nemogućim“, rekao je Milatović.
Milatović položio vijenac na spomenik Partizanu borcu
Milatović 13. jul 2024.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je danas vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici povodom 13. jula – Dana državnosti.
On je, sa suprugom Milenom, sinoć u rezidenciji na Cetinju priredio prijem povodom praznika.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
U Gornjoj Lastvi, u subotu, 13. jula ispred crkve održat će se koncert klape Kaše iz Dubrovnika. Početak je u 21 sat, a ulaz je slobodan. Organizovan je besplatni prijevoz za publiku. Kombi kreće u 20:40 h, s autobusne stanice u centru Tivta.
Organizator je nekada Društvo prijatelja Gornje Lastve, danas Kulturno zavičajno udruženje NAPREDAK Gornja Lastva, osnovano sa namjerom da njegovanjem kulturnog identiteta i očuvanjem ambijenta i graditeljske baštine očuva izvorne vrijednosti i posebnosti Gornje Lastve.
Koncert G.Lastva
Gornja Lastva je malo mjesto mediteranskog ugođaja na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je 3 km, lokalnim asfaltnim putom, od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina.
Kamen kao osnovni grđevinski materijal i mediteransko bilje u kojem se naselje skriva,
Sponzori su Dubrovačko- neretvanska županija, Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat, Porto Montenegro.
U nedjelju, 14. jula, ispred Doma kulture u Gornjoj Lastvi održat će koncert Kind of Blues, s početkom u 22 sata.
Jakov Milatović – predsjednik Crne Gore – Dan državnosti
U 13. julu sabrani su borba i sloboda – dvije neraskidive odrednice koje su obilježile crnogorsku istoriju, začetak i ishodište državotvorne težnje, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu povodom Dana državnosti.
On je na prijemu na Cetinju ukazao na istorijski značaj 13. jula.
„Toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu, nesporna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode, ovječan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i Vučjeg dola, dobila je svoje međunarodno priznanje“, naveo je Milatović.
Kako je dodao, 63 godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći svojom žrtvom da od slobode nema skuplje riječi.
Jakov Milatović – predsjednik Crne Gore – Dan državnosti
“Držeći do časne prošlosti, Crna Gora nikad nije uzmicala pred nerijateljem, niti prezala od borbe, ma koliko ona bila surova ili nemoguća”, istakao je Milatović.
On je kazao da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, “koje ga je živjelo mnogo prije nego što se kao pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama”.
“Živjelo ga je kroz viševjekovni miltikulturalni sklad, toleranciju i suživot, urođeni osjećaj da se razlikujemo samo po količini ljudskosti koju nosimo u sebi, uz uvjerenje da je brat mio ma koje vjere bio i da je čojstvo braniti drugoga od sebe“, naveo je Milatović.
On je ukazao na neophodnost prevazilaženja svih podjela u Crnoj Gori.
„Danas, kada se savremeni svijet suočava sa brojnim izazovima, kada geopolitički potresi nerijetko dovode do sukoba velikih razmjera, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli i poput mostova na Đurđevića Tari i Maloj rijeci spajamo obale i tamo gdje se to na prvi pogled čini nemogućim“, rekao je Milatović.
To, kako je dodao, duguju budućim generacijama i sebi samima, kako bi Crnu Goru učinili najljepšim mjestom za život.
„Uvjeren sam da smo svi kadri da prepoznamo temeljne vrijednosti oko kojih treba da unapređujemo društvenu koheziju, štiteći pravo na vjersku, nacionalnu i kulturnu različitost svakog pojedinca“, istakao je Milatović.
On je rekao da se danas, sa prijestonog Cetinja, iskazuje poštovanje prema običnim, malim, a velikim ljudima na čijim mišicama se razvijala crnogorska privreda, onima koji su obrazovali, liječiili, gradili institucije, bili korektivi društvene zbilje novinarskim perom, pečalbarima koji predstavljaju most prema ostatku svijeta, umjetnicima.
„Na njihovoj zaostavštini treba da gradimo viziju sopstvene budućnosti koja podrazumijeva društvo jednakih šansi, nezavisnih institucija i održivog ekonomskog razvoja. Na njihovoj zaostavštini treba da gradimo demokratsko društvo koje pripada Evropi”, kazao je Milatović.
On je dodao “da nas očekuje još mnogo izazova u vremenu koje dolazi”.
“A ono neka bude vrijeme promjena na bolje – bićemo mu naredni. Živjela demokratska, građanska i evropska Crna Gora”, poručio je Milatović.
Prijemu u rezidenciji predsjednika na Cetinju prisustvovali su predstavnici Vlade, državnih institucija, političkih partija, medija, diplomatskog kora, vjerskih zajednica, nevladinog sektora.
Rekonstrukcija saobraćajnice Tivat – Jaz koju sprovodi kineski konzorcijum “Shandong” državu bi mogao da košta i 25 odsto više od ugovorenih skoro 54 miliona eura, a novi rok za završetak posla, početak 2026, teško može biti ispoštovan, pokazuju podaci do kojih je došao Institut za medije.
Rekonstrukciju najprometnije saobraćajnice od Tivta do Jaza, na tenderu vrijednom skoro 54 miliona eura dobio je kineski konzorcijum “Shandong foreign economic & technical coopeation” i “Shandong luqiao group”.
Nezavršena eksproprijacija zemljišta, odgađanje početka radova za pola godine, protesti dijela mještana, kao i zaboravljene vodovodne cijevi neki su od problema koji obilježavaju početak radova.
Sve to otvara pitanje da li će projekat koštati i više od ugovorenog iznosa, a rast cijene omogućava i ugovor potpisan 29. marta 2023. između Vlade Crne Gore i kineskog konzorcijuma.
Konzorcijum “Shandong”, posao je dobio na drugom tenderu, dok je na prvom 2021. najjefitniju ponudu (42,6 miliona eura) dostavila takođe kineska kompanija “China Civil Engineering Construction Corporation” (CCECC).
Ta kineska kompanija odustala je od posla zbog skoka cijena gradnje na globalnom tržištu. Država je pokrenula postupak naplate garancije, ali odšteta do sad nije plaćena.
“Procedura naplate je još uvijek u toku, s obzirom na to da se radi o međunarodnom tenderu pa su ove procedure komplikovanije”, saopštili su nam iz Uprave za saobraćaj.
Od prvog tendera sa Kinezima još uvijek se nijesmo naplatili, a niko u ovom trenutku ne može da kaže da će državu posao sa kineskim Shandongom koštati kako je ugovoreno 53,9 miliona eura bez PDV-a.
Cijena iz ugovora
Prema ugovoru koji je država potpisala sa kineskom kompanijom, koji smo dobili koristeći aplikaciju za slobodan pristup informacijama nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), najviše novca 26,1 milion eura predviđeno je za radove na trasi.
Predračunska vrijednost izrade 76 potpornih zidova je 6,3 miliona eura, a polaganje novog cjevovoda za vodosnadbijevanje u Lastvi oko osam miliona. Za radove na atmosferskoj kanalizaciji predviđeno je 2,8 miliona, a za pravljenje javne rasvjete milion i po eura.
Ipak vrijednost pojedinačnih radova, kako se navodi u ugovoru, može biti veća do 25 odsto od ugovorene cijene, ili čak niža, što je zbog cijena gradnje i materijala na globalnom tržištu malo vjerovatno.
“Ugovarač posla će povećati ili smanjiti cijenu koštanja na zahtjev glavnog inženjera ukoliko je došlo do izmjene propisa ili drugih varijabila koje bi uslovile povećanje, i to do maksimum 25 odsto ukupno ugovorene cijene”, navodi se u ugovoru.
Koliko će koštati rekonstrukcija?
U Upravi za saobraćaj ne negiraju da bi radovi mogli državu koštati i više od ugovorenih 53,9 miliona eura.
“Postoji mogućnost da se tokom izvođenja radova javi potreba za radovima koji nijesu sastavni dio ugovora ili se količine pojedinih ugovorenih pozicija uvećaju jer isto nije bilo moguće predvidjeti projektom”, navodi se u odgovorima koje potpisuje direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
Da će cijena prevazići onu iz ugovora od oko 54 miliona eura, smatra Dragan Orlović iz NVO Bulevar-Grbalj, predstavnika dijela mještana koji se protive rekonstrukciji puta, na način na koji je to predviđeno projektom.
“Na osnovu onoga što vidimo radovi ne teku predviđenom dinamikom, pojavljuju se nepredviđeni problemi kao što su podzemne vode i očigledno je da ovaj projekat neće biti urađen ni po tenderskoj cijeni, ni po vremenu izvođenja radova”, kaže Orlović.
Kaže i da probijanje rokova i ugovorene cijene za Crnu Goru nije ništa neuobičajeno.
“Mišljenja smo da će ovaj projekat preći cijenu od 100 miliona eura, a ako ga mi uspijemo zaustaviti spasićemo i budžet i Crnu Goru od ovako suludog projekta”, navodi Orlović.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović nedavno je priznao da je u projektu postoje određeni problemi.
“Imamo određene izazove zbog čega sam imao sastanak sa predstavnicima Opština Kotor i Tivat, kao i predstavnicima CEDIS-a i Regionalnog vodovoda. Tražio sam njihovu veću uključenost kako bi rokovi bili ispoštovani”, kazao je Radulović, početkom jula.
Milovac: Često kineski projekti počnu kao najjeftiniji završe kao najskuplji
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kaže da se kineski investitori i izvođači različito ponašaju kada imaju poslove u državama EU i kada rade u država koje nijesu dio Unije.
“Tu je najveći problem u institucijama, jer imate investitore koji su globalno prilično ozloglašeni kada je u pitanju poštovanje zakona, dok u zemljama gdje postoji vladavina prava te kompanije moraju da rade po slovu zakona, a institucije će ih primorati da zakone poštuju”, poručuje Milovac.
U Crnoj Gori smo, kako upozorava, već osjetili da nemamo jake institucije.
“Bojim se da je poslije 2020. i promjene vlasti malo urađeno da se te institucije ojačaju”, kaže Milovac i dodaje da opet u skupe projekte ulazimo sa institucijama koje nijesu kadre da se odupru kršenjima zakona.
“Nažalost, mi smo se odlučil da idemo tamo gdje su u prvoj fazi niže cijene, a kasnije sve to plaćamo i kroz dodatne anekse i kroz zaštitu životne sredine i kroz kašnjenje u implementaciji projekata. Tako da su nas te niske početne cijene prečesto mnogo koštale na kraju kompletnog posla”, zaključio je Milovac.
U analizi Digitalno forenzičkog centra (DFC) iz prošle godine navodi se da Kina u Crnoj Gori još uvijek nije najveći investitor, ali jeste zajmodavac i izvođač radova koji značajno učestvuje u spoljnotrgovinskom bilansu.
“Kineski projekti u Crnoj Gori su netransparentni, a nerijetko su imali i štetne posljedice po životnu sredinu. Podaci o pojedinačnim kineskim ulaganjima u izvještaju CCBCG vode se pod oznakom C za povjerljivost. Na taj način se tajnim označavaju podaci o vrsti ulaganja, pojedinačnim poslovima, kompanijama, bankama ili transakcijama”, navodi se u ovoj analizi.
Pored cijene upitni i rokovi
Avgusta 2023. početak radova na rekonstrukciji puta Tivat – Jaz, ali bez građevinske dozvole, označili su tadašnji premijer Dritan Abazović, ambasador Kine Fan Kun i generalni direktor kineske kompanije “Shandong” Cai Kun.
Pošto su radovi tada počeli bez građevinske dozvole, bili su određeno vrijeme obustavljeni, pa je rok za završetak već pomjeren za jaunar 2026. U Upravi za saobraćaj ne žele da prejudiciraju da li će novi rok biti ispoštovan.
“Rok je realan, a da li će biti ispoštovan pokazaće vrijeme s obzirom na potencijalne probleme koji se u građevinarstvu mogu javiti”, kažu u Upravi za saobraćaj.
Navode da su ugovorom predviđeni i penali u slučaju kašnjenja i probijanja tog roka, što ne znači ipak da će kineska kompanija Shandong i plaćati te kazne.
“Svakako treba naglasiti da do probijanja roka može doći i do drugih okolnosti koje nijesu u nadležnosti izvođača radova”, poručuju iz Uprave za saobraćaj.
U ovom trenutku na terenu su radnici i mašinerija jedino kompanije “Bemax”, koja je kao podizvođač uključena u posao.
Da li će kada i kako početi radovi na svim dionicama zavisi i od onih koji se protive rekonstrukciji bulevara Tivat – Jaz.
Eksproprijacija – cijena nevažna, ne žele 40.000 vozila kroz dvorišta
Da zaustavi rekonstrukciju puta planira dio mještana naselja Radanovići, Kovačko polje i Lastva grbaljska i to kada bageri dođu do njihovih imanja.
Nadležnim poručuju da neće dozvoliti da trasa bulevara prolazi kroz njihova dvorišta i da ne žele brzu cestu sa četiri trake.
Dragan Orlović iz NVO Bulevar-Grbalj kaže da dio mještana jeste za rekonstrukciju puta, ali traže da saobraćajnica ostane lokalna, sa dvije trake i sa potpunim komunalnim opremanjem.
“To znači kanalizacija, voda, struja, optički kabal. Bez tih uslova nećemo dozvoliti da se uđe u naše posjede”, poručio je Orlović.
Iz Uprave za saobraćaj su saopštili da je postupak eksproprijacije nepokretnosti okončan u 90% slučajeva. A oni koji ne pristaju na eksproprijaciji zemljišta, poručuje da im cijena nije problem, ni prioritet.
“Nas ne zanima cijena. Mi ne želimo 40.000 vozila kroz dvorišta. Kada radovi dođu do nas mi ćemo na parcelama ljudi, koji ne žele da pristanu na prodaju svoje imovine, stati i tu ćemo braniti naša prava”, poručio je Orlović.
I elaborati sporni
Mještani tvrde da su elaborati za rekonstrukciju puta urađeni kancelarijski i neprofesionalno i da niko nije vodio računa o lokalnom stanovništvu.
“Oko 90% elaborata o zaštiti životne sredine je namijenjeno gmizavcima, žabama, pticama, a desetak odsto stanovništvu, a u svakoj rečenici ima “nadamo se i možda”. Mi nećemo da se nadamo i da igramo lutrije”, poručuje Orlović.
Da je ovaj projekat katastrofalan smatra i mještatnin Radanovića i profesor Pomorskog fakulteta Kotor Milorad Rašković i dodaje da segodinama protive planu se na toj trasi pravi praktično brza cesta.
Kako kaže Rašković, tri su pozicije posebno ugrožene – Radanovići, Kovačko polje i Lastva grbaljska, a u nekim mjestima je, kako ističe, predviđeno da se mještanima ulazi u kuće i u dvorišta.
“Uz kuće im prolazi sada 40.000, sjutra vjerovatno i 50.000 automobila dnevno. Ovo je potpuni izostanak strateškog planiranja i bacanje para”, ističe Rašković i poručuje da dio mještana traži da to ostane lokalna saobraćajnica.
“Oni hoće u konačnosti da se kompletan saobraćaj na crnogorskom primorju usmjeri u ovom pravcu i da uz to ljudi ovdje žive”, ističe Rašković.
On ističe i da u tom dijelu saobraćajnice među stanovništvom već ima dosta plućnih i onkoloških bolesnika, te da je ljudima ugrožena egzistencija.
“Ovo što je do sad urađeno, mi ne problematizujemo, ali tek se ulazi u gusta naseljena mjesta i tek ćete vidjeti, nadam se da nećete, kakve će biti posljedice za ovaj prostor”, zaključio je Rašković.
Na sve primjedbe dijela mještana iz Uprave za saobraćaj kratko odgovaraju da nikada od njih nijesu dobila konkretne zahtjeve, osim zahtjeva da se ne radi saobraćajnica bulevarskog tipa, koji, kako kažu, nije prihvatljiv.
Orlović navodi i da su se mještani obratili Evropskoj banci za obnovu i razvoj u Londonu, kao jednom od finansijera ovog projekta i da su vrlo zadovoljni komunikacijom.
“Dostavili smo i kompletnu dokumentaciju, mišljenja, instrukcije i situaciju sa terena. Dobili smo pozitivno mišljenje za sada od njih. Čekamo još završno da ovaj projekat ospore”, navodi Orlović.
A upravo EBRD sa 14,6 miliona kredita finansira ovaj projeka, Regionalni vodovod daće devet miliona dok će ostatak biti obezbijeđen iz budžeta Crne Gore.
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza – foto arhiva
Kotorski vodovod u problemu – ko je zaboravio cijevi?
Tokom rekonstrukcije puta Tivat – Jaz pojavio se još jedan problem i za kotorsko preduzeće Vodovod i kanalizacija jer prilikom projektovanja bulevara nije predviđeno postavljanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi.
Ukoliko se ne riješe ovi problemi, iz Vodovoda i Bemaksa poručili su da neće biti moguće nastaviti radove.
Sa druge strane iz Uprave za saobraćaj poručuju da je Vodovod Kotor u postupku pribavljanja građevinske dozvole dao saglasnost na projekat bulevara što je, kako kažu, i navedeno u dozvoli.
“Prostora za instalacije ima dovoljno na potezu gdje ViK Kotor planira njihovo postavljanje pa smatramo da će ovo biti riješeno bez većih problema”, poručuju iz Uprave.
Rekonstrukcija dionice Jadranske magistrale na potezu Tivat – Jaz podrazumijeva izgradnju saobraćajnice sa četiri trake bulevarskog tipa u dužini od 16 kilometara.
Na trasi budućeg bulevara planirano je da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama.
Trasa prolazi kroz Tivat, Kotor i Budva, a uz rekonstrukciju će biti urađen i novi cjevovod Regionalnog vodovoda u cilju poboljšanja napajanja vodom u tri bokeljske opštine.
Članovi sastava “Alex B. & The Fergusons” : vokalna solistkinja Aleksandra Bijelić, Ivan Aleksijević, klavijature, Petar Radmilović, bubnjevi, Milan Pavković, kontrabas, Kristijan Mlačak, saksofon i Nemanja Banović, truba/flighorna, nastupiće u nedjelju, 14. jula u 23 sata na Pjaci od muzeja, u okviru programa Pjaca od džeza KotorArta.
Publika će imati priliku da upozna muziku sa autorskog debi albuma “Neka druga” Aleksandre Bijelić. Album, u izdanju Sekvoja record, donosi devet džez – pop pjesama kao muzičko pripovjedanje autorke. Ulaz na događaj je besplatan.
Aleksandra Bijelić Aleksijević, vokal, završila je klavirski odsjek u Srednjoj muzičkoj školi Mokranjac i, paralelno, odsjek za džez pjevanje u Muzičkoj školi Stanković, u Beogradu. Diplomirala je na odsjeku za teoriju i muzičku pedagogiju na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gdje trenutno završava master studije na džez programu. Karijeru džez vokala započela je 2000. godine, nastupajući sa školskim Big Bendom, a potom su počela da joj se otvaraju vrata beogradske, kao i evropske džez scene. Danas sarađuje s Big Bendom RTS-a, Beogradskim Diksilend orkestrom i predvodi kvintet Alex & the Fergusons. Kao prateći vokal, sarađivala je sa brojnim muzičarima regionalne pop-rok scene, a njen vokal može se čuti u reklamama, špicama za televizijske emisije, animiranim filmovima. Profesorka je savremenog pjevanja u Srednjoj muzičkoj školi “Josif Marinković” u Vršcu.
Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković reagovao je na današnju izjavju predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je, prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, rekao da “je vrijeme za obnavljanje kapele na Lovćenu što je ideja koju je pokrenula Mitopolija crnogorsko primorska i njen mitropolit Amfilohije”.
– Mandiću, na Lovćenu ćeš graditi taman ka’ što ste održali riječ “dogodine u Prizrenu” – poručio je Đurašković na društvenoj mreži Iks (X).
On je istakao da je Lovćen najveći crnogorski simbol, crnogorski Olimp i vertikala vječne Crne Gore.
– Ne igraj se vatrom, jer ti taj naum nikad neće proći. Previše ste se osokolili, valjda mislite da možete, jer smo “mirni”, ali za sve postoji crvena linija. Kada se do nje dođe, “drugačije se razgovara”. Okupirali ste nam crkve, pokušavate uspostaviti premoć druge države u opštinama u kojima ste vlast, sad biste i na Lovćen. Grdno si se prevario, Mandiću! Neće moći! – naglasio je Đurašković.
Lovćen je najveći crnogorski simbol, crnogorski Olimp i vertikala vječne, slobodarske, antifašističke Crne Gore.
Mandiću, na Lovćenu ćeš graditi taman ka’ što ste održali riječ “dogodine u Prizrenu”.
Ne igraj se vatrom, jer ti taj naum nikad neće proći.
Na području kotorske rivijere odmara 8.81 hiljada gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Kotor.
Iz lokalne TO su rekli Radiju Kotor da u privatnom smještaju boravi 6,84 hiljade gostiju, hotelskom 1,73 hiljade, hostelima 163, a u kampovima 68.
Iz Stučne službe TO su dodali da su gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine najbrojniji u privatnom smještaju, dok ih je u hotelima najviše iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Francuske, Njemačke i Turske.
Kotor foto Boka News
“Po posljednjem presjeku, po podacima sa Turističko-informativnog centra, Kotor je u četvrtak obišlo 1,77 hiljada izletnika”, kazali su iz TO Kotor.
U toku protekle sedmice grad je obišlo 21,62 hiljade izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, SAD-a, Poljske, Rusije i Velike Britanije.
Prvo mjesto, u nagradnoj igri Ulov mjeseca kompanije UNA iz Tivta, vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Petar Kapetanov sa trupcem od 9,6kg.
Ovaj zaista kapitalni primjerak trupca ulovljen je štapom sa obale u Baru, na ultra laganu opremu.
Petar je koristio štap Major Craft Crostage 15-42g 3.30, mašinicu Daiwa BG 4500, konac Major Craft Dangan Braid 0.19, flourocarbon Seaguar GRANDMAX 0.33 i varalicu Duel.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Rajko Bojanović sa tunom od 50kg.
Jun drugo mjesto – Rajko Bojanović tuna 50kg
Tuna je ulovljena na 5, 6 milja od Budve, drifting tehnikom na živog širuna. Borba je trajala nekih 40 minuta.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Miloš Đakonović sa gofom od 21kg.
Jun treće mjesto – Miloš Đakonović gof 21kg
Miloš piše kako je došlo do ulova: “Mamac krupna skuša, dubina 15m oko ponte Voluica. Sunce tek što je svanulo, sitne plave ribe bilo je u izobilju. Provukao sam mamac pod njom i eto griza.
Borben gof, pokušavao je par puta da pobjegne promjenom pravca. Pažljivo smo ga ispratili, oprema je dobro poslužila i eto njega u barci.
Štap PENN TRQ serija 50/100 lb, struna 30lb i predvez FC 0.70 i više nego dovoljno za ovu ribu.
Predstavnici opštine Tivat obišli su radove na izgradnji prve faze saobraćajnice sa kompletnom infrastrukturom, u naselju Ruljina (ulica 1,4 i dio ulice 5), vrijedne 1,2 miliona eura.
Ova saobraćajnica povezaće naselje Ruljina sa putem za Gornju Lastvu. Dio trase ulice Ruljina biće proširen, a biće izgrađena i sasvim nova dionica koja će ovu ulicu povezati sa Gornjolastovskom. Izvođač je kompanija “Tara gradnja”.
“Projekat saobraćajnice je podjeljen u tri faze. Trenutno realizujemo prvu fazu. Druga i treća faza se odnose da novu saobraćajnicu kroz Ruljinu od magistrale prema naselju i konačno rekonstrukciju i proširenje dijela puta prema Gornjoj Lastvi od magistrale do lakat krivine. Ukupna vrijednosti cjelokupne investicije je procijenjena na 2.2 miliona eura” – naveo je direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan.
Radovi u Ruljini
Predsjednik opštine Željko Komneneović i predstavnici Direkcije za investicije obišli su juče nekoliko aktivnih gradilišta u Tivtu, između ostalih projekat izgadnje dječjeg i sportskog igrališta na Seljanovu, radove na ulici u Tripovićima, radove u Ruljini, nedavno okončane radove na Ljetnjoj pozornici u Donjoj Lastvi ali i radove koje izvodi Ministarstvo prosvjete na zamjeni krova na objeku OŠ “Drago Milović” u centru grada.
Početak jula je vrijeme za žetvu lavande. U ovo doba godine oživi Ljubinjsko polje, na kome su plantaže na 10 hektara aromatičnih ljubičastih cvjetova.
Berači lavande, većinom mještani, obavljaju posao ručno kao i u prošlosti, srpom. Jovanku Kisić iz Vranja ljubav je dovela u krševitu Hercegovinu u kojoj se, kaže, lijepo živi, ali i mnogo radi.
– Suprug je iz Ljubinja, zaljubila sam se, došla, udala se i ostala. Ovdje je raj na zemlji, a lavanda odmor za dušu – kaže Kisićeva.
Ova mediterranska biljka nije zahtjevna. Pogoduje joj krš i jako sunce. Ove godine dala je izuzetan prinos.
Lavanda ima široku primjenu u kulinarstvu, medicini, kozmetici. Od lavanda sa ljubinjskog polja najviše se prave eterična ulja. Uz lavandu zasađene su i druge ljekovite biljke, poput smilja, žalfije, vrijeska.
I da je još ovakvih polja ove aromatične biljke, siguran bi bio put do tržišta, jer su njen kvalitet, ljekovita i terapeutska svojstva nadaleko poznata i cijenjena.
