Vis – Sezona lova na jastoge

0

 

Vis - vrše
Vis – vrše

Iako je i službeno počela sezona lova na jastoge, neobično je vidjeti komišku luku bez vrša, komiške ribare sa svojim brodovima luci. Objašnjenje smo potražili kod Vedrana Bobana, iskusnog komiškog ribara koji jastoge lovi već više od 30 godina.

– „Slabo vrime, jugo, čeka se bolje kako bismo ukrcali vrše i partili. Konobe su pune vrša, mislio sam ih danas krcat, imam cili dan šta i nosit, ali di ću… nema šanse. Vrše bi bile veliki teret na brodu u luci po ovakvom vrimenu, to je kao jedno veliko idro, a moraš čekat povoljno vrime za isplovit”.

Boban jastoge lovi godinama na Palagruži, prošle je godine odustao, kako kaže, zbog nereda, ali ove godine odlučio je poći, pa šta bude. Plovi do Palagruže oko 5,5 do 6 uri, tamo tek pravi posao počinje, a na Palagruži u komadu provede i do tjedan dana. – „Skeptik sam i sumnjam da će biti dobrih rezultata”, priznaje Vedran.

Službeno, sezona lova na jastoge traje od 15. svibnja do 10. rujna, iako Boban tvrdi da se jastozi love cijele godine. – “To nije tajna, jastog se konstantno lovi cile godine, pogotovo ovi što rade mrižama. Niko od njih nije ga vratija u more, nego se sve sprema u škrinje i kad počne sezona prodaje se”, priča nam Boban i dodaje: “Iz Komiže tek nas 5-6 ribara ćemo ove sezone u lov na jastoge”.

Jastozi
Jastozi

U Komiži postoje tri stanice za otkup ribe, ali još uvijek nisu poznate otkupne cijene za jastoge, prošle godine cijena se kretala između 280-300 kuna za kilogram ove delicije. Boban je član komiške ribarske zadruge koja također otkupljuje jastoge.

– „Još nisu definirane cijene, ne znamo sami koju cijenu staviti, stvarno još ne znamo. Potražnja za jastozima je strahovita, kupci stalno zovu već misec dana, traže jastoge, a mi se još nismo odlučili”.

Propisi?

– „Jako je diskutatbilno s tim pravilima, prije neki dan moj kolega je zvao u Split za tu miru za jastoga, za tih 9 centimetara. Uopće ne postoji ta mjera s kojom bi mi ribari mogli mjerit jastoga i hlapa. A recimo Talijani imaju te mjere, u Americi postoje mjere za rakove, a mi dan danas ne znamo s čim i kako mirit toga jastoga po tim, novim Mediteranskim odredbama, devet centimetara od srednjeg roga do sredine repa. Zoveš, pitaš, niko ti ne zna objasnit, ne znaš sam kad ti sutra dođu na brod kontrolirati ulovljenog jastoga, s čime će oni mjeriti kad nemaju ni oni originalne mjere za to mirit. Po meni, ribara se nema šta kontrolirati, neka oni kontroliraju restorane. Evo, neka sad dođu po restoranima, pa će vidjeti koje su količine već sada po restoranima, a sezona lova još niji ni počela. Cili četvrti misec, od Hvara pa dalje, jastoga je ka u priči, triba kontrolirati restorane, a ne ribare na moru. Ribar najmanje čini probleme, najviše će se problema naći u restoranima di se uzima ta riba, i ispod mire i povrh mire…”

A vrime prevrtljivo…

– „Ne znam sam, cila ova sedmica nije dobra, opet zove jugo. Ukrcat ćemo sve, pa ćemo vidit. Jednu godinu smo čekali do 10. lipnja, pa smo partili put Dubrovnika na jastoge. Čekat ćemo…” – kaže nam Boban.

Ipak, dan kasnije,jugo je stalo, pa su Vinko Mardešić i Pavle Zanki, komiški ribari, počeli ukrcavati vrše na brod. A u komiškoj otkupnoj stanici Conger doznali smo da je njihova početna otkupna cijena za kilogam jastoga 320 kuna i da se, obzirom na trenutnu potražnju, uskoro može očekivati i viša cijena.

Foto: B. Mitraković

Crna Gora slavi Dan nezavisnosti

0
Dan nezavisnosti
Dan nezavisnosti

Crna Gora danas, 21.maja- slavi Dan nezavisnosti jer je 2006. na referendumu obnovila državnu samostalnost.

Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu je glasalo 419.240 građana ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača, a nezavisnost je podržao 230.661 građanin ili 55,5 odsto, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 odsto.

Turistička ponuda promovisana u Kragujevcu

0
Kragujevac road show 2015.
Kragujevac road show 2015.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore jučerašnjom promocijom u Kragujevcu nastavila je „road show“ kampanju u većim gradovima regiona. Nakon promocije u Skoplju kampanja se nastavlja na tržištu Srbije.

Na trgu u Kragujevcu predstavnici NTO CG i turističkih organizacija Budve, Bara i Tivta, pozvali su mnogobrojne posjetioce da svoj odmor provedu na crnogorskom primorju i planinama. Građani, su pokazali veliko interesovanje za Crnu Goru kao destinaciju za njihov odmor, dobili su informacije o turističkoj ponudi za ovo ljeto kao i promotivni materijal.

Posebno interesovanje posjetilaca je bilo za manifestacije koje se održavaju na crnogorskom primorju tokom ljetnjih mjeseci. Mlađu populaciju su interesovale cijene u privatnom smještaju, zabavni programi i vrijeme održavanja već prepoznatljivih festivala „Sea Dance“, „Refresh“, „Lake Fest“. Paket aranžmani i popusti su bili u žiži interesovanja porodica sa malom djecom. Za one koji vole aktivan odmor i predjele crnogorskih planina i nacionalnih parkova preporučeni su izleti, pješačenje markiranim stazama, rafting i sl.

Dobitnik nagrade - Kragujevac
Dobitnik nagrade – Kragujevac

Tokom promocije organizovana je nagradna igra koja je izazvala dodatno interesovanje građana Kragujevca koji su uzeli učešće u velikom broju. Kao i prethodnih godina turističke organizacije Bara, Tivta i Budve su, u saradnji sa hotelskom privredom , HTP Mimoza, hotelom Adria i hotelom Grbalj , podijelile nagradna ljetovanja u Crnoj Gori.

Tokom ovog predstavljanja TO Tivat dodijelila je nagradu ~ 7 dana u hotelu Kamelija čiji je sponzor HTP Mimoza. Nagradu je dobila Stanković Snežana iz Kragujevca.

Promociju su propratili mediji, između ostalih TV Kragujevac i TVK9.

Narednih dana, od 22-24. maja, promocija se nastavlja u Beogradu, na Kalemegdanu, u okviru manifestacije „Beogradski manifest“, kada će NTO CG zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama i partnerima prezentirati ponudu Crne Gore.

Komun@ – Prikaz jubilarnog petnaestog broja

0
KOMUNA 15 broj
Komuna 15 broj

U predvečerje Dana crnogorske nezavisnosti- 21.MAJA, ugledao je svijetlo dana petnaesti jubilarni broj Komune, jedinstveni, neprofitni i časopis od javnog interesa u Crnoj Gori, upravo posvećen Danu nezavisnosti Crne Gore.

Čitaoci i poštovaoci crnogorske tradicije i baštine i ovog puta mogu ga pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Jubilarni broj Komune započinje uvodnikom iz pera prof.dr Ratka Božovića, poznatog sociologa kulture pod nazivom “Od tradicije do utopije”,dok uz Dan nezavisnosti- 21.Maj, dr Čedomir Bogićević piše da je „domovina vječna i da je moramo nositi u srcu, ako smo ljudi i pravi njeni sinovi, jer „Č*oek bez domovine više nije č*oek…“

Komun@ sa ovim brojem završava serijal tekstova koji govori o putopisu o Crnoj Gori koji je objavljen 1880.godine u njujorškom časopisu “Scribners monthli” koji je ekskuzivno pripremio i preveo Radoslav Milošević Atos, a u okviru serije tekstova o crnogorskoj diplomatiji u ovom broju tekst Dejana Vukovića u kojem piše da knjaževina Crne Gore nije svojevremeno zaostajala u oblasti multilateralne diplomatije.

Tu su i podsjećanja dr Draška Došljaka i Veska Baltića na velikane iz novije crnogorske istorije kao što su Milovan Đilas, jer se ove godine navršava dvije decenije od njegove smrti. Dražen Drašković u omažu posvećenom Draganu Kujoviću podsjeća na njegove zasluge za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti, a Žarko Božović u rubrici dijaspora predstavlja Lovćenac, kao jedino mjesto u Srbiji u kojem se danas vijori crnogorski barjak.

Dr Maja Đurić piše o znamenitom fotografu i filmskom snimatelju Stevu Lepetiću, a Jelena Đurović o Marku Vujoviću, nekadašnjem poznatom cetinjskom fotografu, štamparu, filatelisti, glumcu, sportisti, industrijalcu… i iznad svega društveno angažovanoj ličnosti.

Miro Marušić piše o 99-to godišnjici izgradnje žičare Kotor-Cetinje koju je izgradila Austrougarska monarhija u ratnom vihoru 1916.godine.

U Komuni se redovno objavljuju eseji koje pripremaju Željko Rutović koji u ovom broju piše o mjestu sjećanja – brijačnici, a Ramiz Hadžibegović o širokom nepreoranom polju naše tradicije s osvrtom na akšamluk kao svjedočanstvu jednog vremena i drugačije filozofije pogleda na život i svijet, a Novak Rutović o brastveničkom nadgornjavanju kao karakterističnom običaju svojstvenom za Crnu Goru.

U duhu predstavljanja (ne)običnih ljudi i dobrotvora o kojima se kao takvima i dan danas prepričavaju priče zbog njegove humaniste i dobrote, Komun@ objavljuje crticu dr Petra Rmuša o „Narodnom čovjeku, čika Faiku Hadroviću kome je dato bilo da bude čovjek za pamćenje“, Minja Bojanić piše o francuskoj umjetnici Giseli Krstulović koja je oslikavala zidove crkvice sv.Ilije iznad Igala, a Ismet Mujović iz Rožaja o nesvakidašnjem profesoru Ćamilu Agoviću koji uči svoje učenike matematiku uz harmoniku. Zoran M. Zečević piše o pojavi prvih automobila i vozačima u Beranama dvadesetih godina protekloga vijeka, a Muzafer Čauši o Ulcinjskim ribarima i njihovim pričama.

KOMUNA 15. broj
KOMUNA 15. broj

Komun@ nastavlja sa predstavljanjem značajnih građevina, istorijskih spomenika i bitnih objekata baštine u crnogorskim gradovima. U ovom broju Vlado Đ. Duletić predstavlja budvanski manastir Stanjevići, a Vukoman Kljajević, prvu školu u bjelopoljskom kraju u Goricama.

Željko Milović iz Bara piše o simbolu i zaštitniku tog grada –Maslini u kojem postoje barem dvije masline starije od dva milenijuma.

Radomir Perišić podsjeća na bjelopoljski humor kao vid baštine toga grada, Jelica Pantović predstavlja priče koje je sakupio Dževat Musić koje govore o nastanku Plava i Gusinja, Sait Šabotić o nasleđu tog istoga kraja koje je zabilježio Halil Markišić u luksuzno urađenoj monografiji u izdanju Almanaha i novoj knjizi Čeda Baćovića o epskim i drugim pjesmama iz pera Željka Mandića.

Takođe Komun@ predstavlja svoje treće izdavačko izdanje, knjigu novinarke Maje Matković ”Korekt(ura) života” sazdanu od brojnih intervjua značajnih ličnosti, koje je Matkovićka objavila u nekadašnjem lokalnom listu “Boka”, poput Branka Ćopića, Mihaila Lalića, Borislava Pekića, Zuka Džumhura, Voja Stanića, Ljubiše Samardžića, Arsena Dedića i dr.

U rubrici sport, Radmila Milošević, podsjeća na Vasilija Tomovića, prvog crnogorskog šahovskog majstora, a Husein Ceno Tuzović u drugom nastavku piše o 90-to godišnjici FK Budućnost iz Podgorice.

U rubrici Marine ljekarije Marija Čolpa predstavlja ulcinjsku bamiju za stidne goste.

I na kraju predstavljanja najnovijeg 15.broja tog časopisa, u rubrici biblioteka, u jubilarnom izdanju izvještaj sa promocije Komune u Ulcinju, “Arhiv i misija sa pečatom” kao i osvrt Marjana Maša Miljića na dosadašnjih štampanih petnaest brojeva Komune pod naslovom “Autentičan mozaik i riznica”.

I ovaj kao i prethodnih 14 brojeva potpisuju Vildan Ramusović kao osnivač i izdavač časopisa , Minja Bojanić kao izvršni, Voislav Bulatović kao tehnički i Amer Ramusović kao glavni urednik Komune.

Maklowicz promoviše gastro delicije i ljepotu Boke

0
Čekić i Maklowicz
Čekić i Maklowicz

Ekipa poljske nacionalne televizije predvođena Robertom Maklowiczom, poznatim poljskim istoričarem, novinarom, gastronomadom i TV autorom, završila je juče dvodnevno snimanje reportaže o turističkim atrakcijama i izvornoj gastronomskoj ponudi Boke Kotorske.

Domaćin Maklowiczu i njegovoj ekipi bila je Turistička organizacija Tivat a kroz sve tajne ljepote bokeškog pejsaža i kužine, goste iz Varšave je proveo poznati tivatski novinar i gastronom, suosnivač ovdašnjeg “Žućenica festa”, Mašo Čekić.

“Snimali smo u Porto Montenegru, Zbirci pomorskog nasljeđa i podmornici “Heroj”, potom u Gornjoj Lastvi u župnoj crkvi i ispred seoskog mlina za masline jer je on želio da publici pored gastronomije, prikaže i ovdašnju kulturno-istorijsku baštinu.

Robert Maklowicz
Robert Maklowicz

U hotelu “Regent Porto Montentegro” snimali smo spremanje dva ekskluzivna jela koje je predložio šef kuhinje, maestro Džasmen Šo, a kod crkvice Gospe od snijega u Verigama ili kako je narod zove Gospe od oriza, snimali smo legendu o nastanku te crkve i brodolomu broda koji je transportovao pirinač – oriz.”- kazao je Mašo Čekić koji je Maklowitza vodio i po lokalnim pijacama u potragu za autentičnim domaćim proizvodima –voćem, povrćem, mesom i ribom od kojih su zajedno pred kamerama, spremali jela.

Robert Maklowicz -Tivat

“Tako smo na vidikovcu kod crkve Gospe od Anđela u Verigama improvizovali kužinu u kojoj je Robert spremao rižot sa bižom I jagnjetinom, usput pričajući priču o Verigama, peraškim ostrvima, crkvi i svemu što su gledaoci mogli vidjeti u pozadini. Slično je bilo i u Gornjoj Lastvi gdje je snimio tradicionalni doček dobrodošlice sa priganicama,medom i rakijom. Probao je i jela na meniju domaćih restorana I oduševio se pletenicom u kajmaku koji kao autentičan crnogorski specijalitet, servira restoran “Prova” u Tivtu, a bukvalno ga je raspametio Bokeški pjat – specijalitet kuće restorana “Bokeški Gušti” na Prčanju.”-istakao je Čekić.

Maklowitz je bio impresioniran i dobrotskom, te peraškom tortom kojima je dao prednost nad hvarskom, bračkom I dubrovačkom tortom što ih je ranije već probao.

Bokeški pjat - Konoba Gušti Foto Boka News
Bokeški pjat – Konoba Gušti Foto Boka News

Snimanje serijala završeno je danas u Muzeju grada Perasta, a premijara u kojoj su pored dvije epizode iz Boke, i emisije o Mljetu, Korčuli i Lastovu očekuje se u junu na poljskoj nacionalnoj TV u udarnom večernjem terminu, a potom i u još nekoliko evropskih država.

Panorama Tivta
Panorama Tivta

Robert Maklowicz inače, već 17 godina na poljskoj televiziji uređuje i vodi izuzetno popularne putopisno-gastronomske emisije, posvećene kulturi, tradiciji i gastronomiji gradova i regija iz cijelog svijeta. Bavi se i temema koje su slabo ili nikako zastupljene u turističkim vodičima, a do sada je snimio više stotina emisija u zemljama na svim kontinetima. Autor je desetak knjiga od kojih su neke bestseleri ne samo u Poljskoj, a dobitnik je brojnih televizijskih, književnih i drugih nagrada.Njegov sedmičniTV šou pod nazivom „Ku­li­nar­ska pu­to­va­nja Ro­berta Ma­klo­wicza” jedna je od najgledanijih u toj istočnoevropskoj državi, a njegove preporuke imaju ogroman značaj, pa destinacije koje Maklowitz obradi i pohvali u svojoj emisiji, po pravilu odmah bilježe značajan porast posjete poljskih turista. Osim u Poljskoj, njegov šou prikazuje se na televizijama još nekoliko evropskih država, pa će I ta publika biti u prilici da uskoro pogleda dvije epizode serije “Maklowitz u pokretu” koje su upravo snimljene u Boki.

Robert Maklowicz u Tivtu
Robert Maklowicz u Boki

Ulov mjeseca aprila – Zubatac

0
Ivan Kovačević - zubatac 6,85kg
Ivan Kovačević – zubatac 6,85kg

Prvo mjesto i vaučer od 50 eura koga može potrošiti u prodavnicama iz lanca „Sipa“, u aprilskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“, osvojio je Ivan Kovačević iz Herceg Novog.

Ovu nagradnu igru za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i trgovinu ribomaterijalom i opremom za more „Una“ iz Tivta, a Kovačević se titulom najboljeg okitio za ulovljenog zubaca težine 6,85 kilograma. Zubatac je ulovljen na pendulu na živu lignju kao mamac, kod ostrva Mamula u jutarnjim satima.

Drugo mjesto osvojio je Perica Dabanović iz Bara koji je takođe ulovio zubaca, ali nešto manjeg – težine 6,5 kilograma. Dabanović je kapitalca uhvatio štapom iz barke, na 45 metara dubine, oko 2 milje od obale u Baru.

2. mjesto Perica Dabanović zubatac 6,5kg
2. mjesto Perica Dabanović zubatac 6,5kg

Treće mjesto pripalo je Miliću Petriću koji je na ponti kod konobe „Maestral“ u Krtolima, ulovio hobotnicu težine od 9,3 kilograma.

3.mjesto - Milić Petrić hobotnica 9,3kg
3.mjesto – Milić Petrić hobotnica 9,3kg

 

 

Saviris obećava javnu dostupnost Mamule

0
Gradilište Lustica Bay-a
Gradilište Lustica Bay-a

Iz kompanije “Luptica Development” danas su saopštili da na ostrvu Mamula ne namjeravaju graditi privatne vile, te da će ostrvo i stara austrougarska tvrđava na njemu i dalje biti dostupno javnosti. Skupština Crne Gore treba da se izjasni o ugovoru o zakupu Mamule na 49 godina koji je Vlada već potpisala sa “Lušticom Development” čiji je osnivač i većinski vlasnik egipatsko-čvajcarski “Orascom Development Holding” biznismena Samiha Savirisa.

“Naš plan je investicija od 15 miliona eura u rekonstrukciju tvrđave u hotel sa 5 zvjezdica i muzej. Naša ideja je da povežemo projekte Mamula i Luštica Bay jer vjerujemo da bi takva veza mogla značajno da poveća vrijednost oba projekta. Kada je u pitanju projekat Mamula potvrđujemo još jednom da ni u kom slučaju ne možemo postati vlasnikom, niti lokacije niti budućeg rizorta, kako tokom izgradnje, tako ni tokom njegovog poslovanja. Dakle, nema ni govora o gradnji bilo kakve privatne vile. Više puta smo javno saopštavali namjere da rekonstruišemo tvrđavu u mali hotel i muzej a destinaciju učinimo dostupnom i otvorenom za sve posjetioce.”- saopštli su iz “Luštice Development” reagujući na, kako su istakli, to što su “Orascom” i njegovo poslovanje u posljednje vrijeme predmet su neosnovanih i elementarno netačnih izjava predstavnika dijela crnogorskih političkih partija”.

Iz te kompanije tvrde da je “Orascom” “vodeći graditelj potpuno integrisanih turističkih destinacija koje uključuju hotele, privatne vile i apartmane, kao i objekte za odmor i rekreaciju poput golf klubova, marina I neophodne infrastructure”, te da se njihovi projekti realizuju ili su već završeni u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Omanu, Maroku,Crnoj Gori i Velikoj Britaniji.

Gradiliste Luštica Bay-a
Gradiliste Luštica Bay-a

“Orascom se kotira na dvije berze – u prvom redu na švajcarskoj berzi i na berzi u Egiptu. U okviru Grupe posluju ukupno 32 hotela. Dakle, notorna je neistina da Orascom “prve korake u turizmu pravi u Crnoj Gori”, imajući u vidu 25-godišnje iskustvo kompanije u toj oblasti.”- saopštli su iz “Luštice Development” uz podsjećanje da njihov projekat Luštica Bay u Tivtu podrazumijeva gradnju čitavog jednog novog turističlkog grada sa sedam hotela, dvije marine, golf terenom sa 18 rupa, više od 1.000 stambenih jedinica, 500 vila i gradskih kuća i “drugim sadržajima neophodnim za funkcionisanje grada”.

“Potpuno su neistinite tvrdnje da Orascom ne ispunjava svoje obaveze imajući u vidu da su te obaveze za kompaniju stupile na snagu u decembru 2013. sa rokom od 4 godine za ispunjavanje seta obaveza inicijalne gradnje; što čini decembar 2017. godine krajnim rokom za te aktivnosti. Do sada je Luštica Development završila i predala vlasnicima 70 apartmana, kao i postigla impresivan napredak u izgradnji marine sa 176 vezova i dva lukobrana, koja će biti u potpunosti završena do kraja ove godine. Kompanija je počela i sa rašćišćavanjem lokacije za izgradnju golf terena. Za nešto manje od tri nedjelje, Luštica Development u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja I turizma, objaviće arhitektonsko-urbanističko rješenje za prvi hotel u kompleksu čija gradnja će početi u posljednjem kvartalu ove godine. Luštica Bay je otvorena zajednica u kojoj su dobrodošli svi posjetioci: građani, turisti, javne ličnosti, predstavnici političkih partija i civilnog sektora koje tokom ovog ljeta očekujemo da posvjedoče prvoj operativnoj sezoni sa brojnim planiranim umjetničkim, kulturnim i drugim događajima.”- saopštli su iz kompanije koju kontroliše Samih Saviris. Istakli su da su uložili preko 600 hiljada eura u projekte podrške lokalnoj zajednicin kao i da “asistiraju u ispunjavanju obaveza države, uključujući razvoj komunalnih usluga i puteva.”

Luštica bay
Luštica bay

Podsjećaju i da je “Orascom” sa Vladom Crne Gore potpisao ugovor o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula koji tek treba da bude predmet rasprave u Skupštini Crne Gore i da im je cilj povežu projekte Luštica Bay i Mamula.

Inače, predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću pisali su bivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija Butros Butros-Gali, bivši generalni direktor UNESCO Federiko Major, bivši predsjednik Savjeta Međunarodne Unije za zaštitu prirode (IUCN) Ašok Khosla, predsjednik Emeritus Inter Press Servisa Roberto Savio i generalni sekretar UN Konferencije o čovjekovoj okolini 1972  Mauris F. Strong, tražeći od njega da se odluka o ugovoru o dugoročnom zakupu Mamule odloži dok se ne obavi detaljna studija, kao i razmatranje i razmjena mišljenja o mogućim alternativnim rješenjima za zaštitu i valorizaciju tog objekta svjetske kulturne baštine.

“Mi izražavamo čuđenje da jedino rješenje za očuvanje i korišćenje tvrđave Mamula koje je razmotreno i predloženo je običan poslovni aranžman i ugovor o privatizaciji i pretvaranju tvrđave u tržisno dobro, odnosno u “odmaralište sa 5 zvjezdica” – bez ikakvog osvrta na detalje korišćenja tvrđave i ostrva – u odmaralište koje će neminovno biti namenjeno isključivo za visoko platežnu klijentelu i njene prohtjeve. Mi smo zabrinuti što nije došlo do široke nacionalne i međunarodne javne debate i razmjene mišljenja o razvoju, svrsi i višestrukom potencijalu za rehabilitaciju ove jedinstvene tvrđave.”- stoji u pismu bivših visokih funkcionera UN Krivokapiću.

Otvorena izložba Ornamentika u bokeškoj modi iz zbirke porodice Radimir

0

U sklopu obilježavanja međunarodne manifestacije “Noć muzeja” u Muzeju grada Perasta u utorak  je otvorena izložba “Ornamentika u bokeškoj modi XIX i XX vijeka iz privatne etno zbirke Radimir”, autorki etnologa-antropologa Danijele Đukić i  Ane Popović.

Posjetioce i goste pozdravio je  Andro Radulović, direktor opštinske Javne ustanove Muzeji Kotor, koji je izrazio zadovoljstvo što zahvaljujući porodičnoj etno zbirci Zorana Radimira smo u prilici vidjeti dio kulturne baštine koja se krije iza zatvorenih vrata širom Boke.

„Istorijski i kulturni razvoj Boke Kotorske sačuvan je u palati Radimir u nekoliko tematskih zbirki među kojima su odjevni predmeti, tekstil, nakit, pomorska predmeti, posuđe, muzikalije, alati, mjerni instrumenti…  Ova izložba je realizovana zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture Crne Gore po programu očuvanja zaštite kulturnih dobara Crne Gore. Ovom prilikom željela bih se zahvaliti Mili Moškov na stručnoj pomoći i Zoranu Radimiru na ustupljenim predmetima“ – kazala je jedna od autorica postavke, etnolog-antropolog Danijela Đukić.

Prije sedam godina ova zbirka je prvi put prikazana javnosti na izložbi u Kotoru. Tada sam obećao da ću pokloniti dio zbirke Gradu Kotoru, odnosno one eksponate koji zaslužuju da budu uvršteni u etnografsku zbirku. Tada je obećano da će se naći prostor kako bi zbirka imala trajnu postavku ali očigledno da naš Grad nema dovoljno senzibiliteta za nešto tako, kazao je Zoran Radimir.

U svom govoru Radimir je potencirao mogućnosti otvaranja etno zbirki u mnogim mjestima Boke, gdje bi turisti bili u prilici vidjeti dio bogate kulturne baštine, prihodovati sredstva od ulaznica i prodaje reprika, suvenira, od dobrotske čipke, minđuša i drugih predmeta, gdje bi mogli razviti autentični suvenir, ako ne i brend.

„Posebno želim da istaknem jednu nepravedno zapostavljenu temu za Kotor, a to je kotorska kovnica novca. Kotor je jedan od rijetkih gradova na istočnoj obali Jadrana imao svoju kovnicu i kovao novac više vjekova. Neshvatljivo je da danas Kotor nema niti jednu numizmatičku postavku“ – kazo je između ostalog, Zoran Radimir.

Sedmoro zaposlenih u “Kameliji” bili pozitivni na salmonelu

0
Hotel Kamelija i Park
Hotel Kamelija

Sedmoro zaposlenih u tivatskom hotelu “Kamelija” bili su pozitivni na salmonelu, pokazali su rezultati vanrednog sanitarnog pregleda, potvrđeno je “Vijestima” iz Uprave za inspekcijske poslove.

Rezultati  su pokazali da su sedmoro zaposlenih  na poslovima pripremanja i serviranja hrane, kliconoše salmonelle enteritidis, a tri osobe  staphylosoccus aureus.

Sanitarna inspekcija će podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv nadležnih iz tog hotela.

Oko 128 osoba, uglavnom studenata koji su boravili u tivatskom hotelu  na Mašinijadi, javilo se prošle nedjelje dežurnim ljekarima zbog tegoba gastro-intestinalnog trakta.

Sanitarna inspekcija je još 11.maja, zajedno sa Institutim za Javno zdravlje, izvršila inspekcijski nadzor i uzela  briseve sa radnih površina i vode za piće.

“Rezultati analiza hrane i briseva  radnih površina, brisevi ruku zaposlenog osoblja  i vanredni sanitarni pregled su dostavljeni Sanitarnoj inspekciji 18.maja. Rezultati uzoraka hrane i brisevi ruku zaposlenog osoblja  su bili ispravi, a rezultati briseva radi kontrole čišćenja i dezinfekcije su takođe ispravni.  Zabrana rada licima koji su kliconoše će trajati dok ne donesu dokaz o raskličenju, dok se otvaranje hotelske kuhinje očekuje narednih dana”, saopšteno je iz Uprave.

Na liječenju u Opštoj bolnici Kotor zadržan je 21 student, od ukupno 128, koliko ih je, prema podacima Instituta, zatražilo pomoć ljekara u Tivtu i Kotoru, zbog trovanja.

TO i Muzička škola Tivat u Norveškoj

0

Turistička organizacija Tivat boravila je u norveškom mjestu Sand.u periodu od 14.-18. maja. Ovo je prvi put da se TO Tivat predstavila na norveškom tržištu, a riječi hvale za ovu saradnju dugujemo Muzičkoj školi Tivat koja je kroz uzvratnu posjetu Muzičkoj školi u Sandu otvorila vrata i turizmu kaže se u saopštenju TO Tivat.

TO Tivat je pripremila širok izbor propagandnog materijala za ovu priliku tako da su stanovnici Sanda i cijele komune Suldal imali mogućnost upoznati se sa našom kulturom, tradicijom, gastronomijom, istorijom, sa cjelokupnom ponudom Crne Gore, zatim smo štampali i dvostrane mape CG- Evropa, kao i mali red letenja Norwegian airlines-a koji će letjeti Tivat – Oslo svakog petka od 26.juna.- 14.avgusta.

Na Dan državnosti Norveške u povorci zajedno sa mještanima nosili smo zastavu Norveške zajedno sa zastavom Crne Gore u znak podrške i poštovanja, koje smo na kraju razmjenili.

Predstavljajući Tivt između ostalog dijelili smo flajere u Energihotellet, Fargeriet caffe-u, u hotelu Ryfylke, na ulici prolaznicima, a glavna prezentacija bila je organizovana u Muzičkoj školi Suldal Kulturshule.

TO i Muzička škola Tivat u Norveškoj
TO i Muzička škola Tivat u Norveškoj

U školi je nakon Koncerta Muzičke škole Sanda i Tivta održana je prezentacija grada Tivta i cijele Crne Gore kroz filmove „Tivat na dlanu“, „Kao u filmu“ i filma iz CZK-a Tivat „Ribar Đorđe razgoni mrak“. Kroz prezentaciju posjetioci su se upoznali sa ponudom Crne Gore i dobili sve potrebne informacije i propagandni materijal.

Nakon te prezentacije održana je još jedna u Ryfylkemuseet-u gdje povodom Dana državnosti održana internacionalna večera na kojoj su predstavnici TO dijelili propangandni materijala, a potom zajedno sa Muzičkom školom učestvovala u slavlju.

Naši domaćini iskazali su veliko interesovanje da posjete našu zemlju, a zadovoljstvo je iskazao i gradonačelnik Torkel Myklebust koji nam se posebno obratio i zahvalio na ovoj posjeti.

Riječi zahvalnosti i poziv da posjeti Tivat, uputili su direktorica Muzičke škole Tivat, Pina Bubanja I predstavnica TO Tivat Tamara Petković – kaže se u saopštenju iz TO Tivat.