Neadekvatna pripremljenost za turističku sezonu rezultirala je brojnim problemima, a već sada može konstatovati da je turista manje nego prošle sezone, kaže za Gradsku televiziju turizmolog i Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, Rade Ratković.
Za mjerodavnu ocjenu dosadašnjeg toka turističke sezone, kako kaže Ratković, nemamo nikakve podatke.
“To je naš stari problem, podaci nam kasne mjesec, do dva mjeseca. Nemamo podatke i nemamo podatke o privatnom smještaju. I mi se onda snalazimo, molimo da nam kažu kolike su boravišne takse naplatili, po tome procjenjujemo. I očito je manje turista nego što je bilo prošle godine, naročito fizičkih lica, u privatnom smještaju. Možda je slično ili malo veće u hotelima. Sve u svemu, stanje je lošije nego prošle godine“, kazao je Ratković.
Naglašava da je saglasan sa pojedinim turističkm poslenicina, poput Dragana Ivančevića, koji smatraju da sezona nikad lošije nije dočekana.
“Imamo situaciju koja podržava neko vanredno stanje, nama su gradilišta infrastrukturna u centru Budve. To još traje. Trajaće do kraja jula, možda i dalje“, naveo je Ratković.
Iz razgovora sa hotelijerima, Ratković zaključuje da veliki problem predstavlja struktura turista, gosti niskoplatežne moći.
Budva – Turizam – foto Boka News
Turistički stručnjak smatra da će se hronično loše upravljanje destinacijom loše odraziti na imidž naše države i da hitno, po ugledu na druge mediteranske zemlje, treba donijeti reforme.
“Treba se povezivati sa susjednim destinacijama, kao što smo to radili prije devedesete. I, normalno uvesti turističko zakonodavstvo, da imamo stalni monitorning i da imamo mjere koje će rasteretiti ljetnje mjesece“, poručio je Ratković.
Mi smo avio-destinacija i glavna tržišta, naročito zapadno-evropska, moraju nam biti pravovremeno organizovana, zaključuje Ratković.
Međunarodni festival „Dani muzike“ ove će godine započeti spektaklom klasične muzike na Kanli kuli – 10. jula će se novskoj publici i gostima našeg grada predstaviti jedan od vodećih evropskih dirigenata, maestro Bojan Suđić, zajedno sa orkestrom i horom „Virtuozi“ i tenorom Sinišom Radinom.
Kako je istakao umjetnički direktor festivala, maestro Boris Kraljević, na svečanom otvaranju će nastupiti ansambl – hor i orkestar Virtuozi, sa programom koji je osmislio danas najznačajniji srpski dirigent i jedno od vodećih evropskih dirigentskih imena, Bojan Suđić.
„Otvaranje obećava da bude pravi i dostojan uvod, odnosno početak onoga što festival jeste, a to je praznik. Program pod nazivom „Muzički vatromet“ izvešće uvaženi i dragi gosti iz Beograda, a već narednog dana slijedi koncert koji je jedan od glavnih ciljeva ovakvih manifestacija, a to je inspirisanje i promocija mladih umjetnika koji su potekli iz naše sredine. Ove godine to je pijanista Simo Šišević koji ove godine zaokružuje svoje visokoškolsko obrazovanje na Kraljevskom koledžu u Londonu, a čiji rad pratim još od srednjoškolskih dana kada je bio u klasi uvažene koleginice Anke Asanović. Interesantno je i da je sam Simo s radošću prihvatio učešće mladih umjetnika, nagrađivnaih učenika Muzičke škole Herceg-Novog, i njima će se pridružiti mladi kontrabasista, Kristijan Jovićević“, kazao je maestro Kraljević u uvodnom izlaganju.
On je detaljno informisao novinare o programima koji će biti izvedeni u toku trajanja 41. Dana muzike, a potom se osvrnuo i na koncert koji će biti održan na zatvaranju festivala i koji će održati maestro Kraljević sa violinistom Vujadinom Krivokapićem, violončelistom Filipom Tomićem, te sopranom Milicom Zdravković.
„Taj program je naslovljen „Veče kamerne muzike“. Na repertoaru će biti djela Betovena i Šuberta. Istaknuti umjetnici Vujadin Krivokapić i Filip Tomić na Danima muzike su već dobijali ovacije, pa ćemo dati sve od sebe da tako bude i ovog puta. Uz kompozicije Franca Šuberta će nam se pridružiti Milica Zdravković koju novska publika vrlo dobro zna”, istakao je Kraljević.
Dani muzike
Kvalitet festivala, za koji se svojim velikim autoritetom u svijetu zalaže maestro Kraljević, biće potvrđen i ove godine već na otvaranju 10. jula, istakla je predsjednica Umjetničkog savjeta festivala, prof. klavira Milena Lučić.
„Na ovakvim festivalima, pored svih ostalih, često zablistaju neka posebna imena čija izvođenja ostaju dugo u pamćenju. Ove godine vjerovatno će to biti veliki umjetnik, pijanista Konstantin Bogino i sopran Miomira Vitas. Da maestro Kraljević ništa ne prepušta slučaju govori i činjenica da svake godine mladim talentima omogući da nastupe i pokažu do kojih su dometa oni stigli. U okviru programa “Podijum mladih” nastupiće mladi umjetnici i nagrađen učenici Muzičke škole HN. Vjerujemo da naš Boris veoma emotivno prilazi ovom zadatku jer je i sam bio učenik baš ove muzičke škole, tada malo čudo od djeteta, a danas maestro na ponos škole, grada i države iz koje je ponikao i pošao u svijet“, kazala je prof. Lučić i podsjetila da Herceg-Novi nije poznat samo po svojim ljepotama i simbolima, već je i oaza kulturnih dešavanja.
Ocjenivši da živimo u nelogičnim vremenima, sudeći po događanjima na svjetskom, regionalnom i lokalnom nivou, istakla je da je mladim naraštajima potrebno skrenuti pažnju na kvalitetne sadržaje.
„Pokušajmo ako je moguće da našoj mladosti uvijek u naslijeđe ostavljamo neke dobre navike, običaje i događanja poput ovih, kako bi oni lakše i bolje oblikovali svoj duhovni i emotvni život, što će im uvijek biti potrebno da odgovore izazovima koje život nosi“, poručila je prof. Lučić.
Producent festivala Milina Kovačević kazala je da su Dani muzike jedna od manifestacija sa najdužom tradicijom u Herceg-Novom.
„U Dvorani Park biće održana četiri koncerta, Muzičkoj školi dva, a na Kanli kuli pravi spektal „Muzički vatromet“. Festival će svečano otvoriti ministarka kulture i medija Tamara Vujović, a govoriće predsjednik Opštine Stevan Katić i umjetnički direktor Boris Kraljević“, najavila je Kovačević.
Pokrovitelj 41. Međunarodnog festivala Dani muzike je Ministarstvo kulture i medija, Opština Herceg-Novi i Turistička organizacija HN, a izvršni producent JUK Herceg fest. Festival su podržali i brojni sponzori.
Program 41. Međunarodnog festivala Dani muzike
10. jul, srijeda Kanli kula, 21 sat
„Muzički vatromet“ – svečano otvaranje 41. Dana muzike
„Virtuozi“ – festivalski orkestar i hor (Srbija)
dirigent: Bojan Suđić
specijalni gost: Siniša Radin, tenor
11. jul, četvrtak Sala Muzičke škole, 21.30 sat
„Podijum mladih”
Simo Šišević, klavir (Crna Gora)
Program: Brams, Metner, Rahmanjinov, Marić, List
gosti koncerta:
Kristijan Jovićević, kontrabas
mladi talenti, nagrađivani učenici Muzičke škole Herceg Novi
Mlade „ajkule“ trenera Miodraga Mirovića osvojile su bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu za igrače do 18 godina. Talentovana generacija je u Argentini pobjedom nad Italijom 12:11 (2:2, 6:2, 3:3, 1:4) došla do velikog uspjeha.
Crnogorski tim je vodio tokom cijelog meča, a nakon sjajne druge četvrtine i odličnog otvaranja treće, imao je i pet golova prednosti (9:4 i 10:5).
Ali ni veliki minus rivala nije pokolebao – na tri i po minuta prije kraja približio se na gol zaostatka – 11:10. A onda je važan gol dao
Olakšanje je donio Strahinja Gojković, ,,azuri” su ponovo stigli do 12:11, a naši mladići su u posljednjih 20 sekundi znali da sačuvaju razliku.
Strahinja Gojković je bio najefikasniji sa četiri gola, po dva su postigli Danilo Stupar i Srđan Janović, a po jedan Ognjen Moračanin, Ivan Marković, Andrija Roganović i Tim Perov.
Čelnici članica NATO saveza okupili su se u Washingtonu, na trodnevnom summitu koji je u znaku nastavka potpore Ukrajini u otporu ruskoj agresiji.
Razgovori slijede nakon ceremonije održane u utorak povodom obilježavanja 75. godišnjice utemeljenja vojnog saveza nakon Drugog svjetskog rata i početka Hladnog rata.
Očekuje se da će čelnici raspravljati o planu odlazećeg glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga da Kijevu pruži vojnu pomoć u vrijednosti od 40 milijardi eura 2025. godine. Članice NATO-a snažno podupiru Ukrajinu od ruske invazije u veljači 2022.
Prema Stoltenbergu, NATO treba uvjeriti Rusiju da ne može dobiti svoj rat protiv Ukrajine čekajući da zapadna podrška oslabi.
Međutim, obećanih 40 milijardi eura zapravo je ublažen prvotni Stoltenbergov plan koji je predviđao višegodišnji paket pomoći za Ukrajinu. Savez će ponovno razmotriti vojnu pomoć sljedeće godine.
Biden odlučan pred čelnicima NATO-a: Ukrajina će zaustaviti Putina
Američki predsjednik Joe Biden snažno će braniti Ukrajinu od ruske invazije, obećao je na samitu NATO-a u Washingtonu u utorak, koristeći globalnu pozornicu da pokuša pokazati saveznicima u zemlji i inozemstvu da je još uvijek u stanju biti vođa.
Biden (81), već 12 dana trpi mučna pitanja o svojoj podobnosti za predsjedničku dužnost jer se neki od njegovih kolega demokrata i donatori kampanje plaše da će izgubiti izbore 5. studenoga nakon slabe debate 27. lipnja.
– Vladimir Putin ne želi ništa manje od potpunog pokoravanja Ukrajine i brisanja Ukrajine s karte, rekao je Biden u svojoj dobrodošlici državama članicama NATO-a na samitu.
– Ukrajina može i hoće zaustaviti Putina, odlučan je.
Bijela kuća se nada okrenuti stranicu teškog razdoblja svog predsjedničkog mandata govorom pred NATO-om, što je najvažniji politički govor od debate, iako su neki diplomati na samitu procijenili da je štetu teško izbrisati.
U utorak je američki predsjednik govorio odlučnim i samouvjerenim glasom uz pomoć blesimetra i uglavnom izbjegao verbalne zavrzlame i znakove zbunjenosti koji su obilježili njegov nastup u debati.
Biden se obraćao u dvorani pozlaćenih zidova u kojoj je potpisan ugovor o stvaranju NATO-a, a govor je bio upotpunjen glazbenim izvedbama mornaričkog zbora.
– Danas je NATO jači nego što je bio ikad u svojoj povijesti, rekao je.
Predsjednik se odupire pozivima da se povuče iz utrke protiv republikanca Donalda Trumpa, obećavajući da će ga pobijediti u studenom. Do sada je zadržao javnu potporu većine stranačke elite.
Američki predsjednik je obnovu tradicionalnih savezništva u inozemstvu učinio središtem svoje vanjske politike nakon što je Trump izazvao saveznike kao dio pristupa “Amerika na prvom mjestu”.
Pobjednik izbora u studenom mogao bi imati značajan utjecaj na budućnost NATO-a, Europe i ostatka svijeta.
– Ne vidimo kako bi se nakon one debate mogao vratiti na površinu, rekao je jedan europski diplomat, koji je govor od utorak odbacio kao dokaz Bidenove izdržljivosti budući da je bio napisan.
– Ne mogu ga zamisliti na čelu SAD-a i NATO-a još četiri godine.
Trump sugerira da, ako dobije drugi mandat, ne bi branio članice NATO-a ako se nađu pod vojnim napadom i ne ispune cilj saveza za obrambenu potrošnju od 2 posto njihovog godišnjeg BDP-a. Također je doveo u pitanje količinu pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.
Biden je svoje primjedbe završio iznenađenjem za glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, predsjedničkom medaljom slobode. Stavljajući najviše američko civilno odlikovanje oko vrata norveškog političara, pripisao mu je zasluge za oživljavanje 32-članog saveza.
Hrvatska je službeno proglašena zemljom s najčišćim morem za kupanje u Evropi, prema najnovijoj službenoj analizi Europske komisije i Europske agencije za okoliš. Ovo priznanje dodatno je potvrdio i američki magazin Travel + Leisure, koji je istaknuo Hrvatsku kao izvanrednu destinaciju za ljubitelje plaža i morskih aktivnosti, piše Fiuman.hr.
Analiza, koja se temelji na podacima iz prošle godine, pokazala je impresivne rezultate za Hrvatsku. Naime, 99,1% hrvatskih obalnih područja, točnije njih 886 od 894 ispitanih, dobilo je izvrsnu ocjenu za kvalitetu morske vode. Ispitivanje je uključivalo 27 država članica Europske unije, Švicarsku i Albaniju. Hrvatska je zauzela prvo mjesto, dok su Grčka i Cipar slijedili.
Magazin Travel + Leisure prepoznao je Hrvatsku kao vrhunsku destinaciju za ljubitelje mora. U članku se ističe kako plivanje ili jedrenje u nevjerojatno čistom moru u Hrvatskoj zvuči kao ljetni san koji treba ostvariti što prije. Iako Hrvatska još uvijek nije toliko popularna kao Grčka ili Italija, svakako se ističe među europskim ljetnim destinacijama. Gotovo 50 milijuna ljudi svake godine posjeti hrvatske obale, što dodatno potvrđuje njezinu atraktivnost.
“Hrvatska se može pohvaliti impresivnom obalom. Ima 2736 kilometara kopnene obale te dodatnih 4000 milja obale otoka i otočića u Jadranskom moru. Jadransko more, široko oko 193 kilometra, odvaja Italiju od Balkana i poznato je po svojoj čistoći“, dodaju u članku.
Ove godine se navršava 29 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svetskog rata. Aktivistkinje Anime povodom Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine iz kotorske ANIME poručuju
Srebrenica-PAMTIMO
1995 – 2024.
11.jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim osuđenikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim Slobodana Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida i do danas se ne zna koja je uloga Crne Gore u tim dešavanjima. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacinalnosti.
Skupština Crne Gore je 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici. 7.juna 2021 Skupština je usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojom se zabranjuju i osuđuju izjave postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Ove godine Crna Gora je podržala Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
Danas je jasno da cilj usvojenih dokumenata nije ostvaren i da podržavaoci/saučesnici genocida nisu promijenili svoju osnovnu ideju – uništiti sve što se „ne moli srpski“, samo su stavili maske mirovnjaka onoliko koliko im je potrebno da koriste privilegije pozicija koje su zauzeli. Rat se nastavlja drugim sredstvima pod mantrom ulaska u EU i realnog udaljavanja na terenu. Na političkoj agendi je zloupotreba žrtava (tuđih i vlastitih) do konačne „pobjede“i konačne tragedije.
ANIMA
Uprkos mentalnog nasilja vladajuće elite, koje prijeti da pređe u fizičko, svi koji žele mir moraju se sjetiti Srebrenice :
zbog saosećanja, solidarnosti i odgovornosti prema žrtvama genocida u Srebrenici koje još uvijek čekaju na zadovoljenje pravde;
zbog crnogorske javnosti u kojoj se mora prestati sa negiranjem, poricanjem, minimiziranjem zločina koji su se desili u ratu devedesetih;
zbog toga što razvoj društva zahtijeva njegovanja kulture sjećanja i solidarnosti.
zbog toga što svakodnevnica ukazuje na stalne izazove nacionalizma i izostanak povjerenja u institucije koje bi morale da obezbijede razvoj svijesti, pravde i mira.
Zbog pravde i ljudskosti koja gubi značenje u nadgornjavanju pohlepnih i bahatih političara/ki.
Pamtimo genocid u Srebrenici jer je to dio kolektivne odgovornosti za ono što se činilo u naše ime. Odgovor je kultura sjećanja i nenasilje. Da se nikad ne ponovi.
„Ovo što ja sad godinama crtam, na neki način je žal za mladosti, neka vrsta nostalgije“
Crtanje stripova kao jedan vid likovnog izražavanje nije samo pitanje talenata, koji su više-manje urođeni, pa se poslije razvijaju ili ne razvijaju, nego je pitanje kulturološkoga miljea. A Boka Kotorska kao kulturom bogata sredina otvorila je mogućnost i Antonu Sbutegi da se još kao dječak susretne sa junacima domaćeg i stranog stripa, te da se i sam oproba u vještini crtanja istih i na taj način izrazi svoju ličnost. Amaterski se time bavi čitavog života, a još aktivnije otkako se 2016. godine penzionisao, te od tada tu ljubav ka ovom vidu stvaralaštva dijeli i sa svojim unucima. Ljubitelji strip-umjetnosti imaju priliku da do 17. jula u Galeriji Pomorskog muzeja pogledaju ciklus njegovih radova u izložbi “Magični svijet stripa” koja je otvorena u okviru programa Međunarodnog festivala KotorArt.
– Kad sam bio dijete sakupljao sam sve moguće stripove koji su izlazili tada, pa sam ih koričio, imao sam ogromnu zbirku stripova, koje sam iščitavao, pa onda crtao, kopirao, studirao itd. Nažalost, to je sve zapaljeno poslije zemljotresa, kad smo renovirali kuću. Spaljeni su ne samo ti stripovi koje sam sakupljao, nego i moji stripovi koje sam crtao kao dijete, svi su nestali, tako da je ovo što ja sad godinama crtam, na neki način „žal za mladosti“, neka vrsta nostalgije, kao što kaže Prust: „U potrazi za izgubljenim vremenom“, pokušaj da povratim te izgubljene stripove, kaže Sbutega za Boka News.
-Od kad sam pošao u penziju bavim se stvarima koje volim od rane mladosti i kojima sam se bavio i dok sam radio, ali tada nisam imao dovoljno vremena i energije, ali evo sad, od prije sedam godina, imam vremena. Jedva sam čekao da pođem u penziju i da mogu da se bavim stvarima koje me oduvijek zanimaju – pišem slikam, crtam, putujem…, kaže u razgovoru za BN i ističe koliko uživa da svoju ljubav za crtanje dijeli sa unucima.
Iz postavke izložbe Antuna Sbutege
-Imam četvoro unučadi, peto je „na putu“, ali ovi koji imaju od sedam do deset godina, oni vole crtaju. Ja sa njima puno crtam, i prije no što sam iz Rima, gdje sam ranije živio, a kad sam došao u Boku provodim puno vremena sa njima. Puno crtam zajedno sa mojim unukom koji ima sedam godina i završio je prvi razred osnovne škole. Strašno voli da crta i to radi jako dobro. Prvih nekoliko „kaiševa“ stripa koje je nacrtao bili su na temu Petra Pana, njegova borba sa kapetanom Kukom – to je ono što njega zanima i to radi jako dobro. Ja sam mu dao neke sugestije, uradio korekcije, ali nisam mu ništa crtao…, objašnjava autor, dok razgledamo postavku u kojoj je 20-ak tabli sa strip-crtežima rađenim kombinovanom tehnikom – tuš, tempera, pastel, kao i pripremni crteži i studije za strip.
Sbutega se oprobao u strip-stvaralaštvu na mnogobrojne teme, ali to su zapravo ilustracije maštarija koje su i važan dio kolektivne memorije. Izdvajamo pano sa motivima Bokeljske mornarice Kotor, čiji je bio admiral, onaj na temu Blagdana Svetog Tripuna, zatim o kapetanu Ivu Vizinu, kao i one o “kultnim” bokeškim temama -vaterpolo i Karneval. Zanimljivi su njegovi izražajni likovi kauboja, astronauta, gusara, Rimljana, srednjovjekovnih vitezova, ali i oni iz istorijskih bitaka kod Lepanta, pomorskih i vazdušnih bitaka Drugog svjetskog rata, likovi mornara iz pobune 1918. godine u Boki. Tu je i rad na temu Kotor-Arta.
Sa otvaranja izložbe Antuna Sbutege
– Treba da napravim neke dogovore ovdje u Boki u vezi crtanja stripa o nekim lokalnim bokeškim temama, nadam se da će to biti štampano i objavleno. Teme su istorijske, vezane za Boku. Napisao sam 15-ak knjiga i na stotine naučnih radova, ali to malo ko čita, pogotovo kad su istorijske teme, a strip je medij koji lako komunicira, dodaje Sbutega..
Zahvaljujući tehniološkim inovacijama većina autora radi kompjuterske crteže, što im umnogome olakšava crtanje i kreaciju. Osim toga danas sve češće rade timovi strip-crtača. Ranije je ste po pravilu imali scenaristu i crtača, ponekad je scenarista i crtač bila ista osoba, a danas imate timove – jedan crta, drugi tušira, treći boji…. Antun Sbutega radi sve sam i to na klasičan način.
-Ja crtam još uvijek kao što se nekad radilo. Paralelnio se bavim i slikarstvom, što je kompatibilno sa stripo-crtanjem, to su dvije vrste likovne umjetnosti. Nije nužno da dobar slika zna da crta i stripove, mada ima takvih slučajeva. Andrija Maurović sa Mula, rođeni Bokelj, bio je ne samo pionir jugoslavenskog stripa, nego je istovremeno bio jedan veliki slikar, što nije baš često, ali je moguće da veliki crtač stripa bude i dobar slikar. Ali, danas nije nužno da veliki slikar zna da crta, možete biti genijalni umjetnik enformela ili apstraktne umjetnosti, ali da niste tako vični tehnikama stripa, koje zahtijevaju da znate da nacrtate portret u različitim pozicijama, morate poznavati anatomiju, arhitekturu, morate poznavati enterijer, da poznajete kulturnu istoriju, da znate recimo da nacrtate oružje iz rimskog perioda, uniforme iz različitih perioda, kad crtate pomorske bitke, brodove….Morate tehnički vladati ovim likovnim izrazom. Strip-crtač mora znati svoj zanat- slikarski/crtački, a u slikarstvu to danas nije nužno, ističe Sbutega.
Objašnjava da je strip jedna kombinacija različitih umjetnosti- likovnog izražavanja i literature, ima puno sličnosti sa filmom, samo što u stripu nema stvarnog kretanja, nego ima simulacije kretanja, kroz fiksne kadrove.
-U tom smislu je strip, koji se razvijao u posljednjih oko 130 godina, kad se pojavio u Americi, zatim u Evropi, pa je danas postao svjetski fenomen, imao veliki uticaj ne samo na različite forme umjetnosti, nego i na sve forme izražavanja i komunikacije – propagandu, marketing itd. Bavljenje stripom važno- pasivno ili aktivno (nemaju svi talenat ili volju za crtanje), komunikacija preko stripa je važna. Danas je strip-produkcija ogromna, strip više nije samo zabava za mlade, nego je to ozbiljna umjetnost. Imate sve moguće vrste stripova, počev od karikaturističkih pa do nadrealističkih, ne samo kad je u pitanju stil, nego i žanr- imate komičnih imate tragičnih, avanturističkih tema itd, pojasnio nam je Antun Sbutega, predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega.
Iz postavke izložbe Antuna Sbutege
Bio je prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj stolici i Malteškom redu. Obavljao je diplomatsku aktivnost u Rimu u svojstvu ambasadora pri Republici Italiji, Malti i San Marinu. Autor je brojnih monografija, naučnih i stručnih radova iz oblasti ekonomije, istorije, pomorstva, diplomatije i umjetnosti u Jugoslaviji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj i Vatikanu. KotorArt je “stao” iza brojnih njegovih umjetničkih poduhvata, kakav je i knjiga “Blažena Ozana”, povodom 400-godišnjice smrti kotorske svetice, kao i proslava 700- godišnjice rođenja Dantea Aligireija.
Ljubav za Grad
Ono što je ključno u svim varijantama umjetničkog stvaralaštva Antuna Sbutege, smatra Ratimir Martinović, je “ljubav prema ovom gradu i ovom parčetu zemaljske kugle, što je očigledno u ovim stripovima”. Uz zahvalnost na tome, on je istakao “duh ovoga grada”, na koji je ponosan.
-Kotor je po ne znam koji put formalno podnio zahtjev da mu se vrati status grada, a taj status bi, osim birokratskog, morao da ima i pravi građanski duh. Mislim da izvjesnu vrstu doprinosa Kotor Art daje i ne samo kroz sjećanja na naše velikane, kazao je Martinović. Potsjetio je na otvaranje Međunarodnog festivala „Kotor Art“ 13. jula, koje će biti posvećeno maestru Miroslavu Miru Homenu, dok će zatvaranje istog, 14. Avgusta, biti posvećeno dirigentkinji Darinki Matić Marović. Program je osmišljen kao “uputstvo kako se prema gradu treba ophoditi i kako učiniti da taj građanski, a u slučaju Atona Sbutege i renesansni duh, kroz njegove pojedince i dalje živi”.
„Svjedoci smo da generacija divnih Kotorana koji su stasavali u neko srećnije vrijeme polako odlazi i da mlađe generacije, koje preuzimaju razne funkcije formalne i neformalne, bilo u Kotoru ili u državi, trebaju da preuzmu štafetu i da se brinu, ne samo o istoriji, kulturi i baštini ovog grada, nego o njegovoj budućnosti. Mi tu brigu iskazujemo jednim dijelom i kroz program Don Brankovih dana muzike i nastavićemo dalje da je iskazujemo kroz programe kakav je večerašnj, istakao je Martinović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je odluku o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Gusinje i Skupštini opštine Kotor.
Shodno odluci, izbori u opštini Gusinje biće održani 15. septembra 2024. godine, a u opštini Kotor 29. septembra 2024. godine.
“Prilikom određivanja datuma izbora, pored propisanih zakonskih rokova, Predsjednik Crne Gore u vidu je imao neophodnost da se obezbijedi kvalitetno sprovođenje izbornog procesa, naročito u kontekstu nesmetanog trajanja turističke sezone”, navodi se u saopštenju predsjednika.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori u utorak je u Boki Kotorskoj iznad Bijele postavila veliki metalni križ, koji dominira u pejzažu. Devastacija ambijentalnog pejzaža u Boki se nastavlja kao i trend postavljanja vjerskih obilježja.
Postavlja se pitanje ko je dozvolio ovu vrstu narušavanja pejzaža, kao i kome i kakvu poruku šalje SPC postavljanjem ovakvih objekata, u 21. vijeku.
Nakon postavljanja metalnog objekta u vidu crkve na Rumiji 2005. godine, križa koji je postavljen i osvijetljen iznad Risna, krstionice na Ostrvu Cvijeća izgrađene bez dozvole, murala Amfilohiju u H.Novom i Tivtu, ovog julskog jutra smo se probudili prvo sa izgrađenim putem prema lokaciji iznad Bijele, a već sljedećeg dana sa ogromnom metalnom konstrukcijom križa koji dominira u krajoliku ovog dijela Boke Kotorske.
Podsjećamo da je država po pitanju ovakvih i sličnih objekta više puta pokazala nemoć u odnosu na SPC.
Kijev napad na bolnicu – SERGEY DOLZHENKO/EPA-EFE/REX/SHUTTERSTOCK
Nakon jučerašnjeg, jednog od najtežeg i najsmrtonosnijeg ruskog raketnog napada na Kijev – u Ukrajini je proglašen dan žalosti. Prema dosadašnjim podacima poginula je 41 osoba. Spasioci i dalje tragaju za nestalima, pogođeno je najmanje 50 civilnih zgrada, no najteže je u kijevskoj dječjoj bolnici. Sumnja se da su pod njezinim ruševinama ozlijeđena djeca i djelatnici bolnice.
Kremlj je u utorak rekao da je za napad na dječju bolnicu u Kijevu dan prije odgovorna ukrajinska protuzračna obrana, a ne Rusija, dok je UN ocijenio da se vjerojatno radi o ruskoj raketi.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije iznio dokaze za svoju tvrdnju, ali je rekao: “Inzistiram, mi ne napadamo civilne mete.”
Ukrajinske vlasti tvrde da je Rusija u ponedjeljak projektilom pogodila glavnu dječju bolnicu u Kijevu te da je raketirala druge gradove širom zemlje, ubivši najmanje 41 civila. To je bio najgori val zračnih napada zadnjih mjeseci.
Ukrajinska sigurnosna služba objavila je da je bolnicu pogodio ruski projektil Kalibr Kh-101 i da su na mjestu događaja pronađeni dokazi, konkretno dijelovi stražnjeg dijela projektila sa serijskim brojem i dio sustava za navođenje.
Voditeljica u promatračkoj misiji UN-a rekla je u utorak da je smrtonosni napad na dječju bolnicu u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu vjerojatno uzrokovan izravnim pogotkom ruskog projektila.
– Analiza videosnimke i procjena napravljena na mjestu incidenta ukazuje na veliku vjerojatnost da je dječja bolnica pretrpjela izravan pogodak, a ne štetu zbog presretnutog (projektila), rekla je Danielle Bell, voditeljica misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini.
Dodala je da njezin tim, koji je posjetio lokaciju u ponedjeljak, nije mogao donijeti konačnu odluku, ali da se čini da je projektil lansirala Rusija.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova ustvrdila je u utorak da je ukrajinski NASAMS projektil zemlja-zrak pogodio dječju bolnicu.
Peskov je na dnevnom brifingu za novinare bio upitan kako Rusija može tvrditi da ne napada civilne mete nakon te tragedije.
– Apeliram na vas da se vodite priopćenjima ruskog ministarstva obrane koje apsolutno isključuje da je bilo napada na civilne mete i koje ističe da razgovaramo o padu sustava protuzračne obrane, rekao je.
– I dalje inzistiramo da ne napadamo civilne mete. Napadaju se kritična infrastruktura, vojne mete koje su na ovaj ili onaj način povezane s vojnim potencijalom režima, dodao je.
