Unija poslodavaca Crne Gore dodijelila je preduzeću “Luka Kotor” a.d. iz Kotora, godišnju nagradu u kategoriji “briga za zaposlene”, na upravo okončanom konkursu nagrađivanja crnogorskih firmi za društveno odgovorno poslovanje u 2015 godini.
“Luka Kotor” a.d. u kojoj je Opština Kotor većinski vlasnik kapitala, jedino je preostalo veće državno preduzeće u tom gradu koje uspješno posluje i stvara milionske prihode za lokalnu zajednicu, radeći isključivo na međunarodnom tržištu. Ova kompanija trenutno zapošljava 50-tak radnika.
Nagrada Unije poslodavaca menadžmentu “Luke Kotor” biće uručena na svečanosti 5.novembra.
Turistička organizacija opštine Budva u saradnji sa predstavnicima turističke privrede Budve, danas je održala konfereciju za novinare na kojoj je predstavljen program dočeka Nove 2016. godine kako na Trgu ispred Starog grada tako i u budvanskim hotelima.
„Novogodišnji program u Budvi nisu samo velika pjevačka imena, naš program je mnogo više od toga. Javni doček Nove godine je događaj bez koga se Budva više ne može zamisliti, to je postao brend, događaj po kojem je Budva prepoznata u regionu“, kazala je na današnjoj pressici direktorica TO Budva, Jelena Rađenović.
Predstavnici hotelijera, Budvanska rivijera, Splendid, Avala, Queen of Montenegro, predstavili su novogodišnje pakete kao i muzičke zvijezde koje će nastupiti u njihovim hotelima.
Program dočeka Nove 2016.godine
Četvrtak. 31.decembar .2015.g.
Doček Nove godine – Večernji program:
21.30 sata – „Perper”
23.00 sata – Zdravko Čolić
Petak. 1.januar 2016.
Dnevni program:
14,00 sati Svečani popodnevni koncert klasične muzikeu izvedbi –
Novogodišnji dječiji program – ..Od Božića do Božića” – predstave, animirani i igrani filmovi za djecu svih uzrasta (dva besplatna programa dnevno) – u „Cadmus Cineplexu”-u
Press TO Budva
Doček Nove godine ispre zidina Starog grada Bude, sa vatrometom, koštati će 215.000 eur-a, od čega je TO Budva obezbjedila 120.000 eur-a, Opština Budva 70.000 eura, a ostali dio biće obezbijeđen od sponzora, koji su već iskazali interesovanje, kazala je Rađenović.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, danas je prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine Heceg-Novi, na kojoj je čestitao građanima, odbornicima, predsjednici opštine i predsjedniku Skupštine opštine praznik, a potom u susretu sa novinarima iskazao zadovoljstvo „realnim optimizmom“ koji je prepoznao u riječima predsjednice opštine.
Predsjednik Crne Gore je poželio da se najavljene investicije realizuju planiranom dinamikom.
„Herceg Novi nesumnjivo dobija nove vrijednosti, novi kvalitet i uslove za bolji ekonomski ambijent i bolji životni standard njegovih građana, a resursi kojima raspolaže daju mu šansu za nove investicije koje predstavljaju važnu dimenziju razvoja. Ovo je prostor koji nudi i sjajne šanse za preduzetništvo. Mislim da je napravljen dobar model stimulisanja preduzetništva i vjerujem da će to biti iskorišćeno maksimalno u korist svih građana Herceg Novog, rekao je Vujanović. On je poželio opštinskoj upravi da u tome uspije, da ima dobru komunikaciju sa Vladom i sa svim međunarodnim organizacijama koje su posvećene podsticaju razvoja Herceg Novog.
Maksimalna podrška kandidaturi Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture
Predsjednik Crne Gore je u razgovoru sa novinarima rekao da maksimalno podržava kandidaturu Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture.
„Iskreno se nadam da će Herceg Novi dobiti ono što je zavrijedio. Mislim da treba da bude prijestonica kulture jer i tradicija i vrijednosti Herceg Novog to zaslužuju. Uvjeren sam da u Crnoj Gori postoji puna podrška, da i region daje tu podršku i ubjeđen sam da je realna šansa da Herceg Novi dobije status prijestonice kulture Evrope 2021. godine“, izjavio je Vujanović.
On je kazao da je razgovarao sa predsjednicom opštine o aktivnostima koje se preduzimaju tim povodom i izrazio nadu da će Herceg Novi i kroz tu promociju pokazati svoju punu vrijednost.
„Herceg Novi zaista zaslužuje da bude prijestonica kulture i mislim da svi u Crnoj Gori to treba da podržimo. Ubjeđen sam da ta podrška ne nedostaje i ja očekujem da će bogata kulturna baština i bogatstvo događaja kulture u Herceg Novom biti preporuke za to. Iz sve snage i sa ovog mjesta pozivam da se razumije ova ambicija Herceg Novog zasnovana, ne samo na emociji i želji, već i na realnim vrijednostima koje ima Herceg Novi“, kazao je Vujanović..
Predsjednica opštine Nataša Aćimović zahvalila se predsjedniku Crne Gore na prisustvu proslavi Dana opštine. Ona je još jednom svim građanima čestitala praznik i poželjela da im svi dani u svakom smislu budu lijepi kao današnji dan.
Kraj oktobra u hotelu “Regent Porto Montenegro” i ove godine proteći će u znaku Noći vještica – praznika popularnog u anglosaksonskim zemljama, koji se obilježeva 31. oktobra, a karakterišu ga kostimiranje u mitološke likove, brojne zabave i izrezbarene bundeve.
“Halloween žurka” u Library Bar-u zakazana je za subotu u 20.30 časova, a proteći će u znaku inspirativnih kostima i “opasnih” koktela.
“Regent-ovi” koktel majstori i ovog su se puta potrudili pa će se na poslužavnicima naći „Bloody Mary“, koktel krv-crvene boje, koji u osnovi sadrži votku i sok od paradajza uz specijalne dodatke ekstrakta celera, Vorčester sosa, svježe cijeđenog limuna i Tabasko sosa. Posebno atraktivan biće „Monkey Brain“, slatkastog ukusa breskve. Jedan od posebnih sastojaka na samom dnu čaše stvoriće šaru koja asocira na moždane vijuge. Za one koji uživaju u egzotičnim ukusima tropskog voća tu je „Devil Eye“ sa džinom u osnovi, sirupom od plave pomorandže, likerom od kivija, sirupom od tropskog voća i sokom od jabuke.“- kazala je juče tim povodom Branka Čelanović iz PR službe „Regenta“
Ulaz na “Haloween žurku” je slobodan, a svi prisutni uživaće u muzičkom izboru DJ-a i zalogajčićima specijalno kreiranim za ovu priliku.
Tematska večera povodom Noći vještica biće održana 31. oktobra, u 19 sati, u restoranu Dining Room. Bundeva i drugi jesenji plodovi bili su okosnica inspiracije glavnog kuvara, pa će se na meniju od 4 slijeda naći: slani tart sa zečetinom i kozjim sirom, njoke od bundeve, pečurke, teletina, slatki tart od bundeve sa kremom od mliječne čokolade i vanilom. Specijalni hotelski paketi koji uključuju jedno odnosno tri noćenja, doručak, tematsku večeru, slobodan pristup „Regent“ spa centru i druge posebne popuste, biće dostupni uoči ovog praznika.
U sklopu akcije „Bundeve za osmjeh“ hotel „Regent“ priprema poseban Halloween ručak u dobrotvorne svrhe, i to u petak 30. oktobra u Gourmet Corner-u, od 12 do 16 časova. Na meniju će se naći supa od bundeve, lazanje sa bundevom i paradajzom, slatki tart sa bundevom, a sve raspoređeno u 3 slijeda. Svi prihodi od ručka biće donirani za liječenje petogodišnje djevojčice Anastazije Đurović iz Tivta.
Noć vještica – Porto Montenegro
Što je Haloween ?
Noć vještica ili Halloween (skraćeno od All Hallows’ Eve) obilježava se uoči praznika Svih svetih po gregorijanskom kalendaru. Proslava se vremenom iz Irske, SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda proširila na cijeli svijet, a nastala je na temelju keltskih paganskih obreda u slavu žetve. Danas se slavi, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira i duhova, gledanje horor filmova, sve u svrhu zabave i zastrašivanja kako bi se, po vjerovanju, otjerala smrt.
Opština Tivat nastaviće da se zadužuje zbog izgradnje kanalizacione infrastrukture na južnom dijelu te opštine, a dug lokalne uprave po tom osnovu će u narednih nekoliko godina biti više nego dupliran – proizilazi iz „Informacije o realizaciji projekata iz sredstava KfW, EBDR i EIB banaka za izgradnju infrastrukture za otpadne vode i vodosnabdijevanje u crnogorskim opštinama, prijestonici Cetinje i glavnom gradu Podgorici”, a koju je nedavno usvojila Vlada.
Izgradnja kanalizacionog sistema Tivta uz kreditnu podršku Njemačke banke za obnovu i razvoj (KfW), počela je u januaru 2007 i do sada je u to kroz tri faze radova, uloženo oko 30 miliona eura od čega najveći dio otpada na dugoročne kredite koje će vraćati građani Tivta. Ostatak ukupne sume čine sopstvena sredstva Opštine Tivat, donacije KfW-a i učešće Vlade Crne Gore iz državnog budžeta.
Tivtu je u toku četvrta faza radova koja podrazumijeva gradnju zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) kapaciteta 75 hiljada “ekvivalent-stanovnika”, za taj grad i Kotor. Postrojenje ukupne vrijednosti 10,25 miliona eura gradi se na tivatskoj teritoriji, u mjestu Klačina u Krtolima, a prema ranijim najavama, trebalo bi da bude završeno do početka ljeta naredne godine. Izgradnja koju obavlja njemačka firma WTE iz Esena, finansira se kreditom KfW banke koga će u omjeru 52:48 posto vraćati opštine Tivat, odnosno Kotor.
U Vladinoj informaciji stoji da je kod KfW-a obezdijeđen kredit od 6 miliona eura za Opštinu Tivat koja će time podmiriti svoj dio obaveza za PPOV, dok se ne pominje kako će to učiniti Kotorani. Navodi se i da „dosadašnje kreditno zaduženje“ Tivta po osnovu izgradnje kanalizacije iznosi 6 miliona eura, ali da će ta Opština biti u prilici da uzme i nove kredite od KfW-a iz linije od 20 miliona eura preliminarno obezbijeđene za Ulcinj, gdje svi planirani projekti još nisu spremni za realizaciju. Stoga Vlada namjerava da najveći dio tih sredstva preusmjeri na već spremne projekte u drugim gradovima, od čega će 3 miliona biti utrošeno za izgradnju postrojenja za solarno sušenje kanalizacionog mulja – nusporodukta rada novog PPOV za Tivat i Kotor. Iako će PPOV koristiti oba grada, Vlada u svojoj informaciji kao izvor finansiranja postrojenja za sušenje mulja, navodi samo da je „potrebno kreditno zaduženje Opštine Tivat“.
Vlada smatra da je dodatno, „potrebno i kreditno zaduženje Opštine Tivat“ od još 3,5 miliona eura za realizaciju „projekat na Luštici“. Taj projekat, stoji u materijalu, podrazumijevaja „izgradnju sekundarne kanalizacione mreže na Luštici i izgadnju III faze tranzitnog cjevovoda za povezivanje Luštice na Regionalni vodovodni sistem (snabdijevanje Luštica Developmenta) što je ugovorom obaveza Vlade Crne Gore”. Inače, dobar dio tivatskih naselja koji gravitiraju centru grada još uvijek nema izgrađenu tercijarnu kanalizacionu mrežu, a neka poput Donje Lastve i Lepetana, čak ni primarnu.
Iako to žitelji tih djelova Tivta traže već godinama, opštinski čelnici do sada nisu krenuli u gradnju kanalizacije na tim područjima, ali će, po svemu sudeći, morati da pod pritiskom Podgorice, to prvo učine na tivatskom dijelu Luštice, kreditno zadužujući Oopštinu za ono što su bile ugovorom sa “Orascomom” iz 2009-te, infrastrukturne obaveze države prema investitoru konji tamo gradi turistički kompleks Luštica Bay.
Plovilo jedne od pilotskih sluzbi u Boki Kotorskoj – foto Drago Krivokapić
Vlada Crne Gore priznala je da odredbe Uredbe o organizaciji i radu državne uprave koje se odnose na Lučku upravu Crne Gore, nisu u saglasnosti sa Zakonom o lukama, a time i Ustavom. Ipak, odgovarajući na inicijativu preduzeća „Luka Kotor“ a.d. koje je pred Ustavnim sudom pokrenulo postupak ocjene ustavnosti sporne Uredbe, Vlada je preporučila najvećoj pravnoj instanci u državi da „zastane sa postupkom“ i ne proglasi je neustavnom.
Naime, Uredba o organizaciji i radu državne uprave propisuje da Lučka uprava Crne Gore koja je organ Ministarstva saobraćaja i pomorstva, može biti u svojevrsnom konfliktu interesa jer u članu 18.stav 2., navodi da Lučka uprava „vrši nadzor nad korišćenjem luka, pružanje lučkih usluga i obavljanje ostalih djelatnosti u lukama.“ Na taj način se u praksi, organu državne uprave koji treba da vrši isključivo nadzor nad obavljanjem lučkih djelatnosti od strane koncesionara, istovremeno omogućava da i sam može obavljati tu vrstu privredne djelatnosti.
Priznajući da sporni član Uredbe „nije u potpunosti u saglasnosti sa Zakonom o lukama“, Vlada je 8.oktobra usvojila zaključak u kome stoji da je „prilikom pripreme ovog podzakonskog akta očito napravljena tehnička greška…. zbog koje se može pogrešno zaključiti da je u nadležnosti Lučke uprave, pored nadzorne funkcije, i obavljanje drugih djelatnosti u luci“.
Foto – SeaPioneer.me -Pilot-Boat
„Budući da je u toku priprema predloga izmjena i dopuna Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, Vlada ukazuje da će se tim predlogom otkloniti navedena tehnička greška. Shodno navedenom, saglasno članu 62. Zakona o Ustavnom sudu, Vlada predlaže da prije donošenja odluke o ustavnosti i zakonitosti ove odredbe… Ustavni sud zastane sa postupkom.“. stoji u zaključcima koje potpisuje generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović.
Inače, sporne odredbe temelj su na kojima Lučka uprava, pored ostaloga, može raznim privrednim subjektima povjeravati djelatnost pilotaže i tegljenja brodova i u akvatorijumima luka koje su već prethodno dobile druge koncesionare. To je već ljetos dovelo do nekoliko sporova između pojedinih pilotskih službi u Bokokotorskom zalivu, posebno prilikom pilotaže velikih kruzera koji uplovljavaju u Kotor, pa je ishod postupka pred Ustavnim sudom koji je pokrenulo državno preduzeće „Luka Kotor“ a.d. od velike važnosti kako će se ubuduće raspoređivati ti finansijski vrlo unosni poslovi.
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora je najavila da će danas u 17 sati na kotorskom Trgu od oružja organizovati performans “Sačuvajmo mir”, koji će trajati sat vremena.
ANIMA je najavila da će svake srijede organizovati akcije za mir povodom aktuelne političke krize, sve dok kriza ne bude razriješena.
“Mirne demonstracije 24.oktobra u Podgorici završile su upotrebom sile.
Svjedokinje smo manipulacije organizatora protesta nezadovoljstvom građana/ki koje su izašle na mirne proteste kako bi podržali neophodnost promjene i slobodnih izbora. Svjedokinje smo brutale upotrebe sile od strane režima nad prisutnima na protestu. Ono što nam je vidljivo je da ni istaknutim vođama protesta kao ni onima koji su pokrenuli sva sredstva za očuvanje vlasti, stvarne i simboličke, nije važna dobrobit građana/ki već samo zadovoljenje njihovih političkih interesa. Građani/ke su na protestima pokazali da im je stalo do političkih promjena, međuetničke i međukonfesionalne tolerancije i stabilnosti u državi”, ocijenila je ANIMA.
Upisano je to u povijest svjetskog pomorstva kao jedan od najsmjelijih pothvata 19. stoljeća. 29-godišnji Dubrovčanin Nikola Primorac preplovio je Atlantik u čamcu dugom svega 6,09 metara i širokom 1,82 metra. Učinio je to Primorac, a zbog čega drugoga, nego zbog – oklade.
Bilo je jutro 2. lipnja 1870. godine kada je Primorac ukrcao sa sobom u čamac jednog pijanog mornara i upustio se u prekomorsku avanturu koja će ostati upisana na stranicama povijesti kao jedna od najizuzetnijih toga vremena. Na kocki je bila tada golema svota od tisuću funta sterlinga, a prema nekim izvorima čak i Primorčeva kuća, da ne govorimo i život, ukoliko mladi Dubrovčanin ne uspije u svom pothvatu.
Oklada je pala u jednom liverpulskom pomorskom klubu nekoliko mjeseci ranije. Zastupajući ideju da ocean može preploviti samo iskusni kapetan, bez obzira na veličinu broda, Primorac se obvezao to i osobno dokazati.
Primorac je čamac kojim će preploviti ocean praktički izgradio sam. Na kupljenom čamcu za spašavanje izgradio je palubu i kabinu sa spremištem hrane, ugradio tankove za pitku vodu te postavio dva jarbola na kojima se razvio nekoliko jedara. Brod imena “City of Ragusa” bio je spreman. Valjalo je samo naći još dovoljno ludog mornara koji bi se s Primorcem upustio u ovu avanturu.
No, kako nikoga takvoga na vidiku nije bilo, (osim Primorčeva psa Boswaina), Nikoli nije ostalo ništa drugo nego da sa sobom u liverpulskoj luci ukrca na čamac jednog pijanog mornara. No, dočim se ovaj otrijeznio, počeo je paničariti, te je Primorac bio primoran iskrcati ga u Irskoj. Sreća, kaže se, prati hrabre, te Primorac u Irskoj nabasa na novog suputnika, ovoga puta, kako se pokazalo, pouzdanog, Nizozemca E.R. Haytera.
Primorac i Hayter uplovili su u bostonsku luku 8. rujna 1870. godine. Njihov dolazak u Boston popratio je američki tisak i brojni znatiželjnici koji su klicali odvažnim moreplovcima. Pas Boswain, nažalost, nije preživio plovidbu. Nestao je zahvaćen jednim velikim valom u plavetnilu Atlantskog oceana tijekom jedne od oceanskih oluja. Doček moreplovac bio je grandiozan i u New Yorku, a njegov brod uspoređen s “orahovom ljuskom”. Primorac je dobio okladu, i što je vjerojatno još važnije, silan ugled i poštovanje.
No, za odvažnog Dubrovčanina tu nije bio kraj. Pred svima izjavljuje kako se u istom plovilu vraća nazad u Liverpool! Rečeno – učinjeno. Povoljnije vrijeme Primorcu i Hayteru dozvolilo je da se u liverpulsku luku vrate za nepunih 38 dana.
Takav herojski podvig okrunjen je čestitkom i nagradom britanske kraljice Viktorije.
„The act of seeing with one`s other eyes“, naziv je izložbe fotografija Damira Murseljevića koja će biti otvorena u petak, 30. oktobra, s početkom u 19 sati u Galeriji solidarnosti, palata Pima u Kotoru.
Damir Murseljević je rođen 1979. godine u Podgorici.Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na Odsjeku za grafički dizajn. U ljeto 2001. godine učestvovao je u radionici stripa na Cetinju, koju je vodio istaknuti francuski dizajner Pascal Rabaté, i napravio strip ”Tago Mago na Hot Rock” objavljen 2002. godine i predstavljen u gradu Angoulême, u Francuskoj, na Međunarodnom festivalu stripa. Ljubav prema fotografiji rodila se još na samom početku studija, i vremenom prerasla u njegov glavni umjetnički izražaj. Priredio je tri samostalne izložbe fotografija (2007. i 2009. u Podgorici i 2007. u Kotoru) i učestvovao na nekoliko kolektivnih. U proljeće 2015. godine realizovao je audio-vizuelni multimedijalni projekat pod nazivom ”Life’n’perspectives on abstract travels of a genuine crossover“ koji je predstavio autorov fotografski rad od 2000. godine. Damir je bio jedan od dva predstavnika
Crne Gore na drugim Svjetskim umjetničkim igrama ”World Art Games 2015, septembra ove godine u Bratislavi, Slovačka. U okviru Međunarodnog festivala alternativnog teatra FIAT 2015 održanog u Podgorici, predstavio je radove iz serije ” Analog troublebath ”. Proteklih 15 godina Damir je posvetio i marketingu, pozorištu, filmskoj kritici, radijskoj produkciji, a u poslednje vrijeme i socijalnom radu.
Vodeći svjetski turistički vodič, Lonely Planet, dodijelio je značajno priznanje crnogorskom turizmu, uvrstivši Kotor na prvo mjesto liste deset najboljih gradova koje 2016. godine treba posjetiti.
Kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, Tom Hol, jedan od urednika tog izdanja, za Kotor je rekao da je destinacija koja se mora posjetiti.
’’Sa dramatičnim pejzažima, istorijskim gradskim zidinama i safirnim zalivom, Kotor zaslužuje da bude prepoznat i mi vjerujemo da je destinacija koja se mora posjetiti. Naredna godina je pravo vrijeme da se posjeti ovaj grad – posjetite ga dok još možete osjetiti njegov tradicionalni način života’’, naveo je Hol.
Priznanje će biti dodijeljeno Crnoj Gori tokom predstojeće Svjetske turističke berze– WTM, u Londonu.
Lonely Planet godišnje izda preko 500 publikacija na osam svjetskih jezika. Ova medijska grupa obuhvata tematske publikacije o putovanjima, TV programe o svjetskim destinacijama, izuzetno posjećen portal, mobilne aplikacije, kao i mjesečni magazin Lonely Planet Traveller koji izlazi na pet jezika.
