Priča o Svetom brodu

0
Sveti Sstefan-stari foto infobar
Sveti Sstefan-stari foto barinfo

 

Prvi brod “Sveti Stefan” bio je simbol “bijele flote” Bara i Crne Gore desetljećima. Pravi “Svetac”.

Sredinom šezdesetih, “Prekooceanska” je intenzivno radila na povezivanju crnogorske i talijanske obale, pa je 10. svibnja 1965. godine, uz podršku Izvršnog vijeća Crne Gore, kupljen trajekt “Sveti Stefan”, za uspostavljanje linije između Bara i Barija koja je iznosila oko 120 nautičkih milja. “Sveti Stefan” – za pomorce, Barane i sve njegove putnike, kratko i prisno – “Svetac”, bio je simbol vremena u kome su crveni pasoš i dinari u džepu bili dovoljni za kontakt sa Zapadom, bez ikakvih prepreka.

Izgrađen je u danskom brodogradilištu “Alborg Vearft A/S”, i pod nazivom “Djurland” bio registriran za veliku obalnu plovidbu, kapaciteta 650 putnika i uz garažni prostor za 100 automobila. Prvi put je baždarsku dozvolu u Jugoslavenskom registru brodova dobio 17. kolovoza 1965. godine. Ime je dobio po Svetom Stefanu, tada malom ribarskom naselju na poluotočiću, koje je postalo simbol i ponos jugoslavenskog ekskluzivnog primorskog turizma.

Prva garnitura posade preuzela je prvi putnički brod u crnogorskom vlasništvu u danskoj luci Hundestatt, i već na prvom vijađu do Bara, bilo je problema – dvojica oficira, Beograđani, digli su paniku kako se ne može plovilom kroz Biskajski zaljev, “groblje brodova”. Barba Milivoje Bokorović odmah ih je iskrcao sa broda i poslao kući avionom! Do Bara je “Svecu” trebalo devet dana plovidbe, ali je doček bio nevjerojatan! Čitavi grad je bio na gatu.

Odmah po dolasku, na komandni most se popeo kapetan Vojo Perović, jedan od najmlađih zapovjednika broda u povijesti jugoslavenskog pomorskog brodarstva, koji je sa samo 29 godina preuzeo zapovjedničku palicu na brodu-tankeru “Ugljan”.

Feribot je na inauguracijsko putovanje preko Jadrana zaplovio 18. lipnja 1965. godine. Bio je to veliki događaj, posebno za Crnu Goru, koja je dobila izlaz u svijet. I Talijani su tome pridali veliki značaj. Franco Morfini, na čelu firme “Morfimare”, s talijanske strane je prihvatio, kako su ga nazvali tamošnji novinari, “povijesni brod ‘Sveti Stefan'”. Počelo je povezivanje Crne Gore s talijanskom privredom.

Prvih deset godina, na liniji su putovali samo istinski turisti. Bile su tu i dvije stjuardese, ljetni bar, restoran, kasino s jackpot automatima…

Nije bila rijetkost da se pokupi društvo u Baru, ukrca na brod, zakarta ili zapije, pa u Bariju i ne siđe sa broda čitavi dan. “Sveti Stefan” je za Bari plovio zavisno od broja putnika: tri puta tjedno ljeti, jednom u sedam dana zimi. Prometovao je i na jednodnevnom čarteru Bar-Dubrovnik-Bar, gdje je uglavnom vozio njemačke turiste, goste “Montenegroekspresa”, koje su za nevjerojatan honorar zabavljali barski muzičari. Bile su to atrakcije, na prvoj turi za Dubrovnik povezao je čak 1.200 putnika!

Sveti Sstefan-stari foto barinfo
Sveti Sstefan-stari foto barinfo

Sredinom sedamdesetih, kad započela “siva ekonomija”, vožnja počinje dobivati “privredni” karakter, pa se klijentela “zašarenila”. Donosila se kava, strane cigarete i pića, traperice, u Jugoslaviji tada zabranjeni porno časopisi, i što još sve ne. Znali su se redovni “gosti”, od kojih je najčešća bila “Bose feribot” s Cetinja, a najčešći su bili Cetinjani i Titograđani. Bilo je i Hercegovaca, Prištevaca, Pećanaca, pa i Beograđana. Našim brodom su za Italiju putovali i Splićani, jer je barska carina bila “tolerantnija”.

Za bogatije građane širom Crne Gore, “Svetac” je bio najkraća i najjeftinija veza da se kupi nova garderoba u duhu s modnim trendovima. Mnogo više je bilo onih što su živjeli od preprodaje robe koju su kupovali u Italiji, pa su brod zvali i “sirotinjskom majkom”. Do Barija su putnici računali što će kupiti, a od Barija kako da što bolje prevare carinu. Pojedini su tako na sebe oblačili i po 20 pari traperica!

Nije “Svetac” vozio samo turiste i švercere – u njegovoj garaži prevožene su i ovce za kurban-bajramske praznike u Libiji, konji za Italiju… Tijekom četiri mjeseca 1991. godine, JNA je za prijevoz svojih efektiva iz Slovenije i Hrvatske, samo iz Pule, u 20 navrata, koristila feribot. Brod je služio i za brojne dočeke Nove godine, proslave maturalnih večeri… Početkom osamdesetih, na feribotu je tadašnji predsjednik SRCG Veljko Milatović primio najvišu državnu delegaciju SSSR, predvođenu potpredsjednikom Vlade Vjačeslavom Tihonovim. Za više od tri desetljeća plovidbe preko Jadrana, brod nije doživio ni najmanji incident, pa je zbog toga, kao i brojnih slučajeva kada je u posljednjem trenutku pritjecao u pomoć brodolomcima na pučini, prozvan “brodom dobre nade”.

Sveti Stefan-stari foto barinfo
Sveti Stefan-stari foto barinfo

“Sveti Stefan” je bio prvi brod crnogorske flote koji je dobio dozvolu za plovidbu tijekom sankcija. Dan kada je, poslije dvoipogodišnjeg veza, pošao u Bijelu iz luke na remont pred ponovni odlazak za Bari, zasvirala je brodska sirena, a iz Šušanja i s Topolice ljudi su odgovarali pucnjavom. Međutim, kada je u prosincu 1994. “Svetac” opet krenuo za Italiju, ostao je 50 dana u Bariju zbog dokumenata. Kao spomen na “čuvenu” Rezoluciju 840, kada su više od dvije godine vrata Italije bila “zaključana” za Crnu Goru i Jugoslaviju, sve do rezanja na brodu se vijorio malteški barjak i ime luke – La Valetta – na krmi.

Svoje posljednje putovanje na liniji Bar-Bari i obratno, “Svetac” je obavio 15. siječnje 1997. godine, a njegov zapovjednik je bio kapetan Slobodan Vukasović, koji je bio na brodu i prilikom njegove prve plovidbe na liniji Bar-Bari, kao kadet.

Nedaleko od svoje stare adrese – gata 5, odbačen na vez pod Volujicom, feribot “Sveti Stefan” je na svoje konačno ishodište čekao više od dvije i po godine. Mogao je još ploviti, ali rigorozni propisi o pomorskoj navigaciji ugasili su motore barskog broda.

Bilo je ideja da se brod pretvori u ekskluzivni hotel na vodi, a arhitekti danskog brodogradilišta su ga tražili za konzervaciju, pod uvjetom da na brodu nema renoviranja. Na raspisani međunarodni natječaj za njegovu prodaju, međutim, nitko se nije javio. Zbog toga je feribot, koji je za 32 godine plovidbe prevezao više od milijun putnika i oko 120.000 vozila, 20. listopada 1999. izrezan za staro željezo. Radnici nikšićke Željezare su ga isjekli u komade, pogodne za transport do peći u kojima je pretopljen.

Aktivisti lokalnih NVO i “Barske novine” apelirali su na rukovodstvo “Prekookeanske plovidbe” da se, kao i u svim zemljama s pomorskom tradicijom, sačuva barem sidro i izloži na posebnom postamentu kao spomenik, ali nije im udovoljeno.

Željko Milović

www.barinfo.me

TO Tivat na “Expo” 2015. sa Pjatom od žućenice

0

 

Expo 2015
Expo 2015

TO Tivat će se predstaviti 1.jula na najposjećenijoj svjetskoj izložbi “Expo” 2015 koja se održava u Milanu i gdje Crna Gora nastupa pod motom „Mala zemlja velikih mogućnosti”. Prezentacija Tivta će se održati ispred crnogorskog paviljona u okviru Bio- mediteranskog klastera.

“Kako je prioritetni elemenat ovogodišnjeg predstavljanja na Expo- u zdrava hrana , TO Tivat će staviti akcenat na manifestaciju „ Pjat od žućenice „ i „ Ljeto dobrog ukusa „ , gdje ćemo putem web prezentacije predstaviti bogatsvo tradicionalne primorske kuhinje.

Ovu sadržajnu prezentaciju i dodjelu prigodnih poklona italijanskim i drugim posjetiocima predstaviće Savo Vulević , naš sugrađanin, zaljubljenik u Tivat koji dugi niz godina živi u Milanu i poznaje interesovanja potencijalnih italijanskih gostiju.”- saopštila je TO najmanjeg bokeljskog grada.

Montenegro - Expo 2015
Montenegro – Expo 2015

Zanimljivost – TO Tivat i Brazil                                                                                                    

Turistička organizacija Tivat ispunjava svoj osnovni zadatak koji joj je povjeren – promoviše Tivat i njegove vrijednosti na svakom mjestu gdje postoji mogućnost da to da pozitivne efekte. U ovom poslu neočekivano pomažu i prijatelji i zaljubljenici u Crnu Goru širom svijeta, a jedan od njih je i Marcelo Roveda iz Brazila.

Roveda
Roveda

“Ovaj 32-godišnji Brazilac prvi put je čuo za našu zemlju tokom sticanja nezavisnosti, a kako se rodio u mjestu Montenegro, nedaleko od grada Portao-a, počeo je da se interesuje za Crnu Goru i sklapa prijateljstva sa građanima Crne Gore. Sada je zaljubljenik u Crnu Goru sa samo jednom željom, da posjeti Crnu Goru.TO Tivat poslala mu je propagandni materijal o Tivtu i sa radošću prihvata činjenicu da Marcelo Roveda uspješno promoviše Tivat u dalekom Brazilu, sa nadom da će ova promocija u budućnosti dati benefite za turizam u Tivtu – saopšteno je juče iz tivatske TO.

Medenica konstatovala da ipak ima privatne svojine na obali

0
Stoliv
Stoliv

Vrhovni sud Crne Gore donio je novi “načelni pravni stav” kojim je priznao postojanje private imovine u pojasu morskog dobra i dozvolio njenim vlasnicima da je uživaju bez prethodnog sklapanja ugovora sa JP “Morsko dobro”. To je danas na svom facebook profilu objavila poslanica SNP Snežana Jonica čija se partija proteklih mjeseci značajno agažovala na pomoći primorcima da od namjera Vlade da im je oduzme, sačuvaju svoju atrakativnu privatnu svojinu na obali.

„Još jedan uspjeh SNP u borbi za ispravljanje nepravde !!! Promijenjen Pravni stav Vrhovnog suda koji se odnosio na korišćenje imovine u zahvatu morskog dobra !”- napisala je na facebook-u Jonica, citirajući novi “načelni pravni stav” vrha sudske vlasti, a koji glasi:

“Vlasnici zemljišta na morskom dobru koje je stečeno na pravno valjan način do dana stupanja na snagu Zakona o morskom dobru i upisano u zemljišne ili druge knjige o evidenciji nepokretnosti kao privatna svojina, imaju zakonsko pravo korišćenja morskog dobra, pod istim uslovima, u skladu sa prostornim, odnosno urbanističkim planom, sve do njegovog izuzimanja, pa nijesu dužni da sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom zaključe ugovor o korišćenju morskog dobra.”

Ovaj stav koji potpisuje predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica taj sud je donio na opštoj sjednici održanoj 27.maja. Time je vrhovna sudska vlast praktično poništila kontroverzni “opšti pravni stav” svog Građanskog odjeljenja koje je 7.oktobra 2013 poručilo da „pravo korišćenja zemljišta koje predstavlja morsko dobro, pripada ranijim vlasnicima samo zaključenjem ugovora sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom“, kao i da „obale i morsko dobro predstavljaju dobro u opštoj upotrebi koje niko ne može imati u posjedu“.

Stoliv - Foto Z. Nikolić
Stoliv – Foto Z. Nikolić

Ovo je bio uvod u čitav niz aktivnosti Vlade da primorcima-starosjediocima koji na obali mora vjekovima imaju svoje kuće, dvorišta, ponte i mandraće i koje im nikada nije osporavala niti jedna vlast, praktično bez naknade oduzme djedovinu i upiše je na sebe, pozivajući se na Zakon o morskom dobru.

Da je takav postupak izvršne vlasti bio nezakonit i bez osnova, vidi se i iz obrazloženja najnovijeg „načelnog pravnog stava“ Vrhovnog suda gdje se stoji da svojinsko-pravni režim na obali ne uređuje Zakon o morskom dobru, već Zakon o svojinsko-pravnim odnosima i Zakon o državnoj imovini koji predviđaju da dobra od opšteg interse među koje spada i morsko dobro, izuzetno „mogu biti objekat privatne svojine i drugih stvarnih prava”.

„Analizom svih navedenih zakona može se zaključiti da sticanje prava privatne sovojine na morskom dobru nije moguće osim izuzetaka koji zakonom nijesu definisani. Takođe se može zaključiti da na precizan i jasan način nije regulisano pitanje zakonito stečenih prava na morskom dobru, što je suština spornog pravnog pitanja. Međutim, činjenica je da su na morskom dobru postojala valjano stečena stvarna prava. Na to ukazuju prelazne i završne odredbe sada važećeg Zakona o morskom dobru…… Nelogično je da vlasnici zemljišta koje je stečeno na pravno valjan način i upisano u knjige o evidenciji nepokretnosti, plaćaju naknadu za korišćenje morskog dobra prije nego što se sprovede postupak izuzimanja. Stečena prava se u savremenim sistemima vladavine prava moraju poštovati. Pravo na imovinu garantovano je Ustavom Crne Gore i Protokolom 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.”- stoji u obrazloženju novog načelnog stave Vrhovnog suda o ovoj vrućoj problematici, koja može poremetiti već viđene aktivnosti Vlade da primorcima u korist “državnog interesa”, bez naknade oduzima djedovinu i “valorizuje” je u partnerstvu sa stranim investitorima.

Latinska jedra ukrasila barski akvatorij

0

Prvi Kup Latinsko jedro završen je regatom ojedrenih barki kalafatske radionice „Bokovac“. U marini Bar ispred Yacht kluba „Monegasque“, u nedjelju je priređena ceremonija dodjele nagrada najboljim jedriličarima u oba takmičarska dana.

U klasi V, prvo mjesto osvojio je skiper Simo Dabović sa jedrilicom „Oxygen“ iz JK „Jovo Dabović“ iz Baošića, drugi je bio dr Nikša Truša, skiper  „Cite“ iz kotorskog „Lahora“, a treči Genjađin Krišin sa jedrilice „Alkos nost“ iz Bara. Nagrade je uručila Miroslavka Lala Bokovac iz Kalafatske radionice Bokovac.

U klasi VI prva nagrada pripala je Iliji Belanu sa „Alexandre“ iz tivatskog „Delfina“,  a druga Petru Brakočeviću, skiperu „Jovane“ iz barske marine. Nagrade je dodijelio Ilija Stojović iz Turističke organizacije Bar. U klasi VIII, prvi je bio skiper Marko Đurišić sa jedrilicom „Jelena“, drugi Jovan Lekić sa „Modus Vivandi“ , a treći Slobodan Bajković-Baja sa „Lavom“. Nagrade u ovoj klasi uručila je Milica Radojičić iz Službe predsjednika Opštine Bar.

U klasi ojedrenih barki, prvo mjesto osvojila je ekipa „Porto Montenegro“ iz Tivta u sastavu Toni Braun, Marijan Dimitrijevič i Rijan Pilipič, drugi je bio tim JK „Jovo Dabović“ u sastavu Miloš Radonjić, Darko Janković i Zoran Pavićević, a treči tim JK „Delfin“u sastavu Boško Grabić i Branko Krstović. U ovoj klasi nagrade, fotografije Zorana Nikolića,  uručio je potpredsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

Jedrilica „Angelo Rossi“ iz Herceg-Novog zvanično je najbrži brod regate. za što je njen skiper Miloš Radonjić primio specijalnu nagradu, rad doktora fotografije Maje Đurić.

Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Regata Latinsko jedro – Bar 2015 – foto Z. Nikolić

„Ovakve manifestacije vraćaju grad Bar njegovim korijenima. Posvećenost  porodice Bokovac u kompletnoj organizaciji i veliki broj takmičara obaveza su da lokalna samouprava podrži regatu“, kazao je potpredsjednik Opštine Raičević.

Nagrade najboljim takmičarima djelo su Umjetničkog studija „Dado i Jasmina Ćetković“ iz Bara. Na zatvaranju regate pjevala je klapa KUD „Jedinstvo“, a nastupili su i članovi KUD „Rumija“.

Drugi dan jedriličarskog spektakla ostaće upamćen, pored ljepotica koje su učestovovale u regati, i po štimungu koji je događaju dala klapa konobe Spilja.

www.jedro.me

Stav novinara – Nama nisu potrebni protokolarni manekeni

0
Kotor noću
Kotor noću

Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević prije desetak dana označio je početak gradnje još jedne kapitalne investicije, turističkog naselja Palazzo Dobrota. Obećao je da će se vrlo brzo otvoriti nova radna mjesta za Kotorane, pomislih, kako nebi išli trbuhom za kruhom, čekati vize, ljekarska uvjerenja, polagati brevete, ukrcaje…

Žao mi je nisam mogo doći na to otvaranje radova i rekonstruisanih 75 metara puta… Vidim da su to mediji profesionalno ispratili. Nadam se i radio Antena M koju prvi prvi čovjek opštine u ime poreskih obveznika Kotora sufinasira.

Otvarajući put predsjednik opštine je obećao da će biti dvosmjeran. Hvala na obećanjima, ali taj put koji povezuje Dobrotu sa Jadranskom magistralom je zadnjih skoro sto godina bio je dvosmjeran, do prije neki dan.

Put Dobrota
Put Dobrota

“Pomenuti put po DUP-u Dobrote predviđen je kao dvosmjeran, ali zbog tehničkih odredbi trenutno jednosmjeran. To nije interes ni građana Dobrote, a ni cijenjenog investitora, koji je prije mjesec dana uložio zahtjev, pa se nadam da ćemo tu problematiku uspješno riješiti.

Takođe, u dogovoru sa Vodovodom Kotor, izvedeni su radovi na staroj česmi koja će ponovo biti u upotrebi. Pored bolje povezanosti, izgradnja puta doprinijeće poboljšanju elektro-snabdijevanja, kao i čistijem moru tokom sezone. Stoga će od ove investicije koristi imati i lokalno stanovništvo i turisti. U izgradnju puta investirano je 170.000 eura. [quote_box_right]Hvala što primate brojne delegacije, koje dolaze i odlaze fascinirani, nasleđem, starinama, zidinama, gradom, što je bilo nekada, ali mi trebamo budućnost ![/quote_box_right]

To je sastavni dio prve faze izgradnje modernog turističkog naselja Palazzo Dobrota na prostoru nekadašnjeg Autokampa. Projekat turističkog naselja sa četiri zvjezdice, prvi takvog tipa na teritoriji opštine Kotor, od velikog je značaja za razvoj ovog dijela Boke”, te večeri je kazao Stjepčević, prenjeli su elektronski mediji.

Posebno i veliko hvala na staroj česmi. O elektro snadbjevanju u 21. vijeku čiji smo svjedoci kako je kada zagrmi u Kotoru, nebi posebno, ali vijest za poštovnje bi bila da je prvi čovjek Grada razgovarao što se može učiniti kako nebi često bili u mraku pojedini djelovi Kotora i po nekoliko sati, kako se dešava vrlo često.

Aleksandar Stjepčević - Predsjednik opštine Kotor
Aleksandar Stjepčević – Predsjednik opštine Kotor

Hvala za nova radna mjesta, koja ste tu veče obećali u ime svih koji pošteno obavjalaju svoj posao, kao higijeničari, zaštitari, konobari, kuvari u budućem turističkom naselju… Valjda su Kotorani i njihova djeca zaslužili nešto više ?!

Predsjedniče Stjepčeviću hvala što primate brojne delegacije, koje dolaze i odlaze fascinirani, nasleđem, starinama, zidinama, palacama, gradom, što je bilo nekada, ali mi trebamo budućnost !

Nama su potrebni razvojni projekti EU, projekti prekogranične saradnje i drugi, vizija razvoja grada… U prvih pet mjeseci 2015. godine dubrovačke gradske zidine posjetile su 202 hiljade posjetilaca i ostvarili prihod od preko 2,7 miliona eur-a !!! Mi se zadovoljavamo sa oko 80 hiljada eur-a, zidinama koje dobrovoljci iz planinarskog kluba čiste, pa se naknadno sjetite kako bi ih trebalo platiti i još mnogo takvih primjera…

Nama nisu potrebni protokolarani manekeni, pa bi dobro bilo da makar, ako ništa konkretnije ne možete uraditi, da nešto obećate u smislu, obilaznice oko Kotora, lifta, može žičare, krova na sportskoj dvorani koji se nazire, ili pothodnika ispod Lučke kapetanije koji će biti valjda napravljen jednog dana ?!

Hvala što Vaš tim na čelu sa Vama ni do danas nije odgovorio na pitanja potala Boka News -a, koja su bila upućena još 5. maja. Što niste za više od dvjesto dana od kada ste na vlasti održali niti jednu konferenciju za štampu. U stvari i to nešto govori i to je odgovor…

Uskoro počinje pola miliona eura vijedan KotorArt, nadam se da ćete ga uspješno otvoriti,  jer narodu treba kruha i igra, ali da nezaboravim i francusku kraljicu Mariju Antonetu “ako nemaju hljeba neka jedu kolače”…

Miro Marušić

Boka News

Tivat – Zaštita palmi

1
Palma - Foto Boka News
Palma – Foto Boka News

S obizirom, na pojavu štetočine – crvenog palminog surlaša (Rhynchophorus ferrugineus) u Tivtu, od strane Fitosanitarne inspekcije naložene su preventivne mjere suzbijanja širenja ovog insekta koji napada palme.

“Stoga je u petak započeto prvo tretiranje palmi, vrste Kanarska datula (Phoenix canariensis), na javnim površinama. Tretiranje vrši ovlašćena firma DOO „Vetrinum“ iz Ulcinja. Prvo tretiranje od predviđenih tri do kraja godine obavljeno je u ranijim jutarnjim časovima aa insekticidom, čija je aktivna materija dimetoat , trgovački naziv „ Dimetogal“. Tretirane su palme duž šetališta „Pine“, na lokaciji marine Kalimanj i palme u centru grada između stambenih zgrada i lamela.”- saopšteno je iz Opštine Tivat.

Prisustvo crvenog palminog surlaša na području Tivta zvanično je potvrđeno prije desetak dana na zaraženim palmama u Porto Montenegru, a koje je luksuzni nautički centar uvezao iz Južne Amerike. Da bi spriječili širenje ovog insekta-štetočine, iz Fitosanitarne inspekcije proglasili su tzv. “zaraženo područje” i u saradnji sa lokalnom upravom Tivta preduzeli adekvatne mjere zaštite palmi na ostalim javnim i privatnim površinama u tom gradu.

Tretiranje plami isekticidom nastavljeno je i tokom vikenda na lokaciji restorana „Prova“, u parkovima u centru grada i dalje od Seljanova prema Donjoj Lastvi do crkve Sv. Roka.

Iz Opštine Tivat pozvali su sve građane koji u svojim dvorištima imaju kanarske palme da se odazovu ovoj akciji i jave se do kraja juna preduzeću „Komunalno“ ili Opštini da bi skupili veći broj zainteresovanih za tretiranje, i dobili povoljniju ponudu kako bi akcija zaštite bila što efikasnija.

Gvozdenović – Treba nam visoko kvalitetni turizam

0
Sa otvaranja
Sa otvaranja

Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović i vlasnik podgoričke firme „Građevinar“ Miloš Šuković svečano su sinoć presjekli vrpcu na ulazu u hotel „Magnolija“ u Tivtu, čime je taj objekat po drugi put u protekle tri godine, zvanično otvoren.

„Magnolija“ koju je „Građevinar“ preuredio u hotel iz jednog od stambenih blokova koje je ta firma podigla na Trgu magnolija u centru Tivta, prvi je put otvorena 2012. kao hotel ranga 3 zvjezdice, da bi sada Gvozdenović ponovnim presjecanjem vrpce, ozvaničio početak rada rekonstruisane „Magnolije“ kao hotela ranga 4 zvjezdice.

Sa otvaranja
Sa otvaranja

„Čestitam Milošu Šukoviću što ovom gradu donosi još jedan novi kvalitet, novi projekat koji će obezbjediti da turistička sezon u Tivtu traje još duže. Siguran sam da ovakvi projekti proizvode jednu novu energiju, ali i zahtijevaju da mnogo radimo i u dijelu obrazovanja, da vodimo računa kako turizam da spojimo sa poljoprivredom jer samo tako imamo ozbljne rezultate od turizma koje želimo da ostvarimo.“- poručio je ministar Gvozdenović, dodajući je ove godine kategorisamo ili rekategorisano oko 4 hiljade novih ležajeva u raznim objektima turizma, a do kraj godine Crna Gora će imati novih 5 hotela ranga 4 zvjezdice. Podsjećajući da je Vlada prošle nedjelje usvojila poseban program stimulacije gradnje objekata za „visokokvalitetni turizam“, Gvozdenović je kazao da takvi projekti „najviše doprinose lokalnom i državnom budžetu, donose najviše novih radnih mjesta i najviše prihoda i eliminišu problem kratke turističke sezone.“

Svečanosti otvaranja obnovljenog hotela „Magnolija“ prisustvovali su brojni gosti iz vrha DPS – pored Gvozdenovića, tu je bio i potpredsjednik Vlade Duško Marković, potpredsjednik Skupštine Milutin Simović, bivši šef ANB Boro Vučinić, direktorica Uprave za antikorupciju Vesna Ratković, ambasadori Dragan Kankaraš i Aleksandar Eraković…

Sa otvaranja
Sa otvaranja

U rekonstrukciju hotela „Građevinar“ je proteklih nekoliko mjeseci uložio oko 600 hiljada eura, a „Magnolija“ sada nudi ukupno 148 ležajeva u 19 četvorokrevetnih soba, 20 studio apartmana i 16 dvokrevetnih apartmana. Uz restoran sa terasom, hotel ima potpuno novi wellnes i spa centar površine 200 kvadrata.

Izražavajući zadovoljstvo činjenicom da Tivat dobija još jedan luksuzan hotel, gradonačelnik Ivan Novosel je kazao se taj trend nastavlja jer je Opština u postupku izdavanja građevinske dozvole kompaniji „Mesopromet“ za gradnju hotela ranga 4 zvjezdice na Kavi, upravo je promovisano i arhitektonsko riješenje prvog u nizu od sedam luksuznih hotela koji će se graditi u kompleksu Luštica bay, te da „Qatari Diar „uskoro kreće sa gradnjom hotela ranga 5 zvjezdica u uvali Pržna.

Hotel Magnolija
Hotel Magnolija

„Ovaj cijeli komleks koji vidite oko hotela „Magnolija“, sagrađen je u partnerstvu kompanije „Građevinar“ i Opštine Tivat koji je uspješno realizovan i kojim su obje strane dobile nove sadržaje. Zahvaljujem se „Građevinaru“ i Milošu Šukoviću na ukazanom povjerenju i dobro obavljenom poslu.“- rekao je sinoć gradonačelnik Novosel iako je prije dva dana sa zgrade Opštine napravljene u tom kontroverznom poslu sa „Građevinarom“ koji Tivćani još otplaćuju sa 2 miliona eura dodatnih, pored originalno ugovorenih sredstava, otpao dio mermerne fasade.

14. Međunarodni festival klapa u Perastu – Promocija festivalskih izdanja

0
Perast
Perast

XIV Međunarodni festival klapa u Perastu održati će se od 25. do 28. juna i okupit će  vrhunske izvođače i teoretičare klapskog stvaralaštva iz Crne Gore i regiona.

Festival će početi promocijom knjige dr Jakše Primorca i dr Zlate Marjanović “Ludik Kuba – Pjesme dalmatske iz Boke (1907. g.)” i festivalskog časopisa Lirica broj 3 – Klapska pjesma bokeljskih autora XX vijeka u četvrtak 25. juna u Muzeju grada Perasta u 19 sati.

Na promociji će govoriti dr Zlata Marjanović, dr Slobodan Jerkov, mr Branislav Borozan, Milan Kovačević, Jasna Jeknić-Stijović, a nastupiti će i ženske klape “Alata” iz Pogdorice i “Bellezza” iz Tivta.

Čeh Ludvik Kuba (1863-1956) bio je slikar impresionista, folklorista i etnomuzikolog. Posvećen sakupljanju narodnih pjesama slovenskih naroda, veliku zbirku “Sloveni i njihove pjesme”, objavljuje u 15 tomova 1884. i 1885. godine. Od oko 1300 sakupljenih pjesama iz Dalmacije, sačuvano je 249 popjevki.

Njegova zbirka “Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine” u cjelosti je sačuvana i sadrži 1127 sevdalinki i narodnih pjesama. Godine 1892. objavljuje obimnu studiju U Crnoj Gori (objavio CID, 1996.g.) za koju mu je od velike pomoći bio susret sa knjazom Nikolom, a posebno saradnja sa Pavlom Rovinskim, koji u to vrijeme proučava Duklju.

Festival klapa Perast
Festival klapa Perast

Zbirka iz 1907.godine sa 161 notnim zapisom “Pjesme dalmatske iz Boke”, čuva se u originalnoj Kubinoj svesci u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U sklopu knjige, 155 sačuvanih notnih zapisa se po prvi put objavljuje u Crnoj Gori. Kulturološki projekat Ludvik Kuba, započet 2012.godine u Festivalu klapa Perast, ovom vrijednom knjigom kruniše se na dostojan način i predstavlja značajan doprinos kulturnoj baštini Crne Gore.

Lirica – festivalska stručna edicija je takođe od velikog značaja. Prvi broj,  publikovan 2013. predstavio je 34 savremene klapske obrade napravljene upravo po notnim zapisima Ludvika Kube iz 1907.godine. Drugi je broj, štampan prošle godine, zbirka od 38 novih klapskih pjesama, posebno napisanih po konkursima i premijerno izvedenih upravo u Perastu tokom poslednjih pet festivala.

Lirica br.3 je antologijska zbirka od 39 klapskih partitura i stihova, poznatih bokeljskih autora koji su utemeljili bokeljsku klapsku muziku svojim stvaralaštvom tokom XX vijeka: Tripa Tomasa, Iva Begua, Dragana Rakića, Milorada Minje Vučetića, Nikole Gregovića, Božidara Ivaniševića i Nikole Nikše Čučića.

“Palagruža” pobjednik Rote palagruzone

0
Rota  palgruzona - foto: božidar vukičević / cropix
Rota palgruzona – foto: Božidar Vukičević / cropix

Posada gajete falkuše „Palagruža“ sa skiperom Pinom Vojkovićem pobjednik je ovogodišnje Rote palagruzone, u sklopu šestog po redu Festivala mora, koja je ove godine zbog lošeg vremena, umjesto na ruti Komiža-Palagruža, jedrena na skraćenoj ruti od Komiže do otoka Brusnika u dužini 12 nautičkih milja.

Od devet regatnih brodova na cilj su stigla četiri, redom falkuša „Palagruža“, falkuša „Mikula“, leut „Jaruh“ iz Murtera i gajeta „Bože pomozi“iz Vele Luke, dok su falkuša „ Comeza Lisboa“, leut „Slobodna Dalmacija“, „Leute moj“ iz Splita, iz Hvara i leut „Red Coral“ iz Hvara odustali, a gajeta „Mociguzica“ iz Hvara nije startala.

Na ovogodišnjem, šestom po redu, Festivalu mora pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva turizma u srcu Jadrana u drevnoj metropoli pučinskih hrvatskih ribara u Komiži na otoku Visu od 18.-22.lipnja okupilo se 170 sudionika. Regata od Komiže do Palagruže je najstarija i najduža jadranska povijesna regata, s tradicijom dužom od tisuću godina, koju su od davnina veslali komiški ribari. Festival mora Rota Palagruzona jedinstvena je manifestacija koja čuva uspomenu na njih.

Rota  palgruzona - foto: božidar vukičević / cropix
Rota palgruzona – foto: Božidar Vukičević / cropix

Po prvi put na Festivalu mora sudjelovao je (kao član posade) Darko Lorencin, ministar turizma i to, poslije se ispostavilo, pobjedničkog broda. U organizaciju i pripremu bilo je uključeno je više od 60 ljudi iz: Grada Komiže, Ars Halieutice, udruge Palagruza, Agencije Alternatura, TZ Komiža, Nautic centra Komiža, DVD Komiža, hotela Biševo i HGSS-a. Prateći brodovi na regati bili su „Kraljica mora“, brod HRM-a „Faust Vrančić“, brod PLOVPUT-a, gliser HGSS-a, te tri jedrilice.

Po povratku u Komižu pobjedničku posadu falkuše „Palagruže“ velikim pljeskom i glasnim odobravanjem dočekali su sudionici Festivala mora i građani Komiže s gradonačelnicom Tonkom Ivčević. Evo što nam je rekao Pino Vojković:„Moram priznati da su uvjeti bili teški, bonaca, mi smo malo promašili start, ali se nismo predavali do kraja.

Rota palgruzona
Rota palgruzona – foto: Božidar Vukičević / cropix

Zadnju milju smo povukli na vesla, bilo je poprilično naporno i ponosan sam na svoju posadu:Ivana Vojkovića, Damira Višića, Darka Lorencina, Darka Prižmića i Ivana Marinkovića što smo uspjeli stići prvi do cilja. Što se tiče ovogodišnjih događanja mislim da je Rota palagruzona uspjela iako nismo zbog slabih vremenskih uvjeta bili na Palagruži“.

Bogoljub Mitraković

Bokeški ljetopis

0
Bokeški ljetopis
Bokeški ljetopis

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor, povodom Dana društva, u utorak 23. juna u koncertnoj dvorani Muzičke škole Kotor-crkvi Svetog Duha u 20 sati priređuje promociju periodike „Bokeški ljetopis”, broj 4.

O Bokeškom ljetopisu će govoriti Branko Lukovac, Tripo Schubert, mr Vesna Vičević.

Ovom prilikom, premijerno će biti emitovan film o Blaženoj Ozani Kotorki, autora Boža Vodopije.

U programu će učestvovati: učenici Muzičke škole „Vida Matjan”, hor Osnovne škole „Narodni heroj Savo ilić” iz Dobrote, amatersko pozorište HGD CG „Petar Tomas” i mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas”.