32 C
Kotor

Slušaj online radio

KBC Kotor – posjete uz strogo poštovanje važećih opštih epidemioloških mjera

0
KBC Kotor – posjete uz strogo poštovanje važećih opštih epidemioloških mjera
Bolnica Kotor foto Boka News

Uprava Zdravstvene ustanove Kliničko-bolnički centar (KBC) Kotor obavještava građane/ke da su posjete pacijentima hospitalizovanim u ovoj zdravstvenoj ustanovi dozvoljene svakog dana u periodu od 14:00 do 15:00 sati, uz strogo poštovanje važećih opštih epidemioloških mjera.

Radi zaštite zdravlja pacijenata, kao i osoblja, posjete su ograničene na jednog člana porodice po pacijentu, a trajanje posjete ne može biti duže od 20 minuta. Obavezno je nošenje zaštitne maske i pridržavanje preporučenih mjera fizičke distance i dezinfekcije ruku.

“Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju i poštovanju navedenih mjera, koje su u cilju očuvanja zdravlja i bezbjednosti svih naših pacijenata i osoblja” – saopštili su iz Uprave KBC-a Kotor.

Vremenska prognoza: Danas pretežno sunčano, do 24 stepena

0
Vremenska prognoza: Danas pretežno sunčano, do 24 stepena
Boka Kotorska – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu oblačnost, sa najvišom dnevnom temperaturom do 24 stepena.

Tokom jutra na sjeveru se mjestimično očekuje povećana niska oblačnost ili magla, koja se ponegdje može zadržati duže tokom prijepodneva.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljiv.

Jutarnja temperatura od tri do 14, a najviša dnevna od 14 do 24 stepena.

Sočni i ukusni kolač od mrkve koji se ne peče

0
Sočni i ukusni kolač od mrkve koji se ne peče
Kolač-mrkva – foto Fitness.com

Iako kao klinka nisam voljela kolače od mrkve kroz godine su mi postali jedni od dražih. S vremenom sam shvatila i da mi je bitno da su prije svega jako sočni jer upravo to čini ih, za moje pojmove, toliko ukusnima.

Nedavno sam naletjela na ovaj kolač za koji ne morate paliti pećnicu, pa s obzirom na to da je ljeto, to mi se učinilo kao sjajna ideja. Odlučila sam ga isprobati i mogu vam reći da je ovaj kolač top. Moji ukućani bili su u tome suglasni.

Sastojci:

  • 150 g mrkve
  • 100 g datulja
  • 150 g zobenih pahuljica
  • 150 g oraha
  • 1 šaka grožđica i oraha
  • 1 žlica cimeta

Priprema:

  1. Operite i očistite mrkvu te je narežite na komade. Zajedno s datuljama pomiješajte je u jakom blenderu.
  2. Dodajte zobene pahuljice i orahe te miješajte sve dok ne dobijete homogenu, kompaktnu smjesu.
  3. Dodajte po želji cimet.
  4. Orahe i grožđice usitnite i dodajte na dno smjese. U lim stavite papir za pečenje i na njega ravnomjerno raspodijelite smjesu.

Ostavite u hladnjaku oko sat vremena. Kolač narežite na kocke i navalite.

Po vrhu ga možete posuti tostiranim listićima badema ili sličnim orašastim voćem.

“Muzeji” Kotor do kraja godine očekuju posjetu od oko 40 hiljada turista

Potrebna ozbiljna restauracija brojnih eksponata, kao i kadrovsko jačanje muzeološkim strukama



Poslenici Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor još uvijek nemaju završne statističke podatke o broju posjetilaca koji su tokom ljeta posjetili Lapidarijum, Crkvu Sv. Pavla, Galeriju solidarnosti, Muzej grada Perasta i Rimske mozaike u Risnu, kojima ova ustanova gazduje, jer sezona još traje i gosti još uvijek obilaze sve ove objekte. A posjetioci u njima imaju priliku da vide dio bogatog istorijsko-arheološkog nasleđa Boke Kotorske, koje je predstavljeno na zanimljiv, inovativan način, pri čemu im je omogućeno da po svom izboru, po cijeni jedne ulaznice obiđu muzejske prostore u različitim kombinacijama.

Obilazak Galerije solidarnosti, Istorijskog muzeja Kotor (Kotorski lapidarijum – Crkva Sv. Mihaila – Mihovila) i Crkve Sv. Pavla, sve zajedno košta pet eura; cijena vezane ulaznice za obilazak  Rimskih mozaika i Muzeja grada Perasta je osam eura, a za 12 eura posjetici imaju priliku da u velikom điru obiđu Rimske mozaike, Muzej grada Perasta, Galeriju solidarnosti, Istorijski muzej Kotor i Crkvu Sv. Pavla.

Dušica Ivetić

Među kulturnim dobrima koja izazivaju najveću pažnju posjetilaca je i “Ratna soba” u Muzeju grada Perasta -Izabrani spisi i važni dokumenti iz istorije Perasta koji obuhvataju četiri decenije predmletačkog perioda i skoro tri vijeka peraške odanosti Mletačkoj republici. Isto tako, turisti vole da posjete i “Kapetanski salon”.

-Prošle godine zabilježili smo blizu 40.000 posjeta, za ovu godinu još uvijek nemamo finalne podatke, pretpostavka je da ćemo doseći prošlogodišnju cifru. I dalje su dostupne vezane ulaznice za sve naše jedinice, a od ove godine je u organizaciji TO Kotor u ponudi i vezana ulaznica na nivou cijelog grada. Pored dvije značajne izložbe koje su predstavile savremena arheološka istraživanja mermernog portreta Domicijana i nalaza sa lokaliteta Mala i Velika gruda, posjetioci/teljke su u prilici da pogledaju i lapide izložene u krugu Crkve Sv. Pavla, a veliku pažnju bude mape, makete brodova, upotrebni ženski predmeti, “Ratna soba” i “Kapetanski salon” peraškog Muzeja u kome su predstavljene slavne porodice utkane u istoriju Perasta. Najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Turske, Francuske, Rusije i Srbije, a ove godine primijećen je i porast broja gostiju iz Australije, kaže za Boka News Dušica Ivetić, direktorka OJU “Muzeji” Kotor.

Suveniri iz muzejske radionice za učenje i uživanje

Ova menadžerska postava OJU “Muzeji” Kotor je posljednjih godina uvela mnogo noviteta i modernoj publici na zanimljiv način približila drevne eksponate, materijalno i nematerijalno nasleđe. Poslenici su kreirali autentične suvenire – bedževe, replike originalnog nakita,  lijepo dizajnirane knjige na više jezika za djecu (i odrasle) o kotorskim legend(ic)ama, onim poznatim i onim manje poznatim, majice sa likovima iz tih legendi, koje su jako tražene…Svi ovi suveniri osmišljeni su da bi kroz njih posjetioci nešto više naučili o kotorskoj baštini.

Replike muzejskih eksponata kao suveniri

-Glavni cilj naše suvenirske ponude je edukacija. Svi proizvodi su prvenstveno namijenjeni našim sugrađanima/kama kako bi podstakli i razvili svoja saznanja o kulturnoj baštini grada. Svakako, autentični suveniri privlače i pažnju posjetilaca/teljki zato što su dio naše muzejske produkcije. Tu su linija od recikliranog kancelarijskog papira, namjenska pakovanja za nakit, arheološki setovi za iskopavanje, društvene igre – svi proizvedeni u našoj muzejskoj radionici. Trudimo se da sve što radimo bude pažljivo osmišljeno, zadovoljava estetske kriterijume i dostojanstveno prezentuje našu ustanovu, kaže direktorka Ivetić.

Vitrine po mjeri muzeologa

Kolektiv “Muzeja” preduzeo je aktivnosti u cilju unapređenja rada Ustanove i zaštite kulturne baštine, a rezultati su vidljivi.

-Zahvaljujući povećanom budžetu koji nam je opredijelila Opština Kotor, mogli smo da poduzmemo i značajnije poduhvate u cilju čuvanja naših eksponata. Ove godine su to nove vitrine koje su po prvi put urađene po svim standardima muzeologije i koje omugućavaju zaštitu od UV zračenja, prašine i vlage. Kupili smo i savremene uređaje kao što su 3d printer, a planiramo i 3d skener. Naša ustanova sada posjeduje i geodetske uređaje koji su neophodni za arheološka istraživanja na terenu, a u procesu smo dobijanja istraživačke licence, objašnjava Ivetić i dodaje da planiraju dalje unapređenje djelatnosti u okviru Ustanove.

-Potrebna je ozbiljna restauracija brojnih eksponata. Takođe, neophodno je kadrovsko jačanje strukama koje su neophodne za pravilno funkcionisanje muzeja. Potreban nam i je radni prostor kako bismo mogli da se razvijamo i širimo našu djelatnost. Nadamo se i Muzeju grada Kotora koji bi na jednom mjestu prikazao razvitak civilizacije na ovim prostorima, od praistorije pa do zbirke Galerije solidarnosti.

Mihovil ili Mihail?

Mnogi pratioci našeg portala su u nedoumici koji je zapravo naziv crkve u kojoj je smješten “Lapidarijum”- Crkva Svetog Mihaila ili Crkva Svetog Mihovila, o čemu je u svojim radovima pisao i arheolog pok. Jovica J. Martinović.

Lapidarijum – foto Boka News

-Crkva Sv. Mihaila svakako ima dug istorijat tokom koga je doživjela brojne promjene, od izgleda do same namjene. Ne posjedujemo informaciju da li je i u kom trenutku promijenjen njen izvorni naziv. Postali smo zakonski držalac ovog kulturnog dobra kada je ono već nosilo sadašnji naziv.

Umjetnost – temelj snažnog društva

Kao vrsna slikarka, vizuelna umjetnica, mnogo puta ste nagrađivani na izložbi Kotorski vizuelni umjetnici. Da li ste imali vremena da se bavite svojom izvornom profesijom tokom mandata direktorke; na čemu sada radite, ako stižete, imajući u vidu i da ste roditelj, majka dvoje djece…

-Hvala Vam na ljubaznoj najavi i lijepim riječima. Najveći dio moje kreativne energije trenutno je usmjeren na posao koji obavljam. Oduvijek sam vjerovala da sreća i smisao života leže u radu za zajednicu, te da svi nosimo odgovornost da naš grad, svijet, bude bolje mjesto za život. Moj poziv se, stoga, ostvaruje kroz različite forme i oblike, ali uvijek s istim ciljem. Umjetnost bi trebala biti temelj svakog snažnog društva, jer ona pokreće snagu preporoda i obnove, nudi drugačiju perspektivu sadašnjeg trenutka.

/M.D.P./

Laslo Sas osvojio MBAT Meridianbet Podi 2024.

0
Laslo Sas osvojio MBAT Meridianbet Podi 2024.
MBAT Meridianbet Podi 2024.

U drugoj vožnji, nakon kiše, blistali su na stazi na MBAT Meridianbet Podi 2024 rekorder staze Mađar Laslo Sas (4::00,611) i naš Tihomir Aćimić (4:17,868). Treće mjesto u generalnom plasmanu osvojio je Vasilije Jakšić (4:22,323), vozač AMSK Kotor.

Nažalost drugu vožnju nije završio Ivan Subotić iz AMSK AP Sport, koji je vozio formulu, pošto je imao kvar nedugo nakon starta. Subotić je poslije prve vožnje imao drugo vrijeme (2:17,069).

Najprije je, danas, Aćimić u drugoj vožnji stazu dugu 4.020 metara prevezao za 2:00,184l< minuta, da bi samo nešto kasnije Sas odgovorio novim rekordnim vremenom 1:55,138.

“Veoma sam zadovoljan svojim nastupom danas i činjenicom da sam oborio rekord staze koji je i ranije bio u mom vlasništvu. U drugoj trci imali smo dobre uslove za vožnju, pošto se staza osušila”, kazao je nakon trke Sas.

Tihomir Aćimić je najavio da će voziti još samo posljednju trku sezone, a nakon toga posvetiti se auto sportu iz nekih drugih uloga.

“Jako sam zadovoljan svojom drugom vožnjom i činjenicom da sam makar nakratko postavio rekord staze. Čestitam Sasu na pobjedi u generalnom plasmanu, ali je i činjenica da on ima jače vozilo za 300 konja što je danas bilo presudno”, rekao je Aćimić.
Rekord klase +2000 ccm postavio je Vasilije Jakšić koji svojim Hjundai I30 TCR po drugi put oborio rekord svoje klase ove godine na Podima. Vasilije Jakšić je juče na zvaničnom treningu vozio 2:05,935, a potom danas u drugoj vožnji 2:04,136.

Rekord klase oborio je i Baćko Vujović (AMSK AP Sport) 1400 ccm, koji stazu prešao za 2:17,167.

Na zvaničnom treningu juče Milan Jakšić iz AMSK Kotor Honda kivik 2000 oborio je rekord klase – 2:08,122.

MBAT Meridianbet Podi 2024 održana je pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, generalni i zlatni sponzori trke bili su Meridianbet i kompanija Carine, kao i prijatelj takmičenja TO Herceg Novi.

“Boje su zamirisale more”

0
“Boje su zamirisale more”
Boje su zamirisale more

U ponedeljak 7. oktobra 2024. godine, u JU Muzej i galerija Tivat, biće otvorena izložba Udruženja Slikarski uranak, pod nazivom „Boje su zamirisale more“. Svečano otvaranje održaće se na prizemlju galerijskog prostora, sa početkom u 19h.

NVO Slikarski Uranak osnovao je 1993. godine Miloš Uskoković, kao profesor u penziji u saradnji sam KPZ CG i ULU CG. Uranak je međunarodna asocijacija stvaralaca koja ima preko 400 članova svih umjetničkih i naučnih profila.

Pored likovnih stvaraoca čiji će radovi biti izloženi, na otvaranju će se predstaviti i narodno epski guslar Slavko Drašković i književnik Lekso Rakočević Rečinski. Izložbu će otvoriti član udruženja, gospodin Nikola Nenezić.

Kotorski OIK bez odluke o ponavljanju glasanja, odlučuje Državna izborna komisija

0
Kotorski OIK bez odluke o ponavljanju glasanja, odlučuje Državna izborna komisija
Izbori Kotor – foto Boka News

Državna izborna komisija (DIK) vjerovatno će sutra na sjednici odlučivati o prigovorima vezano za ponavljanje glasanja na biračkom mjestu Prčanj u Kotoru. Kotorska komisija nije donijela konkretnu odluku o mogućnosti ponavljanja glasanja na tom mjestu, jer je rezultat bio 8:8.

Nezvanično, prigovore na odluke kotorske komisije podnijeće DIK-u koalicija PES-Demokrate ali i Demokratska partija socijalista (DPS) Crne Gore.

Predsjednica OIK Kotor Anka Perović saopštila je Portalu RTCG da još nije donijeta nikakva odluka.

“Razmatran je prigovor DPS-a ali nije donijeta nikakva odluka jer prilikom glasanja rezultat je bio od ukupno 16 stalnih i opunomocenih članova 8:8, te nijesu ispunjeni uslovi iz čl 21 Zakona o izboru odbornika i poslanika prema kojem je većina za donošenje Odluke 9 glasova”, kazala je Perović za Portal.

Predsjednik opštine Kotor i nosilac izborne liste koalicije Demokrata i PES-a na izborima Vladimir Jokić tražio je da DIK poništi rješenje OIK-a Kotor o prihvatanju prigovora Demokratske partije socijalista na rezultate izbornog procesa na biračkom mjestu broj 17 Prčanj- Dom kulture, odnosno odluku o ponavljanju izbora na tom biralištu.

OIK je prihvatio u srijedu prigovor DPS-a i zahtjev da se opet glasa na biračkom mjestu u Prčanju zato što su u glasačkoj kutiji bila dva listića više (271 ukupno) od broja kontrolnih kupona (269). DIK je potom vratio OIK predmet na ponovno odlučivanje.

U Kotoru bi nakon ponovljenih izbora na biralištu u Prčanju moglo biti preraspodjele mandata.

DPS-u nedostaje 18 glasova kako bi uzeo 11. mandat, a samim tim Demokrate i PES bi ostali bez jednog, pa bi imali ukupno devet. I dok u toj koaliciji sumnjaju da je takvo nešto moguće, u DPS-u kažu za TVCG, da je to sasvim realno.

Kotor: Festival rane muzike “Tollite portas“ u katedrali Svetog Tripuna

0

Festival rane muzike “Tollite portas“ održava se od 5. do 19. oktobra u Kotoru, a s posebnim akcentom na kotorske rukopise iz 12. stoljeća donosi pet koncerata u katedrali sv. Tripuna, gdje će gostujući ansambli izvoditi djela rane muzike s originalnim instrumentima.

Festival predstavlja jedinstvenu priliku za ljubitelje srednjovjekovne muzike da osjete oživljavanje muzičkog nasljeđa ovog drevnog primorskog grada.

„Ovaj festival zamišljen je kao niz događaja vezanih za katedralu, u prvom redu sakralna glazba najautentičnije živi u izvedbi u prostorima za koje je i nastala“, kazao je don Robert Tonsati, osnivač i direktor festivala.

Don Robert Tonsati – Festival Tollite portas – foto KotorArt

Festival je u u subotu otvoren koncertom pod nazivom „Anno Domini 1166“ (Godine Gospodnje 1166), u izvođenju ansambla „Labyrinthus“ koji je izveo glazbu iz dva kotorska rukopisa iz 12. stoljeća: Kotorskog misala i Kotorskog pontifikala. Pored njih predstavljena su i liturgijska djela iz talijanskih beneventanskih rukopisa 12. i 13. stoljeća koja su izvedena na posveti katedrale Sv. Tripuna u Kotoru 1166. godine. Neka od djela će tokom festivala vjerovatno biti izvedena prvi put u savremeno doba.

Festival Tollite portas – foto KotorArt

Festival „Tollite portas“ organizuje Kotorska biskupija, uz podršku Opštine Kotor kao generalnog pokrovitelja, te partnera Međunarodnog festivala KotorArt, HNV CG i Zajednice Talijana Crne Gore.

U Budvi održan 57. Dan širuna: Pripremljeno 1.500 kilograma ribe…

0

Tradicionalna gradska fešta „Dan širuna“ juče je po 57. put održana u Budvi uz bogat zabavni i sportski program, ali i izobilje vina, piva i tradicionalno pripremljene plave ribe koja se u Jadranu najviše lovi u ovo doba godine. Organizatori manifestacije KSR „Širun”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacija opštine Budva i Opštine Budva, pobrinuli su se da i ove godine sve prođe u najboljem redu.

Tradicionalnu manifestaciju “Dan širuna” zvanično je otvorio predsjednik Kluba za sportski ribolov “Širun”, Tihomir Fabris.

“Ovo je jedan divan ambijent, puno je ljudi, puno gostiju i turista. Pripremili smo 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i više od 700 litara piva, budvanske specijalitete, ruštule, lozovu rakiju. Trudili smo se da ispoštujemo sve što Budva ima da pruži i da na pravi način dočekamo naše goste i nadamo se da će opet i sljedeće godine posjetiti našu tradicionalnu manifestaciju,” naveo je Fabris.

Kao dugogodišnji vođa organizacionog odbora svjedoči da se manifestacija iz godine u godinu prati iz cijelog regiona. Takve su mu najave bile i za ovogodišnju pučku feštu jer su imali puno upita različitih agencija. On navodi da u Budvu na Dan širuna dolazi puno gostiju i iz regiona, posebno Hrvatske.

“Imamo čak zahtjeve da im dozvolimo da sa našim članovima peku ribu, hoće to i da plate. Mi im kažemo to se kod nas ne plaća, dok se kod njih sve naplaćuje na svim događajima gdje se priprema ovog tipa lokalna hrana“, prenosi predsjednik KSR “Širun”.

Lokalno stanovništvo posebno ne propušta feštu koja godinama nezvanično zatvara ljetnju turističku sezonu, a iz godine u godinu je i sve veći broj posjetilaca i ljubitelja mediteranskog načina druženja uz ribu, vino, zabavan program i muziku.

“Zadovoljstvo je bilo vidjeti u oktobru toliki broj ljudi, najviše porodica sa djecom i bebama u kolicima, da prošeta do gradskog trga i prati program, uživajući u širunskoj fešti. Smisao i jeste ovakvih porodičnih manifestacija da upravo mještani uživaju na ovakvim događajima, a time će se i turisti upoznati sa našim mentalitetom i načinom življenja u našoj Budvi. Turisti uživaju u našim manifestacija i nose predivne utiske iz Budve i Crne Gore jer imamo domaćinski odnos pri svakom promotivnom  događaju, tako da se ovdje predivno provedu, a to im ne iziskuje troškove,” poručuje Nemanja Kuljača, direktor TO Budva.

Degustacija ribe, piva i vina je čitav dan bila besplatna.

Dan širuna

“Želja nam je da osjete naše gostoprimstvo i duh, ukus naše hrane i da treba da se zbog toga ponovo vrate.  Danas je to sa širunima, nedavno je bila fešta sa ruštulama, iduće subote probaćemo lignje na Petrovačkoj lignjadi. Podsjetimo se za vrijeme karnevalskih fešti kolike količine besplatne lokalne hrane i delicija naši vrijedni ugostitelji posluže tokom tih dana. Domaćinsko gostoprimstvo je prednost naše destinacije koje treba da svuda ističemo jer to nije slučaj u mnogobrojnim stranim turističkim destinacijama”, dodao je Kuljača.

Veliki značaj čuvanja tradicije Dana širuna istakla je i predstavnica Turističke organizacije Budva, Ljubica Pribilović.

“Manifestacija Dan širuna je u Budvi okupila na hiljade posjetilaca kako iz Crne Gore, tako i iz regiona i šire. Koliko je ova manifestacija puna duha, tradicije i običaja, te koliko je značajna za ovaj grad govori upravo cifra 57 koja stoji ispred ovogodišnjeg Dana širuna. Ovo je zaista jedno blago koje posjedujemo i koje jedino na ovaj način onako kako treba možemo prezentovati turistima u našem gradu,” navela je Pribilović.

Prema aktuelnom presjeku u Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, oko 7.000 u privatnom i oko 8.000 u hotelskom smještaju.

“U pitanju je presjek koji je rađen neposredno pred ovu manifestaciju, tako da sigurno u ovom trenutku imamo i mnogo veći broj posjetilaca,” istakla je Pribilović.

Manifestacija je počela bogatim dječjim programom, te je svoj talenat pokazao veliki broj djece koji je učestvovao u muzičkom i plesnom programu. Publici su se predstavili mladi talenti iz vrtića “Moj svijet”, Predškolske ustanove “Vini Pu”, vrtića “Ljubica Jovanović Maše”, međunarodne škole Adriatic College, Gimnastičkog kluba “Budva” i Muzičke škole Budva.

Uslijedio je svečani defile Gradske muzike Budva i Feštađuna koji su na glavni gradski trg donijeli duh karnevalskih dana. Nakon njihovog defilea i mini koncerta publika je imala priliku da uživa u numerama koje je izvodila Ženska vokalna grupa „Harmonija”.

“Harmonija slavi 42 godine postojanja. Nažalost, osnivač naše klape Mirjana Pajović po prvi put nije sa nama za Dan širuna i baš ovaj dan kao i sve nastupe koje imamo u posljednje vrijeme njoj posvećujemo. Voljeli bismo da nam se pridruži neki sopran,  ko je željan i ljubitelj muzike da nam se javi,” navela je članica klape Harmonija, Iva Đorđević.

Program je nastavljen uz raznovrsne nastupe mladih muzičkih talenata iz Budve.

Publici su se prvo predstavili solisti Muzičke škole Budva, a zatim i pobjednici takmičenja “Crna Gora u ritmu Evrope”, Iva Otašević, Milica Radović, Lara Pavićević, Nikola Karadžić, Jana i Flipa Savić.

“Velika mi je čast što sam i ove godine dio manifestacije Dan širuna, drago mi je što se ta tradicija njeguje godinama i što smo mi već godinama zaredom dio ove priče. Jako sam ponosna na naš tim, uspjeli smo da ostvarimo istorijsku pobjedu – trijumfovali smo i na nacionalnom nivou i nivou regiona tako da smatram da naši sugrađani zaista treba da budu ponosni na nas. Ove godine ćemo biti domaćini, 7. oktobra u Mediteranskom sportskom centru će se održati novo izdanje takmičenja Crna Gora u ritmu Evrope,” ispričala je Iva Otašević.

Dan širuna

Mladi talenti su ovom prilikom izveli i svoju novu pjesmu “Budva zove”, dok će prateći muzički spot biti premijerno prikazan upravo u revijalnom dijelu takmičenja “Crna Gora u ritmu Evrope” koje će biti održano u Budvi, a emitovano na javnom servisu.

U pauzi od sjajnog muzičkog programa uslijedio je uzbudljivi sportski program.

Veliki broj takmičara nadmetao se u tradicionalnom skidanju pršuta sa grede u gradskoj luci, a svojom vještinom i taktikom pobjedu je odnio Milovan Vuković iz Danilovgrada.

Na Danu širuna tradicionalno je nastupila i crnogorska pjevačica Monika Knezović koja ima posebnu vezu sa ovom manifestacijom, ali i gradom Budvom uopšte.

“Mislim da je ovo deseta godina zaredom da nastupam na ovoj manifestaciji, što mi pričinjava veliko zadovoljstvo i čast. Zahvalila bih se TO Budva koja mi godinama uliva to povjerenje,” navela je Knezović.

Publiku su svojim velikim muzičkim talentom, emotivnošću i posebnim pristupom svakoj pjesmi su u nastavku programa oduševili članovi klape “Jedinstvo” iz Bara i Gradskog hora Budve, koji su fantastično i energično pjevali i uprkos kiši koja je pri kraju njihovog nastupa počela da pada.

Nakon cjelodnevnog uživanja u raznovrsnim nastupima i lijepom vremenu, jaka kiša je primorala organizatore da koncert zvijezde večeri Amira Kazića Lea odlože za neku narednu priliku kada će ovaj regionalno popularni pjevač uveličati neku od narednih budvanskih fešti i uveseliti budvansku publiku.

“Turistička organizacija opštine Budva će i u narednom periodu nastaviti da afirmiše nematerijalnu i kulturnu baštinu kroz brojne projekte koje finansira tokom godine, kao i brojne manifestacije ovog tipa. Postsezona je dobro počela, a sudeći po najavama koje imamo od brojnih hotelijera, a naročito onih koji se bave MICE turizmom popunjenost će u oktobru mjesecu biti od nekih 70 do 100 procenata, dok u novembru očekujemo nekih 70 procenata,” najavila je predstavnica Turističke organizacije Budva, Ljubica Pribilović.

BiH: Na pogođeno područje stižu strani spasioci, HGSS traga za nastalima

0
BiH: Na pogođeno područje stižu strani spasioci, HGSS traga za nastalima
Bosna poplave – foto EPA

Na područje pogođeno poplavama i odronima u sjevernome dijelu Hercegovine u nedjelju stiže više desetaka spasilaca iz drugih zemalja, a tim HGSS-a od jučer je na terenu u potrazi za nestalima čiji se broj procjenjuje na između 10 i 15.

„Ekipa Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) s psima za traganje sudjeluje u potrazi za nestalima na području Jablanice i Konjica“, potvrdio je glasnogovornik Kriznog stožera Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Darko Juka.

Dodao je kako se očekuje dolazak više desetaka spasilaca iz drugih zemalja nakon što je Bosna i Hercegovina aktivirala Mehanizam civilne zaštite pod okriljem EU. Spasilački timovi stižu iz Srbije, Crne Gore, Slovenije i drugih zemalja. U Jablanici je za njih pripremljen smještaj s 200 ležaja.

Juka je dodao kako je veliki broj pripadnika hitnih službi na terenu zajedno s volonterima kako bi pružili pomoć unesrećenima.

Po procjenama Kriznoga stožera na području Jablanice i Konjica još uvijek se traga za između 10 i 15 osoba, što je veća brojka nego ona kojom se operiralo jučer. Juka je to objasnio haotičnim stanjem i stalnim pristizanjem dojava o nestalima budući su brojna naselja bila posve odsječena od svijeta od noći s četvrtka na petak.

Do sada su u sjevernoj Hercegovini pronađena tijela 15 poginulih, uglavnom u Donjoj Jablanici gdje se golema količina stijenja, pijeska i zemlje sručila na naselje.

Brojni teški strojevi angažirani su kako bi se stiglo do unesrećenih. Tokom protekle noći uspostavljen je prometni koridor prema naselju Buturović Polju kod Konjica, koje je jedno od najpogođenijih posljedicama poplava. Tamo je jedna osoba poginula, a traga se za više njih.

Nadležne službe rade na uspostavi telekomunikacijskih veza i opravku elektroenergetske infrastrukture.

Iako je jučer padala kiša stanje na pogođenim područjima tijekom noći i jutra je bilo stabilno i nisu zabilježeni nova plavljenja i odroni.