Anita Mančić – Tivat je teatarski epicentar

0

Izvođenjem impozantnog mjuzikla „Mamma mia“ produkciji beogradskog Pozorišta na Terazijama,po tekstu Ketrin Džonson i u režiji Juga Radivojevića, na prepunoj ljetnjoj pozornici, u Tivtu je počeo ovogodišnji ljetnji festival kulture „Purgatorije“.

Uprkos za naše prilike prilično visokim cijenama karata, publika nije propustila jedinstvenu priliku da pogleda pravi muzičko-scenkjsi spektakl utemeljen na muzici čuvenog sastava „Abba“, sa ansambom od čak 120 glumaca, pjevača, članova, baletskog sastava, hora i orkestra. Predstavu je sa oduševljenjem i ovacijama pozdravio prepuni auditorijum od oko 1.200 gledalaca.

U „Mamma mii“ glavne uloge tumačili su Milena Živanović, Jelena Jovičić, Slobodan Stefanović, Vladan Savić, Dragan Vujić Vujke, Žarko Stepanov, Dušica Novaković, Ivana Knežević, Bojana Račić, Barbara Milovanov, Ivan Zablaćanski, Ljubiša Dinčić i Dušan Šida. Orkestrom su dirigovali Vesna Šouc i Milan Nedeljković, koreograf prredstave je Mojca Horvat, a scenograf Aleksandar Denić.

Sam festival “Purgatorije” koji ove godine ima svoje jubilarno – 10-to izdanje, prethodno je zvanično otvorila glumica Anita Mančić. U svojoj besjedi ona je kazala daživimo vrijeme kada u cijelom regionu „pozorišni poslenici vape za više razumijevanja i novaca, kada dramske sukobe nadgornjavaju politički, nacionalni i socijalni sukobi, kada nam se može učiniti da teatar gubi trku sa tenzijama svakodnevnog života.“

Mama Mia
Mama Mia

„Učini nam se, ponekad, da festivali postaju zamena za aktivnu pozorišnu produkciju, da prerasataju u festivalomaniju u kojoj se pod festivalski plašt trpa sve i svašta. Festivali su ponekad alibi za kulturno nečinjenje: nemamo produkciju ali imamo festival. Tivatski „Purgatoriji“ su, po mom dubokom ubjeđenju, ali i po neoborivim činjenicama, za svo vreme njihovog trajanja, pokazali i dokazali upravo suprotno. Ovaj festival nastao je u gradu koji aktivno i promišljeno dela na polju kulture, koji u okviru Centra za kulturu ima pozorišnu produkciju koja pripada samom vrhu regionalne produkcije, čiji pozorišni proizvodi postaju kulturološki argument, ne samo Tivta i Boke Kotorske, nego i države Crne Gore i tetaraskog prostora koga smo nekada zvali Jugoslavijom. Tivat pravi pozorište i Tivat ima sva kreativna i profesionalna prava da bude tetarski festivalski epicentar ovog dijela Mediterana.“- kazala je Mančić. Poznata glumica naglasila je Mediteran je poetička i civilizacijska okosnica „Purgatorija“ jer je Mediteran i kolijevka evropskog teatara.

„Pozorište, ma koliko u nekim pomodnim momentima bežalo od antičkih grčkih korena teatara, uvek svoja ishodišta pronadje na tragovima Eshila, Euripida, Sofokla, Aristofana, na mediteranskim trgovima i u amfitetarima prepunim ljudi željnih više poetske istine koja je bolnija, smješnija, značajnija od životne istine U potrazi za antičkim teatarskim idealom katarze nastao je i „Purgatorij“ koji to potvrdjuje i svojim nazivom. Potreba za očišćenjem i pročišćenjem strasti, emocija ili „ afekata“, kako bi to rekao Aristotel , utkana je u duhovitom i višeznačnom imenu tivatskog festivala. I to ove pozorišne večeri pod čudesnim nebom Boke čini posebnim, izuzetnim, drugačijim. Pročišćenje kroz smijeh, bol, muziku, pokret, izgovorenu reč, umeće glumaca koji živeći život njihovih likova ponekad zaborave svoj život, je umjetničko uporište tivatskih „Purgatorija“. Zato traju, zato su važne, zato će trajati.“- poručila je Mančić otvajući festival koji će trajati do 10.septembra i publici ponuditi preko 90 raznovrsnih teatraskih, likovnih, književnih, muzičkih i filmskih programa.

Promocija – Znameniti Novljani u svijetu muzike

0
Promocija knjige prof. Laza Seferovića
Promocija knjige prof. Laza Seferovića

Znameniti Novljani u svijetu muzike naziv je knjige prof. Lazara Seferovića koja će biti promovisana u nedelju, 28. juna u 21 sat, na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom.

O knjizi će govoriti, Stevan Koprivica, Rambo Amadeus, Dragoljub Đuričić, Sergej Seferović, Ante Krstović i autor Lazar Seferović. Medijator i voditelj, Milina Kovačević.

Nakon promocije knjige održaće se koncert hercegnovskih muzičara.

„Krivi su moji unuci jer su me prisilili da napišem nešto i o muzici, znajući da sam 25 godina vodio programe Ljetne pozornice i 35 godina pjevao u “Bokeljima”, da sam završio Srednju muzičku školu i položio prijemni ispit na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i odustao od muzičke karijere, ali ne i od muzike“ – kazao je za Boka News prof. Seferović.

Promocija knjige prof. Laza Seferovića
Promocija knjige prof. Laza Seferovića

Ženska klapa”Neverin” prvo mjesto – Festival klapa Perast

0

Na cetralnom peraškom trgu u petak je počeo takmičarski dio 14. Međunarodni festival klapa Perast. Prve večeri u kategoriji ženske klape po ocjeni stručnog žirija prvo mjesto pripalo je klapi “Neverin” iz Kaštel Lukšića (Hrvatska), drugo mjesto klapi “Incanto” iz Kotora i treće mjesto podgoričkoj klapi “Alata”.

Nagrada publike – KAZADA, nazvana po čuvenom savezu peraških porodica u odbrani grada, dodjeljena je klapi “Incanto” iz Kotora.

Stručni žiri radio je u sastavu, dr Nikola Buble, predsjednik žirija, (Hrvatska), Dušan Šarac (Hrvatska), Mr Sara Dodig (Hrvatska), Denis Tafra (Hrvatska), Marina Dulović (Crna Gora), Vojislava Milić (Crna Gora), dr Zlata Marjanović (Srbija).

Festival je u ime festivalskog odbora otvorio izvršni direktor festivala Milan Kovačević.

“Sve je započeto davno, prije četrnaest godina, na inicijativu ljudi iz Perasta koji su voljeli klapsku pjesmu i mislili s pravom da je Perast pravo mjesto za jedan takav festival. Od tih skromnih početaka došli smo do jedne impozantne manifestacije, ne samo po broju izvanrednih klapa koje imam opriliku da čujemo ovih tri dana, već po nečemu što smatramo temeljom naše prepoznatljivosti”, kazao je Milan Kovačević.

Kovačević je podsjetio da je prethodnu noć odžana promacija knjige “Ludvig Kuba: Pjesme dalmatske iz Boke (1907.godina)”, koju smatra krunom jednog vrlo značajnog projekta.

“Na osnovu zapisa Ludviga Kube dobili smo preko 80 klapskih obrada, to je izuzetno značajno jer je ovakav projekat otvorio jedan drugi stub našeg festivala, a to je Bokeška pjesma“ – podsjetio je Kovačević.

U takmičarskom dijelu učestvovalo je dvanaest klapa – “Dalmatinke” (Šibenik),”Kapric” (Zadar), “Musica viva” (Sombor), “Garofuli” (Bibinje, Hrvatska), “Ankora” (Podstrana, Hrvatska), “Diva” (Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina), “Oršulice” (Vodice, Hrvatska), “Bellezza” (Tivat, Crna Gora), “Incanto” (Kotor, Crna Gora), “Ćakulone” (Zagreb, Hrvatska), “Alata” (Podgorica, Crna Gora), “Neverin” (Kaštel Lukšić, Hrvatska)
U revijalnom dijelu klape učesnice “Oršulica”, “Diva”, “Garofuli”, “Kapric” i “Neverin”.

Kotor – Ključevi grada Bokeljskoj mornarici

0

Dan Bokeljske mornarice tradicionalno je proslavljen u petak, nizom ceremonijalnih nastupa. Naime, 26. juna  1463.godine izdat je prvi Statut Bokeljske mornarice te se taj datum slavi kao Dan Bokeljske mornarice.

Najstarija mornarska bratovština na svijetu, Bokeljska mornarica je ispred zgrade opštine Kotor preuzela državnu zastavu od predsjenika te tradicionalno obišla grad do glavnih gradskih vrata, gdje je predat je raport viceadmiralu Iliji Radoviću, nakon čega mu je  ključeve Grada uručio predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević.

Na taj simboličan način drevna Mornarica preuzela je  trodnevnu vlasti u Kotoru.

“Slavna Mornarico, predajem Vam ključeve grada Kotora, da ga čuvate od svih zala, kao što ste to vjekovima činili, na ponos ne samo našeg grada Kotora već i njegove regije, našeg doma Boke Kotorske.”- kazao je Stjepčević.

Nakon ceremonijalnog nastupa na Trgu od oružja odigrano je kolo Bokeljske mornarice koje se izvodi se u dvanaest figura. Po drevnom običaju na samom kraju u kolo su ušli viceadmiral, predsjednik opštine, mali admiral, oficiri i podoficiri noseći crnogorsku i zastavu Bokeljske mornarice.

Trodnevno preuzimanje vlasti  

Koliko god se može smatrati da je ta vlast, tokom svečanosti zaštitnika grada, bila samo neka vrsta dogovorene simboličke igre sa mletačkim nosiocem suvereniteta (1420.-1797.); ipak je ona stalno ukazivala na odredjene povjesne činjenice i otkrivala mjesto i ugled Mornarice u društvu. Providur je, naime, predavao predstavniku Mornarice grb Republike, koji se nalazio iznad vrata njegove palače, državnu zastavu i ključeve grada. A to je značilo punu javnu vlast u gradu i okolini. Samom admiralu je predavao sablju i štap. Gradske vlasti bi obustavile rad, a na vratima su bile straže u mornaričkoj nošnji. Vlast je, dakle, bila u rukama Bratovštine i admirala.

Ima više tumačenja zašto je Republika na tako spektakularan način, predavala čak i izvršnu vlast jednoj mornaričkoj organizaciji. Smatramo da je suština te privilegije u stalnom obnavljanju povjesne činjenice o dobrovoljnoj opciji predaje suvereniteta Mlecima 1420. godine. Na to je Kotor bio veoma ponosan. A treba se prisjetiti da je XV v., bilo doba izuzetni snažnih osmanlijskih pritisaka i ratnih neprilika, pa je samo neki jak kršćanski protektor mogao obezbjediti relativno stabilan život i trgovinu. I zaista, Kotor je dugo i uporno pozivao tada moćnu kršćansku silu, Mletačku Republiku i to u doba kada je bio samostalan i slobodan grad (1391.-1420.). Znalo se je, inače, da se sam neće moći oprijeti osmanlijskoj sili, kao sto se to 1482. godine desilo sa Herceg Novim i Risnom, a 1571., sa Barom i Ulcinjom, pa je 1420. godine Mletačka Republika prihvatila slobodno ponudjeni suverenitet i poštovanje postojećih privilegija.

Predajom ključeva i izvršne vlasti obnavljalo se povjesno pamćenje da je Kotor slobodnom voljom, a ne prinudom i osvajanjem, prihvatio Mletačku Republiku. Predstavnik tog, nekada slobodnog grada, koji prima vlast, mogao je biti samo neko ko je imao, ne samo društveni ugled, nego i neku stvarnu, domaću mornaričku vojnu formaciju.

Miloš Milošević

TO H. Novi – Flajeri za turiste na graničnim prelazima

0

Prvog jula informativni turistički biroi, duž hercegnovske rivijere u Zelenici, Kumboru, Đenovićima, Baošićima i Bijeloj biće otvoreni, obećala je na današnjoj konferenciji za medije v.d. direktorica hercegnovske TO, Bojana Blagojević.

“Uz neke tehničke poslove koje treba da još obavimo, danas nam stižu novi čitači pasoša, poput onih na aerodromima i graničnim prelazima.Time će biti kompletno modernizovana prijava boravka” – kazala je Blagojević.

Svjesni je da su stanodavci zbog novog načina elektronske prijave i naplate boravišme takse, koji je usklađen sa Zakonom o strancima, nedovoljno informisani, najviše se govorilo o načinu evidetiranja i načinu naplate boravišne takse

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma precizno navode da turističke agencije nijesu ovlašćenje da naplaćuju boravišnu taksu, jer one ne pružaju usluge smještaja.

„Naplatu obavlja davalac smještaja u skladu sa Zakonom o boravišnoj taksi, jer je cilj povećanje broja registrovanih stanodavaca koji će uredno obavljati prijavljivanje gostiju, a nikako da ih stanodavci šalju da se sami prijavljuju”, kazala je Blagojević.

TO - Herceg Novi
TO – Herceg Novi

Stanodavac kada prijavljuje turiste mora da donese na turističko informativni punkt – dokument sa kojim je gost ušao u zemlju, vlasnički list nepokretnosti zbog njegovog matičnog broja i adrese stanovanja. Ukoliko stanodavac ne posjeduje list nepokretnosti može da donese rješenje iz poreske ili ovjereni kupoprodajni ugovor ukoliko nekretnina nije uknjižena, objasnila je Bojana Blagojević.

Zbog velikih gužvi prilikom prijavljivanja boravka gostiju koje su najveće na info punktu u Igalu, u obje smjene radiće po dva operatera, a u saradnji sa MUP-om dizajniraju se flajeri koji će biti distribuirani na graničnim prelazima Konfin, Debeli brijeg i Sitnica.

Ukoliko stranac u našu zemlju ulazi sa pasošem u kontinuitetu može da ostane 90 dana. Prije isteka 90-og dana dužan je da napusti Crnu Goru i ne može da se varti u narednih 90 dana. Stranac koji ima nekretninu u našoj zemlji, još uvijek je obavezan da se prijavljuje kao i ostali stranci u Crnoj Gori. Kada stranac na ličnu kartu uđe u Crnu Goru ima pravo da ostane mjesec dana, ukoliko želi da produži, svoj boravak, mora napustiti državu i ponovo ući u Crnu Goru, obrazložio je inspektor za strance u CB Herceg Novi, Radomir Vučinić.

“Policiju interesuje isključivo gdje se nalazi stranac koji je ušao u Crnu Goru – ko ga je i gdje prijavio i gdje je odsjeo, nas ne interesuje ko je uzeo novac i slično, to je već posao za Turističku organizaciju”, kazao je Vučinić.

Boravišna taksa od 15. juna do 15. septembra iznosi 0,70 eura po danu, djeca do 12 godina su oslobođeni plaćanja takse a od 12-18 godina plaćaju 50%, čulo se danas na konferenciji za medije TO Herceg – Novi.

Otvaranje festivala KotorArt

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/06/Otvaranje_festivala_Kotor_art_thumb15684.jpg” width=”700″ height=”395″]/wp-content/uploads/video/Otvaranje_festivala_Kotor_art_.mp4[/KGVID]

 

VII Međunarodni festival „KotorArt” svečano je otvoren u četvrtak na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru.

Uz zvona sa katedrale KotorArt otvorio je ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović.

Svečanost povodom Dana Bokeljske mornarice

0

Povodom Dana Bokeljske mornarice, koji se proslavlja 26.juna jer je na taj datum 1463.godine izdat prvi Statut bratovštine mornara, u četvrtak je u crkvi Svetog Duha održana svečana akademija.

Viceadmiral Bokeljske mornarice kapetan Ilija Radaović podsjetio je da izuzetno dugo trajanje ove bratovštine izaziva divljenja i poštovanja i čini nas ponosnim što smo dio najstarije pomorske organizacije na svijetu.

„Ova generacija Bokeljske mornarice trudi se da podmladi i omasovi članstvo. Postoji pozitivan trend uključivanja mladih ljudi, a veliki broj članova, mornara u Kotoru profesionalno je vezana za radne obaveze na brodovima, pa se uključuju u aktivnosti tek kada se vrate svojim kućama. Na nama je da ojačamo organizaciju kako joj to i dolikuje, da je afirmišemo kroz kulturne, humanitarne i sve druge aktivnosti. Potrebno je posebno istaći da je Kotor matica Bokelsjke mornarice i da su dobrodošli svi građani Boke i svi ljudi dobre volje”,- istakao je Radović.

Bokeljska mornarica - Svečanost
Bokeljska mornarica – Svečanost

Mali admiral Bokeljske mornarice Petar Sindik iz Tivta govorio je stihove o Bokeljskoj mornarici. “Serenadu” J.Hatze izvela je učenica Muzičke škole “Vida Matjan” iz Kotora Darja Lazarenko, korepetitorka je bila porfesorica Ana Mihaljević.

O fenomenu propasti i obnove Bokeljskog pomorstva, koju je nazvao Feniks Bokeljskog pomorstva govorio je mr Jovica Martinović.

U muzičkom dijelu programa nastupile su i učenica trećeg razreda srednje Muzičke škole Tivat Sofija Jović iz klase profesorice Gabrijele Aksamit i učenica Muzičke škole “Vida Matjan” flautistkinja Jovana Radoman.

Danas, na Dan Bokeljske mornarice, 26.jun – formiranje odreda na pjaci od kina (ispred Doma Bokeljske mornarice u Starom gradu) zakazano je u 20 sati nakon čega će Bokeljska mornarica ispred zgrade Opštine Kotor preuzeti državnu zastavu i u pratnji Gradske muzike Kotor tradicionalno će obići grad (preko Tabačine, do glavnih gradskih vrata). Pred glavnim gradskim vratima biće predat raport Viceadmiralu Iliji Radoviću, kao i ključevi grada od strane predsjednika Opštine Kotor dr Aleksandra Stjepčevića. Tradicionalno kolo Bokelsjke mornarice biće odigrano oko 20 sati i 40 minuta na Trgu od oružja.

Brod kuća – “The World” uplovio u Boku

0

Luksuzni brod “The World“ koji se razlikuje od standardnih brodova za kružna putovanja po tome što se na njemu nalaze privatni stanovi u vlasništvu državljana oko 40-ak zemalja od kojih neki na brodu borave tokom cijele godine a neki samo povremeno, jutros je uplovio u Boku Kotorsku.

Impresivni kruzer plovi pod bahamskom zastavom i u vlasništvu je putnika, njih 254, koji svake godine sjednu za stol i glasaju što će sve obilaziti tokom sljedeće godine, i na najzanimljivijim destinacijama zadržavaju se po nekoliko dana. Svaki stanar broda ima pravo glasati za svoju omiljenu destinaciju.

„The World“ je dug 197 metara i ima 12 paluba sa 106 apartmana i 59 luksuznih studija, a na usluzi vlasnicima od kojih je dio na brodu cijelu godinu, a dio dolazi u vrijeme godišnjih odmora, je 279 članova posade.

Stanari na brodu imaju sve što im treba – wellnesi, restorani, trgovine, igrališta, kino, pozorište, kasino, nekoliko bazena.. Zbog svoje posebne namjene, brod je opremljen i sa nekoliko prodavnicama u kojima “stanari” mogu kupovati svakodnevne namirnice.

“The World” je izgrađen 2002. godine u norveškom brodogradilištu Rissa.

Finansijske teškoće „Crnogorske plovidbe“

0
CG plovidba
CG plovidba

Vlada je stavila oznaku „interno“ na tačku dnevnog reda „Predlog za rješavanje problema nedostajućih sredstava za otplatu dijela prve rate kredita prema Exim banci koji je namijenjen za gradnju dva broda Crnogorske plovidbe (CP) AD Kotor”, a o kojoj se raspravljalo na jučerašnjoj sjednici Đukanovićevog kabineta. Na taj način javnost je ostala uskraćena za informaciju o finasijskim teškoćama sa kojima se suočava državna brodarska kompanija CP, a koje joj onemogućavaju da uredno izmiruje rate kredita uzetog 2008 od kineske državne banke za gradnju brodova “Kotor” i “Dvadesetprvi maj”. Kredit od 57 miliona dolara je inače, uzet na rok otplate od 15 godina sa kamatnom stopom od 3 odsto godišnje i pet godina grejs-perioda.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u izvještaju za 2014 kada je CP u pitanju navelo da je jedan od prioriteta te kompanije za ovu godinu “iznalaženje načina za reprogramiranje obaveza prema Exim banci pogotovo zbog razloga što je jedina garancija za kredit garancija Vlade CG.”

“Nedostak sredstava je posljedica dužeg perioda vrlo složenih uslova na tržištu tj. mininimalnih iznosa vozarina.”- obrazložio je kabinet ministra Ivana Brajovića tada zašto CP nije u stanju da sama otplaćuje svoje brodove. “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” su, od kada su iz brodogradilišta u Šangaju januara i septembra 2012, izašli na svjetska mora, bili dati u tzv. time charter (najam na određeno vrijeme) kompaniji “C Pioneer” koja je njihovo korišćenje plaćala prvo 9.500, a poslije 6.000 dolara dnevno po brodu i podmirivala sve operativne troškove broda, osim plata posade. Brod “Kotor” je međutim u februaru ove godine “izašao” iz najma pod tim uslovima, a budući da su prilike na svjetskom tržištu brodskog prostora sada još lošije neko 2012, izgledno je da je sa unajmiteljem sklopljen novi ugovor pod, za CP, nepovoljnijim finansijskim uslovima nego ranije. Iz menadžmenta CP nikada nisu javno saopštili cijenu novog najma “Kotora”, a situacija je dodatno komplikovana time što uskoro ističe i najam broda “Dvadesetprvi maj”.

CP je inače, završila prošlu godinu sa gubitkom od 4,92 miliona eura, dok je 2013. kompanija zabilježila dobit od 285,99 hiljada eura. Prošlogodišnji gubitak iz Ministarstva pomorstva pravdali su prvenstveno “negativnim kursnim razlika po kreditu Exim banke“ i naveli da je kompanija lani uredno servisirala svoje obaveze prema Kinezima.

Prema podacima sa sajta Komisije za hartije od vrijednosti, CP je prvo tromjesečje ove godine završila sa gubitkom od čak 4,41 milion eura. Prihodi kompanije iznosili su 1,39 miliona eura, rashodi 1,08 miliona, ali je stanje znatno usloženo “finansijkim rashodima” od čak 4,8 miliona eura koji se odnose prvenstveno na vraćanje kredita Kinezima.

Otvoren KotorArt

0

VII Međunarodni festival „KotorArt” svečano je otvoren u četvrtak na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru.

Uz zvona sa katedrale KotorArt otvorio je ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović.

„Kao što Kotor nije grad ribarskih priča već grad moreplovačkih znatiželja i novih težnji za nepoznatim i dalekim tako i ovogodišnji program traga za novim umjetničkim i intelektualnim iskušenjima. Za Kotorom ne moramo tragati ovaj grad nas pronalazi gdje da smo. U tome je vrijednost ovog festivala. koncepcija KotorArt počiva na valerijanskom doživljaju Mediterana. Onom koji ga vidi kao mješavinu krvi, riječi, legendi i tradicije i prije svega kao prostor vrhunske kreativnosti “ – kazao je između ostalog ministar kulture, Goranović otvarajući Kotor Art.

Predsjednik opštine Kotor Aleksandar Stjepčević u svom obraćanju brojnim zvanicama, gostima i izvođačima kazao je da je ova izuzetna kultrurna manifestacija u proteklom periodu stekla renome jednog od najkvalitetnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i okruženju.

“Prema najavama organizatora do 14. avgusta nas očekuje bogat program u svih sedam festivalskih segmenata. Na scenama u Kotoru, Perastu i Risnu biće izvedeno preko 100 programa sa učesnicima iz 18 zemalja. Ne treba posebno naglašavati da smo mi Kotorani izuzetno ponosni na bogato kulturno nasljeđe i tradiciju našeg drevnog grada. Zahvaljujući KotorArtu i njegovim programima posljednjih godina imamo jedinstvenu priliku da ovdje promovišemo savremeni kulturni trenutak uz gostovanje umjetnika afirmisanih u cijelom svijetu. KotorArt je postao prepoznatljivo obilježje kulturnog ljeta u našem gradu. To je festival koji svojim kvalitetom zaslužuje da traje i ubuduće na zadovoljstvo svih ljubitelja umjetnosti”, kazao je Stjepčević.

“Dakle 52 večeri, preko 110 programa , gotovo 1.000 učesnika, 22 lokacije, 18 zemalja, između 30.000 i 40.000 posjetilaca, 80% prema 20% programskog i administrativnog budžeta, nula zaposlenih”, kazao je umjetnički direktor KotorArta Ratimir Martinović.

Festival je otvoren prvi put, s koncepcijom „združenih” festivalskih segmenata, kao supstrat programskog bogatstva Festivala u cjelini uz pratnju Crnogorskorskog simfonijskog orkestra pod vođstvom maestra Grigorija Kraska.