Četrnaesti noćni uspon „Noć punog mjeseca“, oborio je sve rekorde posjete po broju učesnika, ali i broju planinarskih klubova. U noći subotu na nedelju vrh Subre (1679 m) je posjetilo 74 planinara iz dvadeset i jednog kluba, odnosno društva, iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Uspon je započeo malo prije četri sata izjutra iz planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m), odakle je dugačka kolona praćena mjesečinom, u sniježnim uslovima se ispela na uvijek izazovnu Subru, najbolji i najpoznatiji vrh-vidikovac u masivu Orjena i zatim gore sačekala izlazak sunca.
Noćni uspon
Da bi sve proteklo bezbjedno, postarao se Alpinističko-speleološki odsjek planinarskog kluba „Subra“, koji je dan ranije postavio sigurnosne konope na rizičnijim dijelovima staze, a čiji su članovi zatim i aktivno učestvovali i obezbjeđivali uspon. Na samom vrhu, osim već tradicionalnog dočeka sa toplim čajem, goste je dočekala i mala foto izložba upravo završenog projekta.
Noćni uspon
„Udahnimo život zaleđu-selo Kameno“, postavljena za ovu priliku u sniježnom bivaku kako bi upoznala planinare sa novom ponudom hercegnovskog zaleđa.
Noćni uspon
Organizator četrnaeste „Noći punog mjeseca“ je planinarski klub „Subra“, a noćni uspon je događaj iz zajedničkog kalendara „Zimski gušti na Orjenu“, čiji je inicijator i koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
Sredina februara protiče u znaku suvog i stabilnog vremena. Naši se krajevi i dalje nalaze pod uticajem prostrane anticiklone koja zahvaća veći dio Evrope. Jutro je u unutrašnjosti donijelo mraz, mjestimice i maglu. U čitavoj unutrašnjosti minimalne temperature su bile jutros negativne.
Srijeda: Pretežno sunčano. Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla ili niska oblačnost. Vjetar povremeno slab do umjeren, sjeveroistočni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 7, najviša dnevna od 7 do 18 stepeni.
Četvrtak: Pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovo doba godine. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 8, najviša dnevna od 10 do 19 stepeni.
Izgledi vremena
U četvrtak pretežno, u petak i subotu djelomice sunčano. U nizinama će u četvrtak i petak biti magle, ponegdje i dugotrajne. Uz prolazno jače naoblačenje mjestimične će kiše biti potkraj petka i u subotu, kada na Jadranu kiša može biti obilna. Vjetar slab. Na Jadranu će u četvrtak puhati slab do umjeren sjeverozapadnjak, zatim jugo i jugozapadnjak, a u subotu prolazno jaka bura. Danju toplije, no u nizinama unutrašnjosti uz lokalno dugotrajnu maglu temperatura može biti osjetno niža.
Mladi vaterpolisti Jadrana Carine proteklog vikenda gostovali su u Kotoru i odigrali dvije utakmice u dvije kategorije protiv ekipe Cattara. U obije utakmice ostvarene dvije ubjedljive pobjede.
U prvoj utakmici u kategoriji „F” (2006. godine i mlađi – MLAĐE NADE) na bazenu „Nikša Bućin” u Kotoru Jadran Carine je savladao ekipu Cattara rezultatom 4:9 (1:2, 1:1, 0:4, 2:2).
Jadran Carine (2006): Danilo Ogurlić, Tadija Matijašević, Matija Lučić 1, Vuk Ivović, Rade Đukić 2, Petar Popović , Stefan Vico 4, Radivoj Radanović, Strahinja Gojković, Danilo Stupar 2, Jovan Barbarez, Balša Damjanović, Uroš Novović, Vuk Radović, Miljan Bošković. Trener: Dušan Ivanovski
Na drugom meču istog dana u kategoriji „D” (2004. godine i mlađi – MLAĐI KADETI) još jedna ubjedljiva pobjeda protiv istog rivala 3:10 (2:1, 1:1, 0:1, 0:7).
Jadran Carine (2004): Đorđe Čvorović, Nemanja Moračanin 3, Nikola Mračević, Marko Bošković 1, Luka Sijerković, Matija Kujačić 1, Danilo Krivokapić 2, Amar Kujović, Lazar Vukićević 3, Krsto Tomašević, Meldin Hadžić, Andrija Nakićenović, Nemanja Čepić, Šćepan Kontić, Sava Huter. Trener: Filip Andrić
Mladi vaterpolisti Jadrana Carine nastavljaju takmičenje 25 februara, kada u Herceg Novom gostuju selekcije Budve u u kategrojama „F“ 2006 godište i „D“ 2004 godište, saopštili su iz VK Jadran Carine.
Dok je u Kaliforniji evakuirano blizu 200.000 ljudi zbog opasnosti od pucanja najveće američke brane Oroville, koja je popustila pod pritiskom golemih kiša i topljenja snijega, mještani Rame u sjevernoj Hercegovini, ugledali su dno umjetnog jezera od hidroelektrane, a prizori koje su objavili mediji podsjećaju na reljef mjeseca izmiješanog s ostacima naselja iz kojih su ljudi evakuirani prije više desetljeća.
Hidrološki loša godina i pojačana proizvodnja električne energije, doveli su do toga da je Ramsko jezero na iznimno niskoj razini u posljednjih nekoliko godina.
Fotoreportari lokalnog portala Prozor Rama napravili su reportažu s ovoga nestvarnog područja. Fotografirali su mjesta nekadašnjih naselja Luke, Bruša, Škarine, sve do nekadašnjeg naselja Kopčića, u kojemu su stanovali poznati turski vladari iz istoimene obitelji.
Ramsko jezero
“Smješteno uz samu rijeku Ramu, uz njenu lijevu obalu, na pitomoj zaravni, danas izgleda toliko mrtvo, toliko jednolično i beživotno kao da je smješteno u pustinji”, navode iz portala Prozor Rama.
Ramsko jezero
Na dnu jezera ostaci su kuća, vjerskih objekata, grobova, opeke, čavala, obuće, posuđa….
Izgradnjom akumulacije za hidroelektranu Rama, koja je s radom započela 1968, godine, potopljeno je 15,5 četvornih kilometara zemljišta te 1.147 raznih objekata. U iseljeničkom valu koji je nastao potapanjem Rame iselilo je 752 obitelji s 2939 članova.
Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević sa saradnicima, obišla je danas gradilište najveće investicije koju realizuje lokalna uprava – prvu fazu nove tzv. MR1 saobraćajnice za budući „Orascomov“ turističko naselje Luštica Bay u Krtolima, odnosno kompleks koji u uvali Pržna treba da gradi „Qatari Diar“.
Radovi koje obavlja kompanija „Toškovići“ iz Podgorice, počeli su prije dva mjeseca i do sada je završeno oko 60 odsto zemljanih radova, odnosno proboj trase oko 2,5 kilometra dugog puta koji vodi od raskrsnice kod stadiona FK „Sloga“ u Radovićima, pored sela Đuraševići, do iznad Grabovca.
„Ova saobraćajnica nam je značajna iz više razloga – prvo, želio da pojačamo infrastrukturu prema Luštici iz čega će prvenstveno benefite imati sami stanovnici tog poluostrva, drugo, pravimo alternativni put postojećoj saobraćajnici preko obale Đurišića, Bogišića i Kaluđerovine gdje su tokom ljeta velike gužve, i treće – omogućavamo velikim investitorima, kompanijama „Luštica Development“ i „Qatari Diar“ da dobiju novu i modernu saobraćajnicu koja će ih mnogo bolje povezati sa Tivtom. Pozitivno sam iznenađena brzinom izvođenja radova i onim što već možemo vidjeti na terenu, tako da sam sigurna da će ovaj MR1 put biti završen u planiranom roku od godinu dana“- kazala je gradonačelnica Matijević nakon obilaska gradilišta i razgovora sa predstavnicima izvođača i nadzora radova na projektu vrijednom 2,5 miliona eura.
Cijela MR 1 saobraćajnica duga je 4,8 kilometara i imaće dva kružna toka- raskrsnice u Solilima i kod stadiona „Sloge“ u Radovićima. Cesta čiji je koridor širok 18 metara imaće dvije kolovozne trake, obostrane pješake i biciklističke staze sa zelenim pojasevima, a kroz nju će biti „provučena“ i sva nova elektro, vodovodna, telekomunikaciona i kanalizaciona infrastruktura.
Gradilište buduće saobracajnice Luštica – Tivat
„Trenutno radimo prvu fazu MR 1 u dužini od 2.500 metara do iznad Grabovca, vrijednu 2,5 miliona eura, za što je novac izdvojila Vlada iz budžeta i prenijela ga Opštini Tivat“- kazala je Matijević.
Direktor opštinske Direkcije za investicije i razvoj Peđa Obradović najavljuje brzo raspisivanje tendera za drugu fazu MR1 saobraćajnice od Grabovca do Solila. Ta dionica koštaće oko 3 miliona eura, finansiraće se iz državnog budžeta, a nosilac posla na njoj biće Direkcija javnih radova Crne Gore.
„Očekujemo tender za tu fazu u narednih par mjesecim, tako da se što je moguće brže i drugi izvođač uvede u posao i da se cijela MR1 saobraćajnica završi za godinu dana“- istakao je Obradović. Dodao je da je u toku riješavanje problema sa finansiranjem za oko 500 metara trase od stadiona „Sloge“ do bivše kasarne u Radovićima koji su sastavni dio buduće MR2 saobračćajnice, a koju će odatle dalje, kroz cijeli kompleks Luštica bay-a, do administrativne granice opština Tivat i Herceg Novi na poluostrvu, o svom trošku graditi kompanija „Luštica Development“.
Šef gradilišta, inženjer Veselin Filipović iz firme „Toškovići“ kazao je da trenutno na gradilištu rade većinom mašine, a da će kada za oko mjesec ipo počnu radovi na gornjem stroju puta i infrastrukturi, dnevno na trasi biti angažovano i do 60 radnika.
Gotovo 100 poznatih – glumci, pjevači, sportisti, kao i predstavnici kompanija koje djeluju na teritoriji Crne Gore naći će se na okupu 15. februara od 20 sati sa zajedničkim ciljem. Oni će se javljati na donatorski broj 1511 i razgovarati sa svima koji budu pozivali.
Razgovori su ograničeni na dva minuta, pa će građani na taj način donirati po dva eura. RTCG, 777, Atlas, Vijesti, Pink i Prva, istovremeno će prenositi Teleton na svoji kanalima.
Sav prikupljeni novac namijenjen je liječenju djece oboljele od karcinoma.
Kao društveno odgovorna kompanija, hotel Regent Porto Montenegro priključio se ovoj humanoj inicijativi.
„Smatram da je izuzetno važno podržavati ovakve projekte, i gajiti društveno odgovorni duh kompanije. Posebno je važno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija, i onima zbog kojih radimo sve što radimo – a to su djeca. U ovakvim momentima podjele nijesu nešto što treba da nas karakteriše, jer pred sobom imamo jedinstven zajednički cilj, koji je izuzetno plemenit, ali za čiju je realizaciju potrebno uložiti mnogo truda, rada, brige, i novca. U skladu sa tim, svi treba da pomognu na način na koji im priliči, te je to uradio i hotel Regent Porto Montenegro, koji je i ovoga puta pozitivno odgovorio na poziv humanitarne organizacije, te donirao određena novčana sredstva“, kazao je PR i Marketing Menadžer hotela Regent Porto Montenegro, Milo Radonjić, te podsjetio da je za pobjede malih-velikih boraca potrebna podrška svih, i pozvao sve ljude dobre volje da se priključe akciji „Podrži, pobijedi“.
Ulcinjanin Aleksandar Saša Vukićević dizajnirao je i napravio prvi elektro-ekološki čamac u Crnoj Gori, koji je nazvao ,,Electric Boat Enterprise”.
Čamac je dug 295 cm, širina 210 cm, brzina do 4. 5 nautičke milje, na elektropogon je (na naponu od 24V ) i svaki sklop u njemu ručno smo pravili ja i moj otac, istakao je Vukićević za Radio 98. Njihova ideja je i neobičan dizajn. Ovaj dvojac napravio je ovakva tri čamca. Plan je bio šest ali uspjeli su napraviti tri, za više je trebalo još novca.
,,`Electric Boat Enterprise`”, je ekološka priča. S obzirom da je na elektropogon, nema nikakvih zagađivača. Koristi samo struju za pogon i jako je mali potrošač, jer to je pogon novije generacije, ističe Vukićević. Motori su „brushless“ , nemaju četkice, već su to sinhroni motori, visokog broja obrtaja.
U “Enterpris-u”mogu da se voze dvije odrasle osobe i dvoje djece i rađeni su za jedan vid uživanja na vodi. Voznja čamca kontrolisana je daljinskom komandom. Trajanje baterije je do sat ipo neprestalne vožnje pod maksimalnim opterećenjem s tim što se mogu ugraditi jače baterije i povećati se vrijeme vožnje. Daljinska komanda dometa je do 4. 5 km i jedan daljinski može kontrolisati do 8 čamaca.
Za čamce je pisan softver i veoma su ,,inteligentni”. U stanju su da mnoge stvari sami odrade. Taj softver pisao je Aleksandar Saša Glabač iz Podgorice.
,,Enterprise” je urađen od poliestera. Jako je lagan. Korišćeni su i određeni metali kod ručno pravljenog pogona koji je uglavnom od aluminijuma i čelika.
elektro čamac
Vukićević, kaže da je čamac sada u fazi ispitivanja, radi se na njegovom unapređivanju a potrudiće se i da uđe u proizvodnju. Ukoliko bi se desilo da čamac počne masovnije da se izrađuje, normalno je da su serije mnogo jeftinije, kupovalo bi se više materijala, samim tim to bi bilo jeftinije, tako da u tim okolnostima to ne bi previše koštalo, kao sada, poručuje Vukićević.
Interesovanje ljudi za ovaj čamac je veliko i nadam se da će neko imati sluha za ovaj i slične projekte u Crnoj Gori, kazao je konstruktor prvog elektro-ekološkog čamca u našoj zemlji Aleksandar Saša Vukićević, za Radio 98.
Festival solo pjevanja “Bruna Špiler” ima podršku Opštine Herceg Novi i njegovog “gašenja” neće biti, konačni je zaključak razgovora predstavnika nevladine organizacije “Bruna Špiler” i lokalne uprave.
Na sastanku održanom u Kabinetu predsjednika Opštine istaknuto je da namjera lokalne uprave nikako nije da Festival prestane da traje, već da želi da pomogne njegovu realizaciju. Svih proteklih godina upravo je Opština Herceg Novi bila stalni partner, pomagala da “Bruna Špiler” živi i razvija se.
Kako smo obaviješteni iz NVO “Bruna Špiler”, poslije dosta razmišljanja i konsultacija sa članovima žirija došli su do zaključka:
“Da bi samom Festivalu više naneli štete nego koristi ukoliko bi sad počeli sa realizacijom. Odluka o gašenju je svuda već objavljena i naši kandidati su se već opredelili za neke druge destinacije. Ali ako imamo Vašu podršku, mogli bi svoj Jubilej pripremiti kako mu to i dolikuje, na najbolji način, sledeće godine ili eventualno da promenimo vreme održavanja za oktobar mesec.”
Iz “Brune Špiler” razumiju da je potrebno da ove godine apliciraju na Konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta Opštine Herceg Novi opredijeljenih nevladinim organizacijama u 2017. godini, kako bi lokalna uprava mogla da na zakonom predviđen način podrži realizaciju festivala solo pjevanja.
Opština Herceg Novi će podržati i najavljenu objavu biltena o dosadašnjem radu Festivala i njegovim učesnicima.
Prema planu NVO “Bruna Špiler” promocija biltena bila bi propraćena koncertom nekog od nagrađenih kandidata sa predhodnih Festivala.
Komunikacija sa predstavnicima ove NVO biće nastavljena, u cilju pripremanja Jubileja, na radost takmičara i ljubitelja festivala solo pjevanja “Bruna Špiler”.
Vlada DPS i njihovih satelita 2. februara su neopaženo od šire javnosti usvojila Informaciju o zaštiti područja pod UNESCO-om koja sadrži predlog tzv. “akcionog plana”. Tim dokumentom je, između ostalog, predloženo stavljanje van snage važeće prostorno-planske dokumentacije na cijeloj teritoriji Opštine Kotor.
Dakle, nakon što su zabranili kupovinu novogodišnjih paketića i umanjili naknade majkama “zabrinuli” su se i za Bokokotorski zaliv.
Visoko tijelo nazvano “Savjet za upravljanje prirodnim i istorijsko-kulturnim područjem Kotora”, koje je toliko “visoko” da se sastaje jednom u dekadi pa se još nije sastalo, i koje čine kadrovi imenovani od strane DPS administracije, o ovoj inicijativi se nije ni oglasilo. Pametno ćuti. Briga o zaštiti Zaliva je opravdano još i pojačana činjenicom da se, na žalost DPS-a, formira nova vlast u opštini Kotor, što će dovesti do toga da Savjet, sastavljen od novih članova, prestane da ćuti. A šta onda? Šta nas čeka? Revizija “hot dog” arhitekture na Turskom rtu, Kostanjici, Dobroti. Uništenje svega onoga što je urađeno na “kultivisanju” Bokokotorskog zaliva u prethodnih 25 godina. Ovim putem pozivamo Vladu DPS-a i njihovih satelita da se ne brinu više o zaštiti Kotora jer od Vaše “brige” osta Kotor bez UNESCO-a.
Kotor UNESCO – foto M.Marušić
Šteta koju ste napravili samo po ovom osnovu Crnoj Gori je nemjerljiva i predstavlja veleizdaju. Budite sigurni da nova vlast Opštine Kotor neće, kao prethodne, davati kriminalcima, tajkunima i prijateljicama da “kultivišu” najljepše i najznačajnije djelove Zaliva, a onda pisati akcione planove za “zaštitu” od gradnje koju ste prethodno odobrili i koju u svakom trenutku jednim potpisom možete zaustaviti.
Građanima Kotora i stvarnim investitorima projekata koji su od značaja za napredak “sunovraćenog” Kotora poručujemo da će u Opštini Kotor imati pouzdanog i transparentnog partnera na realizaciji tih projekata. Zakon jasno određuje procedure donošenja i stavljanja van snage prostorno-planske dokumentacije i u tome Opština Kotor ima odlučujuću ulogu. Nova uprava neće dozovliti da se sprovede zla namjera Vlade DPS-a da se grad konzervira i spriječi normalan život u njemu, pod izgovorom navodne brige za Zaliv izražene kroz nerazrađene i površne akcione planove. Ozbiljan, temeljan i stručan pristup ovom pitanju će biti prioritet nove kotorske uprave. Jedino što će biti spriječeno bez kompromisa je nelegalna i predimenzionirana gradnja povlašćenih struktura, miki-maus arhitektura i uništavanje istorijske i prirodne baštine. Po prvi put suštinski, a ne samo formalno, konkretnim potezima Opštine Kotor će biti sačuvano, koliko se još to može, kulturno-istorijsko nasljeđe Kotora i Bokokotorskog zaliva.
Mi ćutati nećemo kaže se u saopštenju Demokratske stranke Kotor.
