Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja

3

Naš sagovornik ima zavidnu etno-zbirku, kolekcionar je, sakuplja stare stvari. U porodičnoj kući na Seljanovu, planira naredne godine da otvori muzej. Drugi hobi mu je sakupljanje malih, originalnih flašica pića, u narodu poznatijih kao „unučići“. Ovaj zanimljiv čovjek je Roko Perušina iz Tivta.

„Još davne 1969. godine kada se u Tivtu otvaralo stovarište pića „Prokupac“, na kojem sam se i ja našao, na poklon sam dobio tri flašice koje su me oduševile i od tada ih aktivno sakupljam. Nije bilo putovanja sa kojeg nisam donio po koju flašicu. Dok su moji drugari donosili farmerice iz Italije, ja sam tamo išao isključivo zbog „unučića“. Kese su bile pune!

U bivšoj državi bio sam reprezentativac u ribanju, dosta smo putovali, i sa takmičenja sam uvijek donosio različite flašice, napunjene i originalno zatvorene“, sa oduševljenjem i sa puno žara u očima, priča Roko Perušina.

U njegovoj zbirci ima između 1500 i 1600 komada flašica. Među raritetima i unikatima ističe onu unutar koje je urađena šibenska Katedrala sv. Jakova, flašica u flašici, dok je druga iz Vijetnama i na poklon mu je donio prijatelj Zoran Radović. U njoj se nalazi preparirana zmija kobra, a tečnost se pije kao lijek za išijas.

Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja

„Pošto prijatelji i poznanici znaju za moje dugogodišnje interesovanje i strast, često mi flašice donose na poklon. Među njima je i moj prijatelj Zoran Janković, danas konzul Crne Gore u SAD-u. Gdje god da je putovao po svijetu, donio bi mi na poklon „unučiće“.

Kada je bilo bombardovanje 1999.godine, bio je probijen zvučni zid i tada mi je slomljeno šezdesetak flašica. Najžalije mi je bilo one u obliku popularnog malog auta „Fićo“, u kojoj je bila šljivovica. Dugo nakon toga nisam mogao doći do te flašice, ali baš jutros sam je dobio“, raspoložen i sa radošću, kaže Roko.

Od kuće, imanja i konobe „Roko“ u Tomičićima, zaseoku iznad Tivta, naš domaćin namjerava jednoga dana napraviti etno-selo, u kojem bi pokazao kako se nekada ovdje živjelo. Konoba je dobila ime po đedu, a njegova slika, kapa i lovačka puška vise na centralnom mjestu, kao vjerni svjedoci njegovog postojanja.

„Moj drugi hobi je etno kolekcionarstvo, sakupljanje starih stvari, eksponata, još od moje desete godine. Uvijek sam donosio kući stare stvari, kupovao ih, mijenjao sa drugim ljudima.

Za mene jako zanimljiv eksponat, koji se nalazi u mojoj zbirci, potiče sa broda „Franc Jozef“ koji je potopljen u Boki Kotorskoj. Ekipa ronilaca iz Italije i „Brodospasa“ iz Splita, vadila je topove sa broda za muzej na Cetinju i tada je iz strojarnice broda izvadila i kocke briketa uglja. Kocka koja se ložila na brodu je bila teška tri kilograma i na njoj piše patent „Cardif“.

Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja

Na Mamuli sam našao odbačeni glavni klav sa vrata logora Mamula koji su vandali izvadili i bacili. Ako se, kako su kazali, napravi neka memorijalna soba na Mamuli, spreman sam ga dati, vratiti gdje je bio. Ali, svi su izgledi da će tamo biti hotel, pa neka onda bude u mom muzeju, kaže Roko.

Eksponate sakupljam preko pedest godina. To me potpuno fascinira. Istražujem čemu su služili, od kojeg su materijala, iz kojeg su vremena…

Pošto privatno radim kao stolar, često obilazim razne kuće, pa naiđem na interesantne stvari, koje uglavnom otkupim ili dobijem na poklon. Jedan dio tih eksponata se nalazi u staroj konobi u Tomičićima, a drugi dio je u kući na Seljanovu, gdje je u pripremi Porodični muzej“.

Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja

Ovim putem, naš zanimljivi sagovornik, poziva sve ljude koje bi njegova muzejska zbirka mogala interesovati, da dođu da je pogledaju. Smatra da nema svrhe držati sve to što je prikupio u prethodnih pedesetak godina, zatvoreno i daleko od očiju javnosti. O plaćanju posjeta budućem muzeju, nije razmišljao!

Muzej će biti otvoren do kraja proljeća naredne godine. Pola eksponata je već izloženo i postavljeno. Dosta njih treba još konzervirati i pripremiti. Među njima su i slike svetaca, a jedna od njih je iz hiljadu šeststo i neke godine i treba je restaurirati i zaštiti. Osim slika, u Rokovoj kolekciji ima dosta oružja, kubura, pušaka, sablji, mlinaca za kafu, pegli na žar, starog posuđa. Tu se mogu naći i stari radio, alat, pošade, ženska crnogorska nošnja, bokeška nošnja, mape, knjige… Sve ovo čini impozantnu muzejsku kolekciju etno-materijala sakupljenog na jednom mjestu, koja u sebi nosi umjetničku, istorijsku i kulturnu vrijednost bogatog nasljeđa Boke Kotorske.

Veliko interesovanje za organizovanje turističkih manifestacija u H.Novom

0

Logo TO HNNa javni konkurs za organizovanje manifestacija od značaja za turističku promociju Herceg-Novog tokom naredne godine, koji je završen u utorak, stigla su 33 projektna predloga, saopšteno je iz Turistčke organizacije Herceg-Novi.

Prispjele projekte razmatraće Izvršni odbor Turističke organizacije i Savjet za kulturu Opštine Herceg-Novi.

Direktorka Turističke organizacije Bojana Blagojević kazala je da će tim stručnih ljudi odlučiti o tome koji predlozi zaslužuju da dobiju “zeleno svjetlo” i dobiti preporuku za podršku od Turističke organizacije.

– Kvalitet kulturnih manifestacija mora biti na visokom nivou, jer su one okosnica turističke ponude grada. Upravo je kulturni turizam bio jedan od bitnih segmenata u prezentaciji Herceg-Novog na nedavno održanom, prestižnom sajmu turizma u Londonu „World Travel Market“, koji je okupio oko 5.000 izlagača iz više od 180 država. Tamo smo se predstavili u okviru štanda Nacionalne turističke organizacije – rekla je Blagojević.

Bojana Blagojević
Bojana Blagojević

Ona naglašava da su za britansko tržište Herceg-Novi i Boka Kotorska nova i veoma atraktivna destinacija.

– Vladalo je veliko interesovanje za nautički turizam, prije svega jedrenje. Britanci su poznati i po tome što vole da uživaju u prirodi, privlače ih aktivnosti na otvorenom poput paraglajdinga i šetačkih tura. S obzirom na blizinu mora i planina, naš region veoma im je zanimljiv. Oni traže isključivo hotele visoke kategorije, što je ono čemu i Herceg-Novi teži, pa je za očekivati da na ovom emitivnom tržištu nastavi da raste interesovanje za naš grad, posebno ako se uzmu u obzir trenutne kapitalne hotelske investicije – ističe Blagojević.

Na sajmu su se predstavili i hercegnovski hoteli “Palmon bay & spa”, “Perla” i “Hungest hotel Sun Resort”. Njihovi predstavnici ostvarili su kontakte sa brojnim turoperatorima i turističkim agencijama iz Velike Britanije, kojima je posebno bila zanimljiva mogućnost povezivanja boravka u Crnoj Gori i Hrvatskoj u jedan aranžman.

Direktor prodaje hotela “Perla” i “Xanadu” Darko Aleksić kazao je da je sajam bio odlična prilika da se izlagačima kojima su Crna Gora i Herceg Novi bili nepoznati ponuda predstavi u najboljem svijetlu. On, na osnovu najava nakon sastanaka u Londonu, već očekuje bolju popunjenost smještajnih kapaciteta tokom predstojeće turističke sezone.

Anđelka Kovačić, najljubazniji službenik u lokalnoj upravi

0
Dobitnica nagrade sa članicama Etičke komisije
Dobitnica nagrade sa članicama Etičke komisije

Na Svjetski dan ljubaznosti, 13.novembar, Etička komisija za lokalne službenike i namještenike u opštini Tivat, danas je za najljubaznijeg službenika u lokalnoj upravi, ustanovama i preduzećima, proglasila Anđelku Kovačić, službenicu tivatskog Centra za kulturu. Kovačić su preko najvećeg broja glasačkih listića, građani i gosti Tivta, ocijenili kao najpristupačniju i najljubazniju osobu iz lokalne uprave u poslovnoj komunikaciji.

Etička komisija za lokalne službenike i namještenike u opštini Tivat i ove je godine organizovala je kampanju “Biramo najljubaznijeg službenika/cu” pod nazivom „Ljubaznost od mene počinje“. Učestvovali su svi službenici i namještenici u institucijama kojima je Opština Tivat osnivač – Komunalno, Vodovod, Centar za kulturu, Radio Tivat, Turistička organizacija, Opština Tivat i Sportska dvorana Župa.

Akcija je trajala od 23. juna do juče kada je komisija obišla sve institucije gdje su postavljene kutije za glasanje, konstatovala njihov sadržaj i prebrojala glasačke listiće, od kojih je važećih bilo 303.

Pobjedici u akciji “Ljubaznost od mene počinje”, Anđelki Kovačić, pripala je statua sa ugraviranim nazivom priznanja i vaučer za kupovinu u “Kući hemije”.

 

Izložba fotografija “Vrmac” Antona Markovića

0
Anton Markovic Vrmac
Anton Markovic Vrmac

Izložba fotografija Vrmac autora Antona Markovića biće otvorena u ponedjeljak 16. novembra u 20 sati u galeriji Buća u Tivtu.

Najnoviji ciklus fotografija, Marković je posvetio kulturnom pejzažu poluostrva, koji razdvaja zaliv na tivatski i kotorski dio. Na Vrmcu su tragovi i zostavštine svih civilizacija koje su pohodile ovim čudesnim prostorom, uklopljeni u subtropski ambijent funkcionalnog jedinstva, koje zahtijeva pažnju i zaštitu zajednice. Svaki kadar Markovićevih fotografija, govori o upravo o tome.

Anton Marković, fotorgafijom se bavi od 1970. godine. Do sada je izlagao na 8 samostalnih i preko 60 izložbi u zemlji i inostranstvu. Jedan je od istaknutih članova i osnivača, Foto, kino i video kluba Mladost iz Donje lastve, kraj Tivta.

Asterial želi posao rekonstrukcije Aerodroma Tivat

0
kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2
kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2

Francuski Asterial zainteresovan je za rekonstrukciju Aerodroma Tivat vrijednu 31,5 miliona eura, doznaju podgoričke Vijesti.

S obzirom na to da se radi o kompleksnom projektu, Francuzi bi za nadzor i radove vjerovatno angažovali neku od crnogorskih građevinskih kompanija.

Reference francuskle kompanije su veoma dobre, pa dobro informisani izvori procjenjuju da bi Asterial mogao da pobijedi na tenderu čiji rok ističe u maju naredne godine. Obnovu će sa 20 miliona eura kreditirati Evropska banka za obnovu i razvoj.

Opština Tivat otkupiće zemlju od Kataraca da im napravi parking

0
Uvala Przna kompleks Plavi horizont
Uvala Przna kompleks Plavi horizont

Opština Tivat namjerava da od državnog investicionog fonda Katara, „Qatari Diar“ otkupi ukupno 1.136 kvadrata zemljišta u zaleđu uvale Pržna u Krtolima, radi kompletiranja urbanističke parcele na kojoj će lokalna uprava, o trošku poreskih obveznika, graditi veliki parking.

Odluka o kupovini zemljišta ide pred odboprnike na narednoj sjendici lokalnog parlamenta koja je zakazana za 18.novembar. U materijalima se navodi da je „Qatari Diar“ pristao da mu Opština zemlju plati po cijeni od 75 eura za kvadrat. Ukupno će iz gradska kase Tivta za to biti izdvojeno 85.200 eura, plaćanje će biti obavljeno u četiri rate tokom naredne dvije godine.

Izgradnja velikog javnog prakinga na urbanističkoj parceli UP 4 predviđena je izmjenama i dopunama Urbanističkog plana „Pržna 1“ koji je već dva puta donošen po željama i potrebama „Qatari Diara“ jer se odnosi na dio uvale Pržna gdje Katarci namjeravaju da grade turističko-rezidencijalni kompkes vrijedan preko 250 miliona eura. Ta parcela formirana je od 3.236 kvadrata zemlje u državnom vlasnišvu, 779 kvadrata zemlje u vlasništvu Opštine Tivat i 1.136 kvadrata koji poripadaju „Qatari Diaru“. Vlada Crne Gore je državno zemljište u okviru ove urbanističke parcele, već 22.oktobra formalno prenijela na Opštinu Tivat koja sada treba da otkupi i dio što pripada Katarcima, kako bi na ulazu u njihov budući veliki turistički resort, izgradila veliki javni parking.

Uvala Pržna
Uvala Pržna

„Namjera Opštine Tivat je da,uz podršku „Qatari Diara“, privede namjeni planski dokumenat UP „Pržna 1“ u dijelu javnog parkinga, a ovo iz razloga što „Qatary Diar“ započinje sa pripremnim radovima radi obezbjeđenja lokacije za gradnju turističkog kompleksa u čijem sastavu se nalazi parking koji se dosad koristio kao javni. Ograđivanjem gradilišta postojeći parking više neće biti u dosadašnjoj funkciji. S toga je neophodno stvoriti uslove za izgradnju javnog parkinga u skladu sa planom–javni interes za uređenje prostora utvrđen je donošenjem planskog dokumenta.“- stoji u obraloženju odluke koja ide pred odbornike u SO Tivat naredne sedmice.

Najbolje podvodne fotografije Festivala u Marselju

0

Festival “Mondial de l’Image Sous-Marine” godišnje je takmičenje koje slavi ljepotu podmorja te ima za cilj podizanje svijesti o osebujnosti i krhkosti ovog čarobnog svijeta.

Na Festivalu sudjeluje preko 300 profesionalnih i amaterskih fotografa koji se natječu u 15 kategorija, a uz najbolje podvodne fotografije nagrađuju se i najbolji filmski i glazbeni uradak, knjiga i web stranica posvećena podmorju.

Prvo mjesto u kategoriji Portfolio (10 digitalnih fotografija) pripalo je Gregu Lecoeuru iz Francuske, drugo Španjolcu Eduardu Acevedu, dok je bronca pripala Domenicu Roscignu iz Italije.

Pogledajte pobjedničke fotografije 42. Svjetskog festivala podvodne fotografije koji se održao u francuskom Marselju od 29. oktobra do 1.novembra 2015.

Program proslave Dana opštine Kotor

0
Panorama Kotora - Photo - Zoran Nikolić, noćni snimak Kotora sa zidina
Panorama Kotora – Zoran Nikolić

U susret 21. novembru – Danu opštine Kotor iz lokalne uprave predstavljen je program proslave.

U ponedjeljak 16. novembra u palati Grgurina od 19 sati će biti priređen program pod nazivom „Reklame i oglasi između dva svjetska rata”. Dan kasnije u 18 sati u kotorskom Kulturnom centru biće otvorena izložba dječjih radova likovne škole „Art duga”, a u 19 sati u kinu „Boka” biće promovisana knjiga „Mrvu drukče” autorke profesorke Marije Jevtić.

U srijedu 18. novembra u 10 sati u sali Opštine Kotor biće organizovan prijem vjerskih velikodostojnika. U 18 sati u Gradskoj galeriji biće otvorena izložba pod nazivom”Kotorski vizuelni umjetnici”. Sat kasnije će u Crkvi Svetog Duha biti promovisana knjiga radijskih kolumni „Dva minuta Kotora” u izdanju Radio Kotora.

U četvrtak 19. novembra će na bazenu „Nikša Bućin” u 17 sati biti organizovan vaterpolo turnir najmlađih selekcija PVK „Primorac” i VA „Cattaro” , a u 19 sati u Crkvi Svetog Pavla će biti održan koncert crnogorskih klapa.

U petak 20. novembra u 10 sati u prostorijama Opštine će biti priređen prijem za najbolje učenike i studente sa područja naše opštine, a sat kasnije će u prostorijama Državnog arhiva (Trg Svetog Tripuna) biti predstavljen projekat „Virtuelni Kotor XIX vijeka”. U 12 sati će u risanskoj školi biti upriličena svečanost povodom proslave dana Osnovne škole „Veljko Drobnjaković” i dana Mjesne zajednice Risan. U 18 sati u palati Pima će biti otvorena izložba slika „Umjetnici iz Srbije u zbirci Galerije solidarnosti”, u 19 sati će u Crkvi Svetog Pavla biti promovisana knjiga „Botunade” autorke Vlaste Mandić, dok će u 20 sati koncertom Jovana Kolundžije u Crkvi Svetog Duha biti otvorena zimska koncertna sezona.

U subotu 21. novembra – na Dan opštine Kotor će u 8 sati Gradska muzika po tradiciji obići grad, a pola sata kasnije će za njihove članove biti priređen prijem u sali Opštine Kotor. U 9.30 će u istom prostoru biti prijem „Bokeljske mornarice”, a u 10 sati je polaganje vijenaca na spomenik palim borcima u Risnu. U 11.15 biće svečani raport i predaja zastave Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine, a u gradskom Parku slobode će petnaest minuta kasnije biti položeni vijenci na spomenik palim borcima. U 11. 45 će na gradskoj rivi biti dočekani učesnici „Trke mira”. U 12 sati će na Trgu od oružja biti odigrano kolo Bokeljske mornarice. Svečana sjednica Skupštine opštine Kotor biće održana u 13 sati u Kulturnom centru „Nikola Đurković”.

Panorama Kotora sanimljena sa Vrmca
Photo: Boka News

U nedjelju 22. novembra u Muzeju grada Perasta će od 18 sati biti otvorena izložba „Blago osmanskog arhiva”.

U ponedjeljak 23. novembra u 19 sati će u sali kina „Boka” biti promovisana knjiga „Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (IX vijek – 1571) autorke dr Katarine Mitrović.

U utorak 24. novembra u 20 sati u Crkvi Svetog Duha koncert će održati trio „Tarantella” koji čine violinistkinje Milena Vuković i Mirjana Jovanović te pijanista Davor Novak.

U srijedu 25. novembra u 17 sati u kotorskom Kulturnom centru biće odigrana dječja predstava „Pazi zebru gazi” koju je po motivima teksta bosansko-hercegovačkog pisca Miroljuba Mijatovića režirao Petar Pejaković. U četvrtak 26. novembra koncert profesora kotorske muzičke škole pod nazivom „Poklon gradu” biće upriličen u Crkvi Svetog Duha s početkom u 19 sati.

Promocija monografije „Barok Crne Gore” autora Gojka Čelebića biće održana u crkvi Svetog Pavla u petak 27. novembra s početkom u 19 sati, dok će veče pjesama i muzike pod nazivom „Od Kvarnera pa do lijepe Boke” biti održano u Kulturnom centru u subotu 28. novembra u 19 sati.

Program proslave Dana opštine Kotor završava se u ponedjeljak 30. novembra – u 19 sati u Kulturnom centru biće odigrana predstava „Očevi su gradili” Crnogorskog narodnog pozorišta.

Plakat programa
Plakat programa

Novosel djelimično smanjio nove poreske stope

0
Ivan Novosel
Ivan Novosel

Opšti bunt javnosti protiv nacrta nove Odluke o porezu na nepokretnosti koji je proteklih desetak dana vladao u Tivtu, rezultirao je time da gradonačelnik Ivan Novosel (DPS), pred odbornike u lokalnom parlamentu, ide sa djelimično izmijenjenim predlogom, u kome su smanjene neke prvobitno planirane nove poreske stope. To znači da će minimalno povećanje poreskih stopa umjesto 27, iznositi nešto preko 18 posto, dok maksimalni porast stopa i dalje ostaje čitavih 150 odsto.

Odluka o porezu na nepokretnosti naći će se na sjednici SO Tivat zakazanoj za 18.novembar, a u nju je nakon velikog pritiska javnosti, Novoselova administracija inkorporirala dio primjedbi i sugestija koje su joj proteklih dana upućivali građani, NVO i opozicione stranke.

Produkt tog pritiska je činjenica da je planirano uvećanje poreske stope za stanove i kuće građana redukovano sa 0,28 odsto na 0,26 posto, a uvedena je i nova kategorija sekundarnog stambenog objekta za one koji imaju prebivalište u Tivtu. Ti objekti oporezovaće se po stopi od 0,44 odsto dok za sekundarne stambene objekte građana koji nemaju prebivalište u Tivtu, ostaje provobitno planirana stopa od 0,56 posto. Smanjene su i originalno planirane poreske stope za poslovne objekte kao i proizvodne hale, kao i stopa na građevinsko zemljište koja je utvrđena na zakonom propisanih minimalnih 0,25 posto. Zanimljivo, u predlogu koji ide pred odbornike, uopšte nije navedena poreska stopa za garaže, podrume i pomoćne objekte koja je do sada bila 0,1 posto, a Novosel je prvobitno planirao da je digne na 0,25.

Iako je to bilo predmet najvećih kritika javnosti, poreska stopa za poljoprivredno, šumsko i neplodno zemljište, ipak će porasti za čak 150 odsto u odnosu na aktuelno stanje. Osim u slučaju tri najmanje atraktivne fiskalne zone od ukupno osam na koliko je podijeljeno područje Tivta, Novoselova administracija nije pokušala da snižavanjem planiranih koeficijenata zone, smanji i finansijski udar na džepove građana koji će nastati ovakvim povećanjem poreza na napokretnosti.

Značajna izmjena u odnosu na nacrt odluke, je i to što su u fikalno najskuplju, ekskluzivnu zonu, uvedena i područja Župe, Bonića, cijeli kompleks „Qatari Diara“ na Pržnoj i centralni dio budućeg turističkog grada Luštica Bay u Krtolima.

Bokeški forum: Pokažimo im zube

NVO „Bokeški forum“ juče je saopštila da se „datum donošenja sramne Odluke vezane za porez na nepokretnosti bliži“ i da ostaje aktuelno pitanje, „šta se to valja iza brda“. „Bokeški Forum“ je jasan u stavu da se pred ovakvim po građane Tivta diskrimnatorskom zakonu ne popusti. Zbog toga sve naše sugrađane i sugrađanke pozivamo da mu se složno, bez presedana suprotstavimo. Složno u odbranu našeg dostojanstva, časti i imovine koju nam niko, do naši preci nije poklonio. Najmanje oni koji bi sad da preko nje finansiraju svoje bezbrojne promašene investicije.“- saopštila je ta NVO uz napomenu da „ukoliko samo jedan Tivćanin bude prinuđen da svoju imovinu proda zbog nemogućnosti plaćanja sumanutog poreza, biće to zajednički poraz svih nas.“
„Jer i Tivta i Boke će tada biti sve manje i samo je pitanje trena kad će demografska struktura biti potpuno promjenjena. Zbog toga ovog puta bez obzira na različitosti koje su uvjek bile naše bogatstvo moramo zajednički braniti svaki posjed, svaku kuću, svaki obraz.Bokelji su mnogo puta do sad pokazali da imaju kulturu. Sad je vrijeme da pokažemo i zube.“ – saopštio je „Bokeški forum“.

Čajanka u Knjižari „So“

0
Knjižara So
Knjižara So

Svakog drugog petka po okončanju beogradskog Sajma knjiga, knjižarski tim hercegnovske Knjižare So organizuje tradicionalnu čajanku – uvijek novim sajamskim naslovima u čast.

Tradicionalna Čajanka predstavlja srećno pronađeni model knjižarskog gostoprimstva, jedno unikatno veče – kada se na 535 km od Beograda mogu da prelistaju, omirišu i kupe hvale hrijedni izdavački hitovi. Razne arome, kriške limuna, šolje sa stilizovanim ribama u mnogim toplim rukama, te razgovor o novim knjigama – povlašćeni su, rekli bismo – trenuci u kalendaru Knjižare So ali i u vansezonskom kalendaru grada Herceg Novog.

S obzirom da će nam nekoliko sedmica biti potrebno da preporučimo samo apsolutne hitove, koje nam to naslove i naslovnice, manirom za svakog po nešto – ukazuje poslovično marljivi knjižarski kažiprst…

Marsovac autora Endija Vira je bestseler i po mišljenju mnogih kritičara najbolji naučnofantastični roman u posljednje vrijeme. Mark Vatni, astronaut iz misije Ares, sticajem okolnosti ostao je na Marsu, a posada njegovog broda ubijeđena je da je Mark skončao na Crvenoj planeti. Međutim, Vatni je odlučio da se ne preda. Iako mu se život pretvorio u noćnu moru on počinje da vodi dnevnik. O popularnosti ove knjige govori i činjenica da je slavni Ridli Skot odlučio da je ekranizuje, sa Metom Dejmondom u glavnoj ulozi. Izdavač knjige o svemirskom Robinzonu Krusou je Evro Đunti.

Sedam vrsta pečuraka je roman u kojem autor Džang Vej na satiričan način iznosi na vidjelo zloupotrebu jezika maoističke epohe. Šuma na obali rijeke Lućing obiluje pečurkama koje pomažu mjesnom stanovništvu da preživi teške revolucionarne godine. Međutim, neke od njih mogu da izazovu halucinacije, a one najotrovnije u rukama zlonamjernika postaju smrtonosno oružje. Kao vrsni poznavalac pečuraka, nepismeni Stari Ding pretače svoje opservacije o gljivama u životnu filozofiju. Izdavač je Geopoetika.

Majkl Kaningem, jedan od vodećih savremenih pisaca, napisao je u knjizi Divlji labud jedanaest izuzetnih životnih priča koje polaze od najvažnijih bajki evropske i američke civilizacije. Snažno, pronicljivo i otrežnjujuće, Kaningem opisuje današnje vrijeme u kome se čovjek, na prvi pogled, sasvim odvojio od mitskih situacija. Izdavač je Arhipelag.

Bilo je to ovako
Bilo je to ovako

Poslije 15 godina ćutanja u izgnanstvu Mira Marković u knjizi Bilo je to ovako nudi javnosti do sada nepoznatu priču, ispunjavajući tako posljednju želju svog muža Slobodana Miloševića. Pišući o najtežim srpskim godinama ona se dotiče porodice, predaka, tragedije svoje majke Vere, zaljubljivanju u Slobodana, velikog uspona i velikog pada. Ova jedinstvena memoarska knjiga neće ostaviti ravnodušnim ni one koji su Markovićevu voljeli ni one koji su je mrzjeli. Knjigu su izdale Novosti.

Privatni svet osmanskih žena Godfrija Gudvina knjiga je koja osvjetljava najmanje istraživanu oblast duge vladavine Osmanlija – život žena. Krećući se od naseljavanja u Anadoliji, sve do gradskog života u 19. vijeku, autor vješto pokriva najrazličitije aspekte života; od raspodjele poslova među članovima porodice, preko tajnih sastanaka ljubavnika do čuvenih harema. Služeći se pismima, slikama, putopisima, Gudvin rekonstruiše uloge pripadnica svih slojeva i najrazličitijiih sudbina – i onih koje su imale sluškinje i onih koje su zarobljavane. Izdavač je Geopoetika.

Privatni svet osmanskih žena
Privatni svet osmanskih žena

Spomenar mog detinjstva autora Simeona Marinkovića ilustrovana je knjiga koja će omogućiti svim roditeljima da sačuvaju od zaborava mnoge dragocjene trenutke – od rođenja djeteta pa sve do kraja osnovne škole. Sigurano je da će Spomenar jednog dana biti uspomena od neprocjenjivog značaja svima u porodici. Izdavač je Kreatuvni centar.

Učimo koliko je sati poučna je knjiga za djecu u kojoj časovničar Čole pomaže najmlađima da nauče kako se mjeri vrijeme. Radoznali dječak Joca saznaje od Čoleta iz kojih djelova se sastoji časovnik. Čole ga podstiče da lako razaznaje malu kazaljku koja pokazuje sate od velike koja pokazuje minute. Uz Jocu, Čoleta i prigodne vježbice koje se nalaze na kraju knjige najmlađi će brzo i lako naučiti da mjere vrijeme. Izdavač je Pčelica.

Čitaoce u Knjižari So očekuje mnogo više probranih sajamskih noviteta najpoznatih izdavačkih kuća.

Budite zato dio čarolije, dođite na 11. tradicionalnu post-sajamsku Čajanku, u Knjižari So, na glavnom gradskom trgu, sutra petak 13. novembra od 18.sati.

Knjižara So
Knjižara So