Slovenski karnevali u Kotoru

0
Pomorski muzej Kotor
Pomorski muzej Kotor

U Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, u srijedu 11.novembra biće otvorena izložba “Slovenski karnevali“, koju je realizovala međunarodna organizacija Forum slovenskih kultura, pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

Izložbu će otvoriti ministar kulture, Pavle Goranović u 19 sati.

Izložba je zasnovana na kulturnim vrijednostima i tradiciji koje su zajedničke svim slovenskim zemljama. Na 60 izloženih panoa predstavljeni su karnevali u 12 slovenskih zemalja, sa atraktivnim fotografijama i autentičnim maskama, kaže se u saopštenju iz Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

Izložba je nastala je 2014. godine u okviru obilježavanja desetogodišnjice postojanja Foruma slovenskih kultura. Nakon izložbe u sjedištu UNESCO-a u Parizu, organizovana je u Pazinu, Ljubljani, Beogradu i Banja Luci.

Porto Montenegro na nautičkom sajmu na Floridi

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Kompanija „Adriatic Marinas“ iz Tivta predstavila je svoj projekat matične marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja Porto Montenegro na 56. „Fort Lauderdale International Boat Show-u“ na Floridi, koji je održan od 5. do 9. novembra.

„Marina Porto Montenegro i Crna Gora su se pozicionirale kao luksuzna destinacija i čarter odredište, koje sada parira najvećim nautičkim centrima u Španiji, Francuskoj, jugu Italije, a američko tržište je zainteresovano za Mediteran. U sklopu naših sajamskih aktivnosti predstavili smo kapacitete marine i usluge, potvrdivši kredibilitet naše usluge godišnjim prizanjem „Najbolja marina za superjahte 2015“ od strane britanske Yach Harbour asocijacije (TYHA), ali i najavom događaja „Myba Pop-up Superyacht Show Porto Montenegro 2016“.-, istakao je Billy Canellas, menadžer za razvoj biznisa u marini Porto Montenegro.

Veliki broj izlagača, od graditelja, dizajnera jahti, kapetana i brokera, okupili su u Fort Lodejlu, u „Veneciji Amerike“, kako vole da nazovu mjesto održavanja ovog događaja, kako bi uzivali u najnovijim dostignućima jahting industrije – od izvanrednih glamuroznih mega i superjahti, do sportskih brodica za ribolov, krstaša, katamarana, ski-plovila, jet-brodova, gumenjaka, kanua, i mnogih drugih plovila.

Billy Canellas
Billy Canellas

Na sajmu na Floridi svoje najnovije proizvode prikazala su čuvena jaht-brodogradilišta iz cijelog svijeta poput kompanija „Lurssen“, „Oceanco Tri Deck“, „Icon“, „Feadship“, „Trinity“, a među izloženim brodovima bile su i mega-jahte koje već plovile Mediteranom i bile vezane u marini Porto Montenegro, poput brodova „Moonraker“, „Areti“ i „Helios“.

Azmont akademija obučila 500 kandidata, a niko ne radi

0
Portonovi - Azmont Investments
Portonovi – Azmont Investments

Tržište radne snage u Crnoj Gori je previše otvoreno i domaći radnici teško dolaze do posla. Kao primjer treba da posluži Azmont akademija koja je obučila 500 kandidata, a niko od njih ne radi, ocijenjeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Zapošljavanje domaćih radnika ima nesporan pozitivan uticaj na budžetske prihode i rast BDP. Međutim, ukoliko tržište bude potpuno otvoreno za zapošljavanje stranih radnika ovi napori neće dati rezultat. U prilog, naprijed navedenog, je i primjer Azmont akademije, koja je za svoje potrebe, po standardima kvaliteta tog poslodavca, obučila 500 kandidata. Uprkos obukama, ova lica nijesu i zaposlena iako su domaći podizvođači, angažovani od strane ovog investitora, imali potrebu za angažovanjem istog broja radnika”, navodi se u zajedničkoj Informaciju dva ministarstva koju je Vlada usvojila na prošloj sjednici.

 Prevelika otvorenost tržišta, kao s enavodi u informaciji, obesmišljava napore koje ulaže država u obrazovanje i različite programe edukacije i osposobljavanja i mjere APZ , a takođe i demotiviše domaće radnike da rade na sebi i da uvećavaju svoja znanja i vještine jer ne mogu da ih upotrijebe na tržištu rada.

“Nemogućnost zapošljavanja, domaće radnike usmjerava prema socijalnim fondovima, znanja i vještine im zastarijevaju i tako gube konkurentnost”, upozorava se u informaciji.

Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu
Azmont Investments nastavlja sa radom na Portonovi rizortu

Primjenom Zakona o zapošljavanju i radu stranaca (od 1. januara do 31. marta 2015. godine) i novog Zakona o strancima (od 1. aprila do 13. oktobra 2015. godine) u periodu od 1. januara do 13. oktobra 2015. godine izdato ukupno 14.602 radnih dozvola i dozvola za privremeni boravak i rad stranaca. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u istom periodu prošle godine bilo je izdato 19.728 radnih dozvola, što znači da je u 2015. godini, za izvještajni period izdato 26% manje radnih dozvola i dozvola za privremeni boravak i rad stranaca.

“U periodu od 1. januara do 30. septembra 2015. godine, prema podacima Poreske uprave, 9.522 stranaca je prijavljeno na obavezno socijalno osiguranje. Po tom osnovu naplaćeno je 5.483.050,18  eura, zaključuje se u Informaciji.

Bokom zaplovio prvi brod na solarni pogon

Bokom Kotorskom zaplovio je prvi brod na solarni pogon, Go Green. Proizveden je u porodičnoj radionici, Franović, “Monte marine yachting” iz Kotora.

Solarni paneli koji se nalaze iznad tende napajaju litijum jonske baterije. Maksimalna brzina je sedam čvorova a brzina krstarenja tri čvora i velika autonomija kretanja.

U skladu sa današnjim vremenom započeli smo sa ugradnjom inovativnih električnih instalacija koje omogućavaju neograničeno korištenje energije. Naime, obnovljivi izvori energije napajaju specijalne baterije povezane sa ‘elektric smart charger-om’ što omogućava veliku autonomnost i smanjenje troškova plovidbe, kazali su Franovići, čiji je brod izazvao veliko interesovanje, kada su juče pristali u Stolivu, na feštu Kostanjada.

Da podsjetimo prije dvije godine, predstvnici firme “Monte marine yachting” iz Kotora Marija Franović i Predrag Franović, koji su izradili Studiju izvodljivosti za uspostavljenje održivog, pomorskog, javnog transporta solarnim katamaranima u Boki Kotorskoj, upoznali su predstavnike tri bokeljske opštine sa detaljima projekta redovnog međugradskog putničkog saobraćaja brodovima na elektrčni pogon sa napajanjem putem solarnih panela, ali do danas nažalost ništa nije urađeno.

Proslavljen Blaženi Gracija

0

Vjernici iz Boke danas su proslavili Blaženog Graciju, u njegovom rodnom mjestu Muo. U crkvi Pomoćnice kršćana Sveto euharistijsko slavlje predvodio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić.

Proslavi su prisustvovali kako katolici tako i pravoslavci poštovaoci Sveca, potvrdivši da je Boka Kotorska ekumenski prostor, a ekumenizam u Boki stil života.

Blaženi Gracija, redovnik augustinac, pustinjak (Muo Boka Kotorska, 27. XI. 1438. – Venecija, 9. XI. 1508.) svetac euharistije, pomiritelj ljudi i zaštitnik ribara, radnika, neženja, vrtlara, pokornika, pomoraca.

Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo, 1810. godine.

Proslavi su prisustvovali kako katolici tako i pravoslavci poštovaoci Sveca, potvrdivši da je Boka Kotorska ekumenski prostor, a ekumenizam u Boki stil života.

Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.

Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.

Blaže Blaženi Gracija rođen je u Mulu godine 1438. Do svoje tridesete godine živi u obiteljskom domu, osiguravajući egzistenciju roditeljima i sebi težačkim poslom. Nakon toga, postaje mornar na mletačkom trgovačkom brodu. Bitna godina za njegov život je 1468. kada na poticaj propovjednika bl. Šimuna Camerina, donosi odluku napustiti dotadašnji način života i dati se na raspolaganju Bogu i bližnjemu u zajednici pustinjačkih redovnika augustinaca. Svoj redovnički život počeo je u samostanu Svete Marije na brdu Ortone, nedaleko od Padove, gdje dobije ime Gracija, što u prijevodu znači milost. Odmah se istakao poniznošću, skromnošću i odlučnošću, zadobivši simpatije svoje subraće. Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno su mu bili na srcu siromasi i prosjaci, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila nego materijalni dar. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela. Blaženi Gracija umro je na glasu svetosti 9.novembra 1508. godine na otoku Svetoga Kristofora ispred Venecije, a neraspadnuto tijelo mu je preneseno u rodni Muo, 1810. godine. Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u središtu mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine BDM Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom oltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo blaženog Gracije te je tako župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala svetište bl. Gracije.u Mulu godine 1438. Do svoje tridesete godinena Mulu postala svetište bl. Gracije.

Promocija hraniteljstva u Herceg – Novom i Kotoru

0
Svako dijete treba porodicu
Svako dijete treba porodicu

Dan otvorenih vrata kojim se promoviše hraniteljstvo biće organizovan u utorak 10,novembra u Herceg Novom i Kotoru. Događaj organizuju centri za socijalni rad u Herceg Novom i Kotoru, a nastavak je kampanje Ministarstva rada i socijalnog staranja i UNICEF-a “Svako dijete treba porodicu”.

Program u hercegnovskoj Dvorani Park će početi u 11 sati dramsko-plesnim performansom „Ja sam Nada” autorke Sanje Garić, koji će izvesti glumci Slavo Kalezić i Maja Stojanović. Učestvovaće predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović, direktorka Centra za socijalni rad Herceg Novi Blaženka Jančić, predstavnici UNICEF-a za Crnu Goru i ambasador dobre volje UNICEF-a Crne Gore Antonije Pušić – Rambo Amadeus.

Nakon pozdravnih obraćanja biće prikazani novi TV spot o hraniteljstvu i prezentacija radnika Centra za socijalni rad. Hranitelji će govoriti o svom iskustvu, a potom su planirana pitanja i diskusija učesnika. Program će završiti nastupom balerina iz Umjetničke škole “Vasa Pavić”. Koreografiju za pjesmu Ane Štefok “Tebi, mama”, sa novog TV spota kampanje “Svako dijete treba porodicu”, uradila je Viktorija Strugar.

Istog dana, predstavnike UNICEF-a će u kotorskom Kulturnom centru “Nikola Đurković” od 17 sati ugostiti podpredsjednik opštine Tvrtko Crepulja i direktor lokalnog Centra za socijalni rad Vasilije Todorović.

Događaji su otvoreni za sve zainteresovane građane, koji će moći da postavljaju pitanja socijalnim radnicima i čuju više o hraniteljstvu iz prve ruke – od lokalnih hraniteljskih porodica.

Prema riječima šefa predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamina Perksa, od suštinskog je značaja obezbijediti toplo porodično okruženje za svako dijete. “Najznačajnija odluka koju Vlada može da donese, a koja ima najveći uticaj na ljudska prava i dobrobit ljudi, jeste odluka o brizi za dijete koje je bez roditeljskog staranja,“ ističe Perks.

Svako dijete treba porodicu
Svako dijete treba porodicu

Istraživanja rađena tokom posljednjih 50 godina pokazala su da su mala djeca u institucijama izložena riziku zaostajanja u razvoju. Ček ni najbolja institucija ne može djetetu da pruži onu količinu pažnje i ljubavi koju dobija u porodici i koja je neophodna za pravilan razvoj. Povećanje broja hranitelja i omogućavanje svakom djetetu u Crnoj Gori da raste u bezbjednom i toplom porodičnom okruženju cilj je kampanje “Svako dijete treba porodicu”, koju su u septembru 2013. pokrenuli Vlada Crne Gore, UNICEF i EU.

„Bajka o ribaru i ribici“

0
Bajka o ribaru i ribici
Bajka o ribaru i ribici

Pozorišna predstava za djecu „Bajka o ribaru i ribici“ u produkciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće izvedena, u utorak 9.novembar u 17 sati, u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat.

„Bajka o ribaru i ribici“ je jedna od najpoznatijih epskih pjesama za djecu najvećeg ruskog pjesnika Aleksandra S. Puškina. Osim u književnoj formi, obrađivana je kao animirani film, igrani film i kao lutkarska predstava.

Predstava Gradskog pozorišta u Podgorici, u režiji Evgenija Ibragimova, jednog od najistaknutijih savremenih ruskih lutkarskih reditelja, nadovezuje se na ljepotu i originalnost ruskih bajki. Predstava približava atmosferu tradicionalne ruske muzike i slikarstva, uz korišćenje magije koju dopušta pozorište lutaka. Podsjeća na egzotičnu sliku Rusije, kao sa srednjovjekovne ikone, iz vremena careva i velikih pijesnika, ali i domovine prelijepih narodnih bajki, na koju se oslanja i sam Puškin.

U “Bajci o ribaru I ribici” igraju Branka Femić, Katarina Krek, Jelena Simić, Dijana Dragojević, Smiljana Martinović, Pavle Ilić, Sejfo Seferović, Davor Dragojević. Muziku je napisao Nikolaj Joakimov, scenograf, kostimograf i kreator lutaka je Ljudmila Genze, dok koreografiju potpisuje Slavka Nelević.

CMA CGM stvorio prvi drveni kontejnerski brod

0
Drveni brod igračka
Drveni brod igračka

Treća po veličini brodska kompanija CMA CGM i francuski proizvođač drvenih igračaka VILAC stvorili zajedničko brendirano partnerstvo te su zajedno osmislili „Moj prvi kontejnerski brod”, drvenu igračku za djecu u dobi od 3 godine. Ova lijepa igračka stvorena je prema velikim kontejnerskim brodovima kompanij CMA CGM, koja ju je i dizajnirala, a kompanija VILAC je proizvodi i prodaje.

Ove drvene igračke će biti distribuirane u više od 12 zemalja, uključujući Francusku, SAD, Italiju, Veliku Britaniju i Indoneziju. Dostupna je za narudžbu širom svijeta putem trgovina VILAC distributera i njihovih web stranica.

„Moj prvi kontejnerski brod” je obrazovna igračka za učenje djece slaganja oblika te prva drvena igrača na temu kontejnerskog prijevoza.

Igračka je dizajnirana prema velikom kontejnerskim brodovima kompanije CMA CGM, a proizvodit će ga VILAC – vodeći francuski proizvođač drvenih igračaka od 1911. Ovo zajedničko partnerstvo između tvrtki VILAC i CMA CGM novi je korak u njihovom brendiranju.

CMA CGM, kojeg je osnovao i vodio Jacques R. Saadé, vodeća je svjetska brodarska grupa. Njegovi 470 brodova pristaje u više od 400 luka u svijetu, na svih pet kontinenata. U 2014. godini prevezli su 12,2 milijuna TEU.

CMA CGM stalno raste te stalno razvija nove inovacije kako bi svojim klijentima pružio nova pomorska, kopnena i logistička rješenja. Svojoj prisutnošću u 160 zemalja, putem svojih 655 agencijskih jedinica, Grupa zapošljava 22.000 ljudi širom svijeta, uključujući 2.400 u svom sjedištu u Marseillesu.

Željkov brancin sa palentom za „Mišelinove“ zvijezde

0
10 Jahre Küchenparty im Fischers Fritz im Regent Berlin © Agentur Baganz, 01.11.2015
10 Jahre Küchenparty im Fischers Fritz im Regent Berlin © Agentur Baganz

Izvršni šef kuhinje hotela „Regent Porto Montenegro“ iz Tivta, Željko Knezović, prisustvovao je “Kulinarskoj zabavi” (Kitchen Party), koja je početkom novembra, organizovana u glavnom restoranu hotela Regent Berlin, “Fischers Fritz”.

Ta zabava predstavlja jedinstveno gastro okupljanje na kojem vrhunski šefovi kuhinja poznatih berlinskih i njemačkih restorana prikazuju djelić svog rada kroz pripremu raznovrsnih đakonija. Ovogodišnja zabava okupila je 15 kuvara i preko 200 zvanica među kojima su se našli gastro kritičari, poznate ličnosti i ljudi iz svijeta ugostiteljstva- saopšteno je iz „Regent Port Montenegra“.

Prisutni su uživali u ukusnim jelima, posebnom odabiru vina vodećih proizvođača, ali i u jedinstvenoj prilici da prisustvuju stvaranju gastronomskih specijaliteta i razgovoraju sa poznatim kuvarima profesionalcima. Na štandovima našao se i bogat izbor sireva, kobasica, vrhunskih pekarskih proizvoda iz cijele Njemačke, izbor ostriga, jastoga ali i azijskih specijaliteta sashimija i sake-a.

„Ovaj poseban događaj bila je idealna prilika da oprobam svoje umijeće sa kolegama, podjelim iskustva i prezentujem ukuse mediterana u Berlinu. Događaji ovakvog tipa odličan su način da se gostima predstavi niz tradicionalnih specijaliteta na nov način kao i da se predstave najnoviji trendovi kulinarstva kroz brojne fuzije začina, tehnika i namirnica.“- kazao je tim povodom Željko Knezović koji je kolegama i gostima predstavio specijalitet: brancin sa kremastom palentom začinjenom mediteranskim začinima, uz dodatak listova potočarke i paradajza.

10 Jahre Küchenparty im Fischers Fritz im Regent Berlin © Agentur Baganz, 01.11.2015
10 Jahre Küchenparty im Fischers Fritz im Regent Berlin © Agentur Baganz

Ovaj događaj upriličen je deseti put za redom kroz saradnju šefa kuhinje hotela „Regent Berlin“ Kristijana Losea i produkcije ondašnjeg popularnog televizijskog spektakla “Game of Chefs”. “Fischers Fritz” restoran nosilac je dvije Mišelinove zvjezdice već osam godina za redom i prepoznatljiv je dio sadržaja luksuznog hotela „Regent Berlin.“

Aerodrom Tivat – nova investicija SMATSA

0
Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat do koga dovodi lokalajzer
Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat do koga dovodi lokalajzer

Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) iz Beograda, potpisala je sa podgoričkom kompanijom „Incom“ ugovor vrijedan 32.397 eura za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova na pripremi lokacije na kojoj će se instalirati novi radio-navigacioni uređaj za potrebe tivatskog aerodroma.

Riječ je o izradi temelja, odnosno armirano-betonskog platoa dimenzija 52,8 x 2,5 metara na kome će se instalirati novi tzv. lokalajzer, te temelja za antenu tzv. „Near Field Monitor“ uređaj sa izradom pratećih kablovskih instalacija.

Na tako napravljenoj osnovi, instaliraće se novi lokalajzer koji je dio tzv. ILS-a, odnosno sistema za instrumentalno slijetanje aviona. Novi lokalajzer boljih performansi, na aerodromu Tivat zamijeniće postojeći takav uređaj iz daleke 1993 godine, marke „Thomson 381“ sa antenskim sistemom od 25 elemenata.

Instaliranje novog lokalajzera vrijednog skoro milion eura, jedan je od najznačajnijih segmenata višemilionskih investicija SMATSA u unapređenje opreme tivatskog aerodorma, a koja predviđaju izgradnju novog kontrolnog tornja koja je počela prije desetak dana, kupovinu najsavremenije radio-komunikacione opreme, kao i instaliranje nove automatske meteorološke opreme.

Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat