Spašena Melita, 100 godina stara glavata želva

0

Glavata Želva
Glavata Želva

Stotinjak godina stara glavata želva nasukala se u plićaku Karinskog mora.

Zaštićenu morsku kornjaču pronašli su mještani koji su na tom dijelu obale skupljali ribu što ju ovih dana na obalu izbacuje jaka, mjestimično i orkanska bura. Zbog niske temperature životinja je bila omamljena pa je Ivica Čulina o pronalasku obavijestio zadarski Centar 112 nakon čega je pokrenut protokol o praćenju, dojavi i zbrinjavanju ugroženih vrsta u Jadranu.

Na teren je izišao dr. Marino Mirčeta iz veterinarske ambulante Puntamika, koja se još prije tri godine uključila u međunarodni projekt Network for the Conservation of Cetaceans and Sea Turtles in the Adriatic (NETCET) i ošamućenu “staricu” tešku preko 130 kilograma terencem dovezao u Zadar.

– Odmah sam obavijestio Agenciju za zaštitu ugroženih morskih životinja i oni su već na putu prema Zadru. Preuzet će ju i odvesti u Centar za oporavak morskih kornjača kojeg vodi udruga Morski obrazovni centar Pula. Morao sam ih odmah pozvati jer kao što vidite, životinja je zaista velika i nemamo uvjete da bi ju držali u posudi s vodom od oko 18 stupnjeva Celzijusevih, kaže dr. Mirčeta koji se prosječno desetak puta godišnje susretne s ovim rijetkim morskim životinjama, no veliku poput ove, koju je nazvao Melita, kaže da ne pamti.

Da bi uopće iznijeli kornjaču iz plićaka i stavili u portapak terenca trebalo je osmero ljudi, a dr. Mirčeti su za smještanje životinje na sigurno u Zadru do dolaska stručnog tima pomogla dvojica prijatelja. Budući da morske želve imaju osjetljive oči dr. Mirčeta je životinji odmah pokrio glavu u moru natopljenim ručnikom, a potom ju je umotao u toplu deku.

– Što da radim. Toliko veliku posudu da bi ona stala u nju nemam, govori dr. Mirčeta koji je prethodno životinju pregledao i izmjerio. Na nekoliko mjesta vidjeli su se tragovi krvi no ništa od tih ozljeda nije opasno. A zašto je dobila žensko ime mogli smo se uvjeriti i sami. Preočito je bilo da je riječ o ženskom primjerku morske kornjače i to najvjerojatnije u fazi tjeranja.

Životinja je od vrha glave pa do kraja repa duga 134 centimetra, a oklop joj u najširem dijelu iznosi 80 centimetara. Upravo po veličini oklopa dr. Mirčeta procijenio je da je riječ o dami u pozamašnim godinama, stoljetnici koja je, obzirom da ove životinje putuju od Egejskog mora do Južne Amerike i natrag, a za što im treba oko pet godina, taj ciklus obavila već pet puta.

– Kornjača će biti u Puli sve dok temperatura mora ne dosegne 18 stupnjeva, a to je svibanj ili početak lipnja. Tad će nju i sve ostale koje su tijekom godine prikupili po Jadranu pustiti u more, zaključuje dr. Mirčeta.

Foto: Marin Gospić

www.zadarskilist.hr

Porto Montenegro dobio 1,6 miliona eura vrijedan prostor u medijima

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Tokom prošle godine marina za superjahte i nautičko-turistički kompleks Porto Montenegro u Tivtu zadobila je veliku pažnju stranih medija koji su o njoj objavili ukupno 119 članaka, priloga i tekstova, a ukupna vrijednost tako dobijenog medijskog prostora je 1.672.514 eura – pokazuju podaci kojima raspolaže menadžment Porto Montenegra.

Crngorski turistički poslenici inače, slažu se u cjeni da je promovišući sebe, Porto Montenegro izuzetno doprinio i indirektnoj promociji Tivta, Boke i Crne Gore kao prestižne i atraktivne turističke destinacije, a marketing i PR te kompanije dospio je i do „niša“ na tržištu kojima „klasična“ crnogorska turistička ponuda do sada nije mogla ni da se približi, posebno kada je visokoplatežna i ultrabogata javnost u pitanju.

Analiza novinarskog pokrivanja Porto Montenegra u stranim medijima u 2016. , pokazuje da je najveći broj članaka o lukuznoj tivatskoj marini i nautičkom naselju objavljen u medijima u Velikoj Britaniji i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima – po 25. Vrijednost medijskog prostora ustupljenog najluksuznijem segmentu crnogorske turističke ponude iznosi 497.806 eura na britanskom, odnosno 362.930 eura na tržištu UAE.

 U stranim online medijima na svim tržištima objavljeno je 16 priča o Porto Montenegru ukupne procijenjenevrijednosti veće od 116 hiljada eura, dok su mediji u Rusiji tivatskom nautičkom centru posvetili 15 tekstova, marketinški vrijednih 147.450 eura. Zanimljivo je da su o Porto Montenegru priče lani objavljivali i mediji u Singapuru (94.500 eura marketinške vrijednosti), Njemačkoj (90.700 eura), SAD (64.350 eura), Kini (56.600 eura), Irskoj (31.700 eura)….Kao tri ključna tržišta koja pokazuju najviše interesovanja za ponudu Porto Montenegra i Crne gore uopšte, izdvojili su se velika Britanija, UAE i Rusija sa preko 55 odsto od svih prošlogodišnjih objava stranih medija. Oko 84 odsti svih objava inače, odnosi se na članke objavljene u štampanim medijima među kojima su neki od najprestižnijih i među bogatom klijenetleom najpopularnijih magazina i specijalizovanih časpisa.

Porot Montenegro - foto Porto Montenegro
Porot Montenegro – foto Porto Montenegro

Analizom sadržaja objavljenih članaka proizilazi da su strani novinari, pišući o Porto Montenegru, najviše interesovanja pokazivali za marinu i rezidencijalne sadržaje tog kompleksa, odnosno samu Crnu Goru kao destinaciju sa 70,59 odsto objavljenog prostora. Zanimljiv je i podatak da je Porto Montenegro ukupno lani na dovođenje i ugošćavanje stranih novinara potrošio 60.756 eura, što zbnači da je sa tim ulaganjem postignut čak 2,65 puta veći komercijalni i PR efekat kroz vrijednost medijskog prostora koje su zauzeli članci o Porto Montenegru i Crnoj Gori, napisani od tih novinara.           .

Opera Norma – Vicenzo Bellini u Cadmus Cineplexu

0
norma
norma

Prava poslastica za ljubitelje opere, Opera “Norma”, Vicenzo Bellini  (Gran Teatre del Liceu Barcelona) biće prikazana u srijedu, 11. januara,  sa početkom u 18 sati u bioskopu Cadmus Cineplex.

Lirska tragedija  “Norma” – djelo  italijanskog kompozitora Vinćenca  Belinija, za koje je libreto za ovu operu napisao je Feliče Romani,  prema istoimenom tragičnom delu Aleksandra Sumea. Premijerno izvođenje  ove opere bilo je 26. decembra 1831. godine, u Italiji („La Scala“).

Opera se sastoji iz dva čina, od koji svaki ima po dvije scene. Opisuje  događaje u Galiji, tačnije, u svetom gaju i hramu boga Irminsula, u  prvom vijeku nove ere, kada je Galija bila pod okupacijom Rimljana.

Kotor pred prinudnom upravom

0
Kotor pred početak koncerta klape Rišpet
Kotor 2017.

Formiranje vlasti u Kotoru, ni nakon skoro tri mjeseca od lokalnih izbora održanih 16. oktobra, nije dogovoreno, pa se može dogoditi da Vlada 16. januara uvede prinudnu upravu, pišu Dnevne novine.

Očekivalo se da SNP nastavi razgovore sa ostatkom opozicije, ali u ovoj partiji kažu da su saopštili svoje stavove i da više nema nikakvih promjena, odnosno da očekuju da bude podržana njihova manjinska opštinska vlada.

Ukoliko tri mjeseca od održavanja izbora ne bude konstituisana vlast u lokalnoj samoupravi, Vlada Crne Gore može uvesti prinudnu upravu, a kako sada stvari stoje do toga će najvjerovatnije i doći. U međuvremenu su opozicione partije uputile niz primjedbi kolegama optužujući ih da koče formiranje vlasti.

Prema nekim procjenama izbori u Kotoru, ako ostane ovakvo stanje, mogli bi biti održani zajedno sa nikšićkim u martu.

Na lokalnim izborima opozicija sa SDP-om, je osvojila potrebnih 17 od 33 odbornička mandata koliko broji kotorski parlament, dok DPS, SD, HGI i LP imaju ukupno 16 mandata.

HT preuzima Crnogorski Telekom

0
HT
HT
Hrvatski Telekom (HT) u utorak je potpisao ugovor o kupnji 76,53 posto dionica u Crnogorskom Telekomu od Magyar Telekoma za 123,5 milijuna eura, što je prva velika regionalna akvizicija HT-a.

“Dugo imamo ambicije biti regionalni igrač, ali prilike su stalno bile ograničavane te smo sada uspjeli realizirati kupnju udjela u Crnogorskom Telekomu, za što će transakcija završiti do kraja siječnja kada ćemo izaći i s konkretnim planovima”, ističu u utorak iz HT-a.

Naglašavaju da je regionalno širenje jedna od najvažnijih sastavnica strategije HT-a, pri čemu ih zanimaju ne samo nacionalni telekomi nego i drugi, a najviše smisleno regionalno širenje koje će stvoriti dodatnu vrijednost s kompanijama koje kupuju.

“HT je trenutno financijski najjača regionalna telekom kompanija, već smo gigant u Hrvatskoj te nam je ambicija biti i vodeći i najbolji regionalni telekom”, poručuju iz HT-a.

Sama akvizicija Crnogorskog Telekoma dogovarala se oko godinu dana. Tom akvizicijom HT želi postati ‘ful’ telekom igrač na crnogorskom tržištu, koje je malo ali ima potencijala, ocjenjuju.

“Zasigurno ćemo biti dominantni u fiksnoj telefoniji, u mobilnoj nešto malo slabiji zbog prisustva Telenora”, kažu u HT-u.

Najveća je vrijednost Crnogorskog Telekoma, što je i bio okidač ulaska HT-a na to tržište, ljetos provedeni natječaj u Crnoj Gori za frekvencije u spektru 800 megaherza, što je i podloga za uvođenje 4 generacije telekomunikacija LTE- 4G. Ambicija je HT-a preokrenuti tržišne udjele na crnogorskom tržištu, dok u vezi budućih investicija u Crnoj Gori ističu da će uložiti koliko bude potrebno.

“Većinski udjel u Crnogorskom Telekomu kupujemo vlastitim sredstvima, nismo se zadužili i to neće utjecati na ulaganja i planove u Hrvatskoj. Cijena koju smo platili je fer što je potvrdio i nezavisni savjetnik koji se obično angažira u takvim slučajevima”, poručuju iz HT-a.

Napominju da su i dalje zainteresirani i za druge akvizicije u regiji te dodaju da “ne bi dobili odobrenje dioničara da nisu kredibilni te u zadnje tri godine ostvarivali dobre rezultate”.

Ističu i da, s obzirom da je tu riječ o intergrupnoj transakciji, nema potrebe za mišljenjima Agencije za tržišno natjecanje, jer je mađarski telekom, kao i HT, u skopu DT Grupe, no transakcija je neovisna od DT-a.

Crnogorski Telekom najveći je telekom u Crnoj Gori, u prvih devet mjeseci 2016. ostvario je 69,4 milijuna eura prihoda, dok je EBITDA iznosila 24 milijuna eura. Krajem rujna 2016. imao je gotovo 370 tisuća mobilnih korisnika ili 32 posto od ukupnog broja tih korisnika u Crnoj Gori, dok Telenor ima 38,3 posto korisnika.

Korisnika u fiksnoj telefoniji Crnogorskog Telekoma je 140,3 tisuće, čime ostvaruje 93,6-postotni udio na tržištu. Taj telekom ima i 73 tisuće korisnika širokopojansnog interneta, a optičkom mrežom pokriva 53 tisuće ili 27 posto ukupnog broja kućanstava u Crnoj Gori.

Magyar Telekom je u vlasništvu većinskog udjela u Crnogorskom Telekomu bio od 2005. godine, a nakon ove akvizicije, kako su kazali u HT-u, više će se fokusirati na domaće, mađarsko tržište.

HT je do sada preuzeo Iskon (prije 10 godina), Combis te Optimu Telekom, a akvizicija Crnogorskog Telekoma je njihova velika regionalna akvizicija.

Ulaskom HT-a na tržište Crne Gore otvorit će se vrata tog tržišta i za druge hrvatske kompanije, što je i prilika za promoviranje i izvoz hrvatskih roba i usluga u Crnu Goru, a sve to može imati pozitivan učinak i za hrvatsko gospodarstvo, poručuju iz HT-a.

/Hina/

TUI želi dugoročan zakup nudističkog naselja na Adi i hotela Bellevue na Velikoj plaži

0
Ada Bojana
Ada Bojana
Njemačka agencija “TUI” zainteresovana je za višedecenijski zakup nudističkog naselja na Adi i hotela “Bellevue na Velikoj plaži, koji posluju u sastavu “Ulcinjske rivijere”.
U te svrhe, njemački turoperator je već obezbijedio početna kreditna sredstva u iznosu od 200 miliona eura, saznaju “Vijesti” iz više izvora.

Predstavnici tog renomiranog njemačkog turoperatora su nedavno boravili u Ulcinju i obišli te objekte, ali nijesu otkrivali svoje planove. Kako navodi ovaj list, očekuje se da će predstavnici “TUI”-ja u martu tim povodom razgovarati sa najvišim crnogorskim zvaničnicima.

Ranije je direktor “Ulcinjske rivijere” Radomir-Mikan Zec rekao da je to preduzeće ušlo u razvojni program TUI-ja za Adu.

IBM – Počeo eksperimentalni uzgoj Jakobove kapice (Pecten jacobaeus)

0
Uzgoj Jakobove kapice
Uzgoj Jakobove kapice

U Institutu za biologiju mora (Univerzitet Crne Gore)  započeo je sa realizacijom projekat pod nazivom „Eksperimentalni uzgoj Jakobove kapice (Pecten jacobaeus) u uslovima Bokokotorskog zaliva“.

Projekat je prijavljen u okviru grant šeme “Transfer znanja između sektora visokog obrazovanja, istraživanja i industrije”-IPA IV Operativni program za razvoj ljudskih resursa 2012-2013.

Projekat je finansiran najvećim dijelom iz predpristupnih fondova Evropske Unije (IPA), uz nacionalno učešće Crne Gore. Projekat će trajati 15 mjeseci, uz ukupan budžet od 24.970,00 EUR od čega je sopstveno učešće Instituta za biologiju mora 10%.

Glavni ciljevi projekta su:

  • razvoj sektora marikulture uvođenjem novih, autohtonih vrsta u uzgojni proces
  • obnavljanje prirodnih populacija, smanjenje pritiska  prelova
  • povezivanje sektora nauke (istraživanja) sa industrijom (uzgojem školjki) u cilju direktne aplikacije rezultata istraživanja u uzgojni proces
  • diversifikacija proizvodnje u marikulturi i unaprijeđenje gastronomske ponude

Konzorcijum:

Vodeći partner: Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora, Kotor
Partneri iz industrije: Kompanija COGIMAR, Kotor i preduzetnik u uzgoju školjki Šupica Boško, Kamenari.

Relevantnost projekta ogleda se u usklađenosti projektnih ciljeva sa sledećim Strategijama:

Strategija naučnih i istraživačkih aktivnosti (2012-2016) – Prioriteti: Poljoprivreda i hrana i Održivi razvoj turizma

Strategija ribarstva Crne Gore (2015-2020) sa akcionim planom za prenošenje Implementaciju i sprovođenje  pravne tekovine EU. Strategija EUSAIR – Stub I – “Plavi rast”, Stub III – “Kvalitet životne sredine”, Stub IV – “Održivi turizam”

Jakobove kapice
Jakobove kapice

Od septembra 2016. godine započeto je sa realizacijom glavnih projektnih aktivnosti, odnosno sa analizom diverziteta prirodnih populacija jestivih školjkaša na području Bokokotorskog zaliva, pripremom kolektora za prihvat mlađi Jakobove kapice, pripremom matičnog jata, analizom kvaliteta vode na tri lokaliteta koji su predmet istraživanja, analizom fitoplanktonske komponente (dostupnosti hrane), dok će u sledećoj projektnoj fazi analize biti posvećene i determinaciji obraštajnih organizama i predatorskih vrsta riba.

jakobova kapica
jakobova kapica

Spajanjem dugogodišnjeg iskustva uzgajivača školjki sa područja Bokokotorskog zaliva i rezultata naučnih istraživanja očekujemo unapređenje uzgojne tehnologije školjki, prvi prihvat mlađi Jakobove kapice i dostizanje prve uzgojne faze tokom perioda trajanja projekta.

 

Jedrilicom od Southamptona do Dubrovnika

0

Dubrovački jedriličar Lovre Peović sretno je završio svoju plovidbu 12,5 metara dugom regatnom jedrilicom od Southamptona do Dubrovnika. U Gružu ga je, u gluho doba noći dočekala mala ali odabrana skupina prijatelja i ljubitelja jedrenja, ali vremena za proslavu nije bilo previše – Lovri je prije svega trebala njegova supruga Jasmina i sin Tonči koji su mu toliko nedostajali, ali su mu bili i motiv koji ga je tjerao dalje u trenucima kad bi htio malo zastati i odmoriti.

Na posljednjem kraku plovidbe, koja je prije toga vodila kroz Biskaj i dijelom kroz uzburkani Atlantik, pridružio mu se i vlasnik jedrilice Dragan Držanić.  S  Palma de Mallorce u sumrak su se zaputili prema Cagliaru na Sardiniji i praćeni dobrim vremenom stigli tamo za 50 sati. Relativno velika etapa puta (320) milja je prošla dobro, osim zadnjih 8-9 sati gdje su orcali po vjetru od 25 čvorova uz kvar autopilota.

– U Cagliariu smo prenoćili, ujutro ulili gorivo i kupili hranu. Stigao sam malo prošetati popit kavu (najbolju koju sam popio na ovom putu). Poslijepodne smo nastavili prema Messinskom tjesnacu (prolazu između Apeninskog poluotoka i Sicilije). Prva noć na toj ruti bila nam je ona novogodišnja. Dragan je bio u gvardiji, a ja sam taj veliki događaj jednostavno prespavao. Vrijeme je bilo lijepo, a Djed mraz nas je počastio time što smo uspjeli osposobiti auto-pilot pa smo bili puno odmorniji i u boljem stanju – kaže Lovre.

Nakon cjelodnevne i noćne plovidbe domogli su se Sicilije i opet plovili krajem, što je lijepo za promjenu na ovako napornom, pa i riskantnom putovanju.

– Kad ploviš uz kraj, barem vidiš da se krećeš. Plovili smo uz Siciliju ostatak dana i slijedeće jutro se probudili uz prekrasne prizore otoka Salina, Strombolija i njihovih susjeda koji su svi redom vulkanski otoci što je takvih stožastih otoka s rupom na vrhu nemamo u Jadranu. Kako smo se približavali Messini, promet je postajao gušći pa je i navigacija postala kompliciranija, uz to, vrijeme se pogoršalo, padala je kiša i vjetar je konstantno mijenjao smjer. Ušli smo u Messinu s četiri čvora kurenta u krmu. Držali smo se ruba naše zone plovidbe (u većini tjesnaca i prolaza postoje zone separacije) i prošli kroz najtješniji dio prolaza (samo dvije nautičke milje). Odlučili smo stati u Reggio di Calabria koji je  definitivno najružnij grad u kojem sam ikad bio; neuredan, šporak, a očito je da GUP i PUP ne postoje, čak ni na papiru kao kod nas. Zato smo nakon dva sata nastavili dalje prema “peti” Italije, gradiću po imenu Santa Maria di Leuca, jer smo pretpostavili da ćemo morati ulijevati još goriva. Međutim uvjeti za jedrenje su bili odlični, tako da od Reggio di Calabrie, preko zaljeva Taranto, do Santa Maria di Leuce smo uglavnom jedrili. Tih 150 milja smo prošli prosječnom brzinom od 8 čvorova što nam je diglo moral i shvatili smo da brzo možemo biti brzo – prisjeća se Lovre. Ali taj posljednji krak putovanja zbog očekivane bure nije bio nimalo bezopasan, nimalo sigurniji od prolaska kroz ralje Biskaja.

– Po buri se ne dolazi lako s juga Italije u Dubrovnik. Puhao je zapadni vjetar pa smo potegli kurs prema Baru u Crnoj Gori jer bi zapadnijim kursom cijelo vrijeme tukli u valove. I ovako nam je bilo dovoljno mučno. Po prognozi je vjetar trebao biti do 15 čvorova i valovi do 1,5m, a u stvarnosti je vjetar sezao do 28 čvorova a valovi preko 2,5m (po mojoj procjeni). Stisli smo zube i išli na motor i jedra što brže, htjeli smo se dokopati naše strane Jadrana što prije, pa da ako bura “požuri” ne budemo na udaru visokih valova. Popodne, vjetar je opao, a s njime i valovi, pa smo okrenuli kurs prema Dubrovniku, međutim morali smo se držati van teritorijalnih voda RH dokle nam Dubrovnik nije postao najbliža luka da nebi ispao problem s policijom.

239317
Kako smo se približavali Dubrovniku, nisam imao osjećaj da sam doma. Nisam shvaćao da je napokon svemu ovome kraj. Kad smo prošli između Grebena i Hotela Palace, pomalo je krenulo sjedat. Uspio sam! Bilo mi je dojavljeno da će biti neki doček, ali u 02:00 u noći uz kišu i 5 stupnjeva nisam vjerovao da će itko biti igdje u blizini Orsana, međutim kako smo ušli u luku i približili se, vidio sam da se na mulu pali bengalka, pa za njom još njih. Ekipa je došla i dočekala nas u ta doba po tom vremenu, svaka im čast! Pero, Eugen, Vedran, Tomi, Antonio, Kale, također poznati kao Windfuckersi, napravili su najbolji doček ikad 🙂 Donijeli su baksu piva, pomogli vezati brod pa smo se sakrili od kiše na trabakul i malo pročakulali. Stari Tonči je došao po mene s autom, došao sam doma i legao u krevet, teško zaspao, ali buđenje uz “Tata, tu si!” je bilo nešto što je vrijedilo svega toga. Put je završio, brod je tu, ja sam živ i zdrav – poručuje Lovre.

Jadran Kapor

/Dubrovački Vijesnik

“Santa Maria della Salute” u H.Novom

0
Santa Maria
Santa Maria

Film Zdravka Šotre, “Santa Maria della Salute” biti prikazan 16, 17. i 18. januara u sali dvorane Park – Herceg -Novi u 17 i 20 sati.

“Ovo je emotivna ispovjest o najvećoj srpskoj ljubavnoj priči, o odnosu najvećeg pjesnika srpske književnosti Laze Kostića, i mlade, učene, prelijepe Lenke Dunđerski. Film nas vodi kroz život i unutrašnju borbu velikog i „drukčijeg“ čovjeka, pjesnika, prevodioca, doktora prava, novinara. U poznom dobu, Lazi će se duh Lenke Dunđerski i crkva Santa Maria della Salute među sobom preplitati i dovesti do stvaranja njegove najčuvenije pjesme.”

U filmu igraju: Vojin Ćetković, Tamara Aleksić, Nebojša Ilić, Aleksandar Berček, Dejan Lutkić, Sloboda Mićalović i drugi.

Ulaznice po cijeni od 3 € mogu se kupiti na blagajni dvorane Park od 16. januara, u terminima od 9 do 12 i od 16 do 20 sati.

Rezervacije možete izvršiti u istim terminima na broj telefona: 068 851 031.

 

Promovišu najkvalitetnija crnogorska vina i zimsko jedrenje u Boki

0
Božićni bazar Regent 2017.
Regent – foto Boka News

Tokom prvog kvartala 2017, u hotelu „Regent Porto Montenego“ u Tivtu, biće organizovan niz posebnih događaja uz brojne atraktivne ponude u restoranima koje će biti dostupne gostima i posjetiocima hotela.

“Regent Porto Montenegro” je sklopio partnerstvo sa crnogorskim vinskim proizvođačima kako bi ljubiteljima vina ponudio nezaboravno iskustvo kroz paket Wine & Dine.

U saradnji sa vinarijama Plantaže i Savina, ovaj paket u trajanju od četiri dana i tri noći, inostranim gostima će predstaviti sve specifičnosti regionalnihiI lokalnih vina”- kazao je PR i marketing menadžer “Regenta” Milo Radonjić dodajući da je i ove zime aktuelna ponbuda po kojoj gosti u “Regentu” mogu boraviti tri dana,a platiti samo dva uz popuste za korišćenje wellness i spa centra.

Regata Hiljadu ostrva +2
Regata foto Boka News

“Entuzijaste i u ovom kvartalu očekuje Sailing ponuda koja omogućava svim posjetiocima da jedreći, iskuse izuzetne ljepote Bokokotorskog zaliva. Trodnevna verzija ovog paketa gostima će ponuditi uvod u svijet ovako elegantnog i strastvenog sporta, dok će petodnevni paket pravim zaljubljenicima u jedrenje pružiti potpuno mediteransko jedriličarsko iskustvo”- istakao je Radonjić dodajući da je za dan zaljubljenih 14.februara pripremljena posebna ponuda za zaljubljene parove, a početak proljeća 25.marta u “Regent” će biti obilježen specijalnom “Lovačkom večerom” sa posebnim jelima od divljači.

Regent - Pogled
Regent – Pogled

“Šesnaesti april biće obilježen „Uskršnjim ručkom“, a uskršnja jela će ove godine biti kombinovana sa ekskluzivnim vinima vinarije „Aleksić“. Čarolija Uskrsa donijeće posebnu radost najmlađim gostima, budući da će i ove godine biti organizovana potraga za uskršnjim jajima, kao i različite vrste radionica“- naveo je Radonjić.