COSTA MEDITERRANEA sa tenderom koji i dalje visi niz lijevi bok broda
Operacija podizanja tendera putničkog broda „Costa Mediterranea“ koji, zbog kvara na krmenoj sohi kojom se sa palube broda spušta u more, već više od 30 sati „visi“ na lijevom boku kruzera usidrenog u luci Kotor, još nije počela. Budući da posada broda ni nakon više pokušaja nije uspjela da sama na palubu kruzera podigne tender broj 6, angažovana je mehanizacija kotorske hidrograđeinske firme „Yu Briv“ – tzv. samopodizni ponton TEG-25 na koga je ukrcana velika autodizalica, remorkeri i jedno pomoćno plovilo, a koji treba da pruže pomoć italijanskom brodu. Budući da je riječ o delikatnoj situaciji i operaciji kakva se rijetko dešava u našim vodama, pregovori predstavnika brodara, italilijanske kompanije „Costa Crociere“, njihovog agenta u Crnoj Gori, firme BCM i osiguratelja broda, o cijeni i uslovima pod kojima će „Yu Briv“ odraditi ovaj posao su se odužili, pa operacija nije počela danas u 14 sati kako je prvobitno bilo planirano.
Brod ne može isploviti iz luke Kotor koji sve dok se čamac ne „oslobodi“ iz nezgodne pozicije, posada popravi pokvarenu sohu i tender ponovno ne vrati na palubu kruzera. Stogoga je „Costa Mediterranea“ i dalje usidrena a sidrištu broj 1 ispored naselja Muo.
Zbog vanrednog događaja sa tenderom broj 6, „Costa Crociere“ je izmijenila planirani itinerer aktuelnog krtarenja „Costa Mediterranee“ koja je još juče u 14 sati trebala iz Kotora da isplovi za grčku luku Argostoli. Uplovljavanje u tu luku je međutim, zvanično otkazano, pa će brod iz Kotora, čim bude okončana nesvakidašnja hvaraija sa tenderom, a inspektori italijanskog klasifikacionog zavoda RINA čiju klasu ima „Costa Mediterranea“, potvrde da je kvar na sohi otklonjen, odmah krenuti prema ostrvu i luci Krf u Grčkoj, gdje je brod trebalo da uplovi nakon Argostolija. Inače, ovaj 293 metra dugi kruzer od 85.700 bruto-tona, trenutno je na osmodnevnom krstarenju Mediteranom na koga je krenuo 22.avgusta iz luke Trst u Italiji.
Kotor – Tender ostao visiti niz bok Costa Mediterranea – foto Boka News
U međuvremenu su preduzete sve mjere da putnicima italijanskog kruzera bude kako-tako nadoknađeno neplanirano zadržavanje u Kotoru. Kompanija „Costa Crociere“ je svim putnicima i danas ponudila da idu na razne izlete po Crnogorskom primorju uz popust od 30 odsto na cijenu tih izleta. Svakom punoljetnom putniku broda italijanska kompanija je poklonila po 100 eura kredita za potrošnju na vanpansionskim sadržajima na brodu, a svima koji su već bukirali izlete u Argostoliju, biće vraćen novac. Da bi doprinijela smanjenju problema koji su zatekli italijanskog brodara, preduzeće Luka Kotor AD, od juče u 14 sati kada je „Costa Mediterranea“ trebala da isplovi iz Kotora, italijanskom kruzeru ne obračunava niti naplaćuje lučke usluge.
Predsjednica opštine Herceg-Novi Nataša Aćimović sastala se danas sa vojnim atašeom Ambasade Republike Austrije iz Beograda Tomasom Ahamerom i austrijskim potpukovnikom Martinom Šeserom.
Dogovoreno je da će Ambasada Austrije 8. oktobra u Herceg-Novom prirediti ceremoniju odavanja počasti palim i umrlim vojnicima, na Gradskom groblju na Savinskoj Dubravi, koje je pred Prvi svjetski rat formirala vojska austrougarske monarhije.
Tog dana biće položeni vijenci, održana komemoracija i izrečena molitva za pokoj duše svih palih vojnika. U ceremoniji će učestvovati pripadnici Vojske Crne Gore.
Kako je najavljeno, očekuje se prisustvo ambasadora Austrije i Mađarske u Podgorici, Johana Froliha i Kristijana Poše, a čeka se i potvrda o dolasku crnogorske ministarke odbrane Milice Pejanović Đurišić, načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragana Samardžića, kao i predstavnika ambasada i vojnih izaslanstava drugih država.
„Tražili smo posebno mjesto jer će ovo biti prva ceremonija ovog tipa u Crnoj Gori. Nadam se da je ovo samo prva i da ćemo ceremoniju organizovati svake godine u Herceg-Novom“, istakao je austrijski vojni ataše Tomas Ahamer.
Opština Herceg-Novi će se pobrinuti za obezbjeđenje ceremonije i ozvučenje, kao i za čišćenje spomen grobnice poginulim i umrlim vojnicima, kazala je Aćimović.
Vječno počivalište za oko 780 vojnika
Sada Gradsko groblje na Savini, osnovano je pred Prvi Svjetski rat, kao austrougarsko vojno groblje. Prema podacima koje je prikupio Ćaba Mađar, počasni konzul Mađarske u Crnoj Gori, na tom mjestu počiva oko 780 boraca, pretežno austrougarskih, ali i engleskih, italijanskih, srpskih. On posjeduje spisak sa imenima svih vojnika.
„Groblje je nakon rata preuzela Kraljevina Jugoslavija i bilo je nadležnost Vojne Bolnice u Meljinama. Nakon Drugog svjetskog rata uslovi za prevoz preminulih vojnika poboljšali su se, pa je groblje postalo teret za Bolnicu. Tada je predato Opštini i vremenom je preraslo u gradsko groblje“, kazao nam je Mađar.
Tokom proteklog vikenda „Rotary club Budva“ na ostrvu Sveti Nikola, organizovao je po peti put, proslavu Nacionalnog Rotari dana i tom prilikom rotarijanci, članovi njihovih porodica i prijatelji putem donacija i lutrije prikupili su skoro 10.000 eura za opremanje Porodiljskog odjeljenja bolnice u Kotoru, prenosi RTV Budva.
„Mislim da ćemo znati kvalitetno upotrebiti ova sredstva za kvaliteniji boravak i liječenje naših pacijenata i kvalitetniji rad“- kazao je direktor bolnice dr Ivan Ilić.
„Ova donacija će ići za kupovinu novih porođajnih stolova i „toplog“ stola za Pedijatrisko odjeljenje kazala je načelnica porodiljskog odjeljenja dr Dragana Frančesković
Izvršni odbor Sindikalne organizacije Instituta Dr “Simo Milošević” sazvao je Zbor radnika, akcionara i penzionera Instituta Igalo za petak, 28. avgust u 13,45 sati, na parkingu ispred II faze. Povod – Vlada Crne Gore odobrila je prodaju većinskog državnog paketa akcija Instituta “Simo Milošević”
Uz poziv iz Sindikata Instituta naglašavaju – “Ovaj Zbor nije politički i to neće biti !!!”
Vlada Crne Gore odobrila je prodaju većinskog državnog paketa akcija Instituta “Simo Milošević” iz Igala britansko-američkom konzorcijumu International Wellness Group Limited za 10 miliona eura. Procijenjena vrijednost kompleksa je, međutim pet puta veća od iznosa koji je ponudio potencijalni kupac što je izazvalo burne reakcije u dijelu opozicije i NVO sektora.
No, po zakonu u ovakvim poslovima prvu i posljednju riječ daje Vlada tako da je nakon četiri tendera i samo jedne ponude prodaja Instituta gotovo završena stvar.
Šta potencijalni kupac Insituta u Igalu dobija za 10 miliona eura?
Dobija 56 odsto akcija, 200 hiljada kvadrata zemljišta, 80 hiljada kvadrata poslovnog prostora, lokaciju na 150 metara od plaže i kompleks koji ukupno vrijedi 65 miliona eura.
U pregovorima sa britansko-američkim konzorcijumom, koji je jedini dostavio ponudu, Tenderska komisija je usaglasila osnovne elemente ugovora i prodajnu cijenu od 10.025.306 eura i obavezu ponuđača da investira najmanje 50 miliona eura u roku pet godina od preuzimanja Instituta.
No obaveza investitora da uloži taj novac u Institut nije garancija da će tako i biti na šta opominje dosadašnje iskustvo sa gotovo svim stranim investitorima.
Toga se pribojava i Goran Tuponja, član skupštinske komisije za praćenje i kontrolu privatizacije:
„Skeptičan sam što se tiče realizacije investicija koje se tako daju ugovorom jer mi jednostavno nemamo dovoljno dobre mehanizme koji bi to kasniej ispratili ispunjavanje stavki iz ugovora. Generalno sam mišljenja da mi prelako i preobimno rasprodajemo našu najvrjedniju imovinu i često se pitam da li smo mi toliko nesposobni da sami upravljamo tom imovinom na jedan kvalitetan način nego moramo baš da je rasprodajemo.“
Za Savjet za privatizaciju ponuda britansko američkog konzorcijuma predstavlja dobar model valorizacije potencijala Instituta, budući da kako su objasnili obezbjeđuje prijeko potrebne investicije i znatno unapređuje osnovnu djelatnost Instituta.
Kupac dobija 56 odsto akcija, 200 hiljada kvadrata zemljišta, 80 hiljada kvadrata poslovnog prostora, lokaciju na 150 metara od plaže i kompleks koji ukupno vrijedi 65 miliona eura
No, u Savjetu za privatizaciju sjede i pojedinci koji su u bili protiv da se Institut da američko britanskom konzorcijumu.
„Ja sam definitivno na tom stanovištu da je trebalo ispoštovati stav lokalne uprave u Herceg Novom i da je kada je u pitanju valorizacija instituta trebalo potražiti nekog drugog, nekog ko zaista dolazi iz te branše i ko bi definitivno bio pravi investitor i garant da će institut opstati i u periodu koji slijedi i za generacije koje dolaze“, kaže predstavnik Unije slobodnih sindikata CG Srdja Keković.
Odmah po objavi informacije da je Vlada odlučila da proda Institut u Igalu za nešto iznad 10 miliona eura oglasila se SNP u Herceg Novom.
Iz kluba odbornika te partije najavili su da će tražiti hitnu sjednicu Skupštine opštine i raspisivanje vanrednih lokalnih izbora, ukoliko Savjet za privatizaciju ne poništi tenderski postupak za privatizaciju Instituta.
Institut Igalo
Predsjednica OO SNP u Herceg Novom Danijela Đurović kaže da je Vlada donijela odluku protiv interesa građana Herceg Novog:
„Odluka Vlade koju je donijela na Savjetu za privatizaciju je u suprotnosti sa zaključcima koje je donijela Skupština Opštine Herceg Novi glasovima i DPS koji su bili protiv tog investitora i takvog načina privatizacije.“
Inače, do jučerašnje odluke Vlade, protiv prodaje Instituta jedinom zainteresovanom bili su i vlast i opozicija u Novom. No, nakon Vladine odluke za vladajuću koaliciju u tom gradu ponuđač više nije sporan.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora kažu da je po svemu sudeći prodaja instituta prilično mutna rabota, te da Vlada nastavlja rasprodaju vrijedne državne imovine.
„Problematično je to što se ovakva praksa Vlade ponavlja i čini mi se da je krajnje vrijeme da Državno tužilaštvo počne da ispituje ovakve slučajeve jer u konkretnom imamo situaciju da je zvanična procjena te imovine mnogo, mnogo veća od one za koju Vlada sada namjerava da je nekome ustupi. Dovoljna je ta nesporna činjenica da u uređenim, pravnim državama izazove automtasku reakciju Državnog tužilaštva“, ističe pravni savjetnik u MANSu Veselin Radulović.
No, i pored protesta i negativnih komentara povodom odluke Vlade , konačnu riječ na prodaju Instituta po zakonu daće upravo premijer i njegovi ministri tako da su šanse da eventualno Skupština Crne Gore ili neko drugi u državi ospori cijeli posao gotovo nikakve.
Goran Tuponja iz skupštinske komisije za praćenje i kontrolu privatizacije objašnjava i zašto:
„Parlament na žalost ne odlučuje o tim stvarima. Apsurdno je da parlament odlučuje o zakupu državne imovine koja se idaje na period duži od 30 godina dok se za zakup do 30 godina pita isključivo Vlada. Za situacije u kojima se putem javnog tendera prodaje državna imovina o tome krajnju riječ ne daje skupština.“
Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” Igalo postoji već skoro sedam decenija, a reputaciju kvalitetnog liječilišta je stekao još za vrijeme socijalističke Jugoslavije. U okviru ovog kompleksa je i Titova vila – Galeb, a važnu referencu vjerovatno predstavlja i činjenica da ova institucija dovodi pacijente i goste iz Norveške sa kojom ima ugovor koji traje već skoro četrdeset godina.
Ugledna kuća sa 750 zaposlenih u koje spada stručno osposobljen kadar, sa vrijednom imovinom i zemljištem na najboljoj lokaciji u Herceg Novom sada se prodaje za, po mnogima, višestruko manje novca nego što zaista vrijedi.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, gdje se po prvi put reguliše naplata boravišne takse na plovnim objektima nautičkog turizma stupa na snagu 29.avgusta.
Pod plovnim objektima podrazumijevaju se brod i jahta sa ugrađenim ležajevima koji se koriste za odmor, razonodu, sport i rekreaciju, izletničke ture i krstarenja. Visinu boravišne takse za plovne objekte utvrdiće Vlada Crne Gore, a plaća se paušalno u zavisnosti od vremenskog perioda boravka turista i dužine plovnog objekta u rasponu od 5-150 eura.
Boravišna taksa plaća se prilikom preuzimanja vinjete.
Ova izmjena zakona dovela je i do povećanja raspona boravišne takse do 1,00 eura tako da ostavlja svim opštinama mogućnost da odrede visinu boravišne takse prema više kriterijuma.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, NTO i lokalne turističke organizacije se nadaju da će ovim izmjenama zakona ostvariti veće finansijske efekte za lokalnu zajednicu i državu u cjelini.
Ulcinjska Solana je neprocjenjivo ekološko stanište međunarodne reputacije koje se već godinama devastira, a država do nedavno nije ništa preduzimala da zaštiti to nacionalno blago od namjera domaćeg tajkuna da ga pretvori u građevinsko zemljište i ostvari stotine miliona eura ekstra profita.
Sada, nakon ozbiljnog pritiska stranih diplomata, čini se da za područje Solane, ali i samo preduzeće ipak ima nade.
Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore, juče je formalni, a za petnaestak dana će i praktično preuzeti upravljanje ulcinjskom Solanom koji će prem a ugovoru o zakupu, sklopljenim sa stečajnom upravom, trajanti najmanje 12 mjeseci.
Prioritet nove uprave će biti zaštita biodiverziteta i turistička valorizacija, a odmah će se početi i realizacija analiza i biznis plana za eventualno pokretanje proizvodnje soli.
Iako i sam stečajni upravnik, Ognjen Jovović kaže da su u Solani počeli da duvaju neki bolji vjetrovi nego što je do sada bio slučaj, opstanak područja solane od neprocjenjivog ekološkog i biološkog značaja još uvijek nije osigurana.
„Veoma je važno što će odbornici ulcinjskog lokalnog parlamenta usvojiti jer će to biti obavezujuće za svako buduće upravljanje. Koncept održivosti podrazumijeva: ekoturizam, biodiverzitet i proizvodnju soli i ja se nadam da lokalni parlament neće izaći iz toga“, navodi državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović.
Opšte je mišljenje da sada zaista ne postoji velika vjerovatnoća da se područje ulcinjske Solane ponovo nađe u planovima za izgradnju stanova i hotela jer je za napredak u obnovi ovog područja kao odmorišta za hiljade ptica selica na putu ka jugu i nazad i Vladinu inicijativu u ovom poduhvatu, zaslužna grupa stranih diplomata čije su zemlje, na adresu Vlade Crne Gore uputile ozbiljno upozorenje.
Solana Ulcinj
Sunovrat Solane je počeo njenom privatizacijom.
Sportski funkcioner, prijatelj premijera Mila Đukanovića i biznismen Veselin Barović je namjeravao da ulcinjsku Solanu koju je kupio 2005. preproda za 300 puta veću sumu. U međuvremenu je otjerao pod stečaj i čak učinio sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu. Barović je Solanu kupio za 800.000, a pokušao je da je proda za skoro 260 miliona eura što znači da bi ovaj biznismen, da mu je uspjelo, zaradio 300 puta veću sumu od uložene, a da pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi, a da se potom proda njeno zemljlište, čija bi vrijednost bila basnoslovno uvećana prostom prenamjenom nekada poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
Uslijedio je i stečaj, a u međuvremenu su prestale su da rade čak i pumpe koje su u Solanu neprestano dovodile nove količine morske vode sa kojom je dolazila i hrana za ptice kojima je ovo područje bilo obavezno odmorište pri seobama sa sjevera na jug i obrnuto.
“Solana je zajednički, evropski interes i bila sam šokirana kada smo prije četiri sedmice vidjeli koliko je devastirana za posljednjih šest mjeseci”, rekla je ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker prije četiri mjeseca, kada je zajedno sa ambasadorkama Francuske i Poljske Veronik Brumo i Grazinom Sikorskom prodrmala Vladu Crne Gore i natjerala je na akciju.
Vlada je dala 80.000, a UNDP još 34.000 eura.
Državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizm Daliborka Pejović kaže da je Vlada opredijelila još 314.000 eura, od čega će značajna suma otići na osposobljavanje još dvije pumpe za morsku vodu od postojećih šest.
„Ovo je javna informacija i tačno će se znati za koje namjene i potrebe je ovaj novac utrošen. Naš interes i jedini zahtjev će biti da bude pametno utrošen na pripremu ovog lokaliteta da konačno od njega počne da pristiže novac, a ne da se na njega samo troši“, konstatuje Daliborka Pejović.
A, kako bi Solana i okolno zemljište moglo da postane firma koja donosi novac i zapošljava građane Ulcinja i to uz poštovanje svih zahtjeva ovog područja kao značajnog biološkog rezervata?
„Nacionalni parkovi Crne Gore će održavati i unapređivati ekološki sistem područja Solane i valorizovati prirodne potencijale stvaranjem novih turističkih proizvoda, promoviše to područje i vrši edukaciju. Napravićemo analizu i biznis plan koji će pokazati da li je moguće i kako vršiti proizvodnju soli“, najavljuje Zoran Mrdak, direktor JP Nacionalni parkovi koje će ubuduće upravljati Solanom.
Brod Ratne mornarice Oružanih snaga Grčke, nosač teškog naoružanja “Ikaria”, uplovio je danas u Luku Kotor gdje će boraviti do 26. avgusta.
Brod “Ikaria” biće otvoren za građane 24. i 25. avgusta od 18 do 20 sati.
“Ikaria” desantni brod koji nosi tenkove i ostalo teško naoružanje, a trenutno je angažovan okviru ljetnjeg školskog krstarenja pitomaca Vojnopomorske akademije Ratne mornarice Grčke po Mediteranu.
Ikaria grčki vojni brod foto Drago Brdar
“Trening krstarenje obavlja se u okviru redovnih godišnjih obrazovnih treninga Ratne mornarice Grčke i tom prilikom kadeti sa Vojnopomorske akademije Grčke, sa članovima posade i oficirima, njih ukupno 250, biće u prilici da posjete luku Kotor i realizuju obrazovne posjete Kotoru, Tivtu, Budvi i Cetinju”, navodi se u saopštenju.
Brod dug 116 iširok 15 metara ima deplasman od 4.470 tona, a može ukrcati 20 teških tenkova ili 17 oklopnih borbenih vozila pješadije, te ukupno 300 ljudi. Brod je naoružan sa jednim topom kalibra 76 mm, dva topa kalibra 40 mm i dva topa kalibra 20 mm.
Ikaria grčki vojni brod foto Drago Brdar
Najavljeno je i da će u utorak, na brodu biti potpisan Memorandum o razumjevanju povodom saradnje Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Hidrografske službe Ratne mornarice Grčke.
Kotor – Tender ostao visiti niz bok Costa Mediterranea – foto Boka News, Drago Brdar
Budući da posada “Costa Mediterranee” nije uspjela sama da podigne tender(čamac) na brod, poslijepodne je angažovana plovna dizalica “BRIV-1” hidrograđevinske kompanije “YU Briv” iz Kotora. Njoj će trebati skoro tri sata da u teglju remorkera iz Lipaca gdje je smještena, stigne do usidrenog italijanskog kruzera.
Prema riječima Željka Lompara, inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, plan je da dizalica “BRIV –1” podigne I na svju palubu spusti tender broj 6, a za to vrijeme posada “Costa Mediterrranee” trebalo bi da otkloni kvarove na sohama, odnosno da zamijeni tzv.kočnicu krmene sohe koja je dva oputa danas otkazala. Nakon što tu privremenu opravku odobri ekspert italijanskog klasifikacionog zavoda RINA čiju klasu ima “Costa Mediterranea”, tender(čamac) će biti vraćen na svoje mjesto na palubi italijanskog kruzera. U protivnom, on će ostati u Kotoru, a kruzer će od RINA-e dobiti tzv. “exemption certificate” za sigurnosnu i opremu za spašavanje, koji će mu omogućiti da privremeno plovi bez jednog od svojih tendera.
Inače, italijanski kruzer je prema prvobitnom rasporedu, trebalo je još u 14 sati da iz Kotora isplovi prema grčkoj luci Argostoli.
Kotor – Tender ostao visiti niz bok Costa Mediterranea – foto Boka News, Drago Brdar
