U sklopu 46. “Praznika Mimoze”, Turistička organizacija Trebinja organizuje danas 13. februar, petak, manifestaciju „Dan Trebinjskog vina i folklora” koja će se održati u restoranu „Olimpija” u Kumboru u 17 časova.
Posjetioci manifestacije će imati priliku degustirati vina priznatih trebinjskih podruma a u programu će nastupiti KUD „Alat” iz ovog grada, koje će predstaviti izvorno narodno stvaralaštvo, običaje i izvorne pjesme i igre iz trebinjskog kraja, kao i trebinjski tamburaški sastav „Akustik”.
Manifestacija ima za cilj promovisanje grada Trebinja kao turističke destinacije sa namjerom da preraste u tradicionalni dogadjaj.
Na 46. Prazniku mimoze danas 13. februara, peta, u dvorani “Park” od 20 sat koncert će održati hrvatski pjevač Goran Karan.
Šta misliti o sredini koja najbolji i lako pristupačan vidikovac na ulaz u Boku ne primijeti? Šta misliti o onima koji nisu, niti sada vide potrebu da se arheološki istraži i valorizuje, ni manje ni više nego rimska tvrđava? Šta misliti o nadležnima koji dozvoliše na takvom mjestu postavljanje dalekovoda? Šta misliti o saobraćajnim stručnjacima koji ne predvidješe mogućnost da bi neko mogao poželiti da zaustavi automobil i obiđe Čakotin? Šta misliti o ovoj svojevrsnoj koordinaciji struka u jedinstvenoj težnji marginalizacije i zaborava sopstvenih potencijala? Šta misliti?
Čakotin je istureni vrh (440m) smješten u zaleđu sela Trebesina. Okružuju ga stjenovite litice, a pristupačan je samo preko sjeverne padine, iz pravca sela Kameno – Herceg Novi.
O njegovoj prošlosti nismo ništa znali dok, sasvim slučajno, prilikom postavljanja dalekovoda, na svjetlo dana nisu izronili ostaci davne prošlosti. Arheolozi su zaključili da je na Čakotinu postojao rimski refugijum (pribježište) i da su ostaci zidina jednim dijelom još uvijek vidljivi.
Zatim je ipak dalekovod zauzeo ranije planirani položaj na vrhu. Događaj se zbio još u doba SFRJ, ali kako tada – tako i sada. Niko se nije sjetio da se detaljnije pozabavi ovim mjestom koje bi, nakon temeljnih arheoloških istraživanja zasigurno otkrilo mnoge, već vjekovima zakopane tajne. Osim značaja za nauku, lokalitet bi mogao imati još veći potencijal u turističkoj valorizaciji. Vidikovac je sam po sebi dovoljan motiv za obilazak, rekonstruisano rimsko utvrđenje – još veći. Naravno, stub dalekovoda se pod obavezno treba dislocirati, makar 50-ak metara istočnije. Imamo markiranu planinarsku stazu, ali i stari, lako prohodni, pješački put koji iz Trebesina vodi tik pored Čakotina, tako da ovakav način obilaska pronalazi svoje pobornike, a i za ostale bi se takođe našlo rješenje.[quote_box_right]Arheolozi su zaključili da je na Čakotinu postojao rimski refugijum (pribježište) i da su ostaci zidina jednim dijelom još uvijek vidljivi[/quote_box_right]
Putna infrastruktura je još 2006. godine stigla u neposrednu blizinu. Tada je nova trasa puta za Trebinje prošla samo 100 metara sjevernije od Čakotina. Nažalost, niko se nije sjetio da ostavi proširenje kraj ceste, jer ovako kako je sad nema se gdje ostaviti automobil, osim na samom kolovozu. Naknadno pravljenje uređenog proširenja nije neka prevelika investicija ni sada, ali prvo bi neko trebao dobiti viziju, a ovdje je očito na djelu njeno višedecenijsko odsustvo.
Neću se pozivati na neke daleke uzore da pokažem da se lokalitet van grada može uspješno turistički valorizovati. Dovoljno je vidjeti šta su uradili u susjednoj opštini sa nekadašnjim ostacima (ne tako stare) Sokol kule, koja je danas, nakon temeljne obnove, jedna od glavnih turističkih atrakcija Konavala.
Čakotin – Neprepoznata Boka i njene vrijednosti
U bliskom okruženju Čakotina nalaze još 4 istorijska, odnosno, arheološka lokaliteta:
Kotobiljski klanac – mjesto presudne pobjede nad Turcima pri borbama za oslobođenje Herceg Novog, Tajno brdo, istorijska fortifikacija sa počecima u doba Austrougarske, Šilobod – vjerovatno ilirska gradina i, na kraju, Đevojačke grede – arheološki lokalitet sa ilirskom nekropolom pod „gomilama“ i zanimljivom narodnom legendom vezanom za ovo mjesto.
Sve navedeno ukazuje na neosporan potencijal ovog područja za razvoj dopunskih vidova turizma, upravo onih za kojima opština Herceg Novi vapi. Vapi, a ne vidi!
Odlični vidici, istorijska priča, legende, stari pješački putevi i kaptirani izvori uz njih, daju mogućnost da u sprezi sa okolnim selima, Trebesin i Kameno i njihovom ponudom domaće trpeze, iskoriste kao originalna i atraktivna turistička priča iz našeg zaleđa. Jedna od mnoštva mogućih. Mogućih, ali nikada ne osmišljenih i nikada ne realizovanih.
„Lubarda kao inspiracija“, naziv je likovne izložbe učenika četiri srednje škole iz Crne Gore, koja će biti otvorena u petak, 13. februara u Zbirci pomorskog nasljeđa u 17 sati, Porto Montenegro.
U projektu koji predstavlja omaž Petru Lubardi, učestvovali su učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg Novog, SLŠ „Petar Lubarda“ sa Cetinja i Gimnazije „Stojan Cerović“ iz Nikšića.
Izložba se realizuje na inicijativu i u organizaciji Fondacije Petar Lubarda i podrške kompanije Adriatic Marinas.
Najbolji radovi će biti nagrađeni, a izložba se može pogledati do 23.februara.
Javna rasprava o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta uređenja obale na rtu Seljanovo, a koja je danas održana u zgardi Opštine Tivat, nije izazvala veće interesovanje Tivćana. Elaborat je po nalogu Agencije za zaštitu životne sredine, uradio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice. Stručnjaci tog Instituta procijenili su da realizacija projekta koga na popularnoj Ponti Seljanova planira budvansko JP „Morsko dobro“, neće negativno uticati na životnu sredinu.
Prema planu, na ukupnoj površini od 7.022 kvadrata sa južne i sjeverne strane rta Seljanovo, izgradiće se, kamenom popločati i urediti šetalište sa zelenim površinama i urbanim mobilijarom, rekonstruisaće se i urediti devet manjih ponti-pristaništa za barke na ovom području, napraviti novi obalni zid u moru sa zapadne strane rta, prirodna plaža na vrhu rta obnoviti nasipanjem autohtonog pijesaka, a u njenom zaleđu uredit i opremiti manje dječije igralište i dva javna toaleta.
Ukupna dužina obale koja će se na ovaj način urediti je 500 metara, a novo šetalište ukupne površine 3.960 kvadrata, biće minimalne širine 3 metra sa par manjih trgova.
Jedine primjedbe na javnoj raspravi stigle su od predstavnika Komunalnog prerduzeća Tivat Tonka Lukšića koji je upozorio na manjkavost projekta u dijelu nepostojanja predviđenih mjesta za instaliranje podzemnih kontejnera za smeće.
„U nacrtu projekta bile su predviđene tražene dvije lokacije, a sada ih uopšte nema. Ne možete očekivati da plaža koju ljeti posjećuju stotine kupača, dva ugostiteljska objekta i niz privatnih kuća na Ponti Seljanova budu opsluženi samo sa malim korpama za otpatke na šetalištu, kada Komunalno ljeti svakodnevno sa tog prostora uklanja skoro 10 kubika iz postojećih kontejnera.“ – istakao je Lukšić.
Ponta Seljanova
Građani su sugerisali da se prilikom rekonstrukcije ponti, ne ide sa kompaktnom armirano-betonskom konstrukcijom podvodnog dijela, već da se ona napravi od većih kamena ili prefabrikovanih betonskih elemenata, kako bi se ponte u svom podvodnom dijelu, imale rupe pogodne za sakrivanje i život određenih vrsta riba i rakova. Budući da je najveći dio podmorja oko rta Seljanovo pjeskovit ili šljunkovit i da nema ovakvih habitata, na ovaj bi se način osigurala staništa za brojne vrste morskih organizama i doprinijelo očuvanju biodiverziteta mora.
Predstаvа Hаmletа u selu Mrdušа Donjа” tekst je koji od vremenа kаdа je nаpisаn, а to je bilo dаvne 1965.godine, uspješno podbаdа, izvrgаvа kritici i ruglu te uznemiruje duhove ovih nаših prostorа, biće odigrana 12.februara četvrtak u 20 sati u Dvorani Park, Herceg – Novi.
Prvа je to drаmа živućeg klаsikа Ive Brešаnа kojа je zbog svoje nedvojbene političke beskompromisnosti i oštrine spаvаlа čitаvih 6 godinа nаkon što je nаpisаnа, sаkrivаnа po lаdicаmа gdje su je brižno pospremаle prestrаšene ruke kаzаlišnih rаvnаteljа.
Ali, što je s „Mrdušom” dаnаs? Dа li je vrijeme otupjelo njenu oštricu? Uprаvo suprotno. Tа grotesknа trаgedijа, kаko ju je sаm аutor žаnrovski odredio, nа žаlost i nesreću ovog vremenа, а nа ponos drаmskoj literаturi, bez problemа pronаlаzi put do dаnаšnjeg gledаteljа. Jer bez obzirа što se klаsičnа Shаhespeаrovа drаmskа pričа vještom rukom piscа koji stvаrа originаlno djelo smještа u suvremeni kontekst onog vremenа, njenа intertekstuаlnost i rаzotkrivаnje ljudskih mаnа vodi je k nаmа.Tа pričа o oportunistimа, lopovimа, licemjerimа skrivenimа izа političke frаzeologije trenutkа rаzotkrivа glupost totаlitаrističkog režimа, аli jednаko tаko otvаrа prostor аnаlogiji s nаšim vremenom demokrаture. I prokаzuje dа promjenа sistemа ne gаrаntirа i promjenu mentаlitetа. On je ostаo isti. Stogа je ovа predstаvа o nаmа, onа nаm pokаzuje dа su Bukаre i dаnаs jednаko tаko nа vlаsti, dа je sve prepuno poltronа Mаčаkа, kukаvicа Pulje, а dа je pobunа pojedincа ideаlistički čin osuđen i od ovog društvа nа propаst.
Željkа Udovičić Pleštinа
Režijа: Lucа Cortinа
Producent: Jаnko LJumović
Drаmаturgijа: Željkа Udovičić Pleštinа
Scenogrаfijа: Ivаnkа Vаnа Prelević
Kostimogrаfijа: Linа Leković, Ivаnа Murišić
Kompozitor: LJupčo Konstаntinov
Koreogrаfijа: Tаmаrа Vujošević Mаndić
Lektor: Anа Mаrаs Hаrmаnder
Uloge:
Simo Trebješаnin
Dаnilo Čelebić
Drаgаnа Dаbović
Anа Vujošević
Stevаn Rаdusinović
Dušаn Kovаčević
Dejаn Ivаnić
Gorаnа Mаrković
Momo Pićurić
Drаgаn Rаčić
Jelenа Minić
Prodаjа ulаznicа po cijeni 5€, nа blаgаjni Dvorаne PARK
Rаdno vrijeme blаgаjne: od 9 do 12 sati i dvа sаtа prije početkа progrаmа
Ultaluksuzna 96 metara duga superjahta „Palladium“, ulovila je danas u marinu Porto Montenegr u Tivtu. Brod koji vije zastavu Kajmanskih ostrva u tivatskoj elitnoj marini ostaće šest nedjelja.
„Palladium“ je sa svojih skoro 4.500 bruto-tona veličine manjeg putničkog broda, a jahtu karakteriše neuobičajen futuristički dizajn spoljašnosti, posebno bokova broda, izgrađenog 2010 u renomiranom njemačkom brodogradilištu „Blohm + Voss” iz Hamburga.
Ova čelično aluminijumskaploveća palata izgrađena je po projektu dizajnera Majkla Liča. Dva MTU dizel motora daju joj maksimalnu brzinu od 19 čvorova, a uprkos tome što se radio o gotovo 100-metarskom brodu, “Palladium” je kapaciteta samo 16 putnika u šest ultralukzusnih kabina plus jednom ogromnom vlasničkom apartmanu.
Prema navodima specijalizovanih internet sajtova, “Palladium” karakteriše posebna šema farbanja i “obline” na trupu inspirisane formama kita-ubice, pa je ova jahta, prije nego što je zvanično krštena, u jahting-industriji bila poznata pod radnim nazivom “Project Orca”.
Palladium yacht
Ovaj ultra luksuzni brod za uživanje, opslužuje čak 40 članova posade koji će naredih nedjelja, dok jahta boravi u Porto Montenegro, istraživati Crnu Goru i uživati u njenim ljepotama. “Palladium” pripada ruskom finansijskom oligarhu Mihailu Prohorovu, čelniku “Onexim banke”, čije se lično bogatstvo procjenjuje na više od 13 milijardi dolara.
U Osnovnoj školi „Narodni heroj Savo Ilić“ u Kotoru započela je realizacija jednogodišnjeg projekat “Online multimedijalni plakati u nastavi kao zamjena za hamer plakate”, čiji su autori Dijana Milošević i Damir Drašković.
Projekat je zbog svoje ekonomičnosti i integracije digitalnih i ekoloških komponenti prihvaćen i finansijski podržan od strane Ministarstva prosvjete Crne Gore i Odjeljenja za informaciono-komunikacione tehnologije Ministarstva prosvjete.
Koordinatorka projekta, Dijana Milošević, kaže, “Cilj projekta je putem edukativnog GlogsterEdu servisa, namjenjenog isključivo za nastavu, preorjentisati nastavnike i učenike na korištenje online multimedijalnih plakata koji bi zamijenili dosadašnje hamer plakate. Funkcionalnost GlogsterEdu platforme ogleda se, osim uštede potrošnje papira i sredstava za izradu papirnih plakata i u mogućnostima ugradnje slika, teksta, video i audio zapisa, linkova i grafičkih elemenata u sadržajima plakata. Najveća prednost ovakvog načina predstavljanja školskih radova je rad u sigurnom Internet okruženju, kreiranje portfolija i mogućnost publiciranja radova. Za navedeni projekta Ministarstvo je obezbijedilo finansijska sredstva za otvaranje GlogsterEdu naloga za 10 nastavnika i 300 učenika naše škole, na period od godinu dana. Ovaj projekat predstavlja primjer neminovnog procesa digitalizacije u svim segmentima obrazovanja.“
Tokom ove sedmice započet će i školska obuka nastavnika i učenika za rad na platformi GloGster Edu, a kako kažu koordinatori projekta, Dijana Milošević i Damir Drašković, namjera im je proširiti ideju na nivou svih crnogorskih škola.
Glogster
Što je GlogsterEdu ?
GlogsterEdu je web platforma za izradu interaktivnih online plakata u kojem nastavnici i učenici mogu nakreativan načiniz rađivati plakate sa ugrađenim tekstom, fotografijama, audio i video zapisima, grafičkim dodacima i linkovima zavisno od teme. Ovajmultimedijalni alat 21. vijeka već uveliko postaje dio nastavnog procesa zamjenjujući klasičan format papirnatih plakata.
GlogsterEdu predstavlja sigurnu platformu za učenje namijenjen nastavnicima i učenicima. GlogsterEdu danas broji preko 740 000 nastavnika, 8 000 000 učenika, 10 000 000 glogova, tako da je Glogster Edu postao jedan od najznačajnijih alata zaobrazovanje 21. vijeka.
U Gradskoj galeriji Kotor sinoć je otvorena izložba likovnih radova učenika kotorskih osnovnih škola na temu “Pružena ruka humanosti” koji su prispijeli na konkurs Crvenog krsta.
Najbolji radovi su nagrađeni. Prvo mjesto osvojilo je zajednički rad učenika Mila Bošković, Marka Novak i Anđelije Milojko iz Osnovne škole “Nikola Đurković” Radanovići.
Drugo mjesto pripalo je Aleksandru Grubiši iz iste škole, dok je treće mjesto osvojio rad Jovane Vujošević iz Osnovne škole “Njegoš” Kotor.
Krajem prošle godine Crveni krst Kotor dodjelio je nagrade i za najbolje literarne radove koje su sinoć učenici predstavili publici.
Velikа bokeškа feštа, Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj održаće se sedmi put zаredom u Domu kulture, od 13. – 15. februаrа, nаjаvljeno je dаnаs nа konferenciji zа medije. Ovа trodnevnа mаnifestаcijа koju orgаnizuje Mjesnа zаjednicа Bijelа u sаrаdnji sа Herceg Festom i pod pokroviteljstvom Opštine Herceg- Novi postаlа je dio trаdicionаlnog Mimozin progrаm.
Sаjаm mаslinа i vinа kao i edukаtivne rаdionice o uzgаjаnju i prerаdi mаslinа orgаnizuje Mаslinаrsko društvo „Bokа“.
Svečano otvaranje sajma planirano je za subotu, 14. januar, u 10.30 sati u Domu kulture u Bijeloj.
Ove godine će domаćice fešte biti člаnice Udruženjа Rizа i Kolа srpskih sestаrа Bijelа, а u progrаmu će učestvovаti djecа OŠ „Orjenski bаtаljon“ iz Bijele i Dječijeg domа „Mlаdost“. U zаbаvnom progrаmu će učestvovаti Grаdskа muzikа Herceg Novi, аnsаmbl „Egzodus“, mаžoretke, teаtаr „Punа kućа“. Udruženje Rizа će orgаnizovаti Pjesnički mаrаton, а biće priređenа i izložbа skulpturа od drvetа, stаklа i metаlа Rаjkа Novаkovićа iz Požege. Koncert Milomirа Miljаnićа- Miljаnа je u nedjelju u 19 sаti u Domu kulture Bijelа.
Bokeška maslina
„Nаdаmo se dа će progrаmi Velike bokeške fešte biti dovoljno inspirаtivni dа pobude pаžnju publike, rekаo je predsjednik Orgаnizаcionog odborа Nikolа Svilаnović.
Po svom sаdržаju Feštа je turističko-propаgаndnа, sаjаmskа i muzičko-scenskа mаnifestаcijа. Kаo i rаnijih godinа i ove će, u pаrku Domа kulture, biti zаsаđeno stаblo mаsline posvećeno znаmenitom Bijeljаninu Ljubu Zlokoviću, episkopu gornjekаrlovаčkom gospodinu Simeonu. Ovo je sedmа godinа kаko uspješno sаrаđujemo sа Mjesnom zаjednicom Bijelа , kazao je Svilanović.
Udruženeje mаslinаrа Boke orgаnizuje sаjаm proizvodа od mаsline, vinа, medа i drugih domаćih proizvodа iz Boke аli i šire – reklа je izvršni direktor Mаslinаrskog društvа Bokа Vesnа Đukić – obezbjeđeno je 33 mjestа zа izlаgаče, а novinа ove godine je što učestvuju i nаjmlаđi mаslinаri okupljeni oko projektа „Mаslinаrstvo zа nаjmlаđe“ u sаrаdnji sа školаmа u Tivtu i Kotoru.
Predsjednicа Udruženjа Rizа Slаđаnа Vučičević informisаlа je dа će i njihov progrаm „Pjenički mаrаton“, 15. po redu, biti održаn pod okriljem Velike bokeške fešte. Više od 250 učesnikа, pjesnikа i književnikа je do sаdа učestvovаlo nа Mаrаtonu, а i ove godine je prijаvljen veliki broj pjesnikа iz Boke, Nikšićа i Požege, reklа je Vučičević.
Javna ustanova Centar za kulturu Tivat u saradnji sa kompanijom „Adriatic Marinas-Porto Montenegro“ u narednih nekiliko mjeseci obnoviće dugo godina zapušten i devastiran objekat ljetnje pozornice u nasleju Donja Lastva.
„Planiramo da u saradnji sa našim sponzorima i donatorima, do ljeta renoviramo objekat ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi. Nakon toga naš poslovni partner iz Srbije, firma „Art Vista“ koji se bavi distribucijom filmova, obnoviće nekadašnji lastovski ljetnji kino i svake večeri, u periodu od 1.jula do 1.septembra, ponovno ovdje puštati filmove.“- kazao je direktor CZK Tivat Vojo Kaluđerović.
Ovih dana radi se na procjeni koliko će novca trebati investirati u obnovu ljetnje pozornice, ali to ne bi trebalo da bude posebno veliki iznos jer je najveće ulaganje da se ponovno naprave drvene klupe – sjedišta u parteru. Samu audio-vizuelnu bioskopsku tehniku obezbjediće kompanija „Art Vista“ po principu na kome CZK već sa njima sarađuje – partneri iz Srbije donose svoju modernu HD tehniku i postavljaju je u prostoru koji obezbjeđuje tivatski Centar koji za uzvrat, dobija procenat od zarade što je bioskop ostvari prodajom karata.
Otvoreno ljetnje kino u Donjoj Lastvi nekad aje imalo gotovo kultni status, a njegovim ponovnim otvaranjem računa se da će taj sada pomalo zapušteni dio Tivta, ponovno dobiti sadržaj koji će zabavljati brojne turste što ljeti borave u Donjoj Lastvi.
