Budvanski karneval maj 2015. – Velikom karnevalskom povorkom u kojoj je učestvovalo više od 1200 maskiranih učesnika iz 40 karnevalskih grupa, juče je održana centralna svečanost ovogodišnjeg, XIII Međunarodnog turističkog budvanskog karnevala koji se odvijao pod motom „Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo“ , koji je ujedno i označio i početak ljetnje turističke sezone u Budvi.
VO70 ‘E1’ pobednik je Jadranske regate nakon 31 sat 46 minuta i 5 sekundi jedrenja. Pobjednička posada sa kormilarem Agyd Penggom nije dopustila Voli Voli da se odvoji u uvjetima koji su odgovarali njihovim suparnicima, a kad je zapuhalo jugo E1 je prešao u vodstvo i nazaustavljivo pojurio prema cilju!
Vola Vola ulazi u cilj s vremenaom 34 sata, 51 minuta i 6 sekundi, a Ola je zaostala samo 3 minute, aDubrovnik ulazi u cilj nakon još samo dvije minute. Waypoint ulazi u cilj liniju nakon 37 sati 36 minuta i 19sekundi…
Prezentacija „Tradicionalne tehnike i materijali – restauracija drvenih prozora“ održati će se u ponedjeljak 4. maja u 20 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Prezentacija se organizuje u sklopu Radnog kampa restauracije drvenih prozora koji organizuje EXPEDITIO u saradnji sa Kulturnim nasljeđem bez granica – CHwB a u okviru projekta koji je finansiran od strane Headley Trust Fondacije iz Velike Britanije.
Cilj ovog projekta je povećanje znanja i svijesti o upotrebi tradicionalnih zanata, tehnika i materijala u procesu restauracije i održavanja graditeljskog nasljeđa.
U fokusu ovog dvogodišnjeg projekta će biti upotreba krečnog maltera i restauracija tradicionalnih drvenih prozora. Radni kamp restauracije drvenih prozora će se odvijati u periodu 4-6. maja 2015. na Slavijanskoj čitaonici u Dobroti (zgrada Mjesne zajednice Dobrota). Prezentacija je prateća aktivnosti radnog kampa kojom se želi ukazati na vrijednosti i značaj očuvanja drvenih prozora, kao i važnost upotrebe tradicionalnih tehnika i materijala.
Kotor – škura
Program prezentacije:
Uvod o radnom kampu restauracije i tradicionalnim prozorima u Boki Kotorskoj, EXPEDITIO
Edukacija i važnost tradicionalnih tehnika i materijala, Lejla Hadžić, Kulturno nasljeđe bez granica – CHwB
Primjeri restauracije drvenih prozora u Crnoj Gori, Ilija Lalošević, Arhitektonski fakultet Univeriziteta Crne Gore
Velikom karnevalskom povorkom u kojoj je učestvovalo više od 1200 maskiranih učesnika iz 40 karnevalskih grupa, juče je održana centralna svečanost ovogodišnjeg, XIII Međunarodnog turističkog budvanskog karnevala koji se odvijao pod motom „Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo“ , koji je ujedno i označio i početak ljetnje turističke sezone u Budvi.
A mašte ni ove godine nije falilo, posebno ne raspoloženja među učesnicima iz 25 inostranih karnevalskih maski koje došli iz Italije, Slovenije, Makedonije, Turske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije…., kao i 15 maskiranih grupa iz Crne Gore.
Odlična zabava, raspoloženje učesnika i dobar provod u cijelom gradu, potvrdili su da je karneval u Budvi tradicionalno najbolji u regionu.
Karnevalska povorka predvođena kapom karnevala, mažoretkama i gradskom muzikom o jakoj kiši krenula je od kafea City, Mediteranskom ulicom do Starog grada, gdje je postavljena centralna bina. U gotovo dvočasovnoj šetnji, pozdravaljani usput aplauzima građana i turista, karnevalske grupe su prodefilovale glavnom gradskom ulicom, da bi se ispred bine na trgu ispod starogradskih bedema predstavljali izvodeći karnevalsku tačku.
Karneval se završava u nedjelju, dječijim karnelavalom. Budva je tokom prvomajskih parznika i karvenalskih fešti ugostila više od šest hiljada gostiju.
„Turistička organizacija opštine Budva se potrudila da pravim programom obezbijedi zainteresovanost građana Crne Gore i cijelog regiona za dešavanja u Budvi. Karneval u Budvi predstavlja veoma važan motiv za dolazak turista u Budvu u vrijeme prvomajskih praznika, a dodatna važnost održavanja ove manifestacije za Budvu je i činjenica da se ovom feštom obilježava neformalni početak ljetnje turističke sezone“, kazala je direktorica TO Budve Jelena Rađenović.
Jedna od najgledanijih komedija „A gde su kokoške“, autorski projekat Monike Romić i Tatjane Kecman gostuje u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ Kotor u utorak, 5. Maja 2015.g sa početkom u 20 sati.
Ovo je priča o dvije glumice koje, nakon odigrane poslijednje predstave u sezoni, ostaju u garderobi i razmišljaju kako da prežive dugo, toplo ljeto i kako da plate zaostale račune…
Odlučuju da same naprave predstavu, a da prođu što jeftinije: sa minimalnim brojem glumaca, od kojih jedan mora biti „poznat“, kako bi lakše prodali predstavu, bez scenografije da bi svi mogli stati u jedan auto …
Gospođa Ford i gospođa Žurka odlaze po savjete kod psihologa, vračare, hipnotizera, marketing savjetnika, joga instruktora.. sve dok im ne dođe gospođa Pejdž, treća glumica, koju svo vreme ogovaraju…
Uloge:
Gospođa Žurka ……..Monika Romić
Gospođa Ford…………..Tatjana Kecman
Gospođa Pejdž……Tijana Dapčevićj
Specijalni gost: Igor Lazić – Niggor
PRODAJA ULAZNICA, PO CIJENI OD 7 EURA BIĆE NA BLAGAJNI KULTURNOG CENTRA KOTOR U PONEDELJAK I UTORAK, 04. i 05. MAJA 2015.g OD 10 DO 12 I OD 18 DO 20 SATI.
Verige - Završeni radovi na obnovi Gospe od Snijega
1 od 16
Gospa od Snijega
Mediteranski sajam zdrave hrane foto Boka News
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Gospa od Snijega
Radovi na obnovi jedinstvenog spomenika kulture iz 15. vijeka – crkvice Gospe od Snijega u tjesnacu Verige kod Tivta proteklih dana su završeni.
Crkva je podignuta na pjeni od mora, još u 15. vijeku u unutrašnjem dijelu Veriga, a u narodu je poznatija kao Gospa od Oriza.
U dokumentima se prvi put pominje 1526 godine, mada je starija.
U brojnim mjestima na istočnoj obali Jadrana postoje crkve i kapele posvećene Gospi Sniježnoj – Gospi od Snijega. U kaledaru Katoličke crkve slavi se 5.avgusta.
U svim tim mjestima, kao i u Boki Kotorskoj postoji vjerovanje da je nekada, kao opomena vjernicima,u njihovom mjestu, pao snijeg u sred ljeta. Vjernici su, potom, podigli crkve Gospi od Snijega u čast, slavu i zahvalnost.
Kako crkva danas izgleda više u našoj fotogaleriji.
Ovogodišnja 10. prekojadranska regata Terra da mare, Bari – Herceg – Novi, s novim nazivom “EST 105”, rekordna je po broju od 57 jedrilica, ali i sa ubjedljivo najlošijim rezultatima zbog slabog vjetra koji je pratio posade iz Barija, javlja Radio Jadran.
Ranijih godina u gradskoj Luci u Novom bijelila su se jedra odmah poslije ponoći, a ove godine je nekoliko sati kasnio dolazak prvih brodova. Tako je većina posada koja je juče u podne startovala iz Italije, ocjenivši da ne mogu stići u regularnom vremenu, umjesto na jedra, uplovila u hercegnovski zaliv koristeći motore.
Prvi krstaš “Buena Vista” stigao je jutros u 8:47 sati. Drugi je s raširenim jedrima, u 10:32 sati, prošao cilj “Verve Lamer”, dok je treća jedrlica bila “Exprivia Luduan”.
Regataši su tradicionalno otvorili turističku sezonu u Herceg Novom. Oživio je Škver i Stari grad, jer je stiglo skoro 600 Italijana, posada brodova i njihovih familija. Domaćini su se ovoga puta pobrinuli da ih dočekaju uz Gradsku muziku, ugostitelji su otvorili i napunili lokale, a na samom mulu je postavljeno nekoliko štandova sa domaćim proizvodima, suvenirima, jahting opremom i štand Turističke organizacije Herceg Novi.
Regata – Terra da mare 2015.
Među regatašima je bilo i sedam crnogorskih brodova, a u “Neptunu”, Novljanin, Uroš Zloković. On je od početka u organizaciji regate Terra da mare, a jedrio je sedam puta na ruti od Barija do Novog:
– Do sada nikad nismo imali preko 50 brodova, zato je ova regata rekordna, ali zapamtićemo je po najlošijem vjetru do sada. Veoma mali broj jedrlica je stigao u regularnom vremenu s jedrima do cilja. Kada smo se odvojili od italijanske obale na 30 milja vjetar je potpuno prestao i morali smo da upalimo motor, što je loše za regatu. Bio sam u “Neptunu” sa skiperom Sašom Kekovićem. Od domaćih posada su još bili sa svojim brodovima Jovica Rašović i Akim Koprivica, Vojska Crne Gore, jedna posada iz Kotora i dvije iz Bara. Ove godine smo napravili korak naprijed u prijemu nautičara.
Postavili smo punktove sa autentičnom ponudom, zdravom hranom, informacijama i propagandnim materijalom, a tu su i posebno 4 štanda vezana za servis brodova i uopšte nautiku.
Sutra veče, prvi put na trgu Belavista, biće upriličena svečana dodjela nagrada najboljim jedrličarima.
„Ovo nije samo običaj u Perastu već duž Jadranske obale, mi smo sačuvali tu tradiciju, po kojoj posljednji mladoženja iz mjesta bere stablo hrasta i podiže ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole, 1.maja.
Mađ mještani okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama “ – kazala je, objašnjavajući običaj i pozdravljajuću brojne goste Marija Brainović iz Mjesne zajednice Perast.
Prema tradiciji, svakog 1. maja mještani Perasta u rane jutarnje sate kite stablo mladog hrast kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljećnog mjeseca, a znači nadu u bolje sjutra, da godina bude rodna, da bude kruha mlijeka, vina…
Mađ uz zvuke tamburica sastava Škuribande iz Kotor podigao je posljednji oženjeni u Perastu, Marko Kašćelan.
Posebno oduševljenje iskazali su gosti iz Umaga, Zajednica Italijana „Fulvio Tomizza“ koji su prisustvovali slavlju i spontano nastupili, njihove klapa Lungo Mare i hor, uz šalu „nismo vjerovali da ćemo u Crnoj Gori zapjevati u osam sati ujutro…“
Mještani i gosti uz zvuke tamburica i pjesmu prošli su kroz Perasti i svi zajedno svratili u restoran na bijelu kafu i čašćenje suvim kolačima.
Kako je bilo jutros u Perastu više u našoj fotogaleriji.
Juče je u konferencijskoj sali Srednje škole ”Petra Šegedina” u Korčuli održana svečanost potpisivanja Povelje prijateljstva sa Srednjom pomorskom školom Kotor koju su potpisali Lovre Botica, ravnatelj Srednje škole “Petra Šegedina” i Veljko Botica, direktor Srednje pomorske škole Kotor – prenosi Dubrovačk Vijesnik
U ime domaćina ravnatelj Botica je pozdravio svoga kolegu Veljka Boticu, obojica su djeca Račišća, mjesta poznatog po pomorskoj tradiciji, i 25 profesora Srednje pomorske škole Kotor, koji će u Račišću biti gosti Grada i otoka Korčule ovaj vikend.
Uz njih, svečanost su pratili profesori zaposlenici SŠ Korčula, ravnatelj SŠ Blato Ivo Gavranić i OŠ Korčule i Žrnova Velebit Veršić te Ante Radovanović, gradonačelnik Korčule i načelnik općine Lumbarda, kao i mnogi gospodarstvenici i nositelji rukovodećih funkcija sa otoka Korčule kojima je i pomorstvo u nadležnosti, te u ime Dubrovačko-neretvanske županije Ana Čeović, Viši savjetnik za obrazovanje, kulturu i sport. – Izrijekom osobitog poštovanja, Povelju o prijateljstvu, kao temelj budućoj suradnji naših učenika i profesora, važan je događaj za našu školu, kao i za cijelo područje Korčule i Pelješca – rekao je u pozdravnom govoru prof. Lovre Botica, naznačivši kako suradnja prelazi državne granice u obostranom interesu kako korčulanske, tako i kotorske škole. Tradicija pomorstva jest ono što je stoljećima spajalo Pelješac i Korčulu s Bokom Kotorskom, brojni korčulanski pomorci stekli su obrazovanje u Kotoru – naglasio je prof. Botica.
Ravnatelj Srednje pomorske škole Kotor prof. Veljko Boticaje predstavio njihovu školu s 600 učenika, koja kroz tri pomorska obrazovna programa bilježi 165 godina rada i koja već ima suradnju s pomorskom školom iz Bakra. Obećao je kolegama iz Korčule pomoći svojim iskustvima u obrazovanju pomoraca, spomenuvši i dugu suradnju dva stara grada Kotora i Korčule istih običaja, tradicija i kulture. Simbolično je naznačio razliku poziva pomorca i drugih zanimanja, „jer životni je poziv teško odabrati danas, za sutra“. – Postoje profesije koje su “moderne” i one koje trenutno nisu popularne, ali tko zna… Jedino je poziv pomorca vječita tradicija. Od Nojeve arke, preko Argonauta, Odiseja, renesansnih moreplovaca, Vespučija, Korčulanina Marka Pola, Kolumba, Kapetana Kuka, ili čuvenog Bokeljskog pomorskog kapetana Ivu Vizina. Poziv pomorca je poseban, traži puno odricanja, apsolutnu posvećenost, ali pruža i mogućnost da budete građani svijeta i ponosni ambasadori svog imena, obitelji i zavičaja, jer srednja pomorska škola je kao da se ukrcavaš na brod kojim ćeš otploviti u izvjesnu budućnost – rekao je ravnatelj Botica.
O budućnosti gradova Korčule i Kotora je govorio korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris, koji je pozdravivši Povelju prijateljstva rekao kako će Grad Korčula podržati suradnju uz obrazovanje, te suradnju Korčule i Kotora i Herceg Novog, uz još dva grada Hrvatske, Zadar i Šibenik, koji će s četiri talijanska grada činiti zajednički projekt kojim talijansko Ministarstvo za kulturna dobra i kulturne aktivnosti želi nizom obrambenih sustava na teritoriju nekadašnje Mletačke republike dopuniti listu pod zaštitom UNESCO-a. Čeović je čestitavši potpisivanje Povelje poželjela uz postignutu prekograničnu suradnju i uspjeh kroz obrazovanje i stvaranje pomorskog kadra.
Potpisivanje povelje
Nakon potpisivanja Povelje prijateljstva, uslijedili su međusobni pokloni. Pomorska škola Kotor je dobila od svojih kolega iz Korčule umjetničku sliku Abela Brčića, dok je korčulanski ravnatelj dobio rijetku Bokeljsku rakiju sa slikom školskog broda Jadran te monografiju uz 165 godina Pomorske škole Kotor, u kojoj je i arhiva Korčule, Bakra, Splita, Zadran i Beča, uz prilog svih učenika koji su završili školu u Kotoru. Gradonačelniku Korčule je uručena umjetnička slika uz motiv Gradskog trga iz samog centra Kotora. Kako jadransko priobalje ne može bez dalmatinske pjesme, tu su ulogu uz zajednički ručak u školskom restoranu kojeg su pripremili učenici ugostiteljskog praktikuma SŠ iz Korčule, vrlo dobro začinili članovi poznate klape ARTI iz Lumbarde, uz bis poznate pjesme „Bokeljska noć“, u kojoj i stihovi mogu potvrditi vrijednost današnjeg događaja: ”Srce jednom mora planut- za sav život za sve dane, mora nekad poslije tuge vjetar nosit naše lađe“.
Danas je Međunarodni praznik rada 1.maj kojeg slavimo ga kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Čikagu na ovaj datum 1886. godine, kada se gotovo 400.000 radnika diglo kako bi izborili pravo na osmosatno radno vrijeme. Tokom tih demonstracija ubijeno je više od dvije stotine radnika, a osmero ih je u kasnijem suđenju osuđeno na smrt pod lažnom optužbom bacanja bombe.
U 20. vijeku ovaj datum se posebno slavio u socijalističkim zemljama kada su održavane masovne parade tokom kojih se radnička klasa divila postignućima svojih zemalja. Istovremeno, demokratski svijet koji je prigrlio ovaj radnički praznik, na taj dan se borio za veća radnička prava pa su uskoro dobili i pravo na plaćeni godišnji odmor.
Danas se 1. maj slavi širom svijeta, a u većini zemalja proglašen je i državnim praznikom. Neobična je činjenica da se samo u SAD-u, gdje je sve i počelo, Praznik rada više ne obilježava na ovaj datum već se pod nazivom Dan rada (Labour day) obilježava prvog ponedjeljka u septembru.
