Povratak tivatske delegacuje iz Šangaja – sarađivaće u turizmu, privredi i kulturi

0
Ppstinska dlegacija

Delegacija Opštine Tivat doputovala je u srijedu poslijepodne iz devetodnevne zvanične posjete Šangaju i tamošnjem distriktu Điading.

Ova je posjeta rezultat bratimljenja Tivta i Điadinga, ali i želje lokalne uprave da se saradnja sa bogatim šangajskim distriktom ostvari u oblastima privrede, kulture i turizma.

„Upravo zbog toga, posjeta je otpočela nizom sastanaka sa čelnim ljudima Điadinga: zamjenicom gradonačelnika Lu Zufang, sekretarom Komunističke partije Kine u Điadingu Ma Čunleijem, ali i sa čelnim ljudima iz oblasti ekonomije, privrede, turizma. Domaćini su se pobrinuli da Tivćani vide brojne znamenitosti grada i okoline, pa su se na gustoj agendi našli i obilazak Konfučijevog hrama, posjeta Han Tianheng umjetničkom muzeju, posjeta „automobilskom gradu“, obilazak plantaža zelenog čaja, boravak u obližnjim gradovima Hang Džo (Hangzhou) i Su Džo (Suzhou), obilazak tradicionalnih kineskih bašti koje se nalaze pod zaštitom UNESCO-a…“- kazala je danas portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović.

„Imam samo riječi zahvalnosti za domaćine iz Điadinga koji su nas toplo dočekali i ugostili i koji su organizovali niz sastanaka sa institucijama i pojedincima koji su ključni za ostvarivanje neke buduće saradnje. Naša je procjena da bi se trebalo usmjeriti na turizam, privredu i kulturu. Nadam se da ćemo u narednom periodu imati priliku vidjeti neke konkretne rezultate ove posjete, a sigurno je da ćemo mi učiniti ono što možemo da bi ta saradnja zaživjela i donijela jednu novu vrijednost građanima Tivta.“- rekla je o višednevnoj posjeti Kini predsjednica Opštine Tivat  dr Snežana Matijević.

delegacija-opstine-sa-domacinom
delegacija-opstine-sa-domacinom

Pored gradonačelnice,tivatsku delegaciju u Šangaju činili su i potpredsjednik Opštine Dejan Maslovar, sekretar Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Petar Vujović, šefica Kabineta predsjednice Opštine Dijana Čolaković, savjetnica gradonačelnice za odnose sa javnošću Branka Čelanović i umjetnički direktor Centra za kulturu Tivat Dragan Laković.

U Šangaju su osim predstavnika izvršne vlasti, boravili i srednjoškolci – 6 učenika tivatskog Srednjoškolskog centra „Mladost“, sa direktoricom škole Jovankom Vujačić i profesoricom Tamarom Božinović. Bila je ovo posjeta u sklopu projekta razmjene đaka, pa su tivatski đaci boravili u tamošnjem školskom kampusu i u porodicama kineskih vršnjaka koji su početkom oktobra boravili u Tivtu.

15. Maslinijada održaće se u Starom Baru 26. i 27. novembra

0
Maslinijada
Maslinijada

NVO Maslinijada Stari Bar je otpočela pripreme za organizaciju 15. jubilarne manifestacije, koja se planira za 26. i 27. novembar.

NVO Maslinijada poziva zainteresovane maslinare da se prijave za dobijanje štandova za ovogodišnju manifestaciju. Pozivaju se i ostali izlagači iz opštine Bar (vinari, proizvođači suvenira…) da se prijave za dodjelu mjesta na brojeve telefona 069/667-315 i 069/037-196 do 18. novembra.

 

Maslinijada Bar 2015. - foto Anto Baković
Maslinijada Bar 2015. – foto Anto Baković

Izvlačenje brojeva za određivanje mjesta za maslinare obaviće se u prostorijama Udruženja maslinara 18. novembra u 11 časova. Zbog nerodne godine biće dodjeljivane samo nagrade za najbolje održane maslinjake, najbolje mlade zasade i najljepše uređenje izlagačke štandove.

Prioritet za izglaganje na Maslinijadi ove godine imaće vlasnici maslinjaka koji posjeduju minimum 100 stabala.

Generalni sponzor Maslinijade je Opština Bar, a manifestaciju tradicionalno podržavaju TO Bar, JP Komunalne djelatnosti i Kulturni centar, a medijski sponzor je Radio Bar.

Promotivni izleti na Vrmac i Orjen, obilazak BETSA staza

0
Vrmac staze - Vjeverice
Vrmac staze – Vjeverice

U cilju promocije BETSA pješačkih staza urađenih u okviru IPA prekograničnog projekta “Posmatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu (BETSA)” finansiranog od strane Evropske unije, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Opština Tivat i Eko Boka uz podršku planinarskog kluba “Subra” i Agencije za razvoj i zaštitu Orjena organizuju izlete na Orjen, Vrmac i tivatska Solila za sve zainteresovane građane.

Izlet na Orjenu će biti organizovan u subotu 12.novembra gdje će učesnici imati priliku da se upoznaju sa prirodnim i kulturnim vrijednostima područja planine Orjen, ali i da uživaju u bojama jeseni kojima je Orjen prekriven.

Izlet na Vrmcu biti organizovan u nedelju 13.novembra a osim upoznavanja sa prirodnim i kulturnim vrijednostima područja Vrmca, učesnici će moći uživati u  isprobavanju delikatesa od kestena (kostanja) na Kostanjadi u Donjem Stolivu koja će biti održana tog dana, kao i u posmatranju ptica i čarobnim bojama zalaska sunca na tivatskim Solilima.

Vrmac staze - Vjeverice
Vrmac staze – Vjeverice

Polazak za oba događaja je planiran u 6.30 sati sa trga Republike u Podgorici (u subotu 12.11 za izlet na Orjenu, u nedelju 13.11 za izlet na Vrmcu).

Zainteresovani zbog ograničenog broja mjesta trebaju prijaviti svoje učešće putem maila marija.stanisic@czip.me ili telefona 020 272 051 najkasnije do petka, 11.noivembra do 16 sati kako bi se formirala konačna lista polaznika.

Boka Kotorska -Pješačka staza Ubli - Risan Photo Željko Starčević
Boka Kotorska -Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

Molimo da sve zainteresovane da u prijavi navedu kontakt telefon kao i događaj za kojeg se prijavljuju. Učesnici mogu učestvovati na oba događaja, ukoliko žele, ali je to potrebno navesti u prijavi, poručuju organizatori.

Novi trend među turistima – mikroavanture

0
Put Crkvice - Ledenice
Put Crkvice – Ledenice Photo Ž.Staračević – Orjen

Sve više evropskih turista željno je mikro-pustolovina – to bi bile aktivnosti niskog rizika, za koje je dovoljan minimum prethodnog iskustva, a poželjno je da budu u doticaju sa zdravim lifestyleom, tako su barem rekli na londonskom turističkom sajmu World travel Market.

U mikroavanture bi spadalo spavanje pod vedrim nebom, malo zahtjevnija vožnja biciklom ili pješačka tura, intenzivnije upoznavanje prirode, ljudi i mjesta u koje se putuje.

Mikroavantura, recimo, može biti i uključivanje u redovne aktivnosti zajednice u kojoj se namjernik našao.

Spomenuli su i “bleisure” – poslovne ljude koji nakon završetka poslovnog dijela putovanja ostanu još dan-dva da uživaju, a pojavio se i “roamie” – turist koji želi živjeti onako kako žive oni koje je posjetio.

“Vjera iznenada”

0
Centar za kulturu Kotor
Centar za kulturu Kotor

“Vjera iznenada” – naziv je predstave pozorišne družine “Kolarin” iz Dubrovnika koja će biti odigrana u petak s početkom u 20 sati u dvorani Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Predstavu je režirao Paolo Tišljarić, a igraju Jelica Čučević, Ante Tonći Đurković, Ivan Boban, Barbara Lončarić Lučić, Ana Knez i drugi.

“Predstava je rađena po tekstu hrvatskog pisca francuskog porijekla Marka Bruerevića u kome se radnja bazira na porodičnim peripetijama, pa se čak i neke jako tužne situacije prikazuju na komičan način. Bruerević je napravio fantastičnu komediju britkog humora i svevremenih zapleta. Radnja se dešava u Dubrovniku krajem 18. i početkom 19. vijeka” – stoji u najavi predstave.

Prodaja ulaznica po cijeni od 3 eura biće na biletarnici na dan igranja predstave od 10 do 12 sati i od 18 do 20 sati.

Krstarenje ‘Istražujući fjordove Arktika’

0
"Black Watch"
“Black Watch”

Fred Olsen nudi svojim putnicima priliku da istraže fjordove na Arktiku na epskom 27-dnevnom putovanju u Norvešku, Spitsbergen, Island, Grenland, pa čak i na osamljene Farske otoke.

Kao što je moguće vidjeti na trenutnom BBC-jevom programu “Arctic Live” brod „Black Watch” koji može primiti 804 putnika počinje plovidbu iz Dovera 14. srpnja 2017. Krstarenje uključuje pristajanje u 12 destinacija i oplovit će preko 30 predivnih područja na ovom putovanju.

Izdvajamo ovaj vrlo poseban dan koji uključuje prelazak Arktičkog kruga, ture na kultni North Cape, priliku da vide polarnog medvjeda u Svalbardu, svjedoče čarobnom ponoćnom suncu, otkriju napušteno sovjetsko naselje u Pyramidenu i dožive veličanstven prizor moćnih morskih hridi, fjordova i ledenjaka te šumne slapove.

Osim toga, gosti koji rezerviraju ovo veličanstveno krstarenje do 30. studenog 2016. imat će besplatan door-to-door transfer (do 250 kopnenih milja).

„Black Watch” polazi 14. jula 2017. na 27-dnevno krstarenje ‘Istražujući fjordove Arktika’, a najniža cijena je 4.399 funti po osobi.

Male biblioteke na otvorenom

0
Mala biblioteka na otvorenom
Mala biblioteka na otvorenom

Kao poklon najmlađima u našem primorskom gradu već drugu godinu obilježavamo Dječiju nedelju kroz aktivnost “Herceg Novi – grad po mjeri djeteta”.

Ove godine smo zajedno sa volonterima volonterskog kluba JUSMŠ „Ivan Goran Kovačić”- „Tačka oslonca” i uz idejnu podršku NVO “Naša akcija” postavile na tri lokacije u gradu kućice u funkciji malih biblioteka na otvorenom. Biblioteke sa besplatnim sadržajem  na javnim prostorima nisu niti naša, niti nova ideja. Ipak, željele smo da ovakav vid revitalizacije gradskih parkova i igrališta kroz pružanje književnih sadržaja “na dohvat ruke” započnemo i u našem gradu, poručuju iz NVU Urban Nova.

Ovom akcijom Herceg Novi ima mogućnost da se ubilježi na Svetsku mapu biblioteka na otvorenom koja je u sklopu internacionalnog projekta Little Free Library: Take a book- Leave a book.

Mala biblioteka na otvorenom
Mala biblioteka na otvorenom

Nakon mjesec dana pošto smo ih postavile, dobile smo dosta pohvala, ali i sugestija zabrinutih sugrađana/ki koje smo uzele u obzir i kućice su dorađene vratancima i nepropusnom zaštitom na krovu. Izdvojile bismo bibliotekicu na Karači koja tokom ovog perioda nikada nije bila prazna, knjige se koriste ali i vraćaju, a neke su dodatno donirane , za šta se ovom prilikom zahvaljujemo, kaže se u saopštenju tima NVU Urban Nova.

Mala biblioteka na otvorenom
Mala biblioteka na otvorenom

Male biblioteke na otvorenom se koriste po principu “TAKE A BOOK- LEAVE A BOOK” ili POZAJMI KNJIGU-PODIJELI KNJIGU.

Treba spomenuti da ovih malih (i ne tako malih) biblioteka na otvorenom ima svuda po svijetu, ali i u  nama susjednim državama. Neke imaju svoje čuvare, negdje se knjige drže pod ključem, a negdje su biblioteke potpuno slobodno izložene na otvorenim javnim prostorima, i nikad nisu prazne. Vjerujemo da naš grad i sugrađani mogu da shvate ideju  besplatnog čitalaštva i dijeljenja sa ostalima. Kažu da krađa knjige nije zločin, ali u ovom slučaju jeste sprečavanje i onog drugog da u njoj uživa. Stoga, zaista vjerujemo da su knjige koje u bibliotekama nedostaju samo “pozajmljene” a ne i zauvijek otuđene. Nadamo se da će naši sugrađani, oni i mali i veliki, i stari i mladi, brzo pročitati pozajmljenje knjige i vratiti ih u naše Male biblioteke i da će nam pomoći u održavanju kućica i širenju ideje besplatnih knjiga za sve.

Da podsjetimo biblioteke na otvorenom se nalaze pored sportskog igrališta na Karači, u Parku “Boka” i na ulazu u igralište u ulici Srbina.

Zemljotres kod Bileće, treslo i u Crnoj Gori

0
Zemljotres
Zemljotres

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je u 16 sati i 58 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na području između granice Crne Gore i Bosne i Hercegovine, oko Bileće.

Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 km.

Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

 

Muo – proslavljen Blaženi Gracija

0
Photo: Boka News - Proslava Blaženi Gracija
Photo: Boka News

Vjernici iz Boke Kotorske danas su proslavili Blaženog Graciju, u njegovom rodnom mjestu Muo. U crkvi Pomoćnice kršćana Sveto euharistijsko slavlje predvodio je don Pavao Medač.

Proslavi su prisustvovali kako katolici tako i pravoslavci poštovaoci Sveca, potvrdivši da je Boka Kotorska ekumenski prostor, a ekumenizam u Boki stil života.

Blaženi Gracija, redovnik augustinac, pustinjak (Muo Boka Kotorska, 27. 11 1438. – Venecija, 9. 11 1508.) svetac euharistije, pomiritelj ljudi i zaštitnik ribara, radnika, neženja, vrtlara, pokornika, pomoraca.

Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo, 1810. godine.

Blaženi Gracija
Blaženi Gracija

Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.

Blaženi Gracija Muo
Blaženi Gracija Muo

Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.

Blaženi Gracija - Muo
Blaženi Gracija – Muo

Blaže Blaženi Gracija rođen je u Mulu godine 1438. Do svoje tridesete godine živi u obiteljskom domu, osiguravajući egzistenciju roditeljima i sebi težačkim poslom. Nakon toga, postaje mornar na mletačkom trgovačkom brodu. Bitna godina za njegov život je 1468. kada na poticaj propovjednika bl. Šimuna Camerina, donosi odluku napustiti dotadašnji način života i dati se na raspolaganju Bogu i bližnjemu u zajednici pustinjačkih redovnika augustinaca. Svoj redovnički život počeo je u samostanu Svete Marije na brdu Ortone, nedaleko od Padove, gdje dobije ime Gracija, što u prijevodu znači milost. Odmah se istakao poniznošću, skromnošću i odlučnošću, zadobivši simpatije svoje subraće. Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno su mu bili na srcu siromasi i prosjaci, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila nego materijalni dar. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela. Blaženi Gracija umro je na glasu svetosti 9.novembra 1508. godine na otoku Svetoga Kristofora ispred Venecije, a neraspadnuto tijelo mu je preneseno u rodni Muo, 1810. godine. Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u središtu mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine BDM Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom oltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo blaženog Gracije te je tako župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala svetište bl. Gracije.u Mulu godine 1438. Do svoje tridesete godinena Mulu postala svetište bl. Gracije.

„Independia“ se raspada u uvali Bonići

0
Potopljena Independia u Bonicima
Potopljena Independia u Bonicima

Ni skoro četiri mjeseca nakon što je  taj brod potonuo na mrtvom vezu u uvali Bonići u Tivtu, država nije sa sigurnošću utvrdila ko je pravi vlasnik motorne jahte „Independia“, niti je bilo što preduzela da ukloni olupinu.

„Za uklanjanje olupine motorne jahte “Indenpendia” razmatra se mogućnost da se jahta s obzirom da je komplet drvena, na tom mjestu izvuče i iskida. Jahta će biti uklonjena o trošku vlasnika, a ukoliko vlasnik bude nedostupan,  država će izvršiti uklanjanje uz troškove vlasnika, kad bude pronađen.”- rečeno nam je u Direktoratu za pomorstvo Ministarstva pomorstva i saobraćaja.

Iz resora koji vodi ministar Ivan Brajović (SD) međutim, nisu rekli kada će država, koja ne može da naše vlasnika 50 metara dugog broda što se već preko decenije nalazi u Crnoj Gori, ukloniti olupinu koja se polako raspada. Drveni madijeri i trenice palube sa nekada lijepe motorne jahte, sada se, pod udarima valova, postepeno odvajaju od trupa “Independie”  i sve češće prestavljaju opasnost za oštećenje brojnih manjih drvenih i plastičnih barki i brodića u velikom mandraću u Bonićima, odnosno jahti koje su vezane u obližnoj marini, stotinjak metara jugoistočno od polupotopljene olupine “Independie”.

Potopljena Independia u Bonicima
Potopljena Independia u Bonicima

Rashodovana motorna jahta “Indepedia” koji je godinama bila na mrtvom vezu u Bonićima kod Tivta, potonula je u noći 21.jula iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je preduzeća ekipa Lučke kapetanije Kotor štu su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u truli drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići.       Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba  i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su nam ponovili genezu događaja od dolaska “Independie” u Crnu Goru prije desetak godina kada je ona bila luksuzna jahta pod njemačkom zastavom, ali nisu saopštili ko je trenutno njen zvanični vlasnik i koji bi trebalo da plati uklanjanje olupine.

“Motorna jahta “Indenpendia” je bila u vlasništvu njemačke građanke kada je došla u Crnu Goru i bila je vezana u MTRZ “Sava Kovačević” u Tivtu, pod njemačkom zastavom. Kasnije je bila unajmljena od firme “Bastion commerc” sa sjedištem u Kotoru. Premještena je u Tivatskom zalivu na poziciji Bonići i pošto je bila na nesigurnom vezu, tragalo se za njenim vlasnikom. Kao zadnji vlasnik predstavio se gradjanin Tivta Dubreta Kolja koji je dokazivao vlasništvo sa vrlo “nesigurnim “dokazima-neovjereni ugovor.”- kažu iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Potopljena Independia u Bonicima
Potopljena Independia u Bonicima

OD MINOLOVCA PREKO JAHTE DO PROPASTI U BOKI

“Independia” je bila predivno sređena tzv.klasična luksuzna motorna jahta, koju je je njemački nautočar Jens Vermter napravio, detaljno od 1993-1999. rekonstruišući  rashodovani minolovac njemačke Ratne mornarice M-1068 “Algol”, sagrađen 1963 godine. To je bio jedan od ukupno 30 brzih minolovaca klase »Schütze« koje je RM Njemačke sagradila u drugoj polovini pedesetih i prvoj polovini šezdesetih godina prošlog vijeka. »Independiu« dugu  49,5 metara, široku 7,2 i sa gazom od 1,8 metara, brzinom od 20 čvorova pokretala su dva dizel motora MTU ukupne snage 2.400 konja. Ubrzo nakon prodaje »Independia« je zapuštena i počela je ubrzano da propada, prvo ležeći na mrtvom vezu u luci Risan, a kasnije godinama u Bonićima gdje su je polako »čerupali« lopovi i gdje je ljetos dočekala i svoj tužni kraj.