Prva radionica gradnje u tehnici suvomeđe „Vratlo 2015.“

Proteklog vikenda oko planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m) na Orjenu posjetioci su mogli vidjeti neobičan prizor: gradilište bez zvuka bagera, vibracione bušilice, teških kamiona, miješalice, čak i bez betona, tog neprikosnovenog vladara današnje gradnje. Umjesto toga padinom se razmililo i staro i mlado, donosi se kamen, popravlja stara i podiže nova suvomeđa. Među njima i Leso Mandić iz obližnjeg sela Kameno (ime sela sasvim u skladu). Zidar po struci, aktivan i sa svojih 84 godine, rado se odazvao da pokaže u praksi kako se radi sa suvomeđom, jer to nije samo gomila nasumično naslaganog kamena, to je dobro razrađen način gradnje koji je omogućio u ovim našim krševitim krajevima da se svaka stopa zemlje iskoristi, da se opstane u teškim prirodnim uslovima. Maškin, poluga i zidarski čekić, sasvim su dovoljni da uz mnogo rada i strpljenja nikne suvomeđa i ujedno oslobodi se kamena neki novi plodni dolac.

Istoriju suvomeđa u Boki Kotorskoj, ali i puno šire, dobro zna gost – predavač na radionici, tivatski novinar i publicista, Mašo Čekić. Godinama ukazuje na značaj ovog naslijeđenog tipa gradnje, tipičnog za cijelu istočnu obalu Jadrana i njegovog planinskog zaleđa. Obišao je cijeli ovaj potez, sve do Istre i zna koliko naši susjedi upiru snage da suvomeđu izvuku iz sfere istorije i daju joj, uz ostale, kulturnu i turističku dimenziju. Crna Gora je u odnosu na Hrvatsku u velikom zakašnjenju, ali više brine još uvijek nedovoljna pažnja koju nadležne institucije poklanjaju ovoj tematici.

Moja uloga bila je da pokušam okupiti što raznolikiji skup volontera kako bismo objedinivši snage ukazali javnosti, kako ovim slovom, tako i djelom, na terenu, da suvomeđe mogu i moraju ostati, ili postati, dio današnje svakodnevice, savremeni način poimanja prostora i održive gradnje, jer one su upravo to: pravi primjer održive gradnje koja ne troši prirodne resurse, obavlja osnovnu zadaću i krasi pejzaž.

Kamen i kamena gradnja ubrzano nestaju iz naših urbanih, ali i iz ruralnih sredina, a oni predstavljaju sponu sa hiljadugodišnjom istorijom i tradicijom mediteranskog kulturnog kruga. Čak i pod hipotetičkom pretpostavkom da ta zaostavština nama više nije potrebna, imamo evidentno interesovanje EU za ovu tematiku, zaštitu i turističku valorizaciju. Pogledajmo samo primjer Istre koja je povukla ne mala novčana sredstva iz evropskih fondova prepoznajući značaj svoje tradicionalne suhozine gradnje. Istarski kažun, nekadašnja prosta pastirska kamena kućica, danas je postala cijenjeni simbol toga kraja i predmet mnoštva projekata usmjerenih na njenu obnovu, pa i gradnju novih. Sličan tip gradnje postoji u tragovima i kroz Boku, pa čak i na Orjenu, ali je nedovoljno proučen i široj javnosti potpuno nepoznat i nevalorizovan.

U protekla tri dana 15 volontera je obnovilo i dovršilo suvomeđe oko pl. doma koje koje smo u više akcija podizali počevši od sredine 90-ih, pa sve do danas, ali i izgadilo dvije potpuno nove, tako da smo dobili tri terasaste njive na kojima planiramo realizovati organski uzgoj autohtonih jestivih biljaka i čajeva.

PK Subra namjerava da nastavi u istom smijeru i da tokom ovog ljeta izvede makar još jednu sličnu radionicu, a prva će biti organizovana kod planinarskog doma Orjen sedlo, pa i ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže.

Značajno je za pomenuti da podršku za ove radionice tradicionalne gradnje imamo od kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta, koji uviđa njihov značaj za formiranje turističke ponude bazirane na očuvanom antropogenom pejzažu i učenju lokalnih tradicionalnih vještina.

Željko Starčević

Načelnik sekcije i vođa radionice

Stranci i donatori pokrivaju ono što bi morala država

0
Sa uručenja novog vozila
Sa uručenja novog vozila

Izvršni direktor kompanije „Luštica Development“ Daren Gibson uručio je juče u Tivtu direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) Crne Gore dr Saši Stefanoviću ključeve novog specijalnog vozila – reanomobila koji je nabavljen za potrebe Službe hitne pomoći Tivat.

Reanomobil „reno trafik“ nadograđen je i opremljen za potrebe pružanja hitne medicinske pomoći u srpskoj fabrici „Markonis“ u Nišu, a vrijedan je skoro 30 hiljada eura. Za njegovu nabavku najviše novca – 15.000 eura izdvojila je „Luštica Development“.

„Mora da se zahvalim i Fondu za zdravstvo i Ministarstvu zdravlja koji su sa 10 hiljade eura pomogli nabavku ovog vozila, 1.200 eura dobili smo od donatorskog ručka u Tivtu, a ostatak je iz svojih sredstava obezbjedio ZHMP. Ovo vozilo će umnogome poboljšati kvalitet pružanja usluga urgentnog terenskog medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih i oboljelih građana.“-kazao je dr Saša Stefanović dodajući da će ZHMP dogodine morati da tokom ljetnje sezone u Tivtu poveća broj ekipa Hitne pomoći, a do kraja ove godine tivatska Hitna pomoć dobiće još jedan novi reanomobil.

Sa uručenja novog vozila
Sa uručenja novog vozila

Istakavši da mu je drago da „Luštica Development“ može pomoći unapređenje servisa koji se pružaju građanima Tivta, direktor te kompanije Daren Gibson je kazao da je to samo jedna od segmenata tzv. društvene odgovornosti te firme koja u Krtolima gradi novi turistički grad Luštica Bay.

„Luštica Bay izrasta u dom zdravog i aktivnog života u regionu, i, dok se svi nadamo da će to uvijek značiti dobro zdravlje naših stanovnika i gostiju, ostaje životna činjenica da će, s vremena na vrijeme, većina nas biti u potrebi za hitnom medicinskom pomoći na jedan ili drugi način, i to je razlog zašto nam je zadovoljstvo da budemo u prilici i obezbijedimo sponzorstvo za kupovinu ovog ambulantnog vozila. Iako se nadamo da će što manje ljudi imati potrebu da ga koristi, ostajemo uvjereni da se kvalitet naše zdravstvene ustanove i hitne službe značajno unapređuje i poboljšava obezbjeđivanjem vozila kao što je ovo“- istakao je Gibson.

Novi reanomobil već je četvrto vozilo sličnog tipa koje medicinske ustanove u Tivtu dobijaju uz pomoć donatora i lokalne uprave u posljednjih nekoliko godina, dok država čiji Fond zdravstva pune Tivćani i ovdašnje firme, ne ulaže gotovo ništa u nabavku ovakvih medicinskih vozila.

Sa uručenja novog vozila
Sa uručenja novog vozila

Portparol Fonda zdravstva Amer Ramusović međutim, smatra da je to pravi recept „Ovo je pravi primjer kako može da se zajednički djeluje na pravi način i pomogne da se nabavi neka nova vrsta medicinske i druge opreme za ZHMP. Zahvaljujem vam se na tome i nadam se da će se ovakva praksa nastaviti i u drugim gradovima.“- poručio je Ramusović.

Tivatski gradonačelnik Ivan Novosel zahvalio se Gibsonu i „Luštici Development“ što su prihvatili sugestiju lokalne uprave da pomognu nabavku novog reanomobila.

„Ovim se podrška koju „Luštica Development“ pruža tivatskom zdravstvu neće završiti. U predstojećem periodu kompanija će finansirati i izgradnju sanitarnog čvora u Domu zdravlja koje će biti namijenjeno licima sa invaliditetom, a Opština Tivat će iz svog budžeta takođe nastaviti da podržava ovdašnje medicinske ustanove.“- obećao je gradonačelnik.

Uskoro potpisivanje memorandum o saradnji Tivta sa distriktom Jiading

0
Tivćani u Kini
Tivćani u Kini

Delegacija Opštine Tivat koju su činili gradonačelnik Ivan Novosel, njegov savjetnik za međunarodne odnose i ekonomski razvoj Petar Vujovići Danilo Kalezić, PR menadžer kompanije “Adriatic Marinas – Porto Montenegro”, kao predstavnik jednog od najznačajnijih investitora u Tivtu, vratila se ovog vikenda iz Kine gdje je prošle nedjelje učestvovala na petodnevnoj međunarodnoj manifestaciji „2015 CHINA – CEEC Expo on Investment and trade“.

Manifestacija održana u gradu Ningbo bila je prilika za brojne bilateralne susrete tivatske delegacije sa predstavnicima kineskih gradova i njihovim privrednicima, te sa visokim zvaničnicima grada domaćina Ningboa u provinciji Zhejiang, grada Quzhou u istoimenoj provinciji, kao i zvaničnicima distrikta Jiading, jednog od najbogatijih šangajskih distrikata.

Novosel u Kini
Novosel u Kini

“Posebna počast ukazana je gradonačelniku Novoselu koji koji je zajedno sa predstavnicima grada Ningboa, predsjednikom Društva prijatelja NR Kine i Crne Gore Samirom Hadžićem, te visokim zvaničnicima crnogorske delegacije predvođene potpresjednikom Vlade Vujicom Lazovićem, otvorila EXPO, te položila kamen temeljac za izgradnju tzv. „China-CEEC Investment & Trade Expo Guest House“, odnosno izgradnju tzv. „gostinjskog naselja za učesnike EXPO Kina-Zemlje Centralne i Istočne Evrope“.

Novosel  u Kini
Novosel u Kini

U pitanju je projekat izgradnje 20 modernih vila na ukupnoj površini od 144.000 m2, opremljenih u kineskom stilu i potpuno uklopljenih u predivni ambijent okružen jezerom i planinama. Gostinjske kuće treba da pruže potpuni komfor i ugođaj visokim zvaničnicima i posjetiocima budućih EXPO-a, među kojima su svakako i predstavnici opštine Tivat i njeni partneri.”- saopšteno je danas iz Opštine Tivat.

Pored ostaloga tivatska delegacija obišla je i luku Ningbo koja je sa lanjskih 525 miliona tona preklrcanog terata, četvrta u svijetu, te niz tamošnjih privrednih subjekata, naučno-istraživačkih centara i kulturno-istorijskih spomenika, pri čemu je kineskim domaćinima predstavljen dio investicionih i razvojnih poitencijala Tivta.

Iz Opštine je najavljeno skoro potpisivanje memorandum o saradnji Tivta sa distriktom Jiading, kao i dolazak potencijalnih kineskih partnera u Crnu Goru.

Solana Ulcinj – Pumpe će proraditi do 20.jula

0
Delegacija na Solani
Delegacija na Solani

Delegacija Evropske komisije iz Brisela u pratnji ministra održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića, gradonačelnika Ulcinja, Fatmira Đeke, i Centra za zaštitu i proučavanje ptica, krajem prošle sedmice posjetila je Ulcinjsku solanu kako bi se uvjerili u progres koji je napravljen od održavanja Međunadorne konferencije o zaštiti Ulcinjske solane, održane 8. i 9. aprila u Crnoj Gori.

Predstavnici Evropske komisije upoznati su sa činjenicom da je pokrenuta inicijativa i da se radi na reviziji Studije zaštite Ulcinjske solane. Od gradonačelnika Ulcinja dobijeno je obećanje da će ona uskoro biti predata lokalnom parlamentu  na usvajanje  do kraja oktobra.

Ministar Gvozdenović je upoznao prisutne sa radovima na reparacji pumpi koje utankavaju morsku vodu u Ulcinjsku solanu sa mjesta Đerane i izjavio da država traži koncesionara za Ulcinjsku solanu koji bi upravljao proizvodnjom soli i budućim zaštićenim područjem.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica upoznao je sve prisutne da je stanje na Ulcinjskoj solani alarmantno loše s obzirom na to da je većina bazena suva, da su mnoge vrste izložene ogromnom riziku od predatora jer gnijezde u praznim baznima, da su flamingosi napustili svoja gnijezda jer su u međuvremenu od izgradnje kupa za gniježđenje do početka inkubacije bazeni presušeni i opet ponovljeno da se hitno mora početi sa utankavanjem morske vode.

Ministar Gvozdenović je obećao da će pumpe početi sa radom najkasnije do 20. jula.
Predstavnici Evropske komisije izjavili su da će Ulcinjska solana biti i dalje u vrhu interesovanja Evropske komisije kad je u pitanju, ne samo zaštita prirode, nego i ukupni progres Crne Gore koji ostvari na putu ka Evropskoj Uniji, kao pilot projekat pokazivanja dobre volje da Crna Gora treba da poštuje evropsko zakonodavstvo.

Najveći jedrenjak na svijetu „Sea Cloud“ uplovio u Boku

0

Najljepši i najveći jedrenjak na svijetu, „Sea Cloud“ sa šezdeset putnika jutros je uplovio u Boku Kotorsku.

Sa plovidbe Mediteranom, nakon Korčule i Dubrovnika, spuštenih jedara kroz tjesnac Verige, lagano je uplovio unutar zaliva, prema Kotoru.

Jedrenjak je dug 97 metara, širok 16, ima četri jarbola…

Sea Cloud je izgrađen u Njemačkoj 1931.god. za američkog milijardera Edwarda Huttona i njegovu suprugu Marjorie Merriweather Post. Njegovi gosti i danas su milijoneri koji za sedmodnevna krstaranja plaćaju po osobi 8 hiljada dolara.

Jedenjak se može iznajmiti za vjenčanja, proslave rođendana, privatne proslave…

O ekskluzivitetu i luksuzu dovoljno govori podatak da na svakog putnika, šezdeset ima isto toliko članova posade…

Krtoli – Održana velika vatrogasna vježba

0

Gašenje požara u zatvrenom prostoru i evakuacija povrijeđenih iz zapaljene zgrade, bila je tema održane velike vatrogasno-spasilačke vježbe koja je priređena proteklog vikenda u Krtolima kod Tivta.

U vježbi održanoj u krugu napuštenog kamenoloma Velja Spila u uvali Oblatna, učestvovalo je 20 pripadnika Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića pod komandom Milana Vukošića i sedam pripadnika Službe zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat sa ukupno sedam specijalnih vatrogasnih i spasilačkih vozila.

„Požari na otvorenom prostoru su nešto sa čime se relativno često srećemo i uspješno nosimo, pa smo za ovu vježbu izabrali mnogo ozbiljniji i opasniji scenario – požar na objektu, te pretragu zadimljenih prostorija i evakuaciju povrijeđenih iz vatre. Ovo je ujedno i prilika da se kao posmatrači, naših novih osam članova, upozna sa dijelom mogućnosti i sposobnosti svojih starijih i obučenijih kolega iz DVD Krtoli.“- kazao je Sefan Kostić, predsjednik tog volonterskog udruženja koje ima ukupno oko 50 članova sa područja Krtola. On je istakao odličnu saradnju koju imaju sa SZS Opštine Tivat čiji je načelnik Drago Kordič takođe pratio vježbu na Oblatnoj.

Vježba
Vježba

Nakon poziva u pomoć, vatrogasima je trebalo manje od šest minuta da iz Radovića stignu na lice mjesta i započnu dobro koordiniranu akciju gašenja u kojoj je učestvovalo ukupno pet timova. Dok je dio dobrovoljaca i profesionalnih vatrogasaca crijevima i uz pomoć ljestvi gasio požar na spratu i u prizemlju zgrade, u zadimljene prostoprije su, korišćenjem izolacionih aparata, ušle njihove kolege i pronašle jednog povrijeđenog koji je odmah evakuisan na nosilima. Cijela akcija od momenta dolaska do zapaljene zgrade, do evakuacije povrijeđenog i potpunog gašenja vatre, potrajala je manje od osam minuta.

Vježba je bila ujedno i provjera u praksi novog TETRA digitalnog radio-komunikacionog sistema kojeg odnedavno koriste SZS Tivat i DVD Krtoli, pri čemu je nova tehnologija pokazala sve svoje prednosti – siguran i čist radio- signal, bez prekida u komunikaciji.

Kostić je naveo da će SZS Tivat i DVD Krtoli uskoro organizovati još jednu zajedničku vježbu sa scenarijom spašavanja unesrećenih iz saobraćajne nezgode.

DVD Krtoli uskoro će imati i vatrogasno-spasilačku službu na moru

DVD Krtoli će za desetak dana biti osposobljeno i da pruža pomoć i na moru, jer je to agilno volontersko društvo nabavilo gumenjak dug 6 metara sa motorom snage 40 konja i auto-prikolicu za njegov transport.

„Gumenjak će bit opremljen i tzv. poptopnom Rosenbauer vatrogasnom pumpom, a na njemu će biti ukrcana posada od 3 vatrogasca, pa će tako Tivat uskoro prvi na Crnogorskom primorju, imati i vatrogasno-spasilačku službu na moru, što nam jako puno znači tokom ljetnje sezone kada nerijetko imamo raznih vrsta incidenata sa jahtama.“- istakao je Kostić dodajući da su čamac i opremu za njega, pripadnici DVD Krtoli obezbjedili iz sopstvenih sredstava.

Tekst sporazuma oko Prevlake još nije usaglašen

0
Mamula i Prevlaka - Foto Boka News
Mamula i Prevlaka – Foto Boka News

Ko­na­čan pred­log tek­sta po­seb­nog spo­ra­zu­ma ko­jim bi se Hr­vat­ska i Cr­na Go­ra za­jed­nič­ki obra­ti­le Me­đu­na­rod­nom su­du prav­de u Ha­gu ve­za­no za pi­ta­nje Pre­vla­ke još ni­je usa­gla­šen, iz Mi­ni­star­stva vanj­skih po­slo­va i evrop­skih in­te­gra­ci­ja (MVPEI), sa­op­šte­no je podgoričkom Da­n – u.

Iz tog re­so­ra na­vo­de da se ta­kav pred­log mo­že usko­ro oče­ki­va­ti. Dvi­je stra­ne su tim po­vo­dom u stal­noj i in­ten­ziv­noj ko­mu­ni­ka­ci­ji, uz oče­ki­va­nje da usko­ro bu­du usa­gla­še­ni i jav­no­sti pre­do­če­ni de­ta­lji ovog spo­ra­zu­ma –na­vo­de iz MVPEI.

Pre­mi­jer Mi­lo Đu­ka­no­vić i nje­gov ta­da­šnji hr­vat­ski ko­le­ga Ivo Sa­na­der po­sti­gli su 2008. go­di­ne do­go­vor da otvo­re­no pi­ta­nje gra­ni­ce iz­me­đu dvi­je ze­mlje na pod­ruč­ju Pre­vla­ke bu­de ri­je­še­no pred Me­đu­na­rod­nim su­dom prav­de u Ha­gu ako se do rje­še­nja ne do­đe bi­la­te­ral­no. Od ka­da je for­mi­ra­na ko­mi­si­ja za raz­gra­ni­če­nje, ko­ja ima de­set čla­no­va, ni­je bi­lo ni­ka­kvih de­talj­ni­jih in­for­ma­ci­ja o nje­nom ra­du i sta­tu­su pre­go­vo­ra sa Hr­vat­skom o raz­gra­ni­če­nju.

Na­kon rat­nih su­ko­ba, Pre­vla­ku su pre­u­ze­le Uje­di­nje­ne na­ci­je, či­ji su po­sma­tra­či na tom pod­ruč­ju osta­li do 2002. go­di­ne. Ta­da je utvr­đen Pri­vre­me­ni pro­to­kol o Pre­vla­ci, pre­ma ko­jem Hr­vat­ska ima kop­ne­ni dio po­lu­o­str­va i mor­ski po­jas ula­za u Bo­ku od ne­kih 550 me­ta­ra, dok je dio akva­to­ri­ju­ma uz li­je­vu oba­lu po­lu­o­str­va ko­ji gle­da pre­ma Bo­ki pro­gla­šen „ni­či­jim mo­rem”

Taj pro­to­kol va­ži i da­nas, a cr­no­gor­ski zva­nič­ni­ci su vi­še pu­ta na­ja­vlji­va­li iz­ra­du plat­for­me o de­fi­ni­sa­nju ko­nač­ne gra­ni­ce sa Hr­vat­skom, te da će, po­red ge­o­stra­te­ških in­te­re­sa, vo­di­ti ra­ču­na i o eko­nom­skim in­te­re­si­ma, ko­ji uklju­ču­ju ko­ri­šće­nje mo­ra i even­tu­al­nih pod­mor­skih na­la­zi­šta.

Udruženje građana “Tivatska akcija” kritikuje opštinsku vlast

0
Tivat Sidro
Photo: Boka News

Udruženje građana “Tivatska akcija” koje će učestvovati na predstojećim izborima u tom gradu, oštro je kritikovalo lokalnu DPS-SDP vlast zbog slabe realizacije Strateškog plana Opštine Tivat za period 201-2016 godina. Odbornik TA Miomir Abović ocinjenio je da to svjedoči “kolika je dubina nesposobnosti i nerada aktualne tivatske vlasti.”

Abović je podsjetio da nije izgrašen niz kapitalnih objekata obećanih u četvorogodišnjem Strateškom planu –bulevar, nadzemna javna garaža u centru grada, stambeno naselje na lokaciji Lukovića barake, višenamjenski objekat dječije i socijalne zaštite na mjestu sadašnjeg Crvenog krsta na Seljanovu, nije zavrena nadrgradnja objekta Šoping centra u tom naselju, “otvoreni bazen na Belanima je i dalje u fazi nasipanja šuta”, nije započela ni relaizacija gradnje lungo mare pješačke staze, slab je učinak na izgradnji atmosferske kanalizacije, a “ogromna kašnjenja kad je u pitanju izgradnja nove vodovodne i kanalizacione mreže, već predugo zagorčavaju život ljudima u pojedinim dijelovima tivatske opštine.”

“Od dvanaestak najvećih projekata aktualna DPS-SDP lokalna vlast za tri godine i dva mjeseca uspjela je da završi samo rekonstrukciju Pina (sa izdacima za naknadne radove od 170.000 € i sa nenaplaćenim penalima „Erlangu“ zbog kašnjenja radova od 130.000 €), biće napokon, nakon punih 12 godina obećanja, završena i izgradnja Autobuske stanice , a započeta je i izgradnja stanova na lokaciji „Švedske barake“. Ali, po svemu što se s tim projektom radilo i radi, od samog sporazuma sa Crnogorskim fondom za solidarnu stambenu izgradnju pa do načina raspodjele tih stanova, izgleda da se aktualna opštinska DPS-SDP vlast sprema da malverzacijama zasjeni čak i aferu „Komunalije“.”- kazao je Abović dodajući da se “ovako katastrofalna realizacija kapitalnih investicija dešava u periodu kad Opština Tivat stalno ima višak sredstava između tri i četiri miliona eura”.

Logo Tivatske akcije
Logo Tivatske akcije

“Što bi se tek napravilo da nemamo tako stabilne prihode kakve smo do sada imali?  Poslije ovakvih poraznih rezultata u ostvarenju Strateškog plana Opštine Tivat, svako sa minimalnom osjećanjem odgovornosti sam bi se odmah sklonio sa čelnih funkcija, i zauvijek batalio sličnih poslova. To, na žalost, nije slučaj sa aktuelnim čelnicima Opštine. Zato će građani Tivta, ako ne žele da se nastavi s ovakvom nesposobnošću i neradom, na sljedećim izborima morati da ih sklone sa pozicija koje ničim nisu zaslužili. Jer, vrijeme stabilnih budžetskih prihoda polako prolazi, i trošimo posljednje godine u kojima bismo kao grad mogli napraviti veliki iskorak naprijed.”- zaključio je odbornik TA Miomir Abović.

Tajna prodaja „porodičnog srebra“

0
Institut Igalo
Institut Igalo

Crnoj Gori kao da nije suđeno da se podiči bar jednim preduzećem koje je privatizovano u transparentnoj proceduri i koje je nakon toga doživjelo procvat na zadovoljstvo lokalne zajednice i cjelokupnog društva. Čini se da je takav slučaj i sa privatizacijom institucije koja spada u kategoriju, doduše malo potamnjelog, nacionalnog „porodičnog srebra“ – Instituta dr Simo Milošević-Igalo.

Vladi Crne Gore kao da ne može ni da se greškom omakne privatizacija koja će se obaviti u transparetnoj proceduri, bez spornih kriterijuma, sumnjivih investitora i brojnih kontroverzi i koja neće izazvati otpor javnosti.

Aktuelna privatizacija Instituta „Dr Simo Milošević“-Igalo je još jedna u nizu Vladinih namjera da imovinu građana Crne Gore prebaci u privatno vlasništvo misterioznih investitora po sumnivoj cijeni i sve to pod zvaničnom oznakom tajnosti.

O uslovima tendera i ponudi jedine firme koja se javila, tokom sjednice održane u petak, skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu privatizacije, govorio je predsjednik Tenderske komisije, Branko Vujović.

„Najmanja cijena 10 miliona eura, najmanja investicija u opremu – pet miliona, za rekonstrukciju i adaptaciju 20 miliona i minimum tri godine poštovanja važnosti kolektivnog ugovora.

Ponuđena je cijena 10,02 miliona, investicioni program od približno 230 miliona što zavisi od dobijanja saglasnosti za novu gradnju. Ulaganje u opremu 10 miliona, četrdeset miliona za rekonstrukciju vile Galeb i II faze Instituta.“

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” Igalo postoji već skoro sedam decenija, a reputaciju kvalitetnog liječilišta je stekao još za vrijeme socijalističke Jugoslavije. U okviru ovog kompleksa je i Titova vila – Galeb, a važnu referencu vjerovatno predstavlja i činjenica da ova institucija dovodi pacijente i goste iz Norveške sa kojom ima ugovor koji traje već skoro četrdeset godina. Ugledna kuća sa 750 zaposlenih u koje spada stručno osposobljen kadar, sa vrijednom imovinom i zemljištem na najboljoj lokaciji u Herceg Novom sada se prodaje za, po mnogima, višestruko manje novca nego što zaista vrijedi.

Nezavisni opozioni poslanik i Novljanin, Obrad Gojković pojašnjava:

„Primijenjena procjena zemljišta je 120 eura po kvadratnom metru za 230 hiljada kvadrata. U četvrtak je Skupština Opštine Herceg Novi, znači ista politička struktura, kupila zemljište koje se graniči sa institutom koje je mnogo nekvalitetnije, po cijeni 210 eura po kvadratu. Istovremeno, svoje zemljište procjenjuje na 120 eura po kvadratu. Samo po tom osnovu postoji razlika od oko 30 miliona eura. Tvrdim da je realna procjena zemljišta Instituta prosječno 400-500 eura po kvadratu, a da Institut vrijedi blizu 200 miliona eura.“

Institut Igalo
Institut Igalo

U NVO MANS imaju više primjedbi na privatizaciju Instituta, a jedna od njih se odnosi na sam proces.

Koordinator istraživačkog centra MANS-a, Ines Mrdović kaže:

„Ne znamo detalje investicionog programa, suštinu socijalnog programa… Ne znamo da li će budućem investitoru biti omogućeno da založi nekretnine da bi, eventualno, došao do kredita za realizaciju investicionog programa. Ne znamo kako se Vlada zaštitila da investitor ne finansira čitav projekat iz sredstava same kompanije. Ne znamo raskidne uslove, sudsku nadležnost. Ne znamo ni iznos bankarskih garancija. I, nešto što je vjerovatno najvažnije, ne znamo porijeklo novca koji treba da uđe u legalne tokove Crne Gore – da li je taj novac čist ili je stečen na nezakonit način.“

Poslanik opozicionog Demokratskog fronta, Veljko Vasiljević je prostom računicom pokušao da pronikne u stvarne planove investitora i razloge zbog kog Vlada cjelokupan proces privatizacije Instituta drži u tajnosti.

„Tvrdim vam kao građevinski inženjer, 86 hiljada kvadrata se za 170 miliona eura može izgraditi i opremiti po najsavremenijim standardima, sa zemlje, a vi tvrdite da neko ovdje hoće da uloži 150 miliona eura. U šta? Osim ako ne u izgradnju objekata za prodaju, kao tipična komercijalna izgradnja. Iste priče je pričao i Zepter. Kako 150 miliona eura da uloži? Gdje?“

Esad Krcić

Radio Slobodna Evropa

Dimitrije Popović – Erudicija pretvorena u kreaciju

0
Dimitrije Popović
Dimitrije Popović

Književni portret Miraša Martinovića dopunjuje se i obogaćuje njegovom novom knjigom “Povratak u Aleksandriju”. Pred nama je niz likova, istorijskih i mitskih, datih u kratkim literarnim formama. Autor nas uvodi u njihove sudbine i njihova djela naznačujući kontekst vremena u kojem su živjeli, odnosno stvarali.

Zanimljivost sižea i preciznost izraza oslobađa simbolička značenja imanentna datom narativu.Bez obzira na različitost sižea pojedinih priča u knjizi “Povratak u Aleksandriju” je ostvaren kontinuitet po onoj dubinskoj metafizičkoj niti koja odražava ona temeljna pitanja ljudskoga bića izražena kroz njegovu egzistenciju – o Bogu,o životu,vjeri, sudbini,ljubavi, istini,žrtvovanju….smrti.

U Miraševom književnom postupku, prožima se perceptivno i konceptualno, faktičko i fikcionalno.Pisac koristi faktografske podatke, biografske pojedinosti onih o kojima govori,poziva se na dokument važan za njihovu osobnost na osnovu čega njegova imaginacija kreira uvjerljiv literarni svijet bilo da se radi o antičkim filozofima i mudracima, mitskim herojima, biblijskim likovima, svecima i biskupima, starim ili modernism literatama-Homeru,Odiseju,Sokratu,Irodu,apostolu Pavlu, sv. Augustinu, Danteu, Rembou, Elotu,M.Jursenar … da navedemo samo neke.Svaki od Miraševih “heretika” u knjizi takođe egzistira kao mikrokozam,kao svijet kojega određuje vlastita sudbina.

Miraš Martinović
Miraš Martinović

U takvim sudbinama, san ili vizija kao u slučaju priče “Glava od mermera” daje kompleksnost književnom liku Margaret Jursenar.Božena Jelušić je s pravom Miraša Martinovića odredila kao “lirskog arheologa”. Miraš ne istražuje samo lokalitete stvarnog,konkretnog nalazišta nego pažljivo otkriva i slojeve onih “književnih lokaliteta” u okviru opusa pisca kao što u ovom slučaju sondira teren književne arheologije Margaret Jursenar. Pisac se bavi arheologijom arheologije. Mirašu Martinoviću,piscu postmodernističkog senzibiliteta dovoljan je jedan zapis sna da bi oblikovao imaginarni lik Margaret Jursenar.Impresivna ” Glava od mermera” što se pojavljuje u spisateljičinom snu, inicira nastanak njenog remek djela “Hadrijanovi memoari”. Ta se ista impresivna imperatorova glava posebno obraća i Mirašu, piscu koji se nadahnjuje antikom, piscu Antičkih gradova – snova i sudbina, autoru posljednjeg Eshilovog dana…

Dimitrije Popović i Miraš Martinović
Dimitrije Popović i Miraš Martinović

Kao vrstan književnik Miraš dobro zna što znači ono što navodi Margaret Jursenar kao književni imperativ -“San je tražio produžetak u stvarnosti”. On zna takođe, da i sjećanje traži svoje ostvarenje, otjelovljenje u adekvatnu književnu formu. U “Licu vremena” sveti Augustin pita – “Umire li sjećanje”.Puno stoljeća kasnije jedna izuzetna poetska osobnost T.S. Eliot naslućivao je, ili možda znao ko drži ključeve sjećanja. Sjećanje postoji kao kolektivni fenomen što se javlja iz dubine kolektivnog nesvjesnog. Odjednom nastupi, obznani se, poništavajući kategorije prostora i vremena. U priči “Pusta zemlja” Eliot na jednom londonskom mostu idući prema Lojd banci, čiji je zaposlenik,usred svakidašnje uobičajene stvarnosti “čuje glas feničanskog mornara,ratnika iz vremena Punskih ratova”. Ulazeći u banku čuje glas”još daljih stoljeća” koji mu govori “Ja sam Tiresija ,izbjegao iz podijeljene Tebe”. Mirašu je poznato iskustvo takvih javljanja. Zato kaže za Eliota da je “shvatio da istoriju nosi u sebi”.

U filozofsko-književnom, odnosno umjetničkom smislu uvijek postoji “sada” u kojemu se zaboravljeno i potisnuto vrijeme i događajiaktuelizuju, s kojima se identifikuje pisac. On intenzivno doživljava to iskustvo pitajući se na onaj floberovski način: “Jesam li ja živio u tom vremenu. Jesam li to zbilja bio ja. Jesam li to ja sada”.

Miraš Martinović nije samo hroničar već “učesnik ” u događajima i sudbinama svojih likova. On čini da osjetimo živu bliskost onih kojima se bavi. Miraš spada u red rijetkih pisaca koji erudiciju pretvaraju u kreaciju.Knjiga “Povratak u Aleksandriju” u potpunosti potvrđuje ovu tvrdnju.

Dimtrije Popović