Turistička organizacija Herceg Novi i klapa Castel Nuovo organizuju „Veče klapskog pjevanja“ koje će se održati večeras, ponedjeljak 10. avgusta u 22 sata na Trgu „Nikole Đurkovića“ ispod Sat kule u Herceg Novom.
Učestvuju klape „Jedinstvo” iz Bara, „Harmonija” iz Budve, „Incanto” i „Bisernice Boke” iz Kotora, „Belezza”, „Veterani vazda mladi”, „Jadran” i „Stradioti” iz Tivta, „Castel Nuovo” i „Fortuna” te vokalni sastav „Lira” iz Herceg Novog, Milica Kaluđerović i duo „Providenca”, solisti Jovana Ražnatović-sopran, Miroslav Bobo Milanović-bariton, Časlav Bogoinski-tenor veteran opere „Narodnog pozorišta” iz Beograda i Dušan Duje Tadić-bas bariton.
Novljani Marko Vujović, Nikola Ivetić, Nebojša Barižon, Nikola Lučić i Bojan Tabaković ulovili su juče na ulazu u Bokokotorski zaliv sabljarku dugu 1,8 metara i tešku 25 kilograma, prenosi portal rtcg.me
Sabljarka je ulovljena sa broda kapetana Bojana Tabakovića parangalom.
Sabljarke su vrsta plave ribe, a prirodno im je stanište otvoreno more. U Jadran ulaze u potrazi za hranom, odnosno za jatima manje plave ribe. Sabljarka važi za jednu od najbržih riba, može dostići brzinu i do 100 km/h.
U Jadranu se uglavnom love manji i srednji primjerci, ali nerijetko ima i onih težih od 50 kilograma.
Promocija knjige Na granici mora i neba, autora Željka Brguljana biće održana u ponedeljak 10.avgusta sa početkom u 20 sati u palati Grgurina.
O knjizi će pored autora govoriti bibliotekar Pomorskog muzeja Slavko Dabinović, prof. dr Gracijela Čulić i naučni saradnik Instututa za povijest umjetnosti u Zagrebu dr Ivana Mance.
U muzičkom dijelu programa nastupiće flautistkinja – profesorka Angela Mijušković.
Organizatori su Pomorski muzej Crne Gore – Kotor i NIP „Gospa od škrpjela” Perast.
Ulcinjska Solana je neprocjenjivo ekološko stanište međunarodne reputacije koje se već godinama devastira, a država nije preduzimala ništa da zaštiti to nacionalno i međunarodno blago sve do prije četiri mjeseca, pod ozbiljnim pritiskom stranih diplomata.
„Ulcinjska Solana može biti prava turistička atrakcija“, rekla je za naš program potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika, koja smatra da je trenutno stanje Solane žalosno, ali da ponovno uključivanje pumpi za morsku vodu “uliva veliku nadu i simbolizuje povratak nekadašnje Solane, radnika i proizvodnje soli“.
Lika naglašava značaj Solane kao privrednog subjekta i jedinstvenog ekološkog prostora:
„Smatramo da postoji mogućnost da bude održiva ekonomski, a taj prostor kao jedinstvena oaza i prostor koji ostavlja bez daha je veoma bitan kao dodatna ponuda za naše turiste. To je jedinstveno mjesto i za nas veoma važno.“
Tamna strana istorije ulcinjske Solane je počela njenom privatizacijom.
Sportski funkcioner, prijatelj premijera Mila Đukanovića i biznismen, Veselin Barović je namjeravao da ulcinjsku Solanu koju je kupio 2005. preproda za 300 puta veću sumu.
U međuvremenu je otjerao pod stečaj i čak učinio sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu.
Barović je Solanu kupio za 800.000, a pokušao je da je proda za skoro 260 miliona eura što znači da bi ovaj biznismen, da mu je uspjelo, zaradio 300 puta veću sumu od uložene, a da pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi, a da se potom proda njeno zemljlište, čija bi vrijednost bila basnoslovno uvećana prostom prenamjenom nekada poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
U međuvremenu su prestale da rade i pumpe koje su u Solanu neprestano dovodile nove količine morske vode sa kojom je dolazila i hrana za ptice kojima je ovo područje bilo obavezno odmorište pri seobama sa sjevera na jug i obrnuto.
“Solana je zajednički, evropski interes i bila sam šokirana kada smo prije četiri sedmice vidjeli koliko je devastirana za posljednjih šest mjeseci”, rekla je ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker prije četiri mjeseca, kada je zajedno sa ambasadorkama Francuske i Poljske Veronik Brumo i Grazinom Sikorskom prodrmala Vladu Crne Gore i natjerala je na akciju.
Vlada je dala 80.000, a UNDP još 34.000 eura.
Potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika kaže da je stanje sada bolje.
„Fokus je sada na spašavanju i zaštiti tog područja jer je bilo u veoma kritičnom stanju. Proizvodnja soli je za sada nemoguća, ali će sredstvima Vlade upravljati preduzeće Nacionalni parkovi, a upotrebiće se za obnovu pumpi od kojih su neke devastirane, a neke ukradene”, pojašnjava Lika.
Odgovore na pitanja u vezi trenutnog stanja na području Solane, koje je kao odmorište decenijama privlačilo ptice selice, potražili smo na licu mjesta.
Stečajni upravnik ulcinjske Solane Ognjen Jovović kaže da ptice sada imaju dovoljno prostora, vode i hrane.
Solana Ulcinj
„Velike količine slane vode su počele da se upumpavaju 11. jula. Polja su velika i potrebno je mnogo vode. Stanje se, evidentno, popravilo, a to se osjeća po količinama vode na poljima Solane, ali i na kvalitetu biljnog i životinskog svijeta. Ptice u svojim migratornim kretanjima već imaju dovoljno prostora, vode i hrane u toj vodi. Mogu nesmetano da slijeću na polja Solane”, navodi Jovović.
Koliki je značaj Solane za područje Ulcinja govori i primjer da su upravo, nedavno ponovo, pokrenute pupe pomogle i da se ublaži problem pomora ribe u Port Mileni na Velikoj plaži do kog je došlo zbog zagađenja i velikog isparavanja vode zbog visokih temperatura.
„Zbog problema koji ima Port Milena, Solana je prethodnih dana upumpavala svježu vodu da pomogne opštini Ulcinj da održi kvalitet vode u kanalu Port Milena, odnosno, da bi se izbjegla ekološka katastrofa i problemi za turiste i turističku sezonu”, kaže stečajni upravnik Solane Ognjen Jovović.
Književno veče poznatog crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, biće održano u ponedjeljak 10.avgusta sa početkom u 21 sat u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, u sklopu ljetnjeg festivala kulture „Purgatorije“. Tom prilikom biće promovisan Nikolaidisov najnoviji roman pod nazivom „Devet“.
Ova knjiga govori o ciničnom novinaru koji otkrije da baka koja ga je odgajila nije bila njegova baka. Shvata da je čitava istorija njegove porodice izmišljena, da je sve, od porodičnog stabla do fotografija iz porodičnog albuma, falsifikat. Počinje istragu o svom porijeklu, u čijem središtu je tajanstvena figura njegove majke, koju nikada nije upoznao. Uskoro povjeruje da je njegova majka bila ubica jugoslovenske Tajne službe, specijalizovana za likvidacije političkih emigranata….
Andrej Nikolaidis je rođen 1974. godine u Sarajevu. Književnik je i kolumnista. Njegovi najvažniji romani su “Mimesis”, “Sin”, “Dolazak” i “Odlaganje”. “Parezija” je roman za koji je dobio Nagradu Evropske unije za književnost i crnogorsku državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje. Živi u Ulcinju.
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske - Fani Kencih
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske - Fani Kencih
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske - Fani Kencih
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Povodom Nacionalnog praznika švajcarske konfederacije, švajcarski investitor u Crnoj Gori, kompanija Luštica Development i ambasada Švajcarske u Crnoj Gori i Srbiji u subotu su organizovali prijem za zvanice iz javnog, političkog i diplomatskog života u kompleksu Luštica Bay na Luštici.
Brojne zvanice pozdravili su ambasador Švajcarske Žan Danijel Ruh /Jean-Daniel Ruch/, i Daren Gibson /Darren Gibson/, izvršni direktor kompanije Luštica Development koja razvija turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima nadomak Tivta.
Obučena u nacionalnu nošnju, premijerni koncert održala je mlada Fani Kencih (Fanny Känzig), četrnaestogodišnja švajcarska umjetnica svirajući alpski rog, nacionalni švajcarski instrument.
Gosti i zvanice tokom druženja bili su u prilici probati specijalitete švajcarske kuhinje, kao što su čuvene bijele kobasice i švajcarski sir, kao i sladoled, kafu i čokoladu, koje su obezbijedili sponzori švajcarske kompanije Nestle i Barry Callebaut SEE iz Beograda.
Švajcarska konfederacija, stara 724 godina, koja ima 26 kantona, praznik slavi 1.avgusta kada je Ambasada organizovala svečani prijem u Beogradu.
Više na našim fotografijama sa proslave i kako Luštica Bay danas izgleda….
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske – Fani Kencih
Alpski rog sa Luštice – Fani Kencih
Fani Kencih svira nacionalne švajcarske melodije i jedan je od najmlađih umjetnika na ovom instrumentu. Počela je da svira alpski rog sa 12 godina.
Nije bilo lako pronaći profesora za alpski rog, pa je za njeno muzičko obrazovanje najzaslužniji Filip Holcer, kod koga je pohađala časove u jednom selu nedaleko od mjesta Kur u kome živi. Istovremeno, mlada regionalna umjetnica, Jesana Nemic, joj je davala časove solfeđa. Počela je da svira pred publikom samo nekoliko mjeseci nakon prvih časova.
Danas je rado pozivaju da svira na koncertima povodom nacionalnog praznika, raznih otvaranja i manifestacija. Učestvuje na festivalu muzičara alpskog roga u Nandazu koji okuplja 150 duvača iz Švajcarske, Francuske, Njemačke, Italije, Belgije pa čak i Amerike.
U tradicionalnoj nošnji i uz svoj omiljeni instrument, ona gotovo svakog vikenda putuje u različite djelove Švajcarske gdje je dočekuju ljubitelji ove muzike.
Koncert Muzičke radionice - Kotor 2015.- Foto I.Marović
1 od 5
Koncert Muzičke radionice - Kotor
Koncert Muzičke radionice - Kotor
Koncert Muzičke radionice - Kotor
Koncert Muzičke radionice - Kotor
Koncert Muzičke radionice - Kotor
Popularani bokeljski bend „Muzička radionica“ sa Kotoranima i brojnim gostima u petak je na Trgu od oružija proslavili trideset godina od osnivanja. Puna tri sata koncertom za dušu podsjetili su na stara dobra vremena uz hitove koji se i danas čuju širom Boke, “Filomena”, “Pjesma o Boki”, “Tre sorele”, “U gradu starih kapetana”,”Dođite na feštu”…
Bilo je veličanstveno, pjevalo se u glas, bilo je smijeha, plesa, vozića i suza…
Mi smo se potrudili, napravili smo dobar repertoar dobar štimung, vratili stari osjećaj Kotora i njegovih divnih fešta i zabava, mislim da smo zadatak u potpunosti ispunili. Ko želi da nas čuje ponovo, neka dođe u Tivat 14. avgusta od 22 sata na Ljetnjoj pozornici, pa ćemo i tamo uživati u muzici” – kazao je Vlado Begović.
Sinoćnji muzički spektakl upotpunili su gost Muzičke radionice, Igor Lazić Niggor kao i prateći glasovi Dragana Bokan i Hildegard Mraković.
Golfer Goran Radonjić je prvoplasirani na jučerašnjem golf takmičenju u Luštica Bay golf vježbalištu, inače drugom nadmetanju u ovoj sezoni. Drugo mjesto pripalo je Vikotoru Kitaevu, a trećeplasirani je bio Nenad Stanić.
-Golferi su nagrađeni krstarenjem po Bokokotorskom zalivu, dvočasovnim treningom sa profesionalnim golf instruktorom, a golfer koji je osvojio treće mjesto imaće mogućnost da bira između vožnje kajaka ili SUP bordinga na plažnom baru Almara. Još jedan takmičarski dan, očekuje nas 21. avgusta, saopštio je Damir Moškov iz marketinga Luštica Development.
Ljubitelji golfa, stanovnici i posjetioci, u društvu predstavnika kompanije Luštica Development uživali su u nadmetanju dvadesetak golfera na vježbalištu u Luštica Bay-u, novom turističkom centru zdravog i aktivnog života na Jadranu koji se gradi u Krtolima nadomak Tivta.
Luštica bay – Golf
Golf vježbalište Luštice Bay-a je već tradicionalno domaćin besplatne škole golfa za djecu koja se održava ponedeljkom i četvrtkom od 18 do 20 sati, i za odrasle utorkom i petkom u istom terminu. U istim terminima moguće je pohađati i časove iz streličarstva za djecu i odrasle.
S obzirom da se Luštica Bay fokusira na aktivan i zdrav način života, ove godine su u ponudi i časovi jedrenja za djecu, odrasle i porodična jedrenja, kao i obučavanje u veslanju na dasci.
Nažalost, iz srednjeg i južnog dalmatinskog podmorja ne stižu dobre vijesti: ima dvije godine od kada je primijećen pomor spužava, i do današnjeg dana na tim se lokalitetima ona još vratila nije.
Stara je već odavno sagnjijala, nestala, a mlade nema ni za lijek. To je i dovelo do toga da su se radne pošte nekoliko dalmatinskih spužvarskih ekipa prebacile mahom na područje sjevernog Jadrana. Tamo spužve još ima, kaže 40-godišnji krapljanski ronilac Kristijan Jaram, pokazujući nam kućnu teracu punu svog zadnjeg ulova.
Zadovoljan je, lipih se komada tu našlo, jedno sto kila sve skupa. Nije se pravo ni odmorio, a talijanski nakupci i prerađivači spužava su već svoje rezervirali.
Vrag čuči u čoviku
25 dana u komadu je ronio oko Ista i Malog Lošinja. Svaki dan po nekoliko puta gore-dolje, uvijek s glavom u torbi, u utrci s potencijalnom dekompresijskom bolešću, sa specijalnim ručnim satom, malim čudom tehnologije, koji mu je tamo u dubinama najbolji i jedini drug.
Kada sat pokaže crveno, tada imaš ići gore. Ali vrag uvijek čuči u čoviku, pa te vuče k još jednoj, pa još jednoj spužvi. Lako se možeš zeznuti.
– Prije san bija i luđi. Sada pazim. Slušaj, godine stižu, nema zafrkancije tamo dolje. Volija bi da i moj sin jednom, ako ga budem ima, naslijedi ovaj moj posal. Ja nisam od oca, u mojoj se obitelji niko profesionalnim ronjenjem nije bavija. Samouk sam. Ali vidiš, mene je zarazilo od kad san dite bija.
I evo me cili život u tome. Šteta, na Krapnju sam momentalno najmlađi lovac na spuge. Je, s 40. Mlađeg od mene nema. A nekada je na ovom području bilo 200 profi ronioca. Danas na Krapnju i oko njega ima nas svega deset ekipa, to je nekih 20 ljudi. A jel žalosno to. Je, jel tako. Ali za ovim se poslom bavit moraš bit malo lud. Ja san ka posljednji Mohikanac s Krapnja – kaže Kike, donoseći nam friške vijesti iz jadranskih dubina.
Nekad je bilo bolje
A dolje vam je ovako: kada je more izdašnije bilo, spužve su se nalazile već na pet, šest metara. Oko Korčule ih je nalazio i do 70. Koralji se u grebene stacioniraju na nekih početnih 70 metara i pružaju se do 90. I ima nešto što je Kike primijetio, a to bi i znanstvenike itekako moglo interesirati, nešto vezano uz toplinske zone.
– Pomakle su se granice termičkih amplituda, to iz prve ruke govorin. Prije je već na nekih 12 do 15 metara znala bit jacera. Ladnoća. A sad ladnoća dolazi na 25 do 30 metri. Ima dva lita da se to događa, ali ove godine osobito vidin tu razliku. I to znači samo jedno, imamo direktne posljedice globalnog zatopljenja. Nema tu šta drugo bit.
Zato je spužva i nestala. Nije nju ubilo ni zagađenje mora, ni fekalije s cruisera, ni direktna toplina, nego taj poremećaj. Iskren ću bit, ostalo ih je tek nešto mizerjasto na Pelješcu, oko Brača, Šolte, Visa, na toj liniji do Murtera. To nije ni za lik.
Tragično je da se ne obnavlja, nema je mlade. A srića je da ta nesrića još nije pogodila sjever Jadrana. More je tamo ipak nekako malo drugačije. Nije ovo lagan posal ni život – kaže.
Bogme i nije, u akciji je od Uskrsa do kraja desetog mjeseca, dok u ono preostalo vrijeme prerađuje ulov i ribari. Veći dio ulovljenih spužava ide u prodaju, manji sam obrađuje, opisujući nam kako je to zahtjevni postupak koji traži njihovo ispiranje u nekoliko kiselina. Od jednog manjeg dijela radi i aranžmane, jer se od spužava ništa ne baca. Zapravo, u ovom poslu nisi u poziciji da tako olako razbacuješ mukotrpno ulovljenu sirovinu.
Lipo društvo za brujet
Kada si tamo dole nemaš vrimena za mislit o ničem drugom nego o spužvi. Brzo se spustiš, snimiš, ubereš, odma krećeš dalje, opet vataš, stavljaš u taj naš saket, vrime ti leti, ograničen si svime, prvenstveno kisikom. Nema tu straja, ako te straj neš pod more ni ulazit. Odma znaš da to nije za tebe.
Uvik si na oprezu, a bože moj nikad ne znaš oće te sustić šta s leđa. Evo prije par dana se pričalo kako su ronioci u Turskoj naletili dole na neku želatinoznu lebdeću masu, četiri metra dugu. Samo se stvorila ispred njih. Ne smiš se strašit, ako se pristrašiš glavu možeš izgubit. Zato kažen, moraš bit malo lud da bi se ovim bavija.
Zapravo te više straj onoga gore, kad se već nešto dogodi, a dočekaju te službe koje ne funkcioniraju – priča.
Najdublje je ronio do 90 metara dubine. Tu već vlada mrtvi mrak, mrtva tišina. Recimo da je to nalik atmosferi iz kultnog filma “Bezdan”.
Zanimljivo, baš ga takvo okruženje oduševljava, posebice kada se sjuri niz kameni zid dolje duboko ispod, pusti se propadanju. Dok nas hvata jeza, on s užitkom priča da se na takvim dubinama nađe ipak nekog društva.
– O da. Na tim dubinama žive lipi bokuni šampjera od pet kila, obilati jastozi, debeli zubaci. Pa kad ih posli na brodu spremimo na brujet, pečeno, a di su buzare, pa žmul vina, ohoho sriće i veselja. Baš se čovik lipo zabavit može. Još da nas ima ko naslijedit, da se krapanjska tradicionalna ronilačka loza nastavi, da imamo malih šototajera ka šta ih je oduvik bilo. Ko onda sritniji od nas – kaže Kristijan.
Ovogodišnji 14. Internacionalni kotorski ljetnji karneval ulazi u završnicu. Karnevalska povorka krenuće večeras 8.avgusta, subota, od ljetnjeg bazena, pa glavnom gradskom saobraćajnicom do Gurdića. U karnevalskoj povorci učestvovaće i kotorska Gradska muzika.
Saobraćaj će biti zatvoren od 21 sat do prolaska karnevalske povorke. Nakon toga, fešta će biti nastavljena u Starom gradu uz bend „Amadeus” iz Dubrovnika.
Sinoć je na Trgu od oružja održan je koncert najpoznatijeg i najpopularnijeg sastava u Boki Kotorskoj „Muzičke radionice”, koja proslavlja 30 godina od osnivanja.
Prije koncerta, na ljetnjem bazenu održane su „Karnevalske igre bez granica” i predstavljene inostrane i domaće karnevalske grupe.
