U sklopu projekta “Tivat Free Wi-Fi” besplatnim bežičnim internetom od 23.jula pokriven je centar Radovića – Krtoli.
Na domu kulture „Uroš Rautović” omogućeno je postavljanje konzole i strujno napajanje koje je neophodno za funkcionisanje uređaja. Korišćenje bežičnog interneta je kao i na drugim lokacijama ograničenog protoka na 256 kb/s kako bi bilo omogućeno da što veći broj korisnika istovremeno ostvaruje pristup navedenoj usluzi.
Od ranije bežičnim internetom pokrivene su lokacije su Aerodrom Tivat, glavna autobuska stanica, akvatorijum lučice Kalimanj, gradsko šetalište od hotela Palma do Porto Montenegra, trg Magnolija, SMŠ “Mladost”, šetališno-kupališna zona od Porto Montenegra do ponte Seljanova, plaža ponta Seljanova, šetališno kupališna zona od plaže Wai-Kiki do parka pored hotela Kamelija i šetališno kupališna zona od crkve Sv. Roka u Donjoj Lastvi do plaže Bašića, saopšteno je iz Sekretarijat za informacione sisteme i zajedničke poslove SO Tivat.
Na 13.Međunarodnom sajmu knjiga „Trg od Knjige“ u Herceg – Novom čitalačkoj publici u četvrtak su predstavljene knjige grof Sava Vladislavić, autora Nikole Moravčevića. O knjizi je govorio Gojko Božović.
Predstavljena je knjiga Pravoslavlje i religija budućnosti Serafima Rouza, o knjizi je govorio jeromonah Rafailo Boljević, iguman manastira Podmaine.
Knjigu Bog u Boci predstavio je njen autor, Nikola Malović i Jelena Krsmanović urednik izdavačke kuće Nova knjiga
SO Kotor danas je na nastavku sjednice kojoj je prisustvovalo samo 18 odbornika, izabrala Gorana Grbovića (LP), Stanislavu Subotić (DPS) i Dejana Uskokovića (DPS) za svoje predstavnike u Bordu direktora preduzeća „Luka Kotor“.
Skupština akcionara te firme u kojoj Opština Kotor ima skoro 60 odsto akcija, odmah potom je verifikovala izbor Grbovića koji je i ranije bio u Bordu direktora, te Subotićeve i Uskokovića, a usvojena je i odluka da član Borda direktora Luke ispred Zavoda za zapošljavanje Crne Gore bude Ivan Zogović (DPS), a ispred Fonda PIO Jovo Bećir (DPS). Time je kompletirana prije par dana od “Boka News-a” najavljena zamjena dosadašnjih članova Borda direktora koji su se protivili privatizaciji Luke – dr Nikole Konjevića, dr Edite Starović, Borislava Kašćelana i Nikole Dragomanovića, novim kadrovima DPS, koji važe za mnogo sklonije opciji privatizacije najznačajnijeg preostalog privrednog resursa Kotora. Grbović kao i njegova partija LP, oštro se protive privatizaciji Luke i zalažu da Vlada Crne Gore dodijeli tom državnom preduzeću novu koncesiju za gazdovanje lukom podno zidina Starog grada.
Odbornik LP Vido Drašković je prije glasanja u SO za nove predstavnike Opštine u Bordu direktora Luke, ponovno ostao bez odgovora na pitanje zašto se smjenjuju dosadašnji rukovodioci koji su kako je rekao, uspješno upravljali jednim od rijetkih državnih preduzeća koje pozitivno posluje i zarađuje novac. Drašković se upitao i kako će strani partneri preduzeća “Luka Kotor” reagovati kada im se ubuduće pojave novi ljudi koji vode firmu čak i da preuzmu zlatnu nagradu za kvalitet menadžmenta koju je “Luka Kotor” nedavno dobila od međunarodne organizacije Business Initiative Directions, a koja će joj biti uručena na svečanosti 20.septembra u Ženevi.
Odbornik DPS Ilija Mlinarević kazao je da uprkos pričama koje kolaju gradom, ta partija nije za prodaju “Luke Kotor”, već da se zalaže da država zadrži većinski paket akcija te firme i da se ovoj produži koncesija za gazdovanje lukom.
“Takve me konstrukcije vrijeđaju. Ja sam jedna od nepokolebljivih u tome da se dobije dugoročna koncesija i da se Luka ne proda. Trebamo svi zajedno napraviti realne zaključke po tom pitanju i biti jedistveni u tome.”- kazao je Mlinarević čija pratija dan ranije, osim dr Edite Starović, nije glasala za predlog zaključaka kojima se to isto traži od Vlade, a koji su kandidovale SDP, LP i HGI.
Na Skupšptuni akcionara “Luke Kotor” A.D. danas je za novu predsedsjednicu Borda direktora izabrana Stanislava Subotić. Njoj i ostalima na izboru je čestitao dosadašnji predsednik Odbora direktora Nikola Konjević, poželjevši im puno uspjeha u radu i zahvalivši se na povjerenju koje je bilo ukazano dosadašnjem rukovodstvu.
Photo: S. Luković
“Nadam se da smo to povjerenje i opravdali na način da smo novom Odboru direktora ostavili rezultat koji će omogućiti da se pozitivne aktivnosti poslovanja ove firme i nastave. U prvih šest mjeseci ove godine prihod AD Luka Kotor iznosi 1.173.070 eura, što je 85 % više u odnosu na isti period 2014. Troškovi poslovanja iznosili su 913.000 eura, a što je najvažnije za akcionare, dobit je uvećana za tri puta – sa 90.020 eura na 259.894 eura. Ovim rezultatima doprinio je povećan broj dolazaka brodova i putnika.”-podvukao je Konjević.
“Luka Kotor” inače, prošlu je poslovnu godinu okončala sa dobiti od 725 hiljada eura, a ove se godine očekuje novi rekord u fizičkom obimu prometa sa dolaskom ukupno 409 putničlkih brodova na kružnim krstarenjima sa preko 400 hiljada putnika, te 1.700 jahti na kojima će biti 7.700 putnika.
Da je Tivat sve zanimljivije odredište imenima iz svjetskog džet-seta pokazuje i primjer čuvenog francuskog modnog dizajnera Žan –Pol Gotjea, koji je sinoć došao u novootvoreni eksluzivni riblji restora „De Gustibus“ u Porto Montenegru, da proba domaće specijalitete od ribe i plodova mora.
Osoblje novog i maštovito dizajniranog restorana koji vodi poznati tivatski ugostitelj Dejan Davidović, ugostilo je Gotjea i njegove prijatelje na otvorenoj terasi sa koje se pruža sjajan pogled na kompleks otvorenog bazena Lido Mar u Porto Montenegru i Tivatski zaliv, a francuski kreator uživao je u ribi i rakovima spremljenim po originalnim domaćim recepturama. Gotje je i juče uživao u Porto Montenegru, kupajući se na bazenu Lido Mar.
Elitni tivatski nautički centar juče je posjetio poznati italijanski modni kreator Antonio Grimaldi. Kako nezvaničn o saznajemo u menadžmentu Porto Montenegra, slavni dizajner ženske garderobe iz Rima iskazao je interesovanje da uskoro u Porto Montenegru otvori jednu iz lanca trgovina u kojima se prodaju njegove originalne odjevne kreacije.
Postavljanjem novog podmorskog električnog kabla od Perasta do Gospe od Škrpjela ostrvo je nakon dva i po mjeseca ponovo dobilo električnu energiju.
„Ostrvo je bilo nekoliko mjeseci u mraku usled prekida podmorskog austrijskog kabla starog 120 godina. Kupili smo agregat i kabl dužine 820 metara, direktno od proizvođača iz Zagreba. Pošto se radi o specijalnom kabelu čekali smo dugo. Sve nas je koštalo preko 15.000 eura.
Uz angažman električara, ronilaca i trajekta Pomorskog saobraćaja iz Kamenara 20.jula položili smo kabel, sve povezali i u večernjim satima Gospa je ponovo zasvjetlila u svom punom sjaju.
Tražili smo pomoć od donatora ali do danas niko se nije odazvao. Imamo jedno obećanje ali vidjet ćemo hoće li to ostati samo na obećanju…
Kada vide ovu izjavu, možda društveno odgovorne kompanije i pojedinci pomognu Gospu od Škrpjela, naše svetište, koja je biser u vidu turističke i vjerske atrakcije Perasta, Boke i cijele Crne Gore” – kazao je za Boka News peraški župnik don Srećko Majić.
NVO „Bokeški Forum“ iz Tivta najavila je da će inicirati proteste ako prođe novi Zakon o morskom dobru za koji primorci smatraju da im udara u svojinska prava i ugrožava privatnu imovinu u obalnom području, a u koju tokom istorije, nije dirala niti jedna država koja je postojala na ovim prostorima.
„Bokeljski forum“ je već nekoliko puta do sad upozorio nadležne državne organe da se ne igraju sa imovinom Bokelja, a budući da je pitanje Zakona o morskom dobru ponovo aktualizovano, poručujemo: u slučaju da taj diskriminišući zakon prođe skupštinsku proceduru izaći ćemo na ulice kako bi i na taj način štitili sopstvenu imovinu. Istovremeno, pravdu, ako je ne možemo naći u Crnoj Gori potražićemo i kod Evropskog suda za ljudska prava.“- saopštio je dr Andrija Petković iz te NVO.
On je naglasio da je „sasvim jasno da je želja donosilaca ovog zakona da Bokeljima nametnu ogromne poreze i na taj način ponovo pune državni budžet, dok ne dođemo u situaciju da takve poreze više ne možemo plaćati.“
„Pa onda, htjeli ne htjeli, budemo prinuđeni, da imovinu koju su sticali naši preci damo na doboš u bescjenje, onima koji su se na naš račun obogatili. To Vam ovoga puta, poštovana gospodo neće proći. Jer, i zakon i moral su i ovoga puta na našoj strani.“- zaključio je Petković.
Manifestacija „Gondola ljubavi” biće održana u Risnu sutra, 25.jula, subota, u podne kada startuje regata drvenih barki na jedra i ukrcavanje na brod „Marija D”.
Dodjela nagrada najboljim takmičarima je u 17 sati,a nakon toga slijedi prva vožnja tri zaljubljena para. U programu će učestvovati klapa „Škuribanda” iz Kotora, a biće i otvorene tri izložbe umjetnika iz Tivta, Herceg Novog i Stoliva.
Organizatori kapetan u penziji Mihailo Ognjenović i NVO „Žene Risna pripremiće i kulinarske specijalitete iz Risna i Boke. Više informacija na telefon 067 884 249.
Mihailo Ognjenović
Program manifestacije:
12,00 sati Risan – Stara Slanica, start regate „Gondola ljubavi“ drvenih barki na jedra i ukrcavanje na brod „Marija D“
Praćenje regate i vožnja po risanskom zalivu.
Povratak s brodom na Staru Slanicu oko 17,00 sati.
17,00 Podjela nagrada pobjednicima regate za prvo, drugo i najmlađem učesniku regate.
Ceremonija spuštanja drvene „gondole ljubavi“ u more.
Crna Gora rangirana je na 74-to mjesto u svijetu po kvalitetu svoje aerodromske infrastrukture – stoji u novom Izvještaju o konkurentnosti država u sektoru turizma i putovanja, a koji svake druge godine objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEC). Na prvom mjestu u toj kategoriji je Singapur, a slijede ga Ujedinjeni Arapski Emirati i Hong Kong.
Izvještaj procjenjuje konkurentnost ukupno 141 nacionalne ekonomije u sektoru turizma i putivanja, pri čemu je kvalitet aerodromske infrastrukture jedan od ukupno 14 kriterijuma. Dvije trećine podataka za ovu analizu WEC obezbjeđuje od raznih međunaridnih organizacija i ustanova koje se bave turizmom i putovanjima, a ostalu trećinu dobija iz ankete preko 15 hiljada biznismena i poslovnih ljudi –aktera nacionalnih ekonomija država koje se procjenjuju u Izvještaju.
Crnogorska aerodromska infrastruktura sa prosječnom ocjenom 4,2 je na 74-tom mjestu u svijetu, a od država regiona, od nas je bolje rangirana Makedonija na 59-toj i Slovenija na 67-moj poziciji. U „leđa nas gledaju“ Hrvatska na 76-tom i Srbija na 111-tom mjestu, dok BiH i Kosovo uopšte nisu bili uključeni u procjenu.
Ipak, u međuvremenu su zemlje regiona preduzeće značajne napore na modernizaciji i unapređenju svoje aerodromske infrastrukture, pa je tako aerodrom Dubrovnik značajno proširen,a vazdušne luke u Beogradu i Zagrebu dobile su sasvim nove terminale za prihvat i otpremu putnika. U razvoj aerodroma Skoplje posljendjih godina uloženo je oko 110 miliona eura, pa vazdušna luka „Aleksandar Veliki“ trenutno dvije godine za redom, nosi titulu najboljeg evropskog aerodroma sa godišnjim prometom manjim od 2 miliona putnika.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat
Crnogorski aerodromi sa druge strane, već godinama stagniraju u razvoju, posebno u slučaju aerodroma Tivat koji je sa prošlogodišnjih preko 910 hiljada putbika, osmi na listi od deset najprometnijih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, ispred Sarajeva i Podgorice. Tivatski aerodrom koji je glavna turistička recepcija Crnogorskog primorja suočava se i sa brojnim izazovima u okolnom prostoru jer država nerijetko toleriše i dozvoljava gradju objekata i uspostavljanje djelatnosti nekompatibilnih sa standardima vazduhoplovne sigurnosti u kontakt-zoni aerodroma. Poslovodstvo preduzeća „Aerodromi Crne Gore“ nedavno je najavilo da će uskoro početi sa dugo čekanom rekonstrkcijom i proširenjem kapaciteta aerodroma u Tivtu u što će se uložiti oko 30 miliona eura, a Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA, na jesen treba da počne izgradnju i opremanje novog kontrolnog tornja u Tivtu, vrijednosti oko 4 miliona eura.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat
Po ozvještaju WEC-a, Crna Gora je najbolja na prostoru eks-Jugoslavije u kategoriji broja letova po 1.000 stanovnika, po čemu je naša država 16- ta na svijetu. Od država regiona, u toj kategoriji Hrvatska je na 26, Sovenija na 38, Makedonija na 46, a Srbija na 111-tom mjestu. Sa prosječnim godišnjim brojem od 65 aviokompanija koje lete sa njenih aerodorma, Hrvatska je 33-ćem mjestu u svijetu i prednjači među u zemljama regiona, a Crna Gora za koju godišnje prosječno leti 21 kompanija, je po tom osnovu 92-ga u svijetu i treća na prostoru eks-Jugoslavije.
Ukupno, WEC je u svom Izvještaju o konkurentnosti država u sektoru turizma i putovanja, od 141 ekonomije svijeta, Španiju stavio na prvo mjesto. Hrvatska je 33-ća, Sovenija 39-ta, Crna Gora 67-ma, Makedonija 82-ga a Srbija 95-ta na toj listi.
U sklopu Trga od Knjige u Galeriji „Josip Bepo Benković“ – H.Novi, u srijedu je otvorena izložba posvećena književniku Danilu Kišu.
O vellikom piscu i književniku govorili su književni kritičar Gojko Božović i prof. dr. Goran Radonjić.
Lik Dаnilа Kišа je jedаn od nаjupečаtljivijih i nаjprepoznаtljivijih likovа modernog dobа. Zаhvаljujući ovoj izložbi mi možemo dа vidimo tаj jedаn nevjerovаtno ubrzаn književni rаzvoj. Kаo dа je znаo dа mu nije dаto mnogo vremenа, Kiš je urаdio sve nа vrijeme, а moždа mnoge stvаri i prije nego što većini ljudi pripаdа. Možemo vidjeti sа kаkvom je sugestivnošću i sа kаkvom je snаgom ušаo u književni prostor, nа jаvnu scenu, u književni život, ispisujući kаo vrlo mlаd čovjek djelа kojа i dаnаs smаtrаmo klаsičnom vrijednošću moderne literаture.
Možemo vidjeti, zаhvаljujući ovoj izložbi, i Kišov lik od rаnih dаnа do posljednjih mjeseci njegovog životа. Možemo vidjeti i nаjčuvenijа izdаnjа njegovih knjigа nа rаzličitim jezicimа. Danila Kiša možemo vidjeti u trenutku kаdа mu Žаk Klаjn uručuje jedno od nаjvećih priznаnjа koje je dobio zа svoju književnost.
Izložbа je otvorenа, otvorene su Kišove knjige, između ostalog čulo se sinoć u Herceg – Novom.
Na Trgu od Knjige predstavljena je knjiga Bez daha grčkog pisca Dimitrisa Sotakisa. O knjizi su govorili Zoran Hamović urednik izdavačke kuće Klio i sam autor.
