Na četverodnevnom 19. međunarodnom festivalu čipke koji je sinoć otvoren u Lepoglavi s temom “Čipka i priroda” izložene su čipke iz osam evropskih zemalja, među kojima je i Crna Gora.
Turističku organizaciju Kotor, predstavile su svojim radovima, Dobrotskom čipkom, jedinstvenom za Boku Kotorsku, koja je i dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore, Nadežda i Ana Radović.
Izložbu je otvorila izaslanica visoke pokroviteljice – predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir, koja je pritom rekla da sam festival svojom temom ove godine povezuje dva velika hrvatska blaga, prirodne ljepote i kulturnu baštinu.
Gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić istaknuo je važnost obnove čipkarskog umijeća te dva desetljeća festivala koji je postao tradicijom.
“Iza ove tradicije stoje ljudi što su prepoznali i prijatelji iz drugih zemalja, ali je prepoznato i u našoj zemlji, od visoke pokroviteljice predsjednice Republike do ministarstava kulture, turizma, poljoprivrede i gospodarstva. To je sinergija koju želimo ukomponirati u razvoj našeg kraja. I tema festivala govori o sljubljivanju prirodne i kulturne baštine”, rekao je gradonačelnik Škvarić.
Čipkarske kreacije iz hrvatskih čipkarskih centara te Belgije, Poljske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, prvi put Crne Gore i Njemačke posjetioci će moći razgledati do nedjelje.
Zajedno s hvarskom i paškom čipkom, lepoglavska čipka upisana je 2009. godine na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2
Na danas održanoj sjednici Odbora direktora „Aerodroma Crne Gore“ a.d., bivši ambasador Crne Gore u Italiji i nekadašnji prvi čovjek Nacionalne turističke organizacije, Vojin Vlahović (DPS) izabran je za novog predsjednika Odbora direktora ACG.
„Na sjednici je, izmedju ostalog, usvojen i prijedlog Ugovora o konsultantskim uslugama sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD i kompanijom „SPEA Engineering“ SpA iz Italije, kao i prijedlog Ugovora o grantu za projekat izgradnje novog aerodroma u Tivtu. Na taj način počele su konkretne aktivnosti na projektovanju budućih sadržaja aerodroma Tivat. Okončanje pregovora o kreditnoj podršci EBRD-a očekuje se tokom novembra ove godine.“- saopštila je portparolka ACG Milica Babić.
Predstojeća rekonstrukcija i modernizacija aerodroma Tivat vrijedna je preko 32 miliona eura, a pored ostaloga, podrazumijeva proširenje i dogradnju platforme za parkiranje aviona sa dvije nove pozicije za velike putničke vazduhoplove „D“ kategorije, rekonstrukciju manevarskih površina, te izgradnju nove terminalne zgrade površine preko 8 hiljada kvadrata. Realizacijom ovih i još nekih investicija u druge djelove aerodromske infrastrukture u Tivtu, ovdašnja vazdušna luka biće osposobljena da godišnje prihvati i do 3 miliona putnika, što je tri puta više nego do sada.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2
Do kraja mjeseca na aerodromu Tivat bi trebalo da počnu i radovi na rekonstrukciji i modernitaciji kontrolnog tornja i prostorija za Aerodromsku kontrolu letjenja, vrijedni preko 4 miliona eura. Taj posao finansira Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA iz Beograda, a rok za završetak ove investicije je devet mjeseci.
Nakon što je počelo sa upumpavanjem morske vode u bazene Solane, na ovom prekrasnom prostoru ponovo se ovih dana mogu vidjeti flamingosi.
To je dobar znak da se poslije dvije teške godine život vraća na Solani, a to je svakako i mamac za ljubitelje ptica koji uživaju u posmatranju atraktivnih flamingosa.
Ulcinjska Solana je najznačajnije gnjezdilište i odmorište ptica na njihovoj jesenjoj i proljećnoj seobi na istočnom Jadranu.
Kako meteorolozi saopštavaju u Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo vrijeme uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti u sjevernim predjelima. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 29 do 39 stepeni. Temperatura mora 24 stepeni.
U petak i subotu sunčano i veoma toplo vrijeme, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama kratkotrajno magla.
Naredna dva dana promjenljivo oblačno i osjetno svježije, a uglavnom od sredine dana u nedjelju povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, a u ponedjeljak tokom popodneva postepen prestanak padavina.
U utorak uglavnom suvo, na jugu sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, tokom ponedjeljka povremeno umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroitočni, u utorak će oslabiti. Najviša dnevna temperatura vazduha u subotu u blagom, a u nedjelju i ponedjeljak u osjetnom padu.
Humanitarna akcija “Pomozimo maloj Anastasiji” pokrenuta je juče u Tivtu, sa ciljem prikupljanja popmoći za liječenje petogodišnje djevojčice Anastasije Đurović koja boluje od leukemije. Za njeno liječenje potrebna su velika sredstva, a oboje Anastasijinih roditelja trenutno su bez posla.
Sredstva se mogu uplatiti na žiro račun u Hipotekarnoj banci, broj 520034000001892591 sa naznakom „Pomoć za Anastasiju”.
Pored kćeri Anasatasije, bračni par Aleksandar i Jovana Đurović imaju i dva – šestogodišnjeg Boška i bebu Stefana koji se rodio 9. septembra – dan nakon što su ljekari definitivno ustanovili dijagnozu njegovoj sestri.
“Tako smo bili srećni jer smo očekivali prinovu. Kao grom iz vedra neba pogodila nas je dijagnoza o teškoj bolesti naše kćeri. Zbog porođaja, supruzi u početku nisam ni mogao reći istinu. Sa Anastasijom smo bili i u Beogradu na ispitivanjima, a trenutno je u KBC-u u Podgorici. Za njeno liječenje potrebno je mnogo novaca koje mi nemamo. Zato se i obraćamo za pomoć. Prva finansijska sredstva uplatila nam je opština Tivat i ja im se zahvaljujem. Zahvaljujem se i svima koji će razumjeti našu muku i pomoći nam.” – kazao je Anastasijin otac Aleksandar.
Izložba akademske grafičarke Jelene Jovančov, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, i trajaće do 15. oktobra. Jovančov se tivatskoj publici predstavlja sa selektivnim izborom grafika iz ciklusa radova „Iluzivna stvarnost“ i manjim podciklusom „Refleksije“.
Jovančov je magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, i članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2008. i članica Međunarodnog društva Mecotinte (Florida, USA) od ove godine. Dva puta je predstavljala Crne Goru na međunarodnom bijenalu savremene umjetnosti u Pekingu (BIAB) 2012. i 2015. godine. Imala je 11 samostalnih izložbi i preko 135 selektovanih nacionalnih i međunarodnih izložbi, među kojima su i prestižne izložbe u Briselu, Ženevi, Njujorku, Santoriniju, Madridu, Aleksandriji, Singapuru.
Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za eksperimentlne grafike, objekte – skulpture i fotografije – jedna od njih je i nagrada “Lubarda, Milunović, Stijović” za grafiku, tradicionalne godišnje nagrade Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore 2009. godine.
„Obnovimo Prevlaku“ naziv je dvodnevnog okruglog stola koji Mitropolija crnogorsko-primorska i Odbor za obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila – Miholjska Prevlaka, organizuju narednog vikenda u Tivtu.
Skup je posvećen sagledavanju modaliteta za obnovu ovog srednjevjekovnog manastira, putem zaštite nematerijalne i materijalne kulturne baštine koja se veže za ovaj prostor gdje je 1219. Sveti Sava uspostavio sjedište Zetske episkopije.
Učešće na okruglom stolu u Tivtu najavilo je dvadesetak naučnih radnika i vjerskih velikodostojnika iz Crne Gore, Srbije, Rusije , Grčke i Italije, a oni će se baviti teoškim, arheološkim, istoriografskim, pravničkim i aspektima obnove manastira sa stanovišta vjerskog turizma. Učesnike skupa, kako je najavljeno, pozdraviće i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a završnog dana okupljanja u nedjelju, oni će posjetiti samu Prevlaku, Stari gradu Kotoru i manastir Savina u Herceg Novom.
Mišo Klep iz Tivta dobitnik je prve nagrade u avgustovskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju, priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more, „Una“ iz Tivta.
Klep je prvo mjesto osvojio sa ulovom kakav odavno nije viđen u ovoj nagradnoj igri – sabljarkom težine 50 kilograma. Ovaj brzi predator i jedan od riba koja je najcjenjenija među tzv. big-game sportskim ribolovcima, ulovljena je u ranim jutarnjim satima na otvorenom moru, na 10 milja jugozapadno od ostrva Mamula, na mamac-živog škombra.
Avgust – drugo mjesto – Milan Kolarić – tuna 67.5kg
Drugo mjesto pripalo je Milanu Kolariću iz Bara koji je u akvatorijumu oko rta Volujica, štapom iz čamca sa takođe živim škombrom kao mamcem, ulovio tunu težine 67,5 kilograma.
AVGUST – TREĆE MJESTO – Miro Ciganović – pagar 8kg
Njegov sugrađanin Miroslav Ciganović bio je treći sa ulovljenim pagrom težine 8 kilograma. Pagar je ulovljen na pendulu, na dubini od 37 metara u barskom akvatorijumu, a mamac je bio živi šnjur.
Mjesto u Tivtu gdje se planira gradnja bazena bez bazenske školjke
Javna rasprava Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje šetališta, plaže i otvorenog plivališta na lokaciji Belane, a koja je danas održana u Tivtu, pokrenula je dilemu da li je uopšte isplativo u punoj mjeri realiazovati taj projekat koji će koštati preko 1,4 miliona eura. Naime, učesnici u javnoj raspravi izrazili su rezervu da li je uopšte na tom mjestu moguće relizovati planirane sadražaje – plažu i otvoreno rekreativno plivalište, s obzirom na stanje u ovom dijelu akvatorijuma tivatskog zaliva. Mala plitka uvala između ulaza u gradsku marinu Kalimanj sa sjeverozapadne i rta Župa sa jugoistočne strane, jedan je od najzagađenijih djelova Tivatskog zaliva sa debelim nanosima fekalija, mulja i drugog otpadnog materijala koji su se na njenom dnu taložili decenijama, kao i sa izuzetno slabom prirodnom cirkulacijom morske vode. Sve to nije spriječilo planere Državne studije lokacije za ovaj dio tivatske obale i Vladu koja je taj planski dokument usvojila, da ovdje predvide gradnju i uređenje više plaža, kao i otvorenog „bazena bez bazenske školjke“ koji bi trebao supstituisati pravi bazen koji lokalni DPS-SDP čelnici, Tivanima bezuspješno obećavaju u svakoj izbornoj kampanji već desetak godina.
Na lokaciji ukupne površine skoro 7.600 kvadrata mora i kopna, planirana je izgradnja lungo mare pješalčke staze dužine oko 400 metara, nasipanje i uređenje plaže od skoro 1.900 kvadrata, te izgradnja plažnog objekta sa garderobom i sanitarnim čvorem. Prema projektu koji je napravilo JP „Morsko dobro“, u moru će se na šipovma graditi velika ponta sa dvije pješačke pasarele spojena sa obalom, a ta ponta biće osnova „bazena bez bazenske školjke“ – odnosno otvorenog plivališta koje će od okolnog akvatorijuma, biti odvojeno plutajućim pontonima širine 2,5 metara. Na glavnoj ponti osim manjih tribina za gledaoce, biće i svlaičionice, sanitarni čvor i manji ugostiteljski objekat sa terasom- vidikovcem. „Bazen bez bazenske školjke“ ljeti će sluiti kao plivalište, dok će zimi biti korišten kao mandrać u kome se mogu smjestiti 44 barke i manja brodića.
„Ovi sadržaji treba da urede postojeći prostor, oblikovno i u smislu ponude, regulišu kretanje ljudi i vozila u tom dijelu tivatske obale i urede infrastrukturu. Tu nema ništa što bi ugrozilo životnu sredinu. Problem taloga na dnu mora se kroz ovaj projekat ne može riješiti, ali bi Opština i „Morsko dobro“,posebno u slučaju realizacije sadržaja planiranih na rtu Župa, trebali da ispitaju taj talog i urade studiju njegovog bagerisanja i uklanjanja.“- kazala je Jovanka Vukčević, iz podgoričkog „Biroa Vukčević“ koji je uradio Elaborat.
Prisutni mještani skrenuli su pažnju predstavnicima Opštine Tivat, „Morskog dobra“ i obrađivačima Elaborata, da je cijeli taj akvatorijum potpuno nepogodan za kupanje zbog velikih nanosa mulja, fekalija i drugog otpada na dnu, a za koji projektom uopšte nije planirano da se ukloni. Kako se čulo, vaterpolo utakmice, čak i u tzv. divljoj ljetnjoj ligi koja se ljeti igra u Boki, ne mogu se validno igrati na plivalištu gdje je dubina mora samo 1,9 metara, a teško se može očekivati da će se iko kupati u plitkom i ustajalom moru uvale koja obiluje zagađenim muljem na dnu.
Tivtu treba zatvoreni olimpijski bazen koji lokalni čelnici građanima obećavaju već godinama
Građani su protestovali i što planom nije predviđeno očuvanje dijela postojećih ponti i mula za vezivanje barki „koje će nestati nasipanjem plaže na kojoj se neće kupati niko“, pa su predložili nadležnima da dobro promisle prije nego krenu u realizacju ovako zamišljenog projekta uređenja tog dijala tivatske obale. Kako se čulo, Tivtu ne treba otvoreno plivalište – mandrać za barke kakvi već više od 50-tak godina postoje u gotovo svakom od manjih bokeljskih obalnih naselja, već pravi, zatvoreni olimpijski bazen koji lokalni čelnici građanima obećavaju već godinama.
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty -
1 od 10
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Kada je u kotorski zaliv jutros uplovio kruzer Thomson Majesty, engleske kompanije Thomson Cruises, iz njegovog dimnjaka kuljao je uglavnom crni, gusti dim. Kada je kruzer pristao u luku, nakon izvjesnog vremena stvorila se izmaglica od smoga koja se proširila duž citavog zaliva, a najviše od Starog grada do Peluzice i u dubinu prema Škaljarima. Nije, međutim, bila pošteđena ni Dobrota, gdje se dim donekle podigao u visinu.
Kako je to izgledalo vidi se na našim fotografijama.
Kruzer “Thomson Majesty” izgrađen je 1992. godine i po plinovima koje ispušta jasno je da ne pripada visokoj ekološkoj klasi kruzera. Juče je u Kotoru skoro cijeli dan boravio i kruzer iste kompanije, “Thomson Celebration”, iz čijeg su dimnjaka takođe izlazile velike količine izduvnih gasova, ali na sreću Kotorana vanjski pritisak je dim nosio u visinu. Taj kruzer je još starije generacija jer je napravjen 1984. godine. Očito ni njemu ekološka oprema nije jača strana ali je zato opremljen svim modernim uređajima za proizvodnju bučne zabave, u šta su se Kotorani i brojni turisti mogli uvjeriti između 13 i 15 sati dok su sa kruzera, koji je bio na vezu u luci, treštali decibeli.
Očigledno da je odavno sazrelo vrijeme da se i u Kotoru mjeri zagađenost vazduha, decibeli, more…
