U Art-kinu Croatia – Rijeka, održana je premijera dokumentarnog filma “Modri kavez”. Za ovaj hrvatski dokumentarac o životima pomoraca vladao je veliki interes publike pa se tražila stolica više.
Redateljica Bruna Bajić odrasla je uz oca pomorca te je osobnim iskustvom bila inspirirana da ispriča upravo ovakvu, duboko emocionalnu priču. “Modri kavez” tako govori o raznim aspektima putovanja, čekanja, udaljenosti i usamljenosti, stranama života pomoraca o kojima se manje govori. Teme su to s kojima se svakako lako mogu poistovijetiti svi oni koji su pomorci, ili njihovi članovi obitelji.
S toga ne čudi golem interes publike, pogotovo u našem kraju. Prije premijere razgovarali smo s redateljicom, Brunom Bajić.
Srbija je šampion Evrope. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od Srbije 10:8 (1:3, 2:1, 3:2, 4:2) u finalu Evropskog prvenstva u Beogradu.
“Ajkule” su vodile do posljednje četvrtine, ali nažalost nijesu uspjele da izdrže do kraja. Ipak, izabranici Vladimira Gojkovića zaslužuju sve čestitke za prikazanu igru na prvenstvu i osvojenoj srebrnoj medalji.
Fenomenalan rezultat izabranika Vladimira Gojkovića koji su osim srebra osigurali i vizu za Olimpijske igre. Partijama u Beogradu ”ajkule” su pokazale da su ponovo u vrhu svjetskog vaterpola!
CRNA GORA – SRBIJA 8:10 (3:1, 1:2, 2:3, 2:4)
Sudija: Boris Margeta (Slovenija), Georgios Stavridis (Grčka), Igrač više: Crna Gora 8 (5), Srbija 10 (5), Peterci: Crna Gora 0 (0), Srbija 0 (0)
Srbija – Crna Gora finale EP 2016
CRNA GORA: Šćepanović (5 odbrana), Draško Brguljan, Pasković, Petrović, Darko Brguljan 2, Radović 2, Mlađan Janović, Nikola Janović 2, Ivović 1, Mišić, Vukčević 1, Jokić, Lazović. Selektor Vladimir Gojković.
“Imali smo situaciju u svojim rukama, ali taj momenat kada je Radović postigao gol. Jedan sudija je rekao da je gol, drugi da nije, a nakon toga smo odmah primili pogodak. Imali smo reakciju na 9:8, i tu je bilo čisto isključenje nad Nikolom Janovićem… Nije lako protiv Srbije držati stvari pod kontrolom. Bili smo potrošeni, umor je učinio svoje…”, rekao je selektor Gojković.
Selektor je potom podsjetio na stanje u crnogorskom vaterpolu i da ima još dosta posla do Olimpijskih igara…
“Treba da budemo pametni nakon ovoga, situacija u crnogorskom vaterpolu nije dobra. I moramo da budemo još bolji do Olimpijskih igara”, dodao je Gojković.
Kapiten crnogorske reprezentacije Nikola Janović je osuo paljbu po sudijama…
“Ponosni smo na sve što smo uradili na Evropskom prvenstvu. Ne znam, možda je moglo i drugačije da bude u finalu, ali utisak je da su nas sudije upropastile. Srbija je velika reprezentacija, to su sjajni momci i sa svima smo veoma dobro. Sve što su osvojili zasluženo im je pripalo, ali za ovaj meč nijesam siguran da je bilo tako”, rekao je Janović.
Vaterpolista Srbije Andrija Prlainović proglašen je za najboljeg igrača Evropskog prvenstva.
“Veliko finale u kom je bila izuzetno teška borba. Pobedili smo pritisak koji je bio uslovljen slavljeničkom atmosferom koja je počela od samog starta i pobede nad Hrvatskom”, rekao je Prlainović.
Mađarska je danas u meču za treće mjesto savladala Grčku 13:10 (4:2, 4:2, 2:1 i 3:5) i šesti put šampionat završila sa bronzanim odličjem.
Nizom radnih sastanaka održanim u gradskoj upravi ove sedmice nastavljene su aktivnosti na pripremi projekta akvarija u luci Gruž. U svrhu osmišljavanja koncepta i izrade studije izvedivosti u posjet Dubrovniku stigli su potpredsjednik konzultantske tvrtke ConsultEcon iz Bostona Robert E. Brais i dugogodišnji gradonačelnik kalifornijskog grada prijatelja Montereya Fred Meurer.
Grad Monterey diči se jednim od najboljih svjetskih akvarija. Monterey Bay Aquarium izgrađen je 1984. godine, a godišnje bilježi dva milijuna posjetitelja. „Prve godine rada akvarija očekivali smo 500.000 posjetitelja, a ostvarili smo 2.4 milijuna posjeta“, rekao je Fred Meurer dodajući kako je s godinama akvarij, koji uz zabavnu ima i znanstvenu komponentu, postao snažan nositelj privrede grada i okolice. –„Akvarij je zasigurno nešto najbolje što se građanima Montereya dogodilo. Povijest Dubrovnika usko je vezana uz more. Zašto onda ne ispričati tu priču?“, zaključio je Meurer.
Konzultant Robert E. Brais radio je na razvoju nekoliko desetaka svjetskih akvarija među kojima je istaknuo i onaj u Lisabonu izgrađen 1998. godine. „Akvariji nude izvrsne mogućnosti za zajednicu, daju snažan poticaj ekonomiji, ali i obrazovanju te očuvanju mora i priobalja“, smatra Brais. Potencijala za razvoj akvarija, koji će prezentirati svu raznolikost i ljepotu ovog dijela Mediterana, Dubrovniku ne nedostaje. „Sada smo na početku našeg puta i potrebna je suradnja svih čimbenika na lokalnoj, ali i državnoj razini da bismo realizirali ovaj projekt“, rekao je.
Gradonačenik Andro Vlahušić kazao je kako se ništa u Dubrovniku ne može usporediti ni nositi sa Stradunom, zidinama i kulturno-povijesnom čitavom baštinom, ali je ponovio svoj stav da je akvarij sa zabavnim sadržajima Dubrovniku potreban kao nova turistička atrakcija, posebno u dijelu urbanog središta s putničkim terminalom u Gružu za koji je već odabran koncesionar. „Već u 2020. godini Dubrovnik može očekivati 5 milijuna noćenja te preko dva milijuna gostiju s brodova na kružnim putovanjima i izletnika, tako da mjesta za novu ponudu ima“, ocijenio je Vlahušić.
Razgovaralo se i o ideji podjele akvarija na dvije tematske cjeline – jedne posvećene vodama Hrvatske, a druge Jadranu i Mediteranu. Za gradnju akvarija, procjenjuje se, potrebno je oko 250 milijuna kuna stoga su za njegovu izgradnju nužna sredstva iz fondova Europske unije.
Sastancima u gradskoj upravi uz pročelnike Igora Deranju i Vlaha Margaretića nazočili su direktor Luke Gruž Božidar Memed, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić, direktorica DURA-e Andrea Novaković, te predstavnici Sveučilišta u Dubrovniku od kojeg se, kroz Odjel akvakulture i Institut za more i priobalje, očekuje preuzimanje brige o znanstvenom i istraživačkom radu akvarija.
U okviru Kotorske koncertne sezone, Muzička škola „Vida Matjan” i „KotorArt – Don Brankovi dani muzike” organizuju koncert pijaniste Alekseja Molčanova koji će biti održan u utorak 26. januara s početkom u 19 sati u Crkvi svetog Duha.
Iako je predstojeća glavna nautička sezona u najprometnijoj crnogorskoj luci – Kotoru, trebala da bude rekordna, izvjesno je da će i takve optimističke najave biti premašene. Naime, iako je menadžment državnog preduzeća „Luka Kotor“ a.d. koje upravlja lukom podno zidina Starog grada, potvrdio da ove godine očekuju uplovljavanje 420 brodova na kružnim putovanjima, već sada je izvjesno da će u Boku ove godine doći najmanje 437 kruzera.
Norveška kompanija „Norwegian Cruises“ naime, u posljednjem je trenutku, sa prvobitno planirana 3, na ukupno 18 povećala planirani broj dolazaka svojih kruzera u Boku. Brod „Norwegian Jade“ koji je lani premijerno uplovio u Kotor i uspostavio saradnju ovdašnje luke sa tim renomiranim brodarom, ove će sezone doći dvaput, ali će zato čak 16 puta u Boku uploviti kruzer „Norwegian Spirit“ od 75.900 tona.
„Kompanija je iz poznatih razloga narušene bezbjednosti i posljednjih terorističkih napada u Turskoj, planirana uplovljavanja tog broda u luke Istanbul i Kušadasi otkazala i zamijenila ih dolascima „Norwegian Spirita“ u Boku. Zbog velike gužve u samoj luci Kotor, brod će u nekoliko navrata morati da se sidri na rezervnom sidrištu ispred Orahovca i tamo čamcima iskrcava putnike.“- potvrdio je Mihailo Vukić iz barske agencije „Allegra“ koja je „Norwegianov“ agent u Crnoj Gori.
Najveći brod koji će ove sezone dolazi u Boku – ROYAL PRINCESS-Foto shipspotting.com
„Da nam država izađe u susret i da imamo kapaciteta u drugim djelovima zaliva, mogli bi ove godine primiti i preko 500 brodova, koliko je veliko interesovanje brodara za dolazak u Crnu Goru i Boku, zbog nepovoljnih prilika i posljednjih bezbjedonosnih incidenata u nekim zemljama Mediterana, poput Turske, Egipta, Tunisa.“- kazao nam je izvršni direktor „Luke Kotor“a.d. Vaso Kusovac. Istakavši da je Kotor već rezultatima potvrdio svoj status treće najprometnije kruzing luke na Jadranu i osme na Mediteranu, Kusovac je kazao da je to kapital koji nijedna država ne bi ispustila iz ruku, nego bi člinila sve da dodatno poboljša uslove za razvoj te multimilionskui vrijedne pomorsko-turističke djelatnosti od koje zarađuje izuzetno dugačak lanac – od samog brodara, preko agenata, državne administracije, snabdjevača, restoratera, ugostitelja, trgovaca, vodiča, prevoznika, taksista, do samih luka i pilotskih službi. Kusovac je dodao da bi zbog takve situacije, pod hitno kod Orahovca morao biti instaliran gat za pristajanje tendera sa putnicima sa usidrenih kruzera, parking za autobuse i privremeni granični prelaz jer brodari ne žele da im se putnici voze čamcima miljama daleko sa usidrenog broda do grada kojeg ti ljudi namjeravaju posjetiti.
Inače, pored ogromnog porasta koje ove godine u broju dolazaka brodova u Crnu Goru bilježi „Norwegian Cruises“, rast se bilježi i kod većine drugih glavnih partnera Luke Kotor – prvenstveno italijanskih brodara „MSC Cruises“ i „Costa Crociere“, ali i najvećih kruzing korporacija poput američkih „Carnivala“ i „Royal Caribbeana“. Glavna sezona u luci podno zidina Starog grada koju su i preko zime „povezali“ stalni dolasci mini- kruzera „Athena“ i „Artemis“ američke kompanije „Grand Circle Cruises“, počinje već 3.marta kada uplovljava prvi veći ovogodišnji kruzer – 140 metarski „Berlin“ njemačke kompanije FTI. Prvi ovosezonski mega-kruzer, italijanski „Costa Mediterranea“ dugačak 292 metra, dolazi već 28.marta, a luka Kotor imaće i privilegiju da 9.aprila bude domaćin potpuno novog broda od 47.800 tona „Viking Sea“, na njegovom prvom komercijalnom putovanju nakon što u brodogradilištu Trstu bude predat vlasniku, norveškog kompaniji „Viking Ocean Cruises“.
Umjesto u Tursku, dolazi u Boku – NORWEGIAN SPIRIT- Foto shipspotting.com
Na spisku onih koji će i ovog ljeta dolaziti su Kotor su poznata imena brodova koji već godinama unatrag redovno pohode Boku poput kruzera „Chrystal Symphony“, „Seven Seas Navigator“, „Silver Whisper“, „Le Lyrial“, „Oceana“, „Celebrity Constellation“, „Vision of the Seas“, „Mein Schiff 2“, „Oriana“, „Riviera“, “Rhapsody of the Seas“, najvećeg jedrenjaka na svijetu „Royal Clipper“ ili jednog od najljepših brodova na svijetu ikad napravljenih, sjajnog oldtajmer jedrenjaka „Sea Cloud“. MSC Cruises redovno će dovoditi svoj mega kruzer „MSC Orchestra“ i nešto manji „MSC Sinfonia“, britanski „Thomson Cruises“ biće vrlo čest gost u Boki sa kruzerima „Thomson Dream“ i „Thomson Celebrity“, dok će čuveni holandski „Holland America Line“ ove sezone predstavljati kruzeri „Prinsendam“ i „Eurodam“. Jedan od ovogodišnjih noviteta u Boki je 292 metra dugi kruzer „Vision of the Seas“ od 90 hiljada tona, kompanije „Royal Caribbean“, čuveni britanski „Cunard Line“ biće zastupljen jednom od svoje tri kraljice – brodom „Queen Victoria“, dok je najveći brod koji će ove godine redovno dolaziti u Boku 330 metara dugi golijat od čak 142.714 tona, kruzer „Royal Princess“, kompanije „Princess Cruises“.
Novitet je i da će ove godine prvi put u Boku doći jedan od brodova poznate njemačke kompanije „Aida Cruises“ – njihov 292 metra dugi kruzer „AIDAbella“ od 69.200 tona, uploviće 5.maja i prvi put ispitati ovou destinaciju za njemačke putnike za koje se specijalizovao taj brodar.
QUEEN VICTORIA u Luci Kotor – foto S.L
Glavna nautička sezona u Boki, biće okončana 13.decembra kada će u Kotor uploviti posljednji veći ovogodišnji kruzer, „Minerva“ od 12.900 tona.
Kruzeri bi i u Bar, „Port of Adria“ ne odgovara
Dugo najavljivana strategija stavljanja Bara na mapu kruzing-kompanija mogla bi se ostvariti ove godine jer je britanski „Thomson“ zainteresovan da svoje brodove pošalje u luku grada pod Rumijom. Sve je međutim, vrlo neizvjesno zbog indolentnosti operatera te luke.
„Već pet godina sena sve načine borimo da u Bar dovedemo kruzere jer bi to za ekonomiju našeg grada izuzetno puno značilo. Stalno tu ideju promovišemo na najvećim kruzing sajmovima u svijetu i evo, „Thomson“ je to prihvatio i najavio čak sedam dolazaka svog broda „Thomson Celebration“ u Bar. Ipak, mi još ne možemo potvrditi našem partneru da će sve biti spremno da prihvati taj brod, prvenstveno zato što iz kompanije Port of Adria (bivši Kontejnerski terminal, prim. aut.) i pored brojnih dopisa i naših nastojanja, nikako ne dobijamo odgovor o cijenama i drugim uslovima pod kojima bi se kruzer vezao na gatovima podno Volujice. To je prosto neshvatljivo!“- ističe Mihailo Vukić iz agencije „Allegra“.
Ako su vam već dosadile niske temperature, ova vijest će vas obradovati. Iduće sedmice zimske temperature će nas pomalo napuštati, a kako donosi portal Crometeo do sredine sedmice najviše dnevne temperature vazduha mogle bi se približiti toplih 15°C. Detaljnu prognozu vremena čitajte u ponedjeljak ujutro na našem portalu.
Vrijeme danas
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i hladno, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Ujutro će biti veoma hladno, a u kontinentalnim krajevima zemlje mraz će biti umjeren i jak.
Vjetar uglavnom sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim satima na jugoistoku moguće kratkotrajno i pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od -19 do 1, najviša dnevna od -3 do 10 stepeni.
Knjiga “Pruge koje su život značile” autora Stanislava Vukorepa predstavljena je u srijedu veče u Dubrovniku. Riječ je o monografiji koja više govori o vremenu od 1901. do 1976. godine kada je djelovala uskotračna pruge od Čapljine do Dubrovnika, pa do Zelenike i Podgorice u Crnoj Gori, a koju je izgradila Austro-Ugarska Monarhija. Kako je na predstavljanju naglašeno, knjiga na nostalgičan, ali ne i patetičan način govori o željeznici “koja je život značila”, ali i propitkuje budućnost mjesta kroz koja je pruga prolazila.
Na samom predstavljanju najmanje je govorio autor monografije Čapljinac Stanislav Vukorep, inače novinar i publicist. On se zahvalio predstavljačima knjige, naglasivši da ga je jedan bivši radnik na pruzi, kojega je intervjuirao, pitao što on želi postići. Vukorep je prisutnima u Dubrovniku objasnio kako je upravo ova knjiga “koja je danas pred njima” ono što je želio postići.
Sa promocije monografije
Knjiga koja traga za neistraženim područjima
Jedan od predstavljača knjige bio je i akademik Mladen Bevanda, koji se svojedobno kao učitelj vrlo često vozio “Bokom”, popularnim vlakom koji je prometovao na pruzi Čapljina – Hutovo – Čapljina.
– Ova je promocija s pravom upriličena u Dubrovniku jer je on željeznicom bio povezan s Crnom Gorom, Čapljinom, Mostarom, Sarajevom, ali i s Bečom i sa svim željeznicama u Europi jer se u Dubrovniku mogla kupiti karta za putovanje u svaku europsku zemlju. Za vrijeme svoje uprave Austro-ugarska je izgradila ovu prugu i povezala sva područja, a vidite kroz kakve predjele prolazi. To je bio pravi građevinski pothvat, to je pravo graditeljsko umijeće. – kazao je on.
Istaknuo je kako je Vukorepova knjiga vrijedna poštovanja jer traga za neistraženim područjima te tako komunicira s prošlošću i sadašnjošću. Naveo je kako se radi o “pravoj doktorskoj disertaciji”.
Opisan je svaki, ali baš svaki objekt uz prugu od Gabela do Huma, Dubrovnika, Uskoplja, Trebinja. Svaki tunel, nasip, sve lokomotive i vlakovi, intervjuirano je jako puno ljudi koji su onda radili na prugama. – objasnio je on, dodavši kako “Stanislav svojim radovima čuva od zaborava materijalnu i duhovnu baštinu ovoga podneblja”.
Rekao je kako nema odgovora zašto je pruga ukinuta, konstatiravši kako je apsurd da “okupator gradi prugu kroz bespuća i zapošljava ljude a narodna vlast tu prugu ukida, razara i ostavlja cijelo područje izoliranim bez perspektive”.
Raspravu je moderirao predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro. U sklopu predstavljanja prikazao se i kratki dokumentarni film s pruge Čapljina – Dubrovnik.
Sa promocije monografije
Stao život nakon ukidanja pruge
Knjigu je predstavio pravnik Božo Lasić, inače zamjenik načelnika Općine Konavle, ali i uz Nika Kapetanića autor knjige Dubrovački tramvaj. On je ispričao zanimljivu poveznicu s Velikom Britanijom. Naime, kako je pojasnio, u Velikoj Britaniji pred uvođenje željeznica, dakle na izmaku 19. stoljeća vodila se kampanja kako uvođenje istih i nije pametno. Naveo je Lasić, razlozi su bili ti što se nitko neće doseliti u mjesta pored pruga, što će domaće životinje umirati…
– Naravno do toga nije došlo, no u nas se dogodilo obrnuto, Nakon ukidanja pruge došlo je do iseljavanja iz mjesta koja su bila na njenoj trasi, stoka je umirala nakon njenoga ukidanja kao i sam život. – istaknuo je Lasić i na tom primjeru važnost pruge za cijeli kraj kojim je željeznica vozila.
Inače, rekao je kako isprva nije htio predstavljati knjigu, no kako je naglasio, na kraju je ipak popustio.
– Vukorep slijedi europske trendove te kao amater ukazuje svim profesionalcima koji su bili dužni objaviti sličan rad jer do pojave ove knjige nismo imali većih radova o željeznici. Stekao sam dojam kako je pisanje ove knjige bio mukotrpan posao. Fascinirao me podatak da je autor prepješačio 370 kilometara, kao i da je 760 fotografija i različitih dokumenata istražio. – istaknuo je Lasić.
Ćiro kroz Konavle
Ukidanje kao politička odluka
Dipl. ing. prometa Niko Vuković, nekadašnji otpravnik vlakova u Čapljini, a kasnije direktor tadašnjeg Željezničkog autotransportnog poduzeća u Dubrovniku, objasnio je kako je ukidanje željeznice bila politička odluka. Inače, on je funkciju direktora obnašao od 1984. do 10. listopada 1991. godine, odnosno početka Domovinskog rata na dubrovačkom području. Iako je željeznica ukinuta 1976. godine, Vukorep je pojasnio kako su željeznička autotransportna poduzeća radila jer su robu na tim relacijama prevozili kamioni. On je puno kazao o samom tom razdoblju, kao i robi koja se prevozila, kao i tome za koje se tvrtke prevozila. No, rekao je i digresiju oko same nacionalnosti onih koji su bili zaposleni u ovom poduzeću.
Od 230 djelatnika koji su kroz ovo poduzeće prošli dok sam ja bio tamo došao sam do podatka da je bilo šest Crnogoraca, 40 muslimana, 70 Hrvata i 104 pravoslavca ili Srbina. A mi smo bili Dubrovnik. Možete misliti kako je to bilo. Ali vi svi stariji znate tko je prije rata vladao i Gradom Dubrovnikom. – rekao je Vuković.
Predstavljanje je održano u organizaciji Zavičajne udruge Neum u Dubrovniku i Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Dubrovnik.
Do 2050. godine u morima će biti više plastičnog otpada nego ribe, ukoliko se ne poduzmu mjere da se to spriječi, upozoravaju znanstvenici iz Zaklade Ellen Macarthur.
Proizvodnja plastičnih predmeta u posljednjih je 50 godina porasla za 20 puta, upozorila je Zaklada Ellen Macarthur. Samo mali dio te velike količine se reciklira, 40 posto se odnosi na posebna odlagališta, a veći dio završava u krhkim ekosustavima poput mora i oceana. Preostali dio se spaljuje.
Treba reagirati što prije na svjetskoj razini da bi plastika prestala biti otpad, upozorava Zaklada, iznoseći podatak po kojemu svake godine u moru završi najmanje osam tona plastičnih predmeta.
Trenutačno morem pluta oko 150 milijuna tona plastičnog otpada, što je petina težine ribe u svjetskim morima. Istraživanje pokazuje da plastika šteti morskom ekosustavu i predstavlja trošak od više milijarda dolara godišnje.
Zaklada zahtijeva radikalno povećanje recikliranja i proizvodnju ambalaže za višekratnu upotrebu na čemu se moraju angažirati proizvođači, tvrtke robe široke potrošnje, vlasti i političari.
„Školica zimskog guštanja“, u realizaciji Planinarskog kluba „Subra“, nastavlja se u subotu, 23. januara, i to aktivnostima na gradnji igloa.
Kako organizatori poručuju, pravljenje igloa već čitav niz godina uspješno izvode u okviru zimske planinarske škole, ali će ovo biti prvi put da ovu drevnu tehniku i vještinu prezentiraju širem krugu.
Direktor opštinske Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Željko Starčević, ističe da će zainteresovani naučiti kako odabrati odgovarajuće mjesto, odrediti polje za vađenje blokova za zidanje, čime ih rezati u pravilne komade i tehniku njihovog slaganja kako bi formirali postepeno kuplasti svod igloa.
Iglo je, kao posebna vrsta sniježnog objekta, nekada poznata i masovno korištena samo na dalekom sjeveru, među Eskimima, vremenom je postala popularna kao obrazovno-zabavni sadržaj u svim krajevima svijeta sa hladnom klimom, a Orjen u ovo doba godine to svakako jeste.
Okupljanje je planirano za subotu u 9 sati na parkingu motela „Borići“ (20 min vožnje od kružnog toka u Meljinama), odakle se organizovano stiže u jednosatnom hodu do planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m). Nakon odmora i uvodne priče o iglou i načinu njegove gradnje, oko 11 će se početi sa praktičnim radom na izradi igloa u okolini doma.
Aktivnost je predviđena za sve uzraste, od djece do „prekaljenih avanturista“ i besplatna je. Organizatori napominju da se valja prikladno obući za sniježne uslove, imati više pari rukavica, ruksak i rezervnu robu. Snijeg neće predstavljati problem, budući da se ozbiljniji bijeli pokrivač zadržao tek od prevoja Vratlo, u poslednjih par minuta pristupa planinarskom domu.
Bjelske kruševice
Edukativna šetnja kroz Bjelske Kruševice
Edukativnom šetnjom „Zanimljivosti Bjelskih Kruševica“ u nedelju, 24. januara, nastavlja se realizacija aktivnosti iz programa „Podigni glavu, otkrij Orjen“.
Organizator ovog događaja je hercegnovski ogranak udruženja Eko Boka, a koordinator programa opštinska Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
Okupljanje učesnika zakazano je za 10 sati na parkingu kod trajekta u Kamenarima, odakle tura počinje. Povratak je planiran u 14 sati.
Pogled na zaliv
Bjelske Kruševice su selo smješteno u zaleđu Bijele, na padini brda čiji brid dijeli hercegnovski – južni, od kotorskog – sjevernog dijela. U selu su prisutne sve prirodne odlike Mediterana i bogato je ostacima prošlosti. O Bjelskim Kruševicama postoje mnoge legende, ali i istorijske činjenice – poput toga da je jedini papa iz Boke Kotorske porijeklom upravo iz ovog sela. Sve o tome će učesnici moći da čuju tokom nedeljne šetnje.
Za više informacija možete se obratiti Oliveri Doklestić iz Eko Boke, na broj telefona 069 342 370.
U okviru podrške zajednici i razvoju sporta kompanija Luštica Development potpisala je novi ugovor o sponzorstvu sa Aikido Akademijom Tivat, vrijedan 2000 eura. To je nastavak ranije započete saradnje u okviru koje je kompanija već podržavala ovu sportsku organizaciju koja je za proteklih nekoliko godina postigao zavidne rezultate.
“Partnerstvo lokalnom zajednicom je naše čvrsto opredjeljenje jer vjerujemo da je razvoj našeg okruženja jednako važan kao i razvoj našeg projekta. Posebno nam je zadovoljstvo kada smo u prilici da podržimo organizacije koje postižu zavidne rezultate i u realizaciji društvenih projekata koji su na opštu korist”, ocijenio je Daren Gibson /Darren Gibson/ izvršni direktor Luštica Development.
Aikido Akademija Tivat je trenutno najmasovnija sportska organizacija u opštinama Tivat i Kotor sa više od 150 aktivnih članova, od čega su 110 djeca i adoscelenti uzrasta od 5-15 godina. Pored razvoja sportskih aktivnosti Aikido Akademija je prepoznata po humanitarnom radu i projektima posvećenim djeci sa smetnjama u razvoju ili sa zdravstvenim problemima. U Akademiji treniraju i djeca sa invaliditetom.
“Produžetak naše saradnje je dokaz da smo u ranijem periodu opravdali sva očekivanja kompanije Luštica Development, koja nas je podržavala i u prethodnom periodu i dokazala da je partner lokalnoj zajednici”, saopštio je Saša Kovačević, predsjednik Aikido Akademije Tivat.
Tokom prošle godine ova sportska organizacija je realizovala nekoliko projekata namijenjenih osjetljivim društvenim kategorijama, poput humanitarnog kampa za pomoć u razvoju djeci oboljeloj od dijabetesa. U Trening centru Akademije im je omogućeno da se tokom čitave godine besplatno bave fizičkim aktivnostima.
Akademija je tradicionalno organizator besplatnog kursa samoodbrane za žene. U saradnji sa ljekarima domova zdravlja Tivat i Kotor kao i sa bolnicom u Kotoru, organizacija realizuje projekat borbe protiv gojaznosti kod djece.
