Gajeta ˝Mala Matulića˝ otputovala u Francusku

0
Gajeta Mala Matulica
Gajeta Mala Matulica

Nakon višemjesečnih priprema, pašmanska gajeta „Mala Matulića” u srijedu poslijepodne krenula je na svoje najdulje putovanje. U francusku pokrajinu Bretanju, gdje će od 11. do 17. maja sudjelovati na festivalu Tjedan zaljeva Morbihan i uz „Crialeis”, brodicu otoka Ile aux Moines, predvoditi veliku paradu brodova.

Krsto Matulić, vlasnik broda i kapetan posade, u kojoj će jedriti Max Juričić, Vinko Pašalić i Gordan Borčilo, osobno je u Murteru nadzirao vađenje gajete iz mora i utovar u šleper kojim je u Morbihan krenula i betinska gajeta „Kurnatarica” Udruge Latinsko idro. Hrvatsku pomorsku baštinu u Francuskoj će još predstavljati „Condura Croatica” Sveučiliša u Zadru, gajetica „Salvia” iz Murtera, „Neretvanska trupica” iz Metkovića, leut „Slobodna Dalmacija” splitske Udruge Cronaves, leut „Tomislav” iz Korčule, leut „Borac” iz Splita, batana „Brioni” iz Fažane te leut „Tolitar” i gajeta „Patriot” iz Vrboske na Hvaru.

Prema riječima Plamenka Bavčevića iz Udruge Cronaves, koja je, uz Hrvatsku turističku zajednicu, glavni organizator predstavljanja hrvatske maritimne baštine na najvećem europskom festivalu mora i pomorstva, na Tjednu zaljeva Morbihan okupljaju se brodovi svih veličina, namjena i specifičnih tradicija: brodovi na vesla, stari ribarski brodovi s jedrima, stari motorni brodovi, tradicionalni jedrenjaci s više jarbola, klasične i suvremene jahte, poput Kaskelota, jedrenjaka sagrađenog 1948. u Danskoj, koji se često koristio u filmskoj industriji i bio jedan je od najpopularnijih trgovačkih brodova 20. stoljeća.

– Većinom su to brodovi porijeklom iz francusko-atlantskog priobalnog pojasa (mora i jezera), ali na proteklim festivalima bilo je sve više brodova iz britanskih luka, sa Sjevernog mora, iz skandinavskih zemalja i Mediterana. Prije dvije godine sudjelovalo je deset nacija i oko 5.000 mornara, uglavnom amatera, zaljubljenika u more koji na festival dolaze zbog vlastitog zadovoljstva, zbog druženja, novih poznanstava, razmjene iskustava istinskih pomorskih tradicija te plovidbe u prekrasnom Zaljevu Morbihan. Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, ove će godine biti „specijalni počasni gost” i zapravo će cijeli festival biti u znaku naše višestoljetne pomorske tradicije, a na rivi u gradu Vannesu bit će postavljeno Hrvatsko maritimno selo u kojemu ćemo se svakodnevno predstavljati različitim kulturno-zabavnim programima i događanjima, najavljuje Bavčević.

A jedan od najvažnijih događaja bit će potpisivanje Povelje prijateljstva između Općine Pašman i Ile aux Moinesa, najvećeg otoka u Zaljevu Morbihan, kojemu će prisustvovati i veleposlanik RH u Francuskoj dr. Ivo Goldstein. Kako ocjenjuje pašmanski načelnik Andro Magić, bit će to dosad najveća inozemna promocija otoka Pašmana.

Foto: Andrina Luić

TO Tivat na sajmu „Skopje Travel Market”

0
Sajam Skopje
Sajam Skopje

Turistička organizacija Tivta sa lokalnim turističkim organizacijama Ulcinja, Bara, I Budve, predstavila je svoju turističku ponudu na 5. Međunarodnom sajmu turizma – „Skopje Travel Market”, koji se održava od 7. do 9.maja.

Na sajmu se predstavilo oko 48 izlagača iz 10  zemalja. Sajam je.otvorio Kristijan Džambazovski, direktor agencije za promociju turizma i Nikola Bakracevski- gradonačelnik Ohrida.

Prvog dana sajma štand TO Tivta posjetio je ambasador Crne Gore u Skoplju, Predrag Mitrović sa svojom delegacijom iz Crne Gore, predstavnicima NTO koji borave u Skopju zbog potpisivanja protokola o saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Makedonije. Ambasador Mitrović je saopštio da je na sastanku koji je održan u Vladi Makedonije sklopljen dogovor sa Montenegroairlines-om o uvodjenju čarter leta za Crnu Goru.

Sajam Skopje
Sajam Skopje

Brojnim posjetiocima sajma je podijeljen reklamno propagandni materijal TO Tivta, katalog “Od elite do elite”, brošura „Tivat na dlanu“ ,katalog hotelskog i privatnog smještaja, cijenovnici smještaja, mape grada, posteri, razglednice i predstavljen bogat program za ljeto 2015.

Prezentovana je i kompletna turistička ponuda cijele Crne Gore za koju su posjetioci pokazali veliko interesovanje.

„ Trofej Dana nezavisnosti“ na Škurdi

0

trofej-clanak-2013

U cilju popularizacije rafting sporta, zdravih načina života i rekreacije, promocije zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara države Crne Gore i ove godine održaće se šesto po redu revijalno, amatersko rafting takmičenje „Trofej Dana nezavisnosti“ , u četvrtak, 21.maja u Kotoru, u organizaciji sportskog rafting kluba „Soko“, a pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Opštine Kotor, na rijeci Škurdi ispod zidina Starog grada.

Takmičenje će se održati u disciplinama sprint i H2H (head-to-head), u kategoriji R6 (šestočlana posada), po pravilima međunarodne rafting federacije IRF. Na osnovu rezultata sprinta formiraće se parovi za H2H, koji će se metodom eliminacije (jedan na jedan) boriti za prolaz u finale.

Za sve učesnike obezbijeđene su majice, lunch paketi i prevoz na relaciji Podgorica-Kotor-Podgorica. Kotizacija po ekipi je 80€. Za ekipe koje se prijave do petka 15.maja, rafting klub Soko obezbijediće mogućnost reklamiranja na čamcima (logo ekipe) za vrijeme trke. Prijavljivanje ekipa moguće je izvršiti putem e-maila: raft-soko@t-com.me ili filipmarkovic@live.ac.me, ili na br. telefona 069895828.

Bog u Boci nova knjiga Nikole Malovića

0
Nikola Malović
Nikola Malović

Juče je na 10. podgoričkom Sajmu knjiga predstavljena nova knjiga Nikole Malovića Bog u Boci. Prije negoli učinimo jednokratni izuzetak i u Preporukama za čitanje predstavimo ovoga puta tek jedan naslov, kažimo kako je danas objavljeno da je Malović – dvadesetak dana nakon nagrade „Borisav Stanković“ postao laureat još jedne, nagrade „Pečat vremena“ koju dodjeljuje nedeljnik „Pečat“. Nagrađen je roman Jedro nade kao najbolje prozno ostvarenje u 2014. godini. Novčani dio „Pečata vremena“ najveći je poslije NIN-ove nagrade i iznosi 500.000 dinara. Dodjela priznanja biće u utorak, na Vasiljevdan, u Zvezdara teatru u Beogradu.

Preporuka za Boga u Boci

Igra riječima u naslovu kazuje da je Bog zapravo u Boki. U najljepšem zalivu na svijetu odvija se radnja dvije novele u dramskoj formi, pri čemu je prva uslovno rečeno katolička, a druga pravoslavna.

Peraški goblen priča je o ženi koja je duže od Penelope čekala svog muža nautika. Jacinta Miović Kunić dovršila je 1828. čuveni goblen: kosu Gospe i anđela dovršila je vlastitom sijedom kosom, bez djece, slijepa na kraju, a da pomorca nije dočekala. To je okvir u koji se htio da umetne vrag. Peraški goblen je priča i o tome kako je iz povlašćene geografije nemoguće otići zauvijek.[quote_box_right]Maloviću laureat još jedne, nagrade „Pečat vremena“[/quote_box_right]

U noveli Trojica, pisanoj na osnovu istinitih životnih drama, Malović pred čitalačkim okom razvija serijal tragedija, intenzitetom sasvim nalik antičkim. Radnja prati usud poluostrvske porodice Kostić, od 1825. kada su se rodile prve bokeljske muške trojke, do 1890. kada su svi iz svešteničke porodice pokojni, sem najstarijeg, bludnog sina – koji igrom sudbine postaje risanski paroh sa sjedištem u Perastu. Prethodno se oženio udovicom svog mlađeg brata, jednog od trojice, koja umire, baš kao i jedini njihov nasljednik. Istorijska priča tiče se porodice o. Filipa Kostića, desne ruke vladike Petra I, ne samo u borbi protiv Napoleonovih Francuza, nego i u vezi s obnovom obližnjeg Prevlačkog manastira, nekadašnjeg sjedišta prve Zetske episkopije, koju je osnovao Sveti Sava, lično.

Mnoge tajne krije Boka Kotorska.

Nikola Malović
Nikola Malović

Okusivši so u tekstovima Nikole Malovića, domaća javnost tek postaje svjesna koliko je sve vrijeme s razlogom bila žedna Mediterana.

S novim preporukama za čitanje, budite uz mjesta od dobrog ukusa i za 7 dana. Pozdrav od Svijeta kulture i Knjižare So.

Putuju za Moskvu i prikupljaju materijal za muzej

0
Perkovic sa istorijskim pecatima SSRN Tivta
Perkovic sa istorijskim pecatima SSRN Tivta

Za razliku od crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića i većine njegovih kolega iz država sa prostora bivše Jugoslavije, zvanični predstavnik NVO „Generalni konzulat SFRJ“ iz Tivta, prisustvovaće velikoj vojnoj paradi koja se 9.maja u Moskvci priređuje povodom 70-te godišnjice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

„Imajući u vidu da su jedino Savez Socijalističkih Sovjetskih Republika i Jugoslavija prije 70 godina pobijedili fašizam, a da su ostali Saveznici – SAD, Velika Britanija i Francuska samo pobijedili Njemačku i Italiju, logično je da kao baštinici slobodarskih tradicija antifašističke borbe svih naroda Jugsoslavije u Drugom svjetskom ratu, budemo na proslavi u Moskvi. Ironija sudbine je u ešalonu zemalja-pobjednica i na svečanoj bini u Moskvi, neće biti niko od čelnika bivih jugoslovenskih republika i autonomnih pokrajina, osim nekadašnjeg četničkog vojvode – valjda je on tu kao grobar poraženih snaga.“- kazao je tim povodom generalni konzul SFRJ u Tivtu Marko Perković, aludirajući na činjenicu da će od lidera zemalaj reghiona, proslavi u glavnom gradu Rusije prisustvovati damo predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Perković je kazao da predstavnici „Generalnog konzulata SFRJ“ u Rusiju idu na poziv svojih dugogodiŠnjih partnea i saveznika – članova Društva prijatelja SSSR i Crvene Armije iz čuvenog komunističkog „zabranjenog grada“ Himki kod Moskve, na čelu sa predsjednikom Grigorijem Stepanovićem Karapatom. Predstavnik tivatske NVO nosiće veliku jugoslovensku trobojku sa petokrakom u na paradi kojom će 9.maja na Crvenom trgu pod zidinama Kremlja, biti obilježena 70-ta godišnjica pobjede saveznika u Drugom svjetskom ratu.

Marko Perković
Marko Perković

Perković je dodao i da aktivisti tivatske NVO marljivo nastavljaju posao prikupljanja materijala i rahivske građe za budući Muzej revolucionarnog i radničkog pokreta u Tivtu. Tako je poslednji predsjednik nekadašnjeg Socijalističkog saveza radnog naroda Tivta Miroslav Marušić, Perkoviću ovih dana svečano uručio dio dokumetacije kao i zvanične pečate nekadašnjeg SSRN-a, najmasovnije društveno-političke organizacije koja je do 1990 djelovala u SFRJ i bila glavni instrument iskazivanja demokratske volje naroda i samoupravljanja.

Jadrolinija – Ovog ljeta bez linije Rijeka – Dubrovnik

0
Jadrolinija
Jadrolinija

Jadrolinijina dužobalna brodska linija na relaciji Rijeka – Dubrovnik već dulje vrijeme predstavlja teret toj državnoj kompaniji zbog relativnog malog broja putnika, no početkom ove godine objavili su kako se linija ipak ne ukida, već kako će umjesto legendarnog broda Liburnija na toj relaciji ploviti katamaran.

Time bi se put s čak približno 24 sata prepolovio na 12 sati plovidbe, pa se vjeruje kako bi se i više putnika odlučilo na tu opciju putovanja.

No, kako javlja Novi list, to će se možda realizirati tek nešto kasnije, ovog ljeta linija Rijeka – Dubrovnik prema svemu sudeći neće postojati.

“Još uvijek postoji mala šansa za kupnju broda za ovu sezonu, ali je gotovo izvjesno kako od toga neće biti ništa i ne očekujemo da ćemo ovog ljeta biti u mogućnosti održavati dužobalnu liniju. Razmatrali smo različite modele. Nažalost, nije financijski realno ići na gradnju novog broda. Bili smo aktivni na tržištu, pokušavali kupiti brod i na njemu sagraditi jedan novi poslovni model s brzim brodom, isključivo putničkim ili s palubom za ukrcaj vozila. Problem se ispostavio jer je opcija postojala za brod koji prevozi automobile, ne i autobuse, a tu bismo izgubili jedan dio potencijalnih putnika iz srednje Europe, prvenstveno Austrije i Njemačke. Gledali smo i veće brodove, ali to je i veći trošak”, rekao je u razgovoru za Novi list predsjednik uprave Jadrolinije Alan Klanac.

Podsjetimo, prema najavama s početka godine, plan je bio da bi novi katamaran trebao pristati u više hrvatskih luka na putu do Dubrovnika i natrag. U tom su se kontekstu spominjali Rab, Zadar, Korčula, Hvar, Brač i još neke druge luke. Novi katamaran koji se planirao nabaviti trebao je biti kapaciteta oko 400 putnika, a čak je i postojala mogućnost da nakon Dubrovnika nastavi plovidbu sve do Budve ili nekog drugog odredišta u susjednoj Crnoj Gori, no od tog kompletnog plana se očito odustalo.

Izložba umjetnica iz Dubrovnika

0
Galerija Kotor
Galerija Kotor

Izložba slika i grafika akademskih umjetnica iz Dubrovnika biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor, 7.maja, četvrtak u 20 sati.

Izložba predstavlja nastavak likovne saradnje Kotora i Dubrovnika a biće izloženo 23 rada dubrovačkih umjetnica.

Na otvaranju izložbe će govoriti Katja Bakja, istoričarka umjetnosti iz Dubrovnika i Tatjana Kriještorac, istoričarka umjetnosti iz Kotora. U muzičkom dijelu programa nastupiti će Đurđa Petrović Poljak.

ZDF – “Krstarenje ka sreći”

0
Dining-Room-Terrace-Regent-Porto
Regent-Porto

Ekipa njemačke državne televizije Zweites Deutches Frensehen (ZDF) koja će tokom mjeseca maja snimati 90-minutnu emisiju o Crnoj Gori, doputovala je u našu zemlju, a domaćin im je ultraluksuzni tivatski hotel “Regent Porto Montenegro”.

Kreuzfahrt ins Glück („Krstarenje ka sreći“) je program ZDF televizije koji preko 30 godina donosi nove i egzotične destinacije u domove svojih gledalaca, zajedno sa svojim prethodnikom Das Traumschif („Brod snova“).Tokom proteklih 30 godina snimanja, Brod snova“ i „Krstarenje ka sreći“ obišli su skoro 100 različitih egzotičnih destinacija poput Novog Zelanda, Barselone, Dubaija, Meksika, Galapagosa, Havaja, Hong Konga, Brazila, Las Vegasa i mnogih drugih. Ovaj serijal pomno prati preko čak 10 miliona ljudi u Njemačkoj svake praznične sezone jer se serijal emituje izmedju 26. decembra i 1. januara svake godine. S obzirom da se program emituje i u Austriji i Švajcarskoj, kao i u drugim zemljama svijeta putem satelita, broj obožavalaca ovog serijala sa dugim stažom je mnogo veći od pomenutog.

Polyphon, producentska ekipa serijala „Krstarenje ka sreći“, na čelu sa Wolfgang-om Rademann-om koji važi za jednog od najuspješnijih producenata u Evropi, je prepoznala Crnu Goru kao novu destinaciju vrijednu pažnje. Koliko je ovaj program uspješan i gledan govore i podaci po kojima je svaka destinacija prikazana u ovom programu zabilježila značajan porast broja gostiju sa njemačkog govornog područja.

„Radujemo se da je jedna renomirana producentska kuća, koja svoje programe plasira na njemačkoj televiziji, sa gledanošću od preko 10 miliona, odlučila da svojoj svom auditorijumu predstavi baš Crnu Goru. Nadam se da ovo predstavlja odličan nastavak saradnje sa gostima iz Njemačke koje želimo podsjetiti na ovaj biser Mediterana.” – rekao je tim povodom Michael Posch, generalni menadžer hotela “Regent Porto Montenegro”.

Bitan dio serijala o Crnoj Gori biće sniman u tom hotelu i samoj marini za mega i super jahte Porto Montenegro. Posch je istakao da je tim “Regent” hotela “i više nego počastvovan da je nakon svega osam mjeseci od početka svog rada prepoznat kao mjesto za snimanje priče o Crnoj Gori.”

„Krstarenje ka sreći“ je priča o dva para koji se vjenčaju na “Brodu snova”, preuzetom iz istoimene serije koja je prethodila ovoj priči, koji nakon vjenčanja, u pratnji osoba koje su bile zadužene za planiranje njihovog vjenčanja, odlaze na medeni mjesec. Od tog trenutka priča se nastavlja na njihovoj izabranoj destinaciji. Ovoga puta, tokom svog medenog mjeseca, ovi parovi će se upoznati sa ljepotama zemlje i tim putem predstaviti Crnu Goru kao destinaciju koja se mora posjetiti.

„Ljepota Crne Gore i gostoljubivost njenog naroda me je impresionirala i znao sam da će upravo ova zemlja biti jedna od destinacija koje ćemo predstaviti u serijalu Krstarenje ka sreći“- izjavio je producent Wolfgang Radomann povodom početka snimanja serijala o Crnoj Gori.

 

 

 

U Kotoru danas četri kruzera

0
RIVIERA
RIVIERA

Na sidristima Luke Kotor danas su brodovi Mein Schiff 3 i Wind Surf, Riviera, te brod Harmony G na vezu. Ukupan broj putnika na ovim brodovima iznosi oko 4000.

Prvi put ove sezone luku Kotor je posjetio brod Riviera, dužine je 239.3 m, BRT je 66172 t, plovi pod zastavom Marsalskih ostrva i na njemu je 1225 putnika i 767 clanova posade.

Brtod nakon Kotora ispovljava za Zadar.

Brodovi kompanije Oceania Cruises sister ships Marina i Riviera su najljepsi, najelegantniji i sofisticifani bordovi koji su debitovali u posljednjih 50 godina. Dizajnerski dodiri su svugdje, od fantasticnog Lalique stepenista i apartmana dizajniranih u Ralph Lauren Home. Vise od svega Marina i Riviera personifikuju iskustvo Oceania Cruises.

Udoban brod srednje velicine, Marina i Riviera zadrzavaju toplinu i sarm njihovih prethodnika brodova Regatta, Insignia i Nautica. Lezeran stil Country kluba I nivo personalizovanog servisa ostane isti, nude jos veci izbor I neke nove sadrzaje.

Kao prvi brod dizajniran za ljubitelje dobre hrane na brodu se nudi veliki broj restorana, od kojih je šest otvorenog tipa. Le Reserve od Wine Spectator nudi veliki izbor vina I odgovarajucih jela. Novi Bon Appetit Culinary Center je jedina kulinarska skola na moru. Takodje veliki broj umjetnika na brodu drze casove u Artists Loft-u. Za ljubitelje kafe tu je Baristas Coffee Bar. Smjestaj u svim kabinama je izuzetno prostran.

Riviera-brod
Riviera-brod

Kotorska Gimnazija 150 godina postojanja

0

„Stopedesetogodišnje postojanje kotorske gimnazije potvrđuje vizionarske poglede ljudi čije su duhovne oči spoznale istinu da se samo znanjem, radom i posvećenošću drugima može potvrditi lični identitet i biti dio svijeta“ – kaže se u sopštenju iz Gimnazije.

Povodom 150 godina postojanja Gimnazije od danas, 7. maja do 6. juna biće organizovani brojni kulturno zabavni događaji kaže se u zvaničnom saopštenju ove srednjoškolske ustanove.

Ovom značajnom jubileju pridružila se i Pošta Crne Gore koja je štampala marku sa motivima grada Kotora.

Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u saradnji sa Gimnazijom i OJU “Muzeji” organizuje promociju publikacije “Dva pjesnika i slika” autorke mr Milijane Simonović koja će za učenike i profesore biti održana danas s početkom u 12 sati u amfiteatru Gimnazije, a za građanstvo istog dana s početkom u 19 u Galeriji solidarnosti. Na promociji će pored autorke govoriti dr Bojan Jović, direktor Instituta za književnost i umjetnost Beograd, a moderatorka će biti bibliotekarka Jasmina Bajo.Događaj je organizovan povodom 150 godina Gimnazije u Kotoru.

U zgradi Gimnazije biće održane debate s temom aktuelnog događaja, organizovano sportsko takmičenje, predstavljanje preduzetničkog kluba škole, predavanje o istorijatu škole, muzičko – poetsko veče na stranim jezicima, gostovanje bivših učenika koji su danas uspješni kulturni i javni radnici, potom izložba učeničkih radova Na tragu Petra Lubarde. Ovogodišnji školski list Eho 4 uručiće se kao jedan od poklona zvanicama na dan centralne proslave.

Završna svečanost biće održana 6. juna 2015. godine u sali Kulturnog centra Kotor. Zvanice će prisustvovati izvođenju omnibusa – predstave „Nismo tu za jedan dan“ rađene po motivima tri pripovijesti Stefana Mitrova Ljubiše.

Pozivamo sve nekadašnje učenike i profesore, sve prijatelje Gimnazije u Kotoru, da nam se pridruže u obilježavanju ove značajne godišnjice, najstarije gimnazije u Crnoj Gori, čiji rad i dalje počiva na svijesti o vrijednosti tradicije i otvorenosti ka novim saznanjima” – kaže se u saopštenju.

U saopštenju Gimnazije opisane su istorijske okolnosti u kojima je ova obrazovna ustanova osnovana.

Stara-gimnazija-Benovo
Stara-gimnazija-Benovo

„Stopedesetogodišnje postojanje Gimnazije potvrđuje vizionarske poglede ljudi čije su duhovne oči spoznale istinu da se samo znanjem, radom i posvećenošću drugima može potvrditi lični identitet i biti dio svijeta.

Posebnim zauzimanjem Stefana Mitrova Ljubiše u Carevinskom vijeću u Beču, 1865. godine započela je sa radom škola koja je godinama nosila njegovo ime. Njegova misao, zapisana u jednoj od pripovijesti – da nismo tu za jedan dan, obistinila se. Kotor je, uz Dubrovnik i Zadar, postao grad koji danas ima jednu od najstarijih gimnazija na prostoru nekadašnje zajedničke države. Postao je centar učenosti i sredina iz koje su potekli znameniti ljudi iz svijeta nauke i umjetnosti.

Marka-150g Gimn u Kotoru
Marka-150g Gimn u Kotoru

Gradska javna škola u Kotoru postoji od 1326. godine mada je, gledano po izvjesnim okolnostima i nekim činjenicama iz drugih izvora, osnovana 1285. godine. Od tridesetih godina XV vijeka radi Gramatikalna škola – prava srednja škola koja odgovara današnjoj gimnaziji. U XVI vijeku je prerasla u višu srednju školu, u vrstu liceja svoga vremena što odgovara višoj gimnaziji. Tokom XVII i XVIII vijeka je radila više kao niža srednja škola. Ugasila se poslije pet vijekova rada zajedno sa padom Mletačke republike 1797. godine. Od 1811. do 1814. godine za vrijeme francuske vladavine radi niža gimnazija. Formiranje gimnazije kakva je ona danas započeto je u doba austrijske vlasti u Boki. Carskom odlukom od 14. avgusta 1864. godine odobreno je osnivanje niže realne gimnazije u Kotoru za što je imao najviše zasluga Stefan Mitrov Ljubiša, poslanik Boke u Carevinskom vijeću u Beču koji je izdejstvovao da se nastava izvodi na narodnom jeziku. Ljubišine zasluge su tim veće ako se ima u vidu da se do tada u svim osnovnim i srednjim školama u Boki i Dalmaciji nastava izvodila na italijanskom jeziku.

Svečano otvaranje obavljeno je 7.januara 1865. godine. Redovan rad počeo je 8.januara sa 15 učenika upisanih u prvi razred.Iako su se mijenjala zdanja u kojima je sticana učenost i nazivi škole, do danas, kotorska Gimnazija ostaje prepoznatljiva po onima koji su u njoj prenosili svoja znanja i iskustva, i mladim ljudima koji su odlazeći, odnosili neotuđivo bogatstvo. Od mastionice i pera do računara i elektonskih dnevnika, koji su dio svakodnevice današnjih profesora ove škole, pređen je vjekovni put, ali je suština ostala ista – posvećenost knjizi, nauci i vaspitanju mladih ljudi.