Kompanija Adriatic Marinas i ove godine nastavlja da podržava Jedriličarski klub Delfin iz Tivta, kroz godišnje sponzorstvo u vrijednosti od 3.000 EUR.
Imamo izuzetno kvalitetnu sponzorsku saradnju sa Porto Montenegrom. Dobijena sredstva ćemo usmjeriti na pripreme jedriličara, Matije Grabića i Igora Lesa. Les će početkom jula učestovati na Svjetskom prvenstvu, Laser World Sailing Championship, u Kinkgstonu u Kanadi, odakle očekujemo da se vrati sa plasmanom za Olimpijske igre 2016. u Rio de Jeneiru, istakao je predsjednik UO jedriličarskog kluba “Delfin” Robert Farkaš.
Igor Les komentariše da je zadovoljan dosadašnjim plasmanom, ali i da je ovo najskuplja sportska godina za njega i klub, jer su svi svjetski kupovi kvalifikacija za njegov odlazak na Olimpijadu. Uz svakodnevno naporne treninge u akvatorijumu bokokotorskog zaliva, prije odlaska u Kanadu, očekuje ga i jedriličarski izazov na Split Olympic Sailing Week-u, početkom maja.
Kompanija Adriatic Marinas ovim sponzorstvom nastavlja da ulaže u mlade nade tivatskog jedrenja – Matija Grabić i Igor Les su svojim plasmanima zaslužili povjerenje, tako da se nadamo da će uz dobar vjetar i sve veće jedriličarsko iskustvo ovi momci uspješno jedriti ka svjetskim medaljama.
Odavno je poznato kako je hrvatski dio Jadrana bogat arheološkim nalazima i olupinama brodova iz brojnih ratova.
Bitno je naglasiti kako ima naznaka da na Jadranu ima još značajnih lokaliteta koji nisu otkriveni, dok se vrlo često o samim lokalitetima relativno malo zna.
Na istarskom području se kao najatraktivnija turistička lokacija najčešće spominje olupina austro-ugarskog putničkog broda iz Prvoga svjetskog rata “Baron Gautsch“ koji je prošle godine obilježio 100-tu godinu potonuća. Ne manje značajna i atraktivna je olupina britanskog minolovca iz Drugoga svjetskog rata “Coriolanus” potopljenog ispred novigradskog akvatorija koju redovito posjećuju turisti-ronioci, a koja ove godine bilježi 70-u obljetnicu potonuća. Sudbina minolovca Coriolanus jedan je u nizu tragičnih događaja Drugoga svjetskog rata i smatra se jednom od posljednjih tragedija na samome kraju Drugoga svjetskog rata.
Obilježavanje 70-te obljetnice potonuća u organizaciji ronilačkog centra Subaquatic iz Umaga (koji se nalazi u turističkom naselju Stella Maris) održat će se 05. svibnja 2015. s početkom u devet sati. Poziv za sudjelovanje poslan je i svim ostalim ronilačkim centrima koji imaju koncesiju za izvođenje ronilačkih aktivnosti, pošto se olupina Coriolanus nalazi pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Samoj manifestaciji prethodi konferencija za medije koja će se održati dan ranije (u ponedjeljak).
Na dan potonuća obilježavanje će početi jutarnjim brifingom u devet sati uz “Coriolanus coffee”. Bit će predstavljen program i naglašen značaj memorijalnog urona na kojem će svi sudjelovati prema dobivenom rasporedu. Svi sudionici dobit će “limited edition” tematske majice s natpisom “Coriolanus 70th anniversary”. Nakon prvog urona slijedi polaganje prigodnog vijenca uz u spomen na preminule djelatnike minolovca i sve žrtve podvodnih mina. Vijenac će u more položiti najstariji prisutan ronilac, sedamdesetogodišnji gospodin Franco iz Italije kojeg svi od milja zovu Nonno Franco. Na olupinu će zaroniti i ronilac na dah koji će izroniti prigodni šampanjac pa slijedi zdravica uz želju da se uvijek i nanovo s poštovanjem odnosi prema olupini imajući u vidu njen veliki značaj i naglašavajući želju za opreznim ronjenjem i sigurnim izranjanjem. Nakon kratke ceremonije slijedi lagani povratak u Stella Maris brodom na kojem će svim sudionicima biti serviran obrok. Nakon povratka u Stella Maris slijedi projekcija podvodnih fotografija snimljenih tijekom godina ronjenja na Coriolanusu te rezanje prigodne torte.
Inače, olupina Coriolanus leži uspravno na pješčanom dnu na dubini od 17 do 29 metara. U jednom je dijelu i dužine je 50 metara, širine osam metara, a trup je čitav. Pramčani dio je dobro sačuvan i na njegovom “kaštelu” se vide sidrena vitla i lanci sidara koji su još uvijek na svojem mjestu. Oplata glavne palube između kaštela i zapovjedničkog mosta sva je rastrgana od eksplozije. Kroz nju se vidi i velika rupa u desnom boku na mjestu gdje je eksplodirala mina. Na palubi je i danas pričvršćen jedan rezervni plovak, dio uređaja za traženje mina. Na krajevima kaštela, skoro uz rub palube, nalaze se dva okrugla postolja s protuzračnim topovima Oerlikon od 22 milimetra. Gornja paluba je cijela i na njoj su ostaci zapovjedničkog mosta. Usprkos debelim naslagama mrtvih školjki koje ponegdje sežu u visinu i do pola metra moguće je proći bočnim prolazima s obje strane nadgrađa ispod gornje palube. Tu se vide razni ulazi u potpalublje, ali zbog zamućenosti i uskih prolaza ne savjetuje se ulazak u te prostorije. Imajući u vidu da prilikom ronjenja ronioci ispuštaju mjehuriće koji u dodiru s olupinom potpomažu stvaranje korozije, izbjegava se ulazak u olupinu. U prolazima se stalno zadržavaju jata riba, najčešće pišmolja, ali se mogu naći i velike tabinje, hlapovi, ugori, škarpine i velike ribe koji su česti stanovnici olupina. Dugi niz godina je najpoznatiji stanovnik Coriolanusa bio veliki ugor Igor, ljubimac svih ronilaca i glavna zvijezda raznih snimki s ove lokacije.
Sedmi međunаrodni festivаl dječijeg stvаrаlаštvа „Kinotаvrik“ koji se u Crnoj Gori održаvа od 28. аprilа do 4. mаjа u Herceg-Novom će gostovаti 1. mаjа. Koncert je plаnirаn u 18 sati u Dvorаni pаrk.
„Kinotаvrik“ je muzičko scenski spektаkl u kome učestvuju djecа iz Rusije i Crne Gore i kroz rаzličite progrаme, muziku, ples i glumu, pokаzuju svoje tаlente i umjećа. Festivаl doprinosi jаčаnju rusko-crnogorskih vezа i аfirmаciji dječijeg stvаrаlаštvа u rаzličitim formаmа njihovog umjetničkog izrаžаvаnjа.
Otvаrаnje mаnifestаcije, u kojoj će učestvovаti 80-oro djece iz Rusije i 30-oro djece iz crnogorskih osnovnih školа, je 30. аprilа u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici u 13 sati.
Orgаnizаtori festivаlа su аmbаsаde Crne Gore u Ruskoj federаciji i Ruske federаcije u Crnoj Gori i Kompаnijа „Kino Mаrk“ iz Moskve.
Budva i ove godine obećava nezaboravan i najbolji provod tokom prvomajskih praznika, kada će posjetioci moći da uživaju u bogatom kulturno zabavnom programu u okviru XIII Međunarodnog turističkog budvanskog Karnevala, pod nazivom “Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo“, od 1. do 3. maja, koji organizuje Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva.
“Očekuje se više od 1.500 učesnika u karnevalskoj povorci, koja će se održati u subotu 2. maja sa početkom u 19.30 sati, predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom muzikom Budve i mažoretkama. Oko 40 karnevalsih maski stiže iz cijelog svijeta, a u povorci će biti 25 inostranih, koje dolaze iz Italije, Slovenije, Makedonije, Turske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije itd., a iz Crne Gore njih 15”, istakla je PR TOB-a Darja Marović za Radio Budvu, i dodala da se Turistička organizacija opštine Budva potrudila da pravim programom obezbijedi zainteresovanost građana Crne Gore i cijelog regiona za dešavanja u Budvi, pa će između ostalih, u vrijeme Karnevala sve prisustne zabavljati Stereo Ambasada, Who see i grupa Colonia.
Značajan doprinos programu Karnevala, kako je kazala, daju i istaknute crnogorske umjetnice, Jelena Ćelić i Marica Kuznjecov, koje će svojim umjetničkim instalacijama uljepšati Trg palmi i Trg ispred Citadele. Instalacije će se postavljati od srijede 29. aprila.
Studentkinje Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, Jelena Đurašković, Milica Mijajlović i Aleksandra Ivanović, uljepšati će nedjelju 3. maj svim mališanima, oslikavajući im lica.
Budva
Program:
XIII Međunarodni turistički budvanski Karneval i XIV proljećna noć pod maskama “Da nije ljubavi, ne bi Svijeta bilo” od 1. – 3. maja
maj – petak:
– od 20h – Abrum – poziv na Karneval – po Trgovima i ulicama Starog grada;
– od 21h – tematska noć u kafićima unutar zidina Starog grada:
– Citadela – Salsa veče škole „Buena Vista“ – od 21.30h
– Casper
– Jeff
– Greco
– Bistro Rivijera
– Vihor
– Sambra
– Feral
– Irish pub2. maj – subota:
– od 12h – 19h – „Discover Budva“ – upoznavanje sa kulturno-istorijskim nasljeđem Budve;
– od 16h – 18h – „Vinski kutak“ na Trgu pjesnika u Starom gradu;
– u 19.30h – Velika Karnevalska povorka, predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom muzikom Budve i mažoretkama, od caffe-a „City“ do glavne bine ispred Starog grada;
– Voditelji Karnevalskog programa – Mario Benić & Milijana Jelušić.
Bina ispred Starog grada:
– od 22.00h – klapa Who See;
– od 23.30h – grupa „Colonia“;
Bina na Trgu palmi:
– od 22.00h – muzičko-plesni performans škole sambe „Las Salseras del Balkano“, uz pratnju bubnjara Dragoljuba Đuričića;
Bina između crkava:
– od 22.00h – Stereo Ambasada (Lazar DJ LuckyDee Gregović, Nikola Radulović i Momo Grujić);
*Face Painting – na Trgu ispred Starog grada, od 17h do 23h:
Umjetnice iz Budve, studenti Fakulteta za likovne umjetnosti sa Cetinja:
– Jelena Đurašković
– Milica Mijajlović
– Aleksandra Ivanović
* „Alternacija“ – atraktivan program koga čine alternativni umjetnici na štulama i akrobate sa vatrom – od 20h – po ulicama i Trgovima Starog grada.
3. maj – nedjelja:
– od 12h – „Slatki kutak“ – na Trgu pjesnika;
– od 12h – 18h – „Discover Budva“;
– tokom cijelog dana dječiji programi:
– u 16.30h – Mala karnevalska povorka – predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom muzikom Budve i mažoretkama, od dječijeg vrtića do glavne bine;
– Voditelji Karnevalskog programa – Mario Benić & Milijana Jelušić.
*Face Painting – na Trgu ispred Starog grada, od 12h do 16h
Umjetnice iz Budve, studenti FLU sa Cetinja:
– Jelena Đurašković
– Milica Mijajlović
– Aleksandra Ivanović
* „Alternacija“ – alternativni umjetnici na štulama i klovnovi – od 13h.
* Umjetničke instalacije:
– Jelena Ćelić – na Trgu palmi;
– Marica Kuznjecov – na Trgu ispred Citadele.
Nakon prezentacije ponuđača IWG za kupovinu većinskog paketa akcija Instituta Simo Milošević Igalo, stav izborne liste “Izbor – Dusan Radovic Kruso” je da su se potvrdile tačnim naše ranije trdnje vezane za ovu privatizaciju, pa kao takva nije prihvatljiva.
Prezentacija je bila potpuni promašaj u odnosu na ono što je bilo obećano. Odgovor koji smo svi očekivali, na ranije postavljeno pitanje o bonitetu ponuđača, je izbjegnut.
Prvenstveno, nije rijec o konzorcijumu, kako se prezentuje javnosti, vec se radi o drustvu sa ogranicenom odgovornoscu sa osnivackim kapotalom u iznosu od 1.000,00£ (hiljadufunti). Pomenuto drustvo ima pet osnivaca i to:
“Replus” limited, koji u trenutku osnivanja drustva vrijedi 16.286,00£, sa osnivackim kapitalom od 100,00£, a ciji je osnivac i direktor Thomas Jonathan Lane. Inace, Thomas Jonatthan Lane je istovremeno i vlasnik jos osam preduzeca na istoj adresi. Niti jedno od preduzeca nema kapital preko 1.000,00£. Drustvo nema zaposlenih, spada u kategoriju malih preduzeca za koje ne postoji revizija zavrsnih racuna.
“Sterling campbell”limited, sa osnivackim kapitalom u iznosu od 1,00£, a ciji je osnivac Vadim Opeskine, porijekla iz Kazahstana. Inace, Vadim Opeskine je istovremeno i direktor tridesetsest firmi registrovanih na istoj adresi. Niti jedna od firmi nema osnivacki kapital preko 1.000,00£.
“Brown rudnick” limited, koja predstavlja advokatsku kancelariju iz Londona, koja je bila pokrice za zadovoljenje prvog uslova Javnog poziva, a to je prihod u posljednje tri poslovne godine u iznosu od 100 mln €. Napominjemo da kompanija nije dostavila zavrsne racune za pomenute godine, vec je Tenderska komisija samo na osnovu procjene agencije “House price waters” prihvatila zdravo za gotovo da je firma “Brown rudnick” limited zadovoljila pomenuti osnovni kriterijum. Prema podacima kojima raspolaze “Izbor”, kompanija “Brown rudnick” limited, 31.12.2013. godine vrijedi 10.427.829£, dok 31.12.2012. vrijedi 5.170.762£, a 31.12.2011.godine 6.611.598£. Ovo su ujedno i zvanicni podaci poreske uprave Velike Britanije.
Posto je advokatska kancelarija u ovom projektu u sukobu interesa, ne pojavljuje se kao zvanicni vlasnik, vec njihovih 1/5 akcija drzi firma “KCM capital” limited, koja je osnovana 2010.godine, od strane osnivaca “KCM holding” lomited. Neto vrijednost kompanije 31.03.2014. je 2.200,00£, dok 2013. godine neto vrijednost iznosi -14.480,00£, a 2012.godine 16.677,00£. “KCM capital” limited drzi 1/5 akcija i u svoje ime.
“Luminor” llc iza koje zvanicno stoji Sasa Beljanovic. Prema informacijama sa kojima raspolaze “Izbor”, sustinski iza ove kompanije je Bogoljub Karic.
Na kraju prezentacije nam nije bilo dozvoljeno postavljanje pitanja. Ovakav rasplet ne ide u prilog daljoj saradnji sa našim koalicionim partnerom.
Izborna lista “Izbor – Dusan Radovic Kruso” kao grupa slobodnomislećih ljudi odžaće obećanje dato građanima Herceg Novog. U slučaju da aktuelna državna vlast bude ravnodušna prema ovom našem stavu, “Izbor” će organizovati proteste – kaže se u zvaničnom saopštenju.
Prezentacija International Welnes Grupe, jedinog zainteresovanog za kupovinu većinskog paketa akcija Instituta Dr “Simo Milošević”, održana je juče, iako su predstavljanje, u znak protesta, napustili predstavnici Sindikata i pojedini odbornici lokalnog parlamenta, jer im je uskraćena mogućnost da dobiju pojašnjenja i više informacija o konzorcijumu i njegovom bonitetu.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Nikola Gojković kazao je da se zbog takvog postupka organizatora osjetio prevarenim i poniženim. Iz udruženja građana Izbor iznijeli su sumnju da iza svega stoji srpski biznismen Bogoljub Karić.
Javna prezentacija britansko američkog konzorcijuma International Wellness Group Limited , jedinog ponuđača na tender za kupovinu većinskog paketa akcija Instituta „Dr Simo Milošević”, počela je napuštanjem prezentacije predstavnika Sindikata Instituta i pojedinih odbornika hercegnovskog parlamenta jer im je uskraćena mogućnost da postavljaju pitanja u vezi brojnih nedoumica o procesu privatizacije Instituta, a u tom duhu je i završena – revoltiranom reakcijom predsjednika opštine Nikole Gojkovića, ali i drugih prisutnih.
“Ovo što su oni predstavili je toliko minorno u odnosu na Institut kakav je i koji renome u svijetu ima, da oni mogu da stanu u stavu mirno pred postojećim Institutom a ne vidim da ga mogu dići na veći nivo”, kaže predsjednik opštine Herceg Novi, Nikša Gojković
Predstavnici IWG predstavili su desetogodišnju viziju razvoja Instituta sa četiri osnovne smjernice: unapređenje menadžmenta, osavremenjavanje i razvoj medicinskih, velnes i sportskih programa, ekološka zaštita podneblja te brediranje Instituta koji ima 66-nju tradiciju. Tvrde da će očuvati osnovnu medicinsku djelatnost .
Ipak, većina prisutnih bila je nezadovoljna jer ničim konkretnim nisu raspršene sumnje o bonitetu britansko-američkog konzorcijuma niti o stvarnim namjerama potencijalnog investitora. Odbornik IZBORA, Dušan Radović , tvrdi da iza ovakve privatizacije Instituta stoji Bogoljub Karić.
“Neka kažu ko su, ko je Saša Veljanović, ko je Bogoljub? Šta ovdje radi Bogoljub Karić? To su pitanja koja hoćemo da postavimo ovoj družini. Evo ovaj Džonatan Lejn ima firmu od 16 hiljada funti i on se usudio da dođe da kupi Banju. Lejn je osnovao firmu IWG 18.10.2013.godine ….on i Kazahstanac Vadion Peskine koji je dobio engleski pasoš prije pola godine”.
Sa druge strane, Predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović tvrdi da je riječ o ozbiljnoj kompaniji koju su podržale američka i britanska ambasada kao i Evropske banke za obnovu i razvoj.
“Volio bih, ako neko ima informaciju (da Karić stoji iza ponude) da je učini dostupnom javnosti. Rado ću to saslušati ali uvjeren sam da to nema veze sa istinom. Ovdje se radi o ozbiljnoim kompanijama iza kojih stoje u najavi ambasade obje države, SAD i Velike Britanije i sa kojima smo kontaktirali već duži period”
Prema riječima Vujovića Tenderska komisija upoznaće sa aktuelnom situacijom Savjet za privatizaciju i Vladu koji će odlučiti da li će prihvatiti ponudu IWG .
Povodom povlаčenja predlogа Zаkonа o eksproprijаciji iz skupštinske procedure prenosimo sаopštenje zа jаvnost Mаtice Boke.
Povlаčenje predlogа Zаkonа o eksproprijаciji kаo i rаnije povlаčenje Nаcrtа Zаkonа o Morskom dobru dokаzuje dа je riječ o rješenjimа koji direktno zаdiru u Ustаvom gаrаntovаno prаvo privаtne svojine. Vlаdа Crne Gore i u prvom i u zаdnjem slučаju predloge je povuklа nаkon burne reаkcije grаđаnа, nevlаdinog sektorа i poslаnikа Skupštine Crne Gore.
Ono što zаbrinjаvа Mаticu Boke, grаđаne Primorjа, аli i čitаve Crne Gore je neobičnа dosljednost Vlаde Crne Gore u predlаgаnju zаkonskih rješenjа koje ne korespondirаju sа evropskom prаvnom prаksom i u direktnoj su suprotnosti sа nаjvišim prаvnim аktom. Tu se predlаgаč ne zаustаvljа već insistirа i nа Zаkonu o vаnpаrničnom postupku i čitаvom setu zаkonskih i podzаkonskih rješenjа kojimа pokušаvа dа ozаkoni lаkši nаčin uzimаnjа imovine grаđаnа. Mirno uživаnje prаvа nа privаtnu svojinu je temelj prаvnog poretkа i poslovnog аmbijentа i nije čudo što je izаzvаo burnu reаkciju stаnovnikа Boke i Primorjа, posebno Buljаrice i Petrovcа.
Ako se situаcijа sа predlаgаnjem pа povlаčenjem predlogа spornih zаkonskih rješenjа аnаlizirа hronološki i uporedi sа izjаvаmа predstаvnikа vlаsti, vidi se dа su resornа Ministаrstvа kаo predlаgаči inspirisаni otporom mještаnа Krtolа oko prodаje zemljišnih pаrcelа u privаtnom vlаsništvu zа potrebe projektа Lušticа divelopment i Kаtаri Diаr. Tаko su došli do predlogа Zаkonа koji jаvni interes stаvljа iznаd prаvа privаtne svojine u korist tzv. „rаzvojnih projekаtа“.
Zаkon o ekspoprijаciji pokušаvа dа sistemsku grešku podigne nа zаkonski nivo. Zаkon je loš i nikаkvo šminkаnje ni uljepšаvаnje neće pomoći dа dobije podršku grаđаnа i NVO sektorа, а vjerujemo ni dijelа poslаničkih klubovа. Pod jаvnim interesom ne može se podvesti nаmjerа Vlаde dа privаtnu imovinu oduzme i potom bez prаvične nаknаde ponudi strаnim investitorimа dа bi grаdili vile nа prodаju.
Kаo što je orgаnizovаlа tribinu o nаcrtu Zаkonа o Morskom dobru i proslijedilа аmаndmаne nаkon čegа je Zаkon povučen, Mаticа Boke je u sаrаdnji sа brojnim nevlаdinim orgаnizаcijаmа i grаđаnskim orgаnizаcijаmа pripremilа tribinu, а pripremа i аmаndmаne nа predlog Zаkonа o eksproprijаciji.
Pozivаmo Vlаdu Crne Gore dа omogući što širi konsensuz i učešće nevlаdinih orgаnizаcijа, grаđаnskih udruženjа i eksperаtа kаko bi se donio kvаlitetniji Zаkon o eksproprijаciji i Zаkon o morskom dobru u sklаdu sа evropskom prаksom – kaže se u sopštenju Mаtice Boke.
Susreti studenata fakulteta za turizam – „Turizmijada 2015“, počinju sutra u Tivtu, a priređuje ih Studentska organizacija Fakulteta za turizam i hotelijerstvo iz Kotora u saradnji sa Međunarodnom asocijacijom studenata turizma i ugostiteljstva.
Turizmijada koja predstavlja najveće okupljanje studenata, profesora i asistenata iz oblasti turizma i hotelijerstva na Balkanu, održava se u tivatskom hotelu “Kamelija” i trajaće do 3.maja, a okupiće oko 650 učesnika.
Inače, prošlogodipnja Turizmijada koja je održana u Budvi, imala je oko hiljadu učesnika sa 25 visokoobrazovnih ustanova iz Crne Gore, Srbije, Sovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Velike Britanije, Turske, SAD i Grčke, a ove se godine , popred njih, u Tivtu na njoj očekuju i učesnici iz Japana, Norveške, Švedske I Finske.
Tema ovogodišnje Turizmijade je “Održivi nautički turizam na obali Mediterana” i „Inovativne biznis ideje u turizmu”, a naučno-stručna konferencija zakazana je za 30.april i 1.maj u multimedijalnoj sali Opštine Tivat.
Svečano otvaranje “Turizmijade 2015” je sutra u 15 sati u centru za kulturu Tivat, a za sve učesnike Kongresa biće organizovani i stručni izleti u cilju predstavljanja Crne Gore kao turističke destinacije. Organizaciju Turizmijade podržali su Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore, Nacionalna Turistička Organizacija, Opština Tivat, Turistička Organizacija Tivat, Fakultet za turizam i hotelijerstvo iz Kotora, kompanija Porto Montenegro i brojni sponzori.
Prezentacijom postignutih rezultata i potpisivanjem memoranduma o saradnji u spriječavanju zagađenja mora u prekograničnom području, a koji su parafirali predstavnici opština Tivat, Kotor, Herceg Novi i Konavle, juče je u Tivtu završen IPA program prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske nazvan JASPPer (Joint Action for Sea Pollution Prevention“.
Taj projekat detaljnog sagledavanja stanja podmorskih ispusta otpadnih voda u more da obje strane granice, u protekle dvije godine sproveli su Hrvatski hidrografski institut (HHI) iz Splita i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) u saradnji sa Institutom za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku i Institutom za biologiju mora u Kotoru.
Ukupna vrijednost JASPPer-a bila je skoro 600 hiljada eura dobijenih iz fondova bespovratne pomoći EU. Pored doprinosa smanjenju zagađenja prekograničnog morskog akvatorijuma i uspostavljanju saradnje institucija dvaju država na polju zaštite životne sredine, projekat je rezultirao i nabavkom nove vrijedne spercijalne opreme istraživanja koju su dobili HHI i ZHMS i instituti iz Kotora i Dubrovnika.
Sa prezentacije
„Došli smo do značajnih rezultata koji su nam veoma važni za dalje aktivnosti na zaštiti mora u prekograničnom regionu. Ispred nas je budućnost i nešto o čemu moramo voditi računa – priroda u kojoj živimo i čiji smo mi samo jedan dio, ništa važniji od onih drugih koje čine svijet što nas okružuje. Naša planeta, gledana iz svemira je plava i to dokazuje koliko je more bitno za nas život. Homo sapijens kao još uvijek nesvjesno biće kada je potreba očuvanja prirode u pitanju, najviše je odgovoran za sve ono što se dešava, počev od klimatskih promjena čije posljedice već osjećamo, pa tu svijest moramo steći i prenijeti je na mlade generacije kojima ostavljamo teško breme sa kojim se moraju nositi.“- kazao je dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Direktor HHI dr Nenad Leder kazao je da su istraživanja sprovedena modernom opremom, multibim sonarima, sajd-sken sonarima, automatskim stanicama za mjerenje oceanografskih parametara, daljinski upravljanom ronilicom i sondama za sakupljanje uzoraka morskog dna. Fokus je stavljen na sagledavanje stanja ispusta otpadnih voda u Cavrata, odnosno u Traštama. Rezultati do kojih se došlo, pokazali su da je isput u Traštama preko kojeg se u more izliva kanalizacija Kotora i Tivta, u katastrofalnom stanju i da je najvjerovatnije to uzrok povremenih ljetnjih problema sa zagađenjem morske vode i pojavom tzv. „cvjetanja mora“ na popularnom kupalištu Plavi horizont.
Fekalije iz prekinutog ispusta Trašte
„Ispust Trašte koji je dugačak 3,6 kilometara, prekinut je na 1.814 metru dužine podmorskog cjevovoda i dalje bukvalno nema nekih stotinjak metara cijevi do nastavka cjevovoda na oko 1.900 metara dužine. To znači da se sve otpadne vode izlivaju ovdje na oko kilometar ipo od obale, na tek dvadesetak metara dubine, umjesto da budu odvedene oko 3,6 kilometara dalje prema otvorenom moru i ispuštene na dubinu od preko 40 metara. Ranije su analize kolega iz Crne Gorepokazivale da nešto ne štima sa čistoćom mora u zalivu Trašte i evo, sad smo našli što je uzrok.“- kazao je Leder.
Leder je kazao da će „ako se želi zaštititi zaliv Trašte, morati sprovesti veliki građevinski radovi u moru“, ali i izgraditi kompneno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Gradnja tog postrojenja je počela, ali ono neće biti završeno do 2017 godine.
Sa prezentacije
Direktor ZHMS mr Luka Mitrović naglasio je da su namjerno odabrali ispust Trašte za analizu, iako nisu očekivali toliko veliko oštećenje na njemu.
„Činjenica da ovdje neprerađena otpadna voda ističe na samo kilometa ipo od obale, u plitkom dijelu zaliva, negativno utiče na kompletan ekosistem zaliva i tu su prisutna i biološka i hemijska zagađenja. U preporukama proisteklim iz projekta JASPPer je i ta da se ispust Trašte hitno mora temeljno sanirati i dovesti u projektovano stanje, da se njegova trasa obilježi bovama kako ga nesavjesni nautičari više ne bi oštećivali sidrima brodova, te da se uspostavi stalan eko-monitoring.“-istakao je Mitrović.
Potpisivanje memoranduma
More ne zna za granicu
Zamjenik načelnika Opštine Konavle Božo Lasić podvukao je da „more jedno i isto i pod Konavlima i pred Bokom“, te je JASPPer projekat prvi u nizu neophodnih zajedničkih koraka u saradnji na očuvanju tog najvrijednijeg prirodnog resursa i Crne Gore i Hrvatse.
„Živimo od mora direktno ili indirektno kroz turizam, i svima nama na obje strane granice, je cilj da zaštitimo to naše najveće bogatstvo.“- kaza je Lasić.
Koordinator projekta sa crnogorske strane mr Pavle Đurašković istakao je da oštećenje ispusta Trašte nepovoljno utiče na kvalitet morske vode u tom dijelu našeg primorja.
„Evidentirana je umjerena eutrofizacija morske vode i to je signal za povećan oprez i preduzimanje adekvatnih mjera, prvenstveno sanaciju ispusta.“ -naglasio je Đurašković.
Plesаči Kulturno sportskog centra „Diаno“ iz Herceg – Novog vrаtili su se sinoć iz Pаrizа sа Otvorenog međunаrodnog plesnog prvenstva Frаncuske sa 6 zlаtnih medаljа i dvа specijаlаn priznаnjа.
Nаstupilo je 30 člаnovа „Diаnа“ sа 6 koreogrаfijа u kаtegorijаmа mjuzikl, open i sаvremeni bаlet. Zа sve što su pokаzаli, i u kаtegoriji juniorа i u kаtegoriji seniorа, dobili su zlаto.
Specijаlnа priznаnjа su dobili Mаrijа Poznаnović zа sаvremeni bаlet i jednа od koreogrаfiju koju su izveli.
Telegrаm čestitku uputili su im predsjednici opštine i Skupštine opštine Herceg-Novi, Nikolа Gojković i Andrijа Rаdmаn.
U čestitki se između ostаlog kаže : „ Vi ste nаjbolji аmаbаsаdori nаšeg grаdа i zemlje i hvаlа vаm što ste nаs predstаvili nа nаjbolji nаčin. Želimo vаm još puno uspjehа, zlаtа i trofejа i upornog rаdа kojim se jedino postižu vrhunski ciljevi i rezultаti, а vi to nаjbolje znаte.“
KSC „Diаno“ imа oko 170 člаnovа i ove godine obilježаvа 10 godinа postojаnjа. Od 2006. plesаči „Diаnа“ nаstupаli su nа međunаrodnim smotrаmа i tаkmičenjimа, u Prаgu, Poreču, Bаrseloni, gdje su osvojili veliki broj znаčаjnih priznаnjа.
