Regent u brazilskom izdanju “Elle” magazina

0
Regent
Regent

Ultraluksuzni tivatski hotel “Regent Porto Montenegro” je našao svoje mjesto i među stranicama rođendanskog izdanja “Elle” magazina u Brazilu.

“Nova rivijera naziv je članka koji je “Elle” Brazil objavio o Crnoj Gori i na taj način predstavio svojim čitaocima ovu „destinaciju ljeta sa kristalno čistim plažama, bogatom istorijom i prelijepim hotelima“, kako je napisano u ovom magazinu. Mnogo je epiteta kojima je novinarka i autorka članka, Adriana Setti dočarala Crnu Goru brazilskoj publici. “Regent Porto Montenegro” je uporedila sa glamuroznim i prelijepim venecijanskim palatama dok je našu zemlju opisala kao „novi Monako“, a za marinu Porto Montenegro je navela da predstavlja „dašak Azurne obale“ u Crnoj Gori. Pored toga što je novinarka bila impresionirana ljepotama Crne Gore, nije ostala ravnodušna ni prema gostoprimstvu našeg naroda i ukusnim mediteranskim specijalitetima.”- kazala je juče portparolka “Regent Porto Montenegro” hotela Elena Ljiljanić dodajući da njima kao hotelu, ali i Crnoj Gori kao turisoičkoj destinaciji, veoma znači tako dobra medijska prezentacija na dalekom, ali vrlo interesantnom i u posljednje vrijeme izuzetno brzo rastućem emitivnom tržištu kakav je Brazil.

Brazilska novinarka je u svom članku skrenula pažnju i na to da Crna Gora nije nepoznata u krugovima ljudi sa istančanim ukusom.

“To potvrđuje činjenica da je Crna Gora još od druge polovine prošlog vijeka mjesto za relaksaciju i uživanje brojnih zvijezda poput Sofije Loren i Merlin Monro, a sve češće je posjećuju manekenka Naomi Kembel i prvi reket svijeta Novak Đoković, kao i mnoga druga poznata lica svjetskog džet seta. Međutim, Adriana ih je “upozorila” da je možda vrijeme da potraže novo mjesto gdje mogu da pobjegnu od pažnje javnosti jer po podacima Svjetskog savjeta za putovanje i turizam, Crna Gora je destinacija za koju će ubrzo znati cijeli svijet.”- stoji u Setijinom članku.

“Nakon ovog članka u rođendanskom broju magazina “Elle Brazil” koji ovim izdanjem slavi 27 godina postojanja, možemo sa sigurnošću da tvrdimo da su čitaoci brazilskog magazina upoznati sa ljepotama Crne Gore, dok “Regent Porto Montenegro” nestrpljivo čeka da ugosti posjetioce iz ove zemlje i potvrdi sve lijepe riječi koje je Adriana napisala o hotelu i o Crnoj Gori.” – zaključila je Elena Ljiljanić.

Luštica – Snimanje filma “Igla ispod praga”

0
Snimanje filma “Igla ispod praga”
Snimanje filma “Igla ispod praga” – Foto: Branimir Milovanović

Na poluostrvu Luštica, počelo je snimanje dugometražnog filma “Igla ispod praga” crnogorskog nagrađivanog reditelja i scenariste Novljanina Ivana Marinovića. Prva klapa je označila početak snimanja u selu Brguli, na Luštici, u produkciji Adriatic Western iz Herceg Novog i EED production iz Beograda, prenosi portal rtcg.me

Kompletna filmska ekipa broji oko 40 članova, a realizaciji projekta veliki doprinos su dali i mještani, koji su svesrdnošću i gostoprimstvom nagradili iskrenu emociju i namjeru reditelja da taj dio Boke Kotorske učini prepoznatljivim ambijentom kako domaćoj, tako i inostranoj filmskoj publici.

”Igla ispod praga” je priča o seoskom svešteniku koji nakon što se suprotstavi velikoj prodaji zemljišta, ulazi u sukob sa stanovnicima svoje parohije.

“Moja ambicija je da otvorim prozor koji će prikazati ovaj filmski neistražen dio Mediterana. Želja mi je da autentičnost luštičkog i bokeškog duha i mentaliteta prikažem na najbolji način”, smatra reditelj Marinović.

Uloge tumače renomirana glumačka imena u regionu poput Nikole Ristanovskog, Leona Lučeva, Bogdana Diklića, Ljube Bandovića, Jelisavete Seke Sablić, kao i crnogorski stvaraoci Dragana Dabović, Dejan Đonović, Mirko Vlahović, Tihana Ćulafić, Kristina Stevović i drugi.

Snimanje filma “Igla ispod praga”
Snimanje filma “Igla ispod praga” – Foto: Branimir Milovanović

.Pored stručne javnosti i osvojenih priznanja za scenario, potencijal debitantskog filma Ivana Marinovića prepoznala je i finansijski podržala Turistička organizacija Herceg Novi, kompanija Luštica Bay, kao i Ministarstvo Kulture Crne Gore. Prijatelji projekta su kompanije iz Herceg Novog – auto prevoznik Blue Line, Pekara Šušić, Turistička Organizacija Tivat, Luštica Millhouse, Klinci Village Resort, Villa Stone house Sunrise, Bogcommerc, Mjesna zajednica Radovići, Javno komunalno preduzeće Kotor, i Javno komunalno preduzeće Herceg Novi.

Snimanje filma “Igla ispod praga”
Snimanje filma “Igla ispod praga”- Foto: Branimir Milovanović

Projekat je do sada izazvao i veliko internacionalno interesovanje, pa je film već najavljen i preporučen selektorima, te se može očekivati da premijera bude na nekom od svjetskih festivala visoke reputacije tokom 2016. godine.

Najotrovnija riba na svijetu opet u dubrovačkom akvatoriju

0
Napuhača
Napuhača

Jučer je u Uvali Lapad uhićena napuhača, najotrovnija riba na svijetu. O ulovu neimenovanog ribolovca stručnjake Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku izvijestio je ugostitelj Mišo Zvrko:

– Želimo s ovim ulovom upoznati javnost, jer mnogi naši umirovljenici ribaju u Uvali i mogu se naći u opasnosti. Riba je iznimno otrovna, nikako je se ne smije jesti, a dobro bi bilo navući rukavice prije nego je dodirnete – kazao je dr Davor Lučić s dubrovačkog Instituta za more i priobalje. Dodao je kako se radi o drugom ulovu napuhače od veljače ove godine kad ju je u mrežu ulovio ribar kod Lokruma.

U jesen 2012. jedan je primjerak “ribe otrovnice” ulovljen parangalom pod Konavoskim stijenama. Među ribolovcima poznata i pod imenom kuglakož, ova je riba puna otrova 1250 puta snažnijeg i od cijanida. Samo jedan gram neurotoksina može ubiti 30 odraslih ljudi, kažu stručnjaci.

Pretpostavlja se da je napuhača do dubrovačkog akvatorija stigla iz Indijskog oceana preko Sueskog kanala.

„Korekt(ura) života“ Maje Matković

0
Pozivnica MM
Pozivnica MM

Promocijа knjige „Korekt[urа] životа“ novinаrke Mаje Mаtković, zаkаzаnа je zа sutrа veče 7. mаjа u 20sati u Dvorаni pаrk. Izdаvаč knjige je „Komunа“, čаsopis zа lokаlnu sаmouprаvu i njegovаnje bаštine Crne Gore.

Zаhvаljujući ljubаvi i poštovаnju njene ćerke Vesne Mаtković Đurović u knjizi je sаbrаno preko 300 intervjuа koje je Mаjа nаprаvilа sа znаčаjnim i uglednim ljudimа koji su dolаzili ili živjeli u Herceg-Novom.

U eseju “Devojčicа u kаro suknji” koji će nа promociji knjige sаopštiti, književnicа Bosiljkа Pušić ističe dа su ovi intervjui, sаkupljeni i objаvljeni u jednoj knjizi, znаčаjni ne sаmo zа Herceg – Novi, već zа Crnu Goru i šire.

“Sjаjаn dokumenаt jednog minulog dobа iz kogа nаm Mаjа šаlje dаh ondаšnjeg vremenа u kome možemo jаsno čuti dаmаr mnogih pojedinаcа kojih više nemа među živimа, dа dodirnemo njihovа nаdаnjа i strаdаnjа, uspone i pаdove, dа osetimo njihovu žilu kucаvicu kroz svаku reč koju su izrekli, а koju je Mаjа Mаtković kаo vrstаn novinаr umelа dа prepoznа, zаbeleži i otme zаborаvu. Zаhvаljujući njenom sluhu i peru onа nаm sаdа kroz ovu knjigu svojim tekstovimа stvаrа iluziju dа su ti ljudi još uvek među nаmа i dа sаmo, аko se osvrnemo, možemo lаko sresti i Ivа Andrićа i Brаnkа Ćopićа, i Dušаnа Kostićа i Zukа DŽumhurа i Acа Prijićа i Luku Tomаnovićа i Bаtа Prаvilovićа i Mitkа Bulаjićа i još stotine drugih”.

Nа promociji će govoriti Minjа Bojаnić, Stevаn Koprivicа, Voislаv Bulаtović, Bosiljkа Pušić, Mаrijа Čolpа i ćerkа pokojne Mаje, Vesnа Mаtković Đurović.

Sjećanje na poginulu posadu remorkera R-2

0
Remorker polaganje cvijeca
Remorker polaganje cvijeca

U znak sjećanja na dan, kada je, prije 70 godina, 5.maja 1945. u barskom akvatorijumu potopljen remorker R-2, delegacija SUBNOR-a i antifašista Bara, zajedno sa predstavnicama boračkih organizacija iz Boke, potpredsjednikom opštine Dušanom Raičevićem, članovima porodica poginulih mornara i izviđačima Odreda “24. novembar”, položila je juče cvijeće u Domu revolucije. Vijenac u more na mjestu potonuća broda bacio je sin poginulog kapetana Mija Barade.

Vršilac dužnosti predsjednika SUBNOR-a i antifašista Bara, Špiro Niković, kazao je kako je današnje okupljanje posvećeno obilježavanju potonuća remorkera R-2 i njegove sedmočlane posade. “Njemački okupator”, kazao je Niković, “minirao je akvatorijum crnogorskog primorja, s težištem na barskoj luci, u namjeri da spriječi upad savezničkih partizanskih ratnih brodova”.

“Barsko pristanište je u cjelosti onesposobljeno, kao i svi pristanišni objekti. Poslije oslobođenja Bara, 24. novembra 1944. godine, okupator se povukao preko Ulcinja, Skadra, prema Podgorici. Prilikom povlačenja sa primorja, okupator je razorio sve komunikacije između Boke i Bara, a posebno odsjek kod Skočiđevojke. Kolski saobraćaj duž primorja bio je paralisan, pa su ljudstvo i materijal prevoženi morskim putem. Te zadatke je izvršavao Peti pomorski obalski sektor, odnosno Pomorski arsenal Tivat, kao vojna jedinica. R-2 je bio vojni objekat koji je prevozio ratni materijal i hranu za potrebe jedinica koje su operisale duž jadranske obale”, istakao je Niković.

Na jednom takvom zadatku, ulazeći u barsku luku, R-2 je na današnji dan, u 20:20 naišao na podvodnu minu, koja ga je potopila zajedno sa posadom. Poginuli su Mijo Barada iz Trogira – zapovjednik, Maks Vurcinger iz Stolca – mašinista, Frano Bralić iz Bibinja u Zadru – mornar, Ivo Tripović iz Tivta – mornar, Antun Raste iz Šibenika – ložač, Franc Korošec iz Ljubljane – mašinista i Milan Koluvija iz Knina – ložač.

Polaganje vijenca
Polaganje vijenca

Potpredsjednik opštine, Dušan Raičević, kazao je da je Opština Bar početkom godine, u saradnji sa francuskom ambasadom, odala počast mornarima sa francuske kotratorpiljerke “Dague”.

“Danas, kao i mnogo godina unazad, mi odajemo počast mornarima sa remorkera R-2, čija je misija takođe bila humana i za cilj imala pružanje pomoći vojnim jedinicama sa ovog područja. Sjećamo se, ne samo sedam hrabrih mornara, već svih onih koji su svoje živote dali za slobodu naroda i za svjetliju budućnost potomaka. Njihova borba i požrtvovanje bili su kamen temeljac za sve ono što mi danas imamo, a to je država koja pruža sigurnost svim svojim građanima i koja uspješno plovi ka još sigurnijoj evroatlantskoj luci. Zato još jednom, hvala i slava im” – kazao je Raičević.

Ivanka Leković

„HAND MADE“

0

HAND MADE PLAKAT_resize

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Teatar „Hand made“ iz Sankt Peterburga organizuju zajednički pozorišni projekat HANDMADE. Ovo pozorište bavi se jedinstvenim žanrom priznatog umjetnika Rusije Andreja Knjazikova.

Glumački kolektiv stvara cjelovečernji spektakl izražavajući se samo rukama.

Petominutne prezentacije biće ispred glavnih gradskih vrata u Kotoru i na Trgu od oružja večeras 6.maja u poslijepodnevnim satima (između 18 i 19 sati)

„Hand made“ teatar imaće svoj šou u četvrtak, 7. maja 2015.g u 19 sati u velikoj sali JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor.

PRODAJA ULAZNICA, PO CIJENI OD 10,00 EURA BIĆE NA DAN PREDSTAVE SAT VREMENA PRIJE POČETKA, 07.05.2015.g od 18 do 19 sati.

Izložba o Crnom Platu kao izvorištu današnjeg Tivta

0

Izložba fotografija i dokumenata pod nazivom „Crni Plat“ autora Dragana Rajčevića, otvorena je sinoć u galerijskom prostru srednjevjekovnog ljetnjikovca „Buća-Luković“ u Tivtu, u prisustvu velikog broja posjetilaca, uglavnom starosjedilaca Tivata.

Autor izložbe zaljubljenik je u prošlost svog rodnog grada i jedan je od najboljih poznavalaca daleke prošlosti Tivta koji se kao moderan grad, počeo razvijati tek u drugoj polovini 19.stoljeća.

Izložba fotografija i dokumenata predstavlja istorijsku analizu podataka i predanja o nastavku i trajanju područja sela i zaseoka Crnog Plata kao izvorišta današnjeg grada Tivta.

Otvarajući izložbu prof. Neven Staničić je podsjetio da Crni Plat kao dio Tivta do sada nije bio mnogo istraživan.

„Dragan Rajčević se ovom tematikom bavi već 40 godina, analirizirajući istorijske podatke, spise činjenice i predanja u pokušaju da nastane ova priča kojoj smo večeras svjedoci.

Crni Plat selo i zaseoci iz kojih je izronio Tivat, odnosno centar grada, zaslužuje više i mislim da ćemo u novembru objaviti publikaciju o Crnom Olatu koja će proizaći iz ovog materijala“ kazao je između ostalog Staničić otvarajući izložbu.

Autor izložbe Dragan Rajčević podsjetio je da Crni Plat je nedovoljno istražen.

„Za Tivat se kaže da je mlado mjesto ja kažem sa bogatom istorijom. Ovo je priča o selu, kmetu, jeziku, predanju, od prve fotografije do posljednje proći ćete period od 1400 godina, ovo je priča o ljudima.

Izložba Crni Plat - Tivat
Izložba Crni Plat – Tivat

Ja sam želio dokumentima i slikom vratiti vas u jedno vrijeme koje je postojalo. Tivat koji želi postati centar nautičkog turizma mora imati istoriju baziranu na relevatnim podacima. Samo sam „malo zagrebo“ tu ima jako mnogo materijala o Tivtu to je blago koje treba da se otkrije.

Ako neko izađe sa ove izložbe i zapita se gdje je Crni Plat ja sam uspio. Ako bilo koji mladi čovjek krene istraživati ovu tematiku pojaviti će se ogroman materijal. Moramo naše ambijentalne cijeline renovirati obnoviti. Tako smo crkvu na Đurđevom brdu tipičnom bokeljskom selu uspjeli našim radom i dokazivanjem uvrstiti u zaštićenu kulturnu baštinu Crne Gore, tako da neće više niko pitati gdje se nalazi dio lokaliteta Crnog Plata.

Ova oblast koju sam obradio je samo jedan dio. Ovo je priča o ljudima koji su predanjem opstali.

Istražujući ovu obalast posebno se želim zahvaliti Nikici Škanati, Mišu Belanu, Jozic Bošković i mnogim drugima, svi su oni u mom srcu i njima posvećujem ovu izložbu“- kazao je Dragan Rajčević.

Fotografije u postavci izložbe su potiču iz privatnih i zbirke Centra za kulturu Tivat, a novije snimke uradili su Anton Gula Marković i sam autor.

Publika je sa velikim interesovanjem pogledala trideset panela na kojima je uz fotografije, stare dokumente, fragmente materijalne baštine i kulurnog nasljeđa Tivta, detaljno predstavljeno preko 1.400 godina istorije prostora koji danas zahvata centralni dio opštine Tivat. Iako je akcenat stavljen na dio istorije od dolaska Slovena na ovo područje u 7.vijeku, Rajčević se osvrnuo i na bogate slojeve antičkog kulturnog nasljeđa prostora na kome su svoje ljetnjikovca imali ilirski vladaoci i kasnije rimski patriciji.

Domaći sezonci ili socijala za strance

2
Herceg - Novi
Herceg – Novi

Pokušaji države da uredi tržište radne snage i prekine pretvaranje Crne Gore u “socijalnu ustanovu za strance” nailazi na oštre reakcije turističkih poslenika. Oni tvrde da u Crnoj Gori nema kvalitetne radne snage za sezonska zaposlenja, što iz nadležnih institucija demantuju brojkama, prošle godine je preko 80% dozvola za rad izdato je nekvalifikovanim ili polukvalifikovanim licima, a disproporcija izdatih i prijavljenih dozvola je 1:3 u korist neprijavljenih, dakle onih koji rade na crno. I dok zakonodavac tvrdi da se u tim brojkama kriju razlozi višegodišnjeg forsiranja stranaca-sezonaca, iz turističke privrede pokušavaju da obore, ili bar odlože primjenu novog Zakona o strancima koji uređuje ovu oblast po ugledu na evropske standarde.

Hotelijeri i ugostitelji nastavljaju s negodovanjem zbog Zakona o strancima koji daje prednost zapošljavanju domicilnih sezonskih radnika. Njihove tvrdnje koje su uzimane zdravo za gotovo o tome da nezaposleni u Crnoj Gori ne žele da rade, sada će biti provjerene jer će svaki nezaposleni, ukoliko odbije posao, to morati da potvrdi i napismeno.

Ugostitelji poput Ilije Armenka su, međutim, nezadovoljni, jer tvrde da domicilni kadar ne ispunjava njihove kriterije.

“Pa, nama bi bilo lakše da zaposlimo domaću radnu snagu. Strancu sam ja i otac i majka šest mjeseci, moram da ga dovozim i odvozim na posao, moram da ga perem, moram sve. Mi smo dovedeni uza zid ako nam ne dozvole da zaposlimo radnike koji su godinama radili kod nas. Ovo se vjerovatno ne radi da bi se uništio turizam, ali neko je Zakon donio nepromišljeno”, kaže Armenko.

Na naše nekoliko puta ponovljeno pitanje koliko je bilo slučajeva da je zaposlio kadar sa budvanskog Zavoda zapošljavanja kojima nije bio zadovoljan, Armenko nije konkretno odgovorio:

”Ko je god došao iz Budve, taj nije zadovoljio moje kriterijume.”

Budva stari grad
Budva stari grad

I Nikola Vujačić, ugostitelj iz Herceg Novog, tvrdi da još ne može otvoriti cijeli lokal jer čeka na odgovore iz Zavoda zapošljavanja na upit o sezoncima.

“Primili smo do sada dva kandidata sa Zavoda zapošljavanja, a pošto su bez iskustva moramo da vršimo dodatnu obuku”, navodi Vujačić.

Manje prihoda u državnu kasu

U međuvremenu, Uprava za inspekcijske poslove najavljuje da ljetos nastavlja sa pojačanim nadzorom duž primorja.

“Na crnogorskom primorju će biti oko 90 inspektora iz 7 inspekcija. Od 15.maja do 15. septembra biće pojačan njihov nadzor kako bismo stvorili ambijent zdrave konkurencije”, najavljuje direktor Uprave Božidar Vuksanović.

Da će inspekcije imati pune ruke posla, očekuje predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, tvrdeći da će Zakon o strancima donijeti manje prihoda i državnoj kasi.

“Inspekcija može da uzme još 5.000 inspektora, ali ako ovaj zakon ostane, oni nikada ne mogu da iskontrolišu onoliko koliko mogu da ukradu ljjudi prisiljeni da idu u sivu zonu”, objašnjava Laušević.

Tvrdnje ugostitelja i hoteijera da u Crnoj Gori ne postoji dovovljno obučen kadar za rad u turizmu ranije je brojkama demantovao direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove u MUP-u Abid Crnovršanin.

On je podsjetio da je u prošloj godini izdato preko 23.000 radnih dozvola za strance u Crnoj Gori. Od toga je čak oko 85 posto dozvola izdato nekvalifikovanim ili polukvalifikovanim radnicima. Za srednji kadar, izdato je svega oko 8 odsto radnih dozvola.

Zato Radulovića pitamo kako objašnjava disproporciju tih brojki.

“Mi imamo najviše problema sa srednjim menadžmentom. Glavni i pomoćni kuvari, barmeni, somelijeri, recepcioneri, uglavnom mi nemamo taj srednji menadžment. Uostalom, i konobara svrstavam u srednji menadžment. Ja razumijem, vama sa strane to može da izgleda mnogo drugačije nego kada ste u procesu”, komentariše Crnovšanin.

Da je Crna Gora nekontrolisanim migracijama postala “socijalna ustanova za region” govori i podatak da je u šest država regiona izdato prošle godine ukupno oko 57.500 dozvola za privremeni boravak, ali samo u Crnoj Gori više od polovine tog broja (preko 38.000 dozvola).

Istovremeno, uz preko 35.000 nezaposlenih sa crnogorskim državljanstvom, ovdje je lani zaposlenje našlo oko 24.000 stranih radnika. Crnogorskih je bilo upola manje.

Jasna Vukićević

Uvertira za dinamično ljeto u Porto

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Atraktivan majski kalendar dešavanja koje za svoje za goste i rezidente priređuje tivatski nautički centar Porto Montenegro, proteći će u znaku globalne manifestacije Noć muzeja, izložbe sa nautičkom tematikom, zanimljivih sportskih sadržaja od kundalini i detox joge, preko plesnih ritmova zumbe, sesija jedrenja i časova za najmlađe jedriličare, do tematskih večeri i aranžmana u hotelu “Regent Porto Montenegro”.

“Dinamika našeg majskog kalendara samo je uvertira u ljetnji, kada će brojni zabavni događaji, regate, koncerti i izložbe, biti samo neki od razloga zašto će tivatski nautički centar i ovog ljeta nositi epitet najdinamičnijeg turističkog proizvoda na obali.”-kazao je juče tim povodom PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić koji je novinarima predstavio što će se to sve do kraja mjeseca odvijati na prostoru elitne tivataske marine za mega i super jahte.

Već danas će tako “Adriatic Marinas” u saradnji sa tivatskim Domom zdravlja u Jahting klubu Porto Montenegra, u vremenu od 8.30 do 10.30 sati, prirediti besplatan opšti zdravstveni pregled – kontrolu krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi.

Povodom globalne kulturne manifestacije “Noć muzeja”, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u 16. maja biće otvorena izložba pod nazivom „Od brodskih linija do linija broad”, autora prof. istorije Dražena Jovanovića. Na izložbi će biti prikazan dio arhivske i dokumentarne građe muzeja, koji će opisati život i sudbinu pojedinih brodova, od inicijalne ideje za njihovu izradu – prvobitnih proračuna i tehničkih nacrta, do fotografija već izgrađenog broda.

Iste večeri, povodom “Noći muzeja”, podmornica „Heroj“ i Zbirka pomorskog nasljeđa će biti otvorene od 20časova do ponoći, a ulaz je besplatan. Za zabavu na platou ispred ovih muzejskih zdanja biće zaduženi muzički bendovi.

Koncert na harmonici u izvođenju solista Borisa Lenka, Boruta Zagoranskog i studenata Muzičke akademije na Cetinju biće održan 29. Maja u Zbirci pomorskog nasljeđa, u sklopu programa Međunarodnog muzičkog festivala – Harmonika Fest u Tivtu, a koji je posvećen 35-godišnjici osnivanja Muzičke akademije. Izložba akademske slikarke Maše Jovović pod nazivom „Posmatrači šunjalice“, već je postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade „Adriatic Marinasa“ na Seljanovu i trajaće do 15. maja.

“Porto Montenegro Sportski klub ovog proljeća posjetiocima nudi tri teniska terena, teren za squash, fitness centar, kuglanje, stoni tenis, veliki izbor časova kao što su joga, HIIT, pilates, salsa i zumba. Svi ljubitelji salsa i zumba plesnog pokreta biće prisutni na velikoj žurci koja se organizuje 29. maja. Pravo osvježenje u toplim danima je i novi sadržaj Sportskog kluba, a to je Aqua aerobic. Svi ljubitelji jedrenja uživaće i ovog mjeseca na sesija jedrenja na BLU26 jedrilicama, twilight ili rowing sesijama, ali i časovima jedrenja za najmlađe.”- istakao je Kalezić.

Lamprecht
Lamprecht

DOMAĆINI “PINK PANTHER TOUR-A” I “TRANSAPPENINNICA “ RELIJA

Porto Montenegro će sutra biti domaćin i učesnika “Pink Panther Tour-a 2015”- jedinstvenog višednevnog relija superautomobila koji je 1.maja krenuo iz Pariza. Nakon Praga, Budimpešte, Beograda i Ulcinja, učesnici ovog okupljanja ultrabogatih zanesenjaka skupim I brzim automobilima, danas će posjetiti i Porto Montenegro gdje će prenoćiti. Iz Tivta karavan sutra nastavlja za Dubrovnik i dalje prema Veneciji I Monaku gdje će se završiti nakon preveženih ukupno 2.900 kilometara kroz devet država Evrope. Učesnici “Pink Panther Toura” voze modern I skupe superautomobile prestižnih brendova popu “Ferrari-ja”, “Lamborghini-ja”, “Porsche-a”, “Bentley-a”, “Aston Martin-a”, “Mercedes-a” i sličnog.

Sredinom mjeseca, Porto Montenegroće opet ugostiti i ultraskupe i rijetke oldtajmer-automobile, učesnike još jednog od najčuvenijih relija vrijednih starih automobila u regionu – “Transappeninnica 2015”. Ovaj reli okuplja vlasnike automobile –veterana, proizvedenih prije 1945 godine, a ove će godine on krenuti 9.maja iz grada Ćezenatiko blizu Ankone u Italiji i do 15.maja obići više gradova uz obalu Jadrana u Italiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori gdje će učesnicima tog relija domaćin biti Tivat i Porto Montenegro.

„Happy Diamond“ iskrcao sedam jahti u Boki

0

Sa specijalnog broda za prevoz teških tereta „Happy Diamond“ na sidrištu ispred Zelenike, danas je završen iskrcaj ukupno sedam jahti koje su morskim putem dovežene u Crnu Goru iz SAD.

Sto pedeset sedam metara dugi heavy lifter od 18.148 tona, holandske kompanije „Big Lift Shipping“, članice konzorcijum „Sevenstar Yacht Transport“, iz luke West Palm Beach na Floridi, dovezao je jednu 40-metarsku, jednu 30-metarsku i jednu jahtu dugu 20 metara, kao i četiri manje jahte dužine po 12 metara.

Prema riječima Nikole Petkovića iz tivatske kompanije „MRM Maritime“ koja se već nekoliko godina bavi organizacijom brodskog prevoza jahti iz svih djelova svijeta do Crne Gore posredstvom kompanije „Sevenstar“, od sedam doveženih jahti tri će ostati u Crnoj Gori, dok će ostale u narednih par dana iz Boke na sopstveni pogon otploviti do marina u Grčkoj i Hrvatskoj.

Ovo je inače, drugi ovogodišnji dolazak jaht-transportera holandske kompanije u Boku gdje je sredinom januara boravio njihov brod „Tracer“ na koji je tada ukrcano i za SAD otpremljeno pet jahti iz tivatske marine Porto Montenegro.