KotorArt Don Brankovi dani muzike počinju večeras 17.jul petak, koncertom učenika Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru.
S početkom u 21 sat, u Crkvi Sv. Duha, nastupiće Vjera Radulović (violina), Ena Gledić (klavir), Tamara Živković (flauta), Andrijana Jovanović (klavir), Darja Lazarenko (solo pjevanje), Jovana Radoman (flauta), Jovana Miljenović (solo pjevanje), Jelena Jovović (violina), Milena Petković (violina), Paola Mitrović (klavir) i Darko Tomičić (klavir).
U bašti restorana Gradske kafane, Herceg – Novi u četvrtak, kultni muzički sastav „Exodusi“ je retrospektivnim filmom i izložbom fotografija od 1966-2015. podsjetio publiku na sve što su radili proteklih skoro pet decenija.
Prelijepo ljetnje veče, ambijent, dosta Novljana na jedno mjesto, generacije koje su odrasle uz muziku Exodusa, uživali su u muzici i šetnjom kroz multimedijalni projekat “Exodus – prvih 48 godina. Promovisan je CD sa 21 kompozicijom, 12 njih je između 1969 i 2010 snimljene u raznim studijima, kao i one snimane u periodu od 1978. do 1991. snimane u baštama hotela Topla i hotela Mimoza u Tivtu.
Prikazan je i DVD sa 115 raznih video materijala. Posebno je interesantna petnaestominutnu emisiju o „Exodusim“ iz 1969. godine, tadašnjeg studija Titograd, koja je emitovana kroz Jugoslovensku radio televiziju. Tu je još jedna emisija iz 1978., kao i emisija RTCG , turistički spot Herceg Novog u kojem je korištena melodija “Koga to volim u Herceg Novom”, kao i pjesme “Zeleničke tihe vale” i “Dimnjačar”.
Govoreći o Exodusima, Ante Krstović je podsjetio da su oni bokeški sastav, budući da su bubnjar i gitarista iz Kotora i Tivta, napominjući da je proteklih skoro 50 godina, kroz ovaj sastav “prošlo” 34 muzičara uglavnom iz Herceg Novog.
Exodusi su najavili da već sljedeće godine, će upriličiti veliki koncert sa najmanje dvadeset bivših članova grupe.
Više na fotografijama i spotovima Milana Dobrilovića.
https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=PAk9zsAtz8g
„Noć kulture“ , naziv je manifestacije koja će se u Igalu i Herceg-Novom, održati šesti put za redom, na 15 lokacija, u petak17. i subotu 18. jula.
Autor programa koji se realizuje u saradnji sa Herceg festom je Vladana Kosić, istoričarka umjetnosti iz Herceg-Novog. Najveći broj ateljea, galerija i muzeja moći će da se posjeti već od 21 sat.
Svečano otvaranje „Noći kulture“ planirano je u Galeriji „Josip Bepo Benković“ takođe u 21 sat gdje će se potom otvoriti i izložba samoukog slikara iz Igala Marka Dende.
Prvog dana manifestacije posjetioci će imati prilike da obiđu i Titovu vilu, a tačno u ponoć u konferencijskoj sali ovog zdanja planiran je muzički intermeco. Nastupiće vokalna solistkinja, sopran Vjera Adžić uz klavirsku pratnju prof. Jovanke Veljović, koje će izvesti kolaž omiljenih Titovih numera.
Ponuda je veoma bogata i raznovrsna što se može pogledati u prilogu (plakat) – lokacije i sadržaji, koji i mi prenosimo.
Ključni objekat lokalne saobraćajne infrastrukture na koji Tivat čeka duže od 30 godina – nova Austobuska stanica (AS) izgrašena na Kavi, biće zvanično otvorena naredne nedjelje. To je nam juče nezvanično potvrđeno u Opštini Tivat koja je moderan objekat AS izgradila u javno-privatnom partnertsvu sa kompanijom „Franca“ iz Bijelog Polja.
Zbog nespremnosti administracije gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) da Opština na upravljanje preuzme novosagrađenu AS, lokalna uprava je sa „Francinom“ kćerkom-kompanijom, firmom „Prehrana“ iz Pljevalja, 1.jula potpisala ugovor po kome će objektom AS Tivat „Prehrana“ gazdovati u narednih godinu dana. Opštini će zauzvrat, ta firma plaćati mjesečnu zakupninu od oko 7.275 eura plus PDV.
Nova AS Tivat ima 8 perona za autobuse ukupne površine 828 kvadrata, površina unutrašnjeg dijela zgrade je 1.002 kvadrata, a parking za automobile zaposlenih ima 78 kvadrata. U drugom dijelu tog objekta koji zvanično još nije dobio upotrebnu dozvolu, kompanija „Franca“ je još prije skoro mjesec dana već otvorila veliki supermarket, a „Prehrana“ tek treba da namještajem i ostalim neophodnim sredstvima opremi biletarnice, čekaonice i ostale djelove zgrade namijenjene prihvatu i otpremi autobusa i njihovih putnika.
Gradonačelnik Novosel i vlasnik kompanije „Franca“ Hilmija Franca prilikom obilaska gradlišta AS 27.maja, obećali su da će objekat biti završen i stavljen u funkciju do ugovorenog roka 2.jula, što se međutim, ni do danas nije desilo. Radnici na gradilištu juče su završavali posljednje detalje na dijelu zgrade koji obuhvata AS, dok je dio objekta u kojem funkcioniše „Francin“ supermarket već poodavno završen. Predstoji još prilično posla na sređivanju okolnog terena koji je daleko od stanja kakvo nalaže okolina objekta vrijednog skoro 2,5 miliona eura koji će ubuduće biti i jedna od turističkih recepcija Tivatske rivijere.
U međuvremenu, Turistička organizacija Tivat, juče je u još nefunkcionalnom objektu AS, otvorila svoj turističko-informativni punkt na kome će putnicima ubuduće biti dostupne sve informacije i propagandi materijal o ugostiteljsko-turističkoj ponudi najmanje bokeljske opštine.
„Neka kamen govori” naziv je izložbe slika slikarice Majde Zorko, koja će biti otvorena u petak 17.jula u Galeriji solidarnosti.
Izložbu će u 20 sati otvoriti poslanica u Skupštini Crne Gore Marija Ćatović.
Majda Zorko se profesionalno bavi slikarstvom preko 30 godina. Svoja djela izlagala je u Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Singapuru, Japanu, Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori. Njene slike se mogu naći u privatnim kolekcijama u gotovo svim zemljama EU, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Novom Zelandu, Singapuru i Japanu. Umjetnica ima Bečelor diplomu sa Univerziteta u Ljubljani, Slovenija i Bečelor diplomu Lijepih umjetnosti sa Centralne akademije lijepih umjetnosti u Pekingu, Kina. Takođe, studirala je ulje na platno na Univerzitetu za lijepe umjetnosti u Edinburgu, Velika Vritanija i pohađala nekoliko slikarskih radionica za tehniku ulje na platno u Italiji i Španiji.
Izložba slikara Vučića Ćetkovića pod nazivom „Linija i prostor“, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, a posjetioci će moći da je vide do 15. avgusta.
Nakon izlaganja na međunarodnom umjetničkom salonu „Carrousel du Louvre“ u Parizu, Ćetković se tivatskoj publici predstavlja sa novim umjetničkim ciklusom.
„Linija je polazište mog rada, osnovni vizuelni pojam i neodvojivi dio svega što nas okružuje. Liniju kao osnovno sredstvo promišljanja i izraza koristim podjednako i u disciplini crteža i u slikarstvu. Vjerujem da je u umjetnosti linija prava mjera, koja vodi kompozciju i dozvoljava umrežavanje, povezivanje tragova, kolora i površina, kroz konstrukciju formi koje ne moraju biti definitivne, a koje često upućuju na neograničenost. Čitav jedan apstraktan, a istovremeno figuralno sugestivan svijet, koji nastojim da predstavim u mojim radovima, odražava prostore i predjele koji me inspirišu, i osjećanja koja me pokreću.“ – ističe Ćetković. On se međunarodnoj publici predstavio i na izložbama u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Austriji. Ćetkovićeve slike i crteži se nalaze u privatnim kolekcijama širom svijeta. Dio njegovih radova je trajno postavljen i u apartmanima hotela „Regent Porto Montenegro“, na predlog poznatog dizajnera Tina Zervudachi-ja.
Centаr zа održivi rаzvoj Crne Gore – UNDP pokrenuo je Kаmpаnju „Ugаsi motor“, kojа u ponedjeljаk 20.jula počinje u Herceg – Novom. To je prvа kаmpаnjа te vrste u Crnoj Gori, аli i regionu kojа će trаjаti do 2020. godine.
Idejа je dа se аpeluje nа turiste i grаđаne dа isključe motor ukoliko čekаju u vozilu nа putu ili nа grаnici, prilikom utovаrа ili istovаrа, duže od 10 sekundi. Time smаnjuju zаgаđenje vаzduhа i štite životnu sredinu. Plаnirаno je dа se u Pаrku Bokа u 20 sati orgаnizuje press konferencijа nа kojoj će se novinаrimа između ostаlih obrаtiti i аmbаsаdor dobre volje ove Kаmpаnje vаterpolistа PVK ’’Jаdrаn“ Stefаn Vidović. Biće postаvljen i štаnd sа promotivnim mаterijаlom, а plаnirаn je i nаstup muzičke grupe ’’Exodusi’’.
Rаdicа Zeković i Anа Pаjović iz Centrа zа održivi rаzvoj u rаzgovoru sа Brаnkom Mrаčević iz opštinske Kаncelаrije zа međunаrodnu sаrаdnju, nаjаvile su snimаnje spotа u kome će Kаmpаnju promovisаti novski vаterpolistа Stefаn Vidović.
Zаštitа vаzduhа od štetnih gаsovа je veomа bitnа zа povećаnje kvаlitetа životа posebno zа djecu kojа udišu veću količinu vаzduhа nego odrаsli. Štetni gаsovi su izаzivаči mnogih bolesti, аlergijа, аstme, kаrdiovаskulаrnih oboljenjа… Osim zа poboljšаnje kvаlitetа životа i zdrаvljа, kаmpаnjа će poslužiti i zа promociju Herceg-Novog i Crne Gore .
Zeković je nаjаvilа dа plаnirаju dа u sаrаdnji sа grаničnom policijom djele flаjere turistimа koji dolаze u Crnu Goru sа molbom dа ugаse motore svojih vozilа ukoliko čekаju nа grаnici ili nа drugim mjestimа, duže od deset sekundi. Osim аpelа u nаrednom periodu će pokrenuti inicijаtivu dа se donesu zаkonski propisi kojimа će biti sаnkcionisаni oni vozаči koji se ne budu pridržаvаli tih prаvilа. Tаkve kаzne postoje u nekim zаpаdnim zemljаmа kаo što su Velikа Britаnijа, Finskа, Švedskа, SAD, Austrаlijа, Novi Zelаnd. U Londonu je kаznа 120 funti, а u sаveznim аmeričkim držаvаmа kаzne se kreću od 50 do 250 dolаrа.
Projekаt „Kа niskokаrbonskom turizmu“ (nаjčistijа vrstа zelenog turizmа) je trend u svijetu, а nа nаšim prostorimа to je nešto potpuno novo. U Monаku, Švedskoj i Finskoj tek je u zаčetku. Neke zemlje, kаo što su Kostаrikа, Mаldivi, uglаvnom turističke destinаcije, orjentisаle su se i kа niskokаrbonskim ekonomijаmа. U regionu se jedino Crnа Gorа opredjelilа dа rаzvijа niskokаrbonski turizаm. Projekаt koji finаnsirа Globаlni fond zа zаštitu životne sredine je vrijedаn oko 3 milionа dolаrа. Predviđeno je dа se milion dolаrа izdvoji zа pilot projekte koji se odnose nа smаnjenje ugljen dioksidа u bokeljskim opštinаmа i Cetinju. U pripremi je rаspisivаnje jаvnog pozivа koji će biti objаvljen do krаjа godine. Mаksimаlnа sumа po projektu iznosiće 200.000 dolаrа.
Centаr zа održivi rаzvoj i Ministаrstvo turizmа orgаnizovаće i prvu međunаrodnu konferenciju o niskokаrbonskom turizmu u Crnoj Gori 9. i 10. oktobrа ove godine u Hotelu Mаestrаl, u Budvi.
Zaposleni u Turističkoj organizaciji Tivat juče su dobili nova službena vozila – bicikle To je urađeno povodom 16.jula – Svjetskog dana biciklista.
“Cilj nam je da sve više pribjegavamo zdravom životu i da na taj način animiramo kako građane Tivta tako i sve posjetioce grada da i oni voze bicikla. Na taj način smanjujemo uticaj štetnih gasova, borimo se za zaštitu životne sredine, i oslobađamo parking mjesta u gradu. Želimo dati dobar primjer svima koji dolaze u naše prostorije. Moramo misliti i djelovati u „zelenom“ smjeru kao glavni predstavnici turizma u Tivtu.”- kazala je tim povodom direktorica TO Tivat Bernarda Moškov.
Ona je istakla da turisti sve više pribjegavaju aktivnom odmoru i odmoru u prirodi, “mi im želimo dati podršku i stimulisati ih da sve više budu u tome.”
“ Bicikle želimo, osim kao prevozno sredstvo postaviti i kao stil života. Osim toga bicikli nam u periodu ljetnje sezone i velikih gužvi omogućavaju da na lak i brz način obezbjedimo biroima koji su raspoređeni u raznim djelovima grada sve što je potrebno da dobro funkcionišu i pruže turistima kvalitetne informacije. Vjerujemo da će iova akcija dati pozitivan primjer svima koji se žele priključiti zaštiti životne sredine, i podstaći ih da žive zdrav život na dva točka”-podvukla je Moškov.
Inače, Turistička organizacija Tivta je razvila pozitivan pristup u zaštiti životne sredine, i već dugi niz godina učestvuje u svim akcijama koje se na ovom polju organizuju u gradu. U svojim službenim prostorijama TO Tivat reciklira papir i koristi biološka sredstva za čišćenje.
Predstavnici TO Tivat su članovi Odbora smo za zaštitu velikog Gradskog parka, TO je nedavno postala kolektivni član Socio-ekonomskog foruma za zaštitu nacionalnog parka Lovćen, potpisala je i memorandum o saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica, kako bi na najbolji mogući način zaštitili prirodnjački i ornitološki rezervat Solila kod Tivta, a veliku pažnju ova organizacija pridaje i animiranju građana i turista da se odgovorno odnose prema gradskim zelenim površinama i doprinesu hortikulturnom uređenju Tivta.
Izložba “Turski fermani i berati” iz fundusa Muzeja grada Perasta otvorena je u srijedu, u palati Bujović – Muzej grada Perasta.
Kroz razne spise i dokumente, i danas otkrivamo istoriju Perasta, pa su tako svjetlo dana ugledali oni koji su ispisani na osmanskom turskom, fermani i berati, carski pisani ukazi i ostali dokumenti koje su ugledni članovi peraških porodica Visković i Balović dobijali od strane otomanske imperije. Oni su veoma značajni, vrijedni i važni za razotkrivanje odnosa između velikih sila, Turske i Mletačke Republike, koje su u drugoj polovini XVIII i početkom XIX vijeka bile prisutne na ovim prostorima.
Svoju pravu vrijednost ovi dokumenti su dobili nakon transkripcije i prevoda na moderni turski, crnogorski i engleski jezik, koje je uradio Arhiv u Ankari.
U ime domaćina, brojne zvanice je pozdravio direktor muzeja Andro Radulović koji je izrazio zahvalnost ambasadoru Turske u Crnoj Gori, Mehmet Niyazij Taniliru, zahvaljujući kome je došlo do realizacije ovog projekta i izložbe dokumenata.
„Bogata kulturna baština našeg malog pomorskog grada, sa dugom kulturnom tradicijom, po prvi put je prikazana kroz segment turskih fermana i berata iz perioda austrijske vladavine koji pripadaju arhivskom fondu čuvene peraške porodice Visković. Izložba je posvećena odnosima između Perasta i Otomanske imperije i pokazuje da odnosi nisu bili samo ratno neprijateljski već su imali i bliske prijateljske i ekonomske odnose, koji su do sada rijetko predstavljani“ – kazala je dokumentaristkinja muzeja Mirjana Vukasović.
Kustosica Aleksandra Simeunović je podsjetila da su tokom XIX vijeka, neki Peraštani bili u diplomatskoj misiji i predstavnici pomorskih kompanija na teritoriji Otomanskog carstva od kojeg su nagrađivani i odlikovani za svoje zasluge.
„O tome govori i večerašnja izložba na kojoj su predstavljeni fermani, berati i odlikovanja koja posjeduje Muzej grada Perasta…Pisani su osmanskim turskim jezikom koji odavno više nije u upotrebi pa samim tim imaju i lingvističku vrijednost. Na svakom od njih se nalazi tugra, sultanov monogram koji je dvorski kaligraf ručno ispisivao na svaki dokument, a kako kaligrafija znači „umjetnost lijepog pisanja“ , ove fermane i berate s pravom možemo smatrati i umjetničkim radovima koji svakako zaslužuju da budu prezentovani javnosti kao svjedoci te vrste umjetnosti“ – kazala je Simeunović.
Izložbu je otvorio ambasador Republike Turske u Crnoj Gori, Mehmet Niyazij Tanilir.
„Turska nikada nije zauzela Perast. Ova dokumenta pokazuju koliko su bili dobri odnosi između Mletačke Republike i Osmanskog carstva. Zaposlenici Muzeja grada Perasta predano su radili na ovom istraživačkom projektu, te nam omogućili da mnogo jasnije vidimo prošlost i ostvarili most prijateljstva“ – kazao je, između ostalog, ambasador Turske Mehmet Nijazi otvarajući izložbu.
Turski zvaničnici, Zejnela Abidina Turkoglua, predsjednik Arhivskog odjela Vlade Republike Turske i Adnan Toruna, pomoćnik direktora Istorijskog arhiva u Ankari, sa domaćinima su razmijenili prigodne poklone.
U muzičkom dijelu programa nastupile su prof. flaute Angela Mijušković i Andrea Petrović.
U predivnom ambijentu palate Bujović, brojni gosti i zvanice uživali su u turskom čaju i ratluku, koji su posluženi na terasi Muzeja grada Perasta.
Nakon dvije godine od posljednje berbe soli na bazenima Ulcinjske solane, 12. jula 2015. godine, počela je sa radom pumpa Đerane. Naime, pumpe na solani, dok je ovo preduzeće vršilo svoju privrednu djelatnost, služile su za ispumpavanje slatke i upumpavanje slane vode u bazene, kako bi se kombinacijom vjetra i sunca dobijala so. Nizak nivo vode u bazenima predstavljao je idealno hranilište milionima ptica koje su se odmarale i hranile na solani, ptičijem aerodromu na afričko-evroazijskom migratornom koridoru. Novost o aktivaciji pumpe pozdravile su brojne međunarodne institucije i organizacije koje se bave zaštitom prirode.
Kako je solana pala pod stečaj, tako je i njena vrijedna mehanizacija prestala da funkcioniše kao i pretrpjela brojna mehanička oštećenja koja su onemogućila dalje upumpavanje vode u cilju obezbjeđenja dovoljne količine hrane za milione ptica. Uvidjevši bezizlaznu situaciju nerazumijevanja stečajne uprave i nedostatkom njihove vizije za turističku valorizaciju i promociju solane, CZIP je alarmirao međunarodnu javnost da stvori pritisak kako bi se solana konačno zaštitila na nacionalnom i međunarodnom nivou te pumpe bile puštene u rad.
Organizacijom konferencije 08. i 09. aprila kojoj su prisustvovali predstavnici/e: ambasade Njemačke, Poljske i Francuske, koje su dale najveću podršku našem radu, potom predstavnici/e Evropske Komisije i EU parlamenta kao i zvaničnici/predstavnici međunarodnih konvencija, skrenuta je pažnja crnogorskoj Vladi i resornom Ministarstvu održivog razvoja i turizma za buduću zaštitu solane. Time je ovaj lokalitet postao glavna prepreka na putu EU integracija Crne Gore.
Kako je međunarodna javnost očekivala konkretne akcije tako je i uslijedila odluka Vlade da opredijeli 160.000 eura za reparaciju pumpi na Ulcinjskoj solani. Do sada je donacijom UNDP-ija uloženo 27 hiljada od predviđenih 34.000 eura. Rezultat ovih ulaganja je operativnost pumpe Đerane i ponovno upumpavanje vode u solanske bazene.
Ipak, operativno funkcionisanje je uspostavljeno sa zakašnjenjem od mjesec dana kako je bilo predviđeno zaključcima konferencije što je dovelo do propasti gniježđenja jedne od najharizmatičnijih vrsta na solani koja predstavlja turističku atrakciju – flamingosa.
Kako bi ponovni rad pumpi i vraćanje vode a time i života na solanske bazene pratila i adekvatna turistička promocija neprocjenjivog bogatstva ornitofaune, CZIP je u toku trajanja sezone, zahvaljujući Partnerskom fondu za ugrožene ekosisteme, počeo sa postavljanjem promotivnih bilborda širom Crne Gore kako bi upotpunili turističku ponudu Crne Gore i upoznali turiste sa skrivenim draguljem našeg primorja. U tu svrhu postavljeno je 10 različitih bilborda na svim graničnim prelazima u Crnoj Gori kao i u blizini aerodroma koji će biti vidljivi turistima do oktobra, tj. kraja sezone.
© BokaNews, 2021
