U sklopu projekta “Tivat Free Wi-Fi”, signalom besplatnog bežičnog interneta od juče je pokrivena šetališno-kupališna zona na potezu od crkve Svetog Roka do plaže Bašića u Donjoj Lastvi.
“Uz efikasan dogovor dogovor sa institucijama smještenim u domu kulture „Josip Marković” u Donjoj Lastvi omogućeno je postavljanje konzole i strujno napajanje koje je neophodno za funkcionisanje uređaja. Korišćenje bežičnog interneta je kao i na drugim lokacijama ograničenog protoka na 256 kb/s kako bi bilo omogućeno da što veći broj korisnika istovremeno ostvaruje pristup navedenoj usluzi. “- saopšteno je iz Sekretarijat za informacione sisteme i zajedničke poslove Opštine Tivat.
Od ranije aktivne lokacijena kojima funkcioniše bepslatni wireless internet u Tivtu su Aerodrom Tivat, glavna autobuska stanica, akvatorijum lučice Kalimanj, gradsko šetalište od hotela Palma do Porto Montenegra, trg Magnolija, SMŠ “Mladost”, šetališno-kupališna zona od Porto Montenegra do ponte Seljanova, plaža ponta Seljanova, šetališno kupališna zona od plaže “Wai-Kiki” do parka pored hotela Kamelija. Uskoro će oprema za distribuciju besplatnog bežičnog internet biti instalirana i u centru naselja Radovići.
Tivatski taksisti na aerodromu čekaju svoj red da uzmu putnike
Budvaksi taksisti cekaju svoje putnike pred izlazom sa terminala
Budvanski taksisti na aerodromu Tivat
Budvaksi taksisti cekaju svoje putnike pred izlazom sa terminala
Budvanski taksisti na aerodromu Tivat
Budvanski taksisti na aerodromu Tivat
Može i ovako-Bokasunov vozac na aerodromu Tivat
Čim se zahuktala ljetnja turistička sezona scena na parkingu ispred terminalne zgrade aerodroma Tivat opet je ista kao i svih ranijih godina- u pokušajima da zarade koji euro od putnika što putuju preko najprometnijeg crnogorskog aerodroma, divlji i legalni taksisti i autoprevoznici su prvi kontakt turista da „crnogorskim Monte Karlom“ pretvorili u scenu koja nalikuje motivu iz neke od zaostalih afričkih zemalja.
U to se danas oko 11 sati na poziv taksista sa aerodroma Tivat, uvjerio i vaš reporter – dok legalni tivatski taksisti čekaju u redu uz aerodromsku ogradu sa sjeverne strane terminalne zgrade da neko od njihovo troje kolega koliko ih se istovremeno može parkirati na taksi stajalištu pred zgradom, uzme putnika i ode na vožnju, dotle se nekoliko desetina taksista iz drugih gradova, guralo pred izlazom iz terminala, sa papirima u rukama na kojima su imena putnika koje čekaju da ih voze sa aerodroma. Važeća Odluka o auto-taksi prevozu Opštine Tivat inače, ne dozvoljava da taksisti iz drugih gradova započinju svoje vožnje i putnike uzimaju u Tivtu, a slična riješenja važe i u svijm ostalim primorskim gradovima.
„To se u Budvi striktno primjenjuje, pa kad se neko od naših tamo zatekle da ispred recimo „Splendida“ uzme putnika i vozi ga na aerodrom, obezbjeđenja odmah spušta rampu i zove budvansku inspekciju koja kažnjava našeg kolegu. Ovdje kod nas, to se ne događa i sa tivatskog aerodroma taksira bukvalno ko god hoće.“- komentariše jedan od preko 80 tivatskih taksista koji rade aerodromu.
Njih posebno iritira to što su, zbog nedoličnog ponašanja nekolicine svojih kolega, upravo tivatski taksisti najčešći predmet kontrola i kazni lokalne Komunalne policije, dok ostale nadležne inspekcije, pogotovo državna inspekcija za saobraćaj, gotovo da i ne dolaze na aerodrom Tivat da kontrolišu drumski transfer putnika- veišegodišnju „bolnu tačku“ te svojevrsne turističke recepcije Crnogorskog primorja. Taksisi se žale i na loše uslove za rad jer su prinuđeni da stoje u redu na putu punom rupa što se proteže uz ogradu na kojoj stoji natpis „zabrana zadržavanja“, čekaju na visokim teperaturama, uprašini i izduvnim gasovima iz avionskih motora.
„Komunalna policija se drsko ponaša i kontroliše samo nas a svi zajendo gledamo opštu neregularnost na aerodromu. Ovdje je veliki broj taksista iz drugih gradova koji nam uzimaju putnike, a posebna priča su kombiji i minibusi hercegnovskih firmi „Bokasun“ i „Zona“ koje nelegalno vrše prevoz putnika uz naplatu karti, iako su navodno ograničeni agencijskim ugovorima po kojima mogu voziti samo putnike koji su tu uslugu agencijama platili uz cijenu avionske karte.“- kaže taksista Mijo Gardašević.
Danas smo zatekli jednog od „Bokasun-ovih“ vozača sa kombijem , kako pred izazom sa terminala, drži tablu na kojoj sa jedne strane stoji natpis da se radi o agencijskom, a sa druge, „prevozu za sopstvene potrebe“.
Sve to, svakodnevno „mrtvi-hladni“, ništa ne preduzimajući, posmatraju pripadnici aerodromskog obezbjeđenja i granične policije na aerodromu, a državne inspekcije gotovo da ovdje i ne svraćaju. Poslovodstvo „Aerodorema Crne Gore“ već godinama se potpuno indolentno odnosi prema gorućem problemu drumskog transfera putnika sa i ka aerodromu, a jedini koji nešto pokušavaju uraditi su pripadnici Komunalne policije Opštine Tivat.
„Naš jedna inspketor ne može biti 24 sata na aerodromu i mi sami, bez odlučnije akcije ostalih nadležnih, ne možemo izaći na kraj sa ovim problemom. Ovlašćenje da kontrolišu i uklanjanju vozila na aerodromskom parkingu i saobraćajnicama imaju kako pripadnici tamošnjeg obezbjeđenja, tako i policije , a činjenica je da osim ovih na koje se oni žale, probleme stvaraju i tivatski taksisti koji se služe raznim nedozvoljenim radnjama da bi došli do putnika. Imali smo već nekoliko konotrola sa kolegama iz državnih inspkecija, a imaćemo ih i ubuduće i prema svim prekršiocima propisa ćemo se jednako odnositi.“- kazala je načelnica Komunalne policije Opštine Tivat jadranka Joksimović. Ona je dodala da njihov inspektor često kontroliše i taksiste iz drugih gradova koji dolaze na aerodrom, te da je u nekoliko navrata naplatio kazne onima koji nisu imali vaučer i od agencije ovjeren spisak putnika koje su prevozili.
U sklopu priprema za turističku sezonu, Crveni krst Crne Gore je, u skladu sa planom, u prethodnom periodu organizovao četiri obuke za nove spasioce na vodi i 13 ovjera za postojeće spasioce.
Na kursevima je obučeno 95 novih spasilaca, dok je 396 postojećih uspješno prošlo provjere i ovjerilo svoje licence. Na taj način je ukupno 491 spasilac na vodi spreman za ovu turističku sezonu.
“Ove godine je povećan broj izgrađenih i uređenih kupališta na vodi i iznosi 377, pa su i naše procjene da će biti potrebno angažovati oko 500 spasilaca na vodi. Pratićemo potrebe turističke privrede. Ako one pokažu opravdanim organizovanje još jedne ovjere za postojeće spasioce na vodi, mi ćemo to i uraditi“ – istakao je Milovan Ljubojević, koordinator programa Spasilaštvo na vodi u Crvenom krstu Crne Gore.
On je podsjetio da je Crveni krst uzeo aktivno učešće u pripremi za predstojeću sezonu od marta ove godine, kada su organizovane i prve ovjere. Obuke su počele početkom maja. Kako je Crveni krst Crne Gore član Međunarodne federacije za spašavanje na vodi (ILS-e), tako je program obuke usklađen sa evropskim i svjetskim standardima i vode ga instruktori, koji imaju međunarodne sertifikate.
Iskustvo iz rada spasilaca na vodi pokazuje da do akcija spašavanja najčešće dolazi zbog nediscipline kupača, koji ne poštuju znake upozorenja na plažama, kao ni savjeta spasilaca.
Oni koji žele da postanu spasioci na vodi morali su da ispune određene norme na početnom testiranju, kako bi mogli da pohađaju obuku, a to su: ronjenje na dah – 20 metara i više, plivanje na 50 metara za 50 sekundi i plivanje na 300 metara za 6 minuta i 20 sekundi. Kandidat mora da ima najmanje 18 godina, kao i da posjeduje potvrdu o psiho-fizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti (ljekarsko uvjerenje). Sedmodnevna obuka se sastoji od 100 časova nastave (praktične, teoretske i prve pomoći).
Aktivnosti na obuci spasilaca na vodi, kao dio programa pripreme za djelovanje u vanrednim situacijama, Crveni krst Crne Gore sprovodi u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Vlade Crne Gore i Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.
Nakon dugotrajnih i detaljnih analiza možemo informisati potrošače da su svi parametri kvaliteta vode dostigli propisani nivo tako da će voda večeras biti puštena u distributivni sistem, a konačna stabilizacija vodosnabdijevanja u Herceg – Novom se očekuje sutra u jutarnjim satima.
Zahvaljujemo se svim građanima i gostima na strpljenju i razumijevanju – kaže se u saopštenju iz iz DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi.
Voda
Kako smo smo već obavještavali potrošače dotok vode iz Goričkog jezera preko vodostana Plat uspostavljen je juče u jutarnjim satima ali pošto preliminarne analize vode nijesu pokazale zadovoljavajuće rezultate voda nije distribuirana potrošačima zbog sigurnosti svih građana i turista a posebno najmlađe populacije.
Jedan od najupsješnijih ljetnjh festivala kulture u regionu kako ga doživljava stručnja javnost, tivatski festival „Purgatorije“ počinje sutra, 25. juna u 21.30 sati gala programom – impozantnim mjuziklom „Mamma Mia““ u produkciji beogradskog Pozorišta na Terazijama,po tekstu Ketrin Džonson i u režiji Juga Radivojevića. Prije nego što tivatsku ljetnju pozornicu preuzme ansambl od čak 120 izvođača u mjuziklu koji je nakon čuvene brodvejske u ovoj svojoj novoj, beogradskoj verziji već osvojio region, jubilarno, deseto po redu izdanje „Purgatorija“, proigodnom besjedom zvanično će otvoriti glumica Anita Mančić.
„Okosnicu „Purgatorija“, po običaju, čini Međunarodni festival mediteranskog teatra za koji ove godine u takmičarskoj selekcijima imamo ukupno sedam predstava. Pored mjezikla „Mamma mia“, tu su i predstave „Život Molijerov“ u produkciji MNT teatra iz Skopja, „Životinjska farma“ po tekstu Džorda Orvela i u režiji Andraša Urbana, a u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta „Ivan plemeniti Zajc“ iz Rijeke, nova pozorišna predstava Centra za kulturu Tivat „Hasanaginica“, komad „Aleksandra Zec“u produkciji „HKD Teatar na Sušaku“ iz Rijeke, predstava „Kazimir i Karolina“, „Ateljea 212“ iz Beograda i komad „Razbijeni krčag“ u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.“- kazao je na današnjoj konferenciji za novinare, direktor CZK Tivat Vojo Kaluđerović, dodajući da će od ukupno 90 raznovrsnih programa što će ih publika biti u prilici da od sutra do 10.septembra svakodnevno gleda u Tivtu, 40-tak biti pozorišni, a ostatak programi iz domena muzike, književnost, filma i likovne umjetnosti.
Pored „Hasanaginice“ koju po tekstu Ljubomira Simovića režira Jagoš Markovuić, CZK će na „Purgatorijama“ igrati i druge svoje dobro poznate predstave – „Bokeški D-Mol“, „Betula u Malu Valu“, „Providenca“, „Filomena Marturano“, „Penelopijada“ i dječji komad „Pazi, zebru gazi“. Premijera „Hasanaginice“ zakazana je za 15.jul, a u novoj predstavi igraju Branimir Popović, Kristina Stevović, Meto Jovanovski, Radmila Živković, Anita Mančić, Aleksandar Srećković – Kubura, Stefan Kapičić, Momčilo Otašević, Emir Ćatović i Miloš Pejović.[quote_box_right]Cijeli festival koštaće 165 hiljada eura, a produkcija nove predstave „Hasanaginica“ dodatnih 95 hiljada. Novac obezbjeđuju Opština Tivat i Ministartstvo kulture kao pokrovitelji i brojni sponzori od kojih je glavni kompanija „Luštica Development“[/quote_box_right]
„Novina je što ove godine uspostavljamo saradnju sa renomiranim festivalom „Dubrovačke ljetnje igre“ , pa će nam tako gostovati njihova mala pozorišna forma „Pričaj mi o Gorkome“ u režiji Mani Gotovac, a ista autorka sa glumcima iz Crne Gore priprema komad „Bokeški akord“ koji će zauzvrat, biti odigran u Dubrovniku.“- kazao je umjetnički direktor CZK Tivat Dragan Laković. Uspostavljena je i saradja sa NVO „Ars Preasentia Boka Kotorske“ čiji je rezulat serija koncerata kamerne muzike, mahom na duvačkim instrumentima, a jedan od događja ljeta biće i jazz koncert Vesne Pisarović i Matije Dedića. Tu je i koncert „Gudača Svetog Đorđa“ iz Beograda i gostovanje baletske predstave „Prokleta avlija“.
Purgatorije 2015.
Ljubitelji pisane riječi uživaće u književnim večerima Nikole Maloviuća, Miraša Martinovića, Andreja Nikolaidisa, Jelene Bačić Alimpić, Marka Vidojkovića, Andrije Petkovića i Nenada Nikolića, dok će poklonici sedme umjetnosti, pored ostaloga imati priliku da premijerno vide i novi dokumentarni film poznatog crnogorskog sineaste Vladimira Perovića „Plava gajeta i sivi beton“. Na programu je i više fotografskih i likovnih izložbi, a pored ostalih, u galeriji srednjevjekovnog ljetnjikovca „Buća-Luković“ u naredna dva ipo mjeseca izlagaće Ljubomir Popadić, Tanja Matković, Ivan Knežević, Darko Vrcan, Tijan Dujović, Zoran Andrić, Hana Mirkov, Vesna Sušić, a za 20.avgust zakazana je velika kolektivna izložba i promocija monografije „Tivatski slikari“ koju je objavila „Matica Boke“.
„Iako su „Purgatorije“ samo nastavak i redovno „ljetnje intenziviranje“ uobičajenih programskih aktivnosti CZK, potrudili smo se da na festivalu imamo par velikih i značajnih programa, velikog umjetničkog nivoa, kako bi opravdali epitet Tivta iz zvaničnih državnih dokumenata, kao nautičkog i kulturnog centra primorja. Bez lažne skromnosti, ali samo dovođenje mjuzikla „Mamma Mia“ je produkcijski poduhvat koji niko u Crnoj Gori, osim CZK Tivat, u aktuelnim prostorno-tehničkim uslovima ne može napraviti.“- kazao je producent Neven Staničić.
Osim samog Tivta na više scena i prostora CZK, programi „Purgatorija“ ovog će se ljeta odvijati i u Porto Montenegro kao i na Luštici. Cijeli festival koštaće 165 hiljada eura, a produkcija nove predstave „Hasanaginica“ dodatnih 95 hiljada. Novac obezbjeđuju Opština Tivat i Ministartstvo kulture kao pokrovitelji i brojni sponzori od kojih je glavni kompanija „Luštica Development“.
Nakon što se u proteklih nekoliko dana pojavilo više neprovjerenih informacija u vezi početka redovnog vodosnabdjevanja građana Herceg-Novog, saopštenjem su reagovali iz DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi.
Saopštenje prenosimo u cjelosti.
Obavještavamo potrošače da je juče u jutarnjim časovima uspostavljen dotok vode iz Goričkog jezera, preko vodostana Plat do filterskog postrojenja u Mojdežu. Nakon pristizanja vode započet je proces ispiranja postojenja i analize kvaliteta vode ali s obzirom da registrovane vrijednosti još uvijek ne zadovoljavaju sve parametre kvaliteta voda još uvijek nije puštena u sistem za vodosnabdijevanje.
Voda se kontinuirano uzorkuje i analizira na svaka dva sata i čim budu zadovoljeni svi parametri kvaliteta o tome ćemo obavijestiti potrošače i voda će biti puštena u sistem – kaže se u zvaničnom saopštenju iz DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi.
Voda HN
Obavještavamo potrošače da do 14 satiuzorci vode nijesu zadovoljili potrebne kriterijume za puštanje u distributivni sistem. Uzorkovanja i analize se i dalje kontinuirano vrše i čim kvalitet vode dostigne propisane parametre voda će biti puštena u sitem, a dok se ti uslovi ne ispune biće na snazi već objavljeni raspored
vodosnabdijevanja.
Bokeljske mornarice 809 Kotor, organizovala je okrugli stol posvećen razmatranju aktuelnog stanja u Bokeljskoj mornarici, sa ciljem da se, s obzirom na važnost teme ne samo za Bokeljsku mornaricu Kotor nego i za grad Kotor, upozna javnost i da svojim učešćem doprinese rješavanju jednog od najvažnijih identitetskih pitanja grada Kotora.
Bokeljska mornarica Kotor nalazi se u veoma složenoj situaciji kada je potrebno donositi mudre i razborite odluke koje se tiču njenog budućeg razvoja i njenog statusa kako bi BM Kotor sačuvali i prenijeli budućim generacijama u što autentičnijem obliku. Vraćanje statusa matice Kotoru nije samo unutarnji problem Bokeljske mornarice, već je i problem grada Kotora čiji je ona nerazdvojni dio već 12 stoljeća u kojem bi trebalo da učestvuju svi, kako članovi podružnice BM Kotor, tako i grad Kotor, opština pa i republika koja je dala BM status organizacije od nacionalnog značaja.
AKTUELNA SITUACIJA
Bokeljska mornarica Kotorje jedno od najvrijednijih zavještanja koje su nam preci ostavili u naslijeđe i duboko je i neraskidivo vezana za grad Kotor i sv. Tripuna.Sve je počelo prije davnih 1206 godina kada su kotorski mornari preuzeli od Mlečana moći sv. Tripuna i donijeli ih u grad.To je, po legendi početak stvaranja jedne od najstarijih organizacija mornara u svijetu o čemu nam svjedoči i statut iz 1463 godine.Bratovština je, naročito tokom srednjeg vijeka, postala najbrojnija i ekonomski najjača i najuglednija organizacija koja je okupljala mornare sa područja kotorske komune i čiji je zadatak bio ne samo da pomaže svoje članove, nego i da vojno brani Kotor od osvajača.Iako je u prošlosti bilo dugotrajnijih ili kratkotrajnijih pokušaja otcjepljenja od matice i stvaranja posebnih bratovština kao što je to učinio Perast, do danas je opstala samo BM Kotor sa podružnicama Tivat i Herceg Novi koje je Kotor osnovao 1972 godine.Bilo je i pokušaja ukidanja BM kada je Kotor bio pod francuskom ili na početku austrougarske uprave, ali su Kotorani imali snage i odlučnosti da ne dopuste da im se ugasi tradicija.
Ova odlučnost je trajala sve do 2011 godine, kada je spletom čudnih okolnosti došlo do usvajanja novog statuta BM Kotor kojim je praktično izvršen statutarni prevrat kojim je matica BM Kotor degradirana i formalno pravno svedena na rang podružnice, dok su podružnice Tivat, Herceg Novi i Beograd unapređene i formalno pravno postale suosnivačima odnosno maticama BM, čime je BM Kotor izgubila sve ingerencije koje je imala, izgubila je ime i pravo da odlučuje o svom razvoju davajući i izjednačavajući to pravo sa podružnicama.Na ovaj nacin, BM prestala je da bude BM Kotor i postala je BM Boke Kotorske, čime je napravljena je svojevrsna “bokeljizacija” BM, odnosno njena federalizacija, I time grubo narušena tradicija matice Kotor duga 12 stoljeća.Iz statuta Bokeljske mornarice Kotor iz 2004 godine izbačeno je sve što je od Bokeljske mornarice Kotor činilo maticu.Izbačeno je ime Bokeljska mornarica Kotor, a stavljeno ime Bokeljska mornarica 809, izbačeno je pravo da skupština Bokeljske mornarice Kotor bira admirala i viceadmirala, izbačeno je pravo da osniva podružnice, izbačen je admiralat, a sva ova prava prenesena su na zajednicku NVO Bokeljska mornarica 809, koju sada čine četiri matice, Kotor, Tivat , Herceg Novi i Beograd.
Statut iz 2011 godine nepravedan je iz mnogo razloga što se vidi iz nekoliko krucijalnih primjera:
Novim statutom zajedničke udruge 2011 godine ukinut je iz naziva Kotor, a dodata godina 809, tako da se sada organizacija zove BM 809 bez spominjnanja Kotora čime je obezličena Bokeljska mornarica Kotor u korist nove federalne organizacije.
U članu 1. Statuta zajedničke organizacije stoji da NVO Bokeljsku mornaricu 809 osnivaju četiri pravna lica, četiri podružnice, što je nedopustivo.Prvo, ne mogu podružnice osnivati maticu nego obrnuto, drugo, ne može se osnivati nešto što u Kotoru postoji već 1206 godina, pogotovo što se kao osnivači pominju podružnice Tivat, Herceg Novi i Beograd, iste one koje je matica Kotor osnovala kao podružnice početkom sedamdesetih godina.
U istom članu se kaže da je “cilj BM 809 kontinuirano čuvanje tradicija jedne od najstarijih profesionalnih organizacija pomoraca na svijetu koja proističe iz staleške organizacije bratovština na području Boke Kotorske”, čime se na posredan način željela izmijeniti povijesna istina u korist federalizacije BM. Nisu staleške bratovštine sa područja Boke Kotorske mogle osnovati Bokeljku mornaricu zato što nisu ni postojale, jer u doba najstarijeg arhivskog pomena BM iz 1363 godine nisu postojali ni gradovi Tivat i Herceg Novi, a kamoli bokeljske bratovštine.
Opšte mišljenje učesnika okruglog stola je, da je ovakvo devalviranje statusa Bokeljske mornarice Kotor neprihvatljivo, jer se radi o jednom od najvažnijih identitetskih pitanja grada Kotora.
Bokeljska mornarica – kolo
VRAĆANJE STATUSA MATICE KOTORU
Postoji odgovornost našeg vremena i naročito nas samih prema našoj kotorskoj tradiciji i našem kotorskom kulturnom naslijeđu koji se, nažalost sve više degradiraju i gube. Podružnica Kotor na skupstini od 29. 03. 2014 godine pokrenula je važna pitanja koja se tiču budućnosti BM Kotor i predložila podruznicama Tivat, Herceg Novi i Beograd da se zajednički, kroz izmjenu statuta BM 809, vrati Kotoru status matice koji je oduvijek imao, ne zadirući pri tom ni u jedno jedino pravo koje sada imaju podružnice, pogotovu što su one samostalna pravna lica. Vraćanjem statusa matice Kotoru niko ne gubi, naprotiv, svi dobijaju jer tradicija može i mora da se nastavlja samo tamo gdje se i odvijala, u protivnom gubi smisao i svoju autentičnost i prestaje da bude tradicija. Skupština podružnice BM Kotor osnovala je tada radnu grupu za rad na predlogu izmjene statuta kojim bi se vratio status matice Kotoru. Predlog izmjene radna grupa predala je podružnicama Tivat, Herceg Novi i Beograd na razmatranje početkom oktobra 2014 kada je i započeo proces pregovaranja koji je trajao 7 mjeseci, do početka maja kada je podružnica Kotor konačno dobila odgovore ostalih podružnica na predlog izmjene statuta.
Za izmjenu statuta kojim se Kotoru vraća status matice izjasnila se pridružena podružnica Beograd, dok su se podružnice Tivat i Herceg Novi izjasnile protiv predloga izmjene statuta negirajući pravo Kotoru da bude matica.Podružnica Herceg Novi odbila je predlog izmjena statute bez obrazloženja, dok je podružnica Tivat predložila kozmetičke izmjene nekoliko članova statuta koje su praktično zadržavale status quo.Obje podružnice su napomenule da žele zadržati stečeno pravo po statutu iz 2011. godine da budu osnivači Bokeljske mornarice uzimajući na taj način dio identiteta Kotoru.
Kako je, prema ovlaštenjima skupštine podružnice BM 809 Kotor od prošle godine, završen rad na pripremi predloga izmjene statute BM 809 i proces pregovaranja sa ostalim podružnicama, u toku je priprema redovne skupštine podružnice BM 809 Kotor. Na ovoj skupštini radna grupa će predstaviti rezultate rada i dati predlog delegatima za rješavanje problema statusa, u kojem će biti sadržani i zaključci sa okruglog stola, koji će, sasvim sigurno pomoći da skupština, kao jedino mjerodavno tijelo, donese pravilnu odluku o budućem statusu podružnice.
Poslije obimne i veoma sadržajne diskusije, na okruglom stolu su doneseni slijedeći zaključci koji će biti iskorišćeni u pripremi predloga za izmjenu statuta Bokeljske mornarice 809:
Vratiti Bokeljskoj mornarici Kotor uloge matice koja joj po tradiciji i povijesnom pravu pripada.
Vratiti ime Bokeljska mornarica Kotor, umjesto imena Bokeljska mornarica 809.
Vratiti Bokeljskoj mornarici Kotor povijesno prava da odlučuje i uređuje način rada, uz učešće predstavnika podružnica.
Vratiti Bokeljskoj mornarici Kotor pravo da bira admiralat, admirala i viceadmirala i ostale časnike uz učešće predstavnika podružnica.
Vratiti Bokeljskoj mornarici Kotor pravo da kao matica osniva podružnice, odnosno da prima podružnice iz drugih gradova ili država.
Proučiti pravna sredstva za proces izmjene postojećeg statuta iz 2011. godine.
Konstatovano je takođe i da se, nakon usvajanja zaključaka na skupštini podružnice, nastave razgovori sa članovima podružnica Tivat i Herceg Novi kako bi se još jednom pokušalo doći do zajedničkog stava oko izmjene postojećeg statuta iz 2011. godine.
Povodom četrnaest godina postojanja Hrvatsko građanskog društva Crne Gore u crkvi Svetog Duha u Kotoru u utorak je promovisana periodika „Bokeški ljetopis”. Ovom prilikom premijerno je prikazan dokumentarni film o Blaženoj Ozani Kotorki, autora novinara Boža Vodopije.
Prvi predsjednik Društva, Tripo Schubert, urednik Bokeljskog ljetopisa, predstavljajući četvrti broj periodike, kazao je da je misija izadanja objavljivanje priloga iz istorije Boke Kotorske, koja treba da otrgne od zaborava, kulturno umjetnička i ostala ostvarenja Hrvata Boke Kotorske i drugih krajeva Crne Gore, te da savremenom čitaocu predsatavi, ostavi, kulturno nasleđe iz arhivske građe koju običan građanin nema priliku čitati.
Dvadeset tema Bokeljskog ljetopisa koje su grupisane u četri područija, – današnjica, značajni jubileji HGD-a, istorija, arhitektura, su teme sa kojima se nadam da će čitaoci biti zadovoljni – kazao je Schubert.
„Nasleđe ne treba samo sačavati već izučavati i ta saznanja konstantno na odgovarajući način uklapati u savramene tokove kao jedini i najbolji način očuvnaja zatečene baštine. Upravo je Bokeljski ljetopis značajni kamenčić u mozaiku bogate i raznovrsne prošlosti Kotora i Boke Kotorske koji doprinosi njenoj slici u cijelini“ – kazala je predstavljajući Bokeljski ljetopis mr Vesna Vičević.
Branko Lukovac, bivši ministar vanskih poslova i prvi ambasador CG u Hrvatskoj, govorio je ukupnim odnosima, dviju država od rata 1991. godine do današnjih dana.
„Izražavaam zadovljstvo što sam u periodu učestvovanja i obnavljanja novih temelja u odnosima Crne Gore i Hrvatske, bio savjetovan i na „pripremama“ u HGD-u, tako da je moj rad u Hrvatskoj u prvom periodu diplomatskih odnosa u velikoj mjeri označio i tjesnu saradnju sa HGD-om na čemi se iskreno zahvaljujem uvjeren da će i dalje biti izutetno važan stub odnosa dvije susjedne i prijateljske države“ – kazao je Branko Lutovac.
HGD 2015. – Bokeljski ljetopis
Predstavljajući svoj dokumentarni film o Blaženoj Ozani Kotorki, novinar i biši konzul RH u Kotoru, Božo Vodopija, kazao je kako je želio filmom dati doprinos 450 godišnjici smrti Blažene Ozane.
„Puno godina je tinjala u meni želja da napravim dokumentarac o Blaženoj Ozani. Od osam Blaženika i Svetaca troje je iz Boke Kotorske, šira javnost malo zna o njima, dovoljan razlog.
U svega tri dana u skromnoj produkciji, na znanstvenom skupu o Blaženoj Ozani u Kotoru sa snimateljem Matom Kristovićem, uspio sam napraviti ovaj dokumentarac u sklopu emisije Pozitivno, HRT-a.
HGD 2015. – Bokeljski ljetopis
U svojoj arhivi pronašo sam snimak prije petnaest godina, cijeloviti, himnu Blažene Ozane, koja je pjevana u crkvi Svete Marije, himnu nisam koristio u filmu, ali se nadam da nas gledaju svi zajedno, oni koji više nisu sa nama a pjevali su u Zboru, sa Blaženom Ozanom, odozgo“ – kazao je autor filma Vodopija.
U programu su nastupili učenici Muzičke škole „Vida Matjan”, hor Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote, amatersko pozorište HGD CG „Petar Tomas” i mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas” kojim je dirigovao prof. Ivo Brajak.
Među brojnim gostima i zvanicama nije bilo predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, kao ni jedine političke stranke hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, kao ni predstavnika NVO „Dux Croatoruma“.
HGD 2015. – Bokeljski ljetopis
Blažena Ozana Kotorska
Blažena Ozana Kotorska (25. novembra 1493. – 27. aprila1565. ) suzaštitnica je grada Kotora i Kotorske biskupije, poštuju je jednako pravoslavni i katolici.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana. Crkva joj je priznala štovanje 20. decembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećorednicama sv. Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Učenici II4 razreda Osnovne škole “Drago Milović“ iz Tivta, u pratnji učiteljice Nevenke Saveljić i direktorice škole Rozane Lazarević, kao i Tamare Petković, predstavnice Turističke organizacije Tivat, posjetili su juče golf vježbalište u turističkom kompleksu Luštica Bay i dobro se zabavili učeći osnove golfa.
„Ovom posjetom 24 učenika tivatske škole smo ujedno i ozvaničili početak rada našeg Driving Range-a. Naši mali gosti su bili veoma zainteresovani za ovaj sport i veoma raspoloženi za učenje. Pokazali su se kao dobri učenici i dobro su savladali prve golferske vještine. Nadam se da će njihovo interesovanje za golf rasti i da ćemo, za koju godinu, među njima imati i prve šampione.“- rekao je tim povodom instruktor golfa u Luštica Bay, Alward Esraiel Dany.
Tamara Petković iz TO Tivat navela je da su mališani iz II-4 razreda OŠ “Drago Milović” učestvovali na više manifestacija koje je organizovala lokalna TO.
Tivatski osnovci na golf vježbalištu
„Veliko nam je zadovoljstvo da imamo tako mlade saradnike koji uvijek uljepšaju naše događaje. U znak zahvalnosti TO Tivat im je priredila izlet – posjetu Luštici Development i golf vježbalištu. Kompanija Luštica Development je djeci priredila predivan ugođaj, dobili su časove golfa i oprobali se u ovom interesantnom sportu. Ovo odjeljenje je na najljepši mogući način okončalo školsku godinu. Zahvaljujemo se kompaniji na srdačnom dočeku i divnom prijepodnevu.“- istakla je Petković.
Tivatski osnovci na golf vježbalištu
Golf vježbalište u kompleksu Luštica Bay radiće svakog dana u terminima od 8 do 12 i od 17 do 21 čas. Golf vježbalište je otvoreno prije tri godine, a tokom svake sezone organizovane su škole golfa za djecu i odrasle.
Tivatski osnovci na golf vježbalištu
„Od početka rada golf vježbališta smo posvećeni najmlađima. Tako će biti i ove godine, što znači da ćemo nastaviti sa tradicionalnom školom golfa i streličarstva za djecu.“-istakao je Damir Moškov iz marketinga Luštica Development.
Službenici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom primijetili su da je na lokalitetu specijalnog rezervata prirode “Tivatska solila”, na strani prema Ostrvu Cvijeća došlo do krađe zaštitne ulazne kapije – saošteno je iz JP “Morsko dobro” Budva.
Veliku metalnu kapiju ukrali su nepoznati počinioci, a ovo je već drugi put da se nešto slično događa u Solilima.
Kapija je inače, bila postavljena kako bi se spriječilo nelegalno deponovanje otpada i šuta, kao i neovlašćeni ulazak vozila u ovaj zakonom zaštićeni rezervat prirode.
