U sklopu ciklusa predavanja „Upoznaj bokeško zaleđe“, koji organizuje Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, u petak 6. maja, s početkom u 19 sati, u prostorijama MZ Herceg Novi, dipl. Ing. pejz. arh. Milica Berberović će održati predavanje na temu „Munika – simbol Orjena“. Uvodno izlaganje će održati rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.
Predavanje je zamišljeno da na zanimljiv i popularan način približi svijet munike. Ovo zanimljivo drvo iz porodice borova, prvi put je opisano upravo na Orjenu, gdje se nalaze i najreprezentativniji šumski kompleksi ove endemske vrste.
Munika
I pored tih činjenica, munika je van stručnih krugova još uvijek slabo poznato drvo. Na Orjenu je u prošlosti bilo dosta korišteno i cijenjeno, od upotrebe za reparaciju ribarskih mreža, preko osvjetljenja (luč), pa do korištenja za krovne grede i korita za vodu.
Edukativne radionice se organizuju uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi i Agencije za izgradnju i uređenje Herceg Novog.
Potpuno novi mega-kruzer „Carnival Vista“ od 133.500 bruto-tona, na svom prvom komercijalnom putovanju, uplovio je danas u Kotor. Gorostasni kruzer dugačak 324 i širok 48 metara, usidrio se ispred Dobrote, odakle su njegovi putnici na obalu prevoženi izletničkim brodom „Le coche d eau“ tivatske kompanije „Paris Kotor“. Ovo je inače, neplanirani dolazak ovog broda, najvećeg u floti američke kompanije „Carnival Cruise Line“ i svojevrsna proba usluga Luke Kotor od strane menadžmenta te kompanije.
„Ukoliko sve bude kako očekujemo i utisci putnika i posade broda budu pozitivni, može se očekivati da će do kraja ove sezone biti još 7-8 dolazaka „Carnivalovih“ brodova. Na „Carnival Visti“ je i dio glavnog menadžmenta kompanije koji su već iskazali svoje zadovoljstvo viđenim kod nas.“- kazao nam je tim povodom izvršni direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac.
U Kotor inače, do sada nisu dolazili brodovi same komapnije „Carnival“ koja ima flotu od 24 kruzera i najveća je u istoimenoj multinacionalnoj korporaciji. Neki drugi brendovi iz sastava korporacije „Carnival“ koja zajedno ima preko 100 kruzera, poput „Holland America Line“, „Costa Crociere“, „Cunard Linea“, „P&O Cruisesa“ ili „Seabour Cruisesa“, već godinama su redovni klijenti i partneri Luke Kotor.
„Carnival Vista“ koji vije panamsku zastavu, vrijedan je 780 miliona dolara. Nakon što je u tršćanskom brodogradlištu komapnije „Fincantieri“ 28.aprila predat svom vlasniku, novi kruzer je 1.maja iz te italijanske luke krenuo na svoje prvo komercijalno putovanje koje će trajati dvije nedjelje i završiće se u Barseloni. Sa „Carnival Vistom“ danas je u Kotor stiglo čak 3.727 putnika i 1.445 članova posade, a novi brod obišla je i delegacija Opštine i preduzeća Luka Kotor.
CARNIVAL VISTA u Kotoru
Impresivni novi mega kruzer koji je u unutrašnjosti dizajniram i dekorisan u kubanskom stilu jer će „Carnival Vista“ većinu svoje karijere provesti krstareći po Karibima sa polascima iz Majamija, ima veliki broj zabavnih, sportskih i rekreativnih sadržaja za svoje putnika. Njegova posebnost je tzv. Sky Ride kružna staza dugačka preko 240 metara, koja obuhvata najvisočiju palubu broda, a po kojoj se kreću kapsule sa putnicima, pogonjene pedalama. Brod ima i prvi veliki IMAX teatar za zabavu na moru čiji multipleks bioskop na ekranu koji se proteže u visinu na tri palube, premijerno prikazuje najnovije holivudske blokbastere.
Inače, u Luku Kotor danas je uplovio i 285 metara dugi holandski kruzer „Eurodam“, kompanije „Holland America Line“ kao i mali belgijski kruzer „La Belle de l` Adriatique“.
CARNIVAL VISTA u Kotoru
Ukupno su tri broda u luku podno zidina Starog grada doveli 5.944 putnika i preko 2.300 članova posade, a prva se velika ovosezonska gužva u gradu itekako osjetila, posebno u usporenom odvijanju saobraćaja na magistrali koja prolazi kroz Kotor.
Replika Noine Arke koju je sagradio nizozemski stolar, Johan Huibers dugačka je 125 metara, 29 metara široka i 23 metra visoka i ima istisninu od 2.500 tona, a može primiti 5.000 ljudi! Ovo čudo će biti prevezeno u Brazil, a planira se ‘turneja’ po Južnoj i Centralnoj Americi prije dolaska u Sjedinjene Američke Države.
U Mostaru će od 4. do 6. maja biti održan šesti sastanak učesnika u IPA-a projektu BALMAS (Sistem upravljanja balastim vodama za zaštitu Jadranskog mora), najavljeno je iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Organizatori sastanka u Mostaru su vodeći partner projekta Institut za vode Republike Slovenije i domaćini Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Na sastanku će učestvovati i predstavnici Univerziteta Crne Gore, Instituta za biologiju mora, koji je nosilac projekta u Crnoj Gori.
„BALMAS projekat se bavi problemom balastnih voda, koje su sa jedne strane neophodne za sigurnu plovidbu, ali koje su sa druge stane i značajno stedstvo za prenos štetnih vodenih organizama i patogena (HAOP) izvan njihovih prirodnih granica“, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.
Projekat obuhvata 17 partnera i sedam pridruženih partnera iz šest država na nivou Jadranskog mora. Na sastanku u Mostaru učesnici će raspravljati o tome šta je još potrebno uraditi do završnog izvještaja o BALMAS projektu i koji problemi moraju biti riješeni do kraja maja ove godine.
“Biće riječi i o tome koji partneri u projektu će sarađivati, kako bi problemi bili riješeni i spreman završni izvještaj. Biće dogovoren i krajnji rok za izradu finalnog izvještaja”, saopšteno je iz Instituta.
Na prethodnim BALMAS sastanku dogovoreno je da kraj projekta bude odgođen do oktobra ove godine, tako da će finalni zaključci biti predstavljeni početkom septembra na posljednjem sastanku u Pirani (Slovenija).
ballasting
“Konačan izvještaj treba da sadrži podatke o sastavu, rasporedu i brojnosti vrsta u svim staništima u 12 luka na Jadranu, gdje se istraživanja vrše”, podsjećaju u saopštenju.
U okviru BALMAS projekta istraživanja se vrše u lukama Bari, Ankona, Venecijia, Trst, (Italija), Koper (Slovenija), u Hrvatskoj u lukama Pula, Rijeka, Šibenik, Split, Ploče, u albanskoj luci Drač i crnogorskoj Bar. IPA, projekat BALMAS počeo je u novembru 2013, a biće završen do oktobra ove godine.
U okviru IPA prekograničnog projekta “Posmatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu (BETSA)” na Orjenu je u periodu 25.-27. aprila održan trodnevni istraživački kamp na kojem su učestvovali studenti, planinarski i turistički vodiči, kao i predstavnici nevladinih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode iz Hrvatske i Crne Gore.
Jedan od ciljeva kampa bio je upoznavanje lokalnih vodiča sa prirodnim bogatstvom Orjena. Tokom kampa, posebna pažnja je svakako bila posvećena posmatranju ptica kao vidu turizma.
Učesnici kampa, koji su mahom bili turistički vodiči i studenti, imali su priliku da vide kako izgleda jedan ornitološki dan na terenu. Dok smo zajedno sa kolegama iz Hrvatske determinisali i bilježili opažene ptičje vrste tokom obilaska BETSA staza, učesnicima su detaljno opisane njihove karakteristike, a onda nakon terena sve viđene vrste bile su pojedinačno predstavljene sa akcentom na njihov poj. Na ovaj način radimo na upoznavanju i osposobljavanja vodiča za sve atraktivnije vidove aktivnog turizma.
BETESA kamp
Projekat “Posmatranje ptica i ekoturizma na južnom Jadranu (BETSA)” koji ima za cilj plasman zajedničke ekoturističke ponude zasnovane na posmatranju ptica je finansiran od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u okviru IPA Prekograničnog programa Hrvatska-Crna Gora a zajednički ga sprovode Centar za zaštitu i proučavanje ptica sa Opštinom Baška voda, Hrvatskim institutom za održivi razvoj i udruženjem BIOM kao partnerima iz Hrvatske i Ekološkim društvom Boke kotorske i Opštinom Tivat kao partnerima iz Crne Gore.
Estonska kompanija, Baltic art, odustala je od kupovine velikog doka Jadranskog brodogradilišta Bijela, saopštio je predsjednik Sindikata tog preduzeća, Mladen Krivokapić.
“Na nedavno održanom sastanku direktor Petar Tušup nam je pročitao dopis koji su poslali iz kompanije Baltic art, koji su bili prvorangirani na tenderu za prodaju imovine Brodogradilišta. Estonci su odustali od kupovine doka, a razlog je kako su naveli, skup transport i kompletna priprema za tegljenje”, kazao je Krivokapić za Radio Herceg-Novi.
Krivokapić je rekao da će, prema nezvaničnim saznanjima radnika, početi pregovori sa drugorangiranom kompanijom. Na tender za prodaju dijela imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela stiglo je šest ponuda, od kojih je većina za kupovinu velikog doka sa pripadajućom opremom i alatima.
Estonci su za kupovinu velikog doka sa pripadajućom opremom i alatima ponudili 13,21 milion eura. Litvanska kompanija AB Vakaru laivu gamykla ponudila je za veliki dok 11 miliona eura, a za isti dio imovine turska kompanija Hat-San iznos od 9,11 miliona eura.
MIS Maritime limited corporation za veliki dok sa pripadajućom opremom ponudio je oko 8,56 miliona EUR, a turska firma Sefine Denizcilik Tersanecilik Turizm ponudila je 8,38 miliona eura. Nenad Lazović iz Bijele ponudio je za kupovinu poslovnog prostora površine 480 metara kvadratnih 453,61 hiljadu eura.
Dio imovine preduzeća prodavao se po ukupnoj početnoj cijeni od oko 19,71 milion eura. Na prodaju je ponuđena imovina koju čine posebni djelovi poslovne zgrade u privredi, brodogradnji, pomoćne zgrade, kao i oprema za obavljanje djelatnosti.
Radnici čekaju da se završi ta procedura, jer bi od prodaje imovine trebalo da im budu isplaćena zaostala dugovanja i otpremnine.
Sadašnji i bivši radnici Brodogradilišta potražuju oko 1,3 miliona eura. Njihov budući angažman zavisiće i od pregovora sa konzorcijumom Adriatic Marinas i Damen, koji se javio na tender za koncesiju za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj, na period od 30 godina.
Stečaj u Brodogradilištu uveden je 30. juna prošle godine na zahtjev Poreske uprave (PU). Već deset mjeseci obim poslova je minimalan a trenutno su na remontu dva objekta-italijanska barža i školski brod Jadran.
Mornarica Vojske Crne Gore nastavila je razvoj svojih protivminskih kapaciteta što je jedan od ciljeva u procesu pristupanja naše zemlje NATO-u, kao i zadatak predviđen Dugoročnim planom razvoja sistema odbrane do 2025. Tako su dvojica priopadnika tzv. Pomorskog odreda MVCG upućeni u Sloveniju, gdje u bazi 430. Pomorskog diviziona Mornarice Slovenije u Ankaranu, već dvadesetak dana prolaze obuku za početni nivo podvodnog razminiranja.
Obuka u Sloveniji trajaće do 27.jula, a drugi dio kursa održaće se u Crnoj Gori u vremenu od 17. do 20 oktobra, kada će naši i slovenački protivminski ronioci zajedno raditi na Pristanu na Luštici, kao i u akvatorijumu nekadašnjeg mornaričkog minskog poligona kod rta Kočište.
Kurs se sastoji iz teoretskog i praktičnog dijela a izvode ga kao instruktori, deset pripadnika slovenačkih oružanih snaga koji su specijalizovani u oblasti podvodnog razminiranja. Kurs vrijedan skoro 18 hiljada eura, besplatna je podrška Ministarstva odbrane Slovenije oružanim snagama Crne Gore, a pored ostaloga sastoji se iz modula ronilačkih pretraga, ronilačkih kalkulacija, ronjenja sa posebnom DC-55 protivminskom opremom, osnovne identifikacije podvodnih neeksplodiranih ubojnih sredstva, ometanja upaljača morskih mina i drugog.
www.forum-frog.fr
Ovu obuku već je proteklih godine prošlo 6 pripadnika Pomorskog odreda MVCG koje su kasnije još dodatno osposobljavali i instruktori iz Ratne mornarice SAD za rad sa najsavremenijom opremom za detekciju i identifikaciju morskih mina i ostalih neeksplodiranih ubojnih sredstva pod vodom. SAD je MVCG donirala i ukupno oko 300 hiljada eura vrijednu specijalnu ronilačku i opremu za identifikaciju i otkrivanje neeksplodiranih ubojnih sredstava pod vodom, što je tehničke i kadrovske kapacitete Mornarice u tom domenu, već podiglo na zavidan nivo. Pored mornaričkih, obučene ronioce specijalizovane za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih srestava pod vodom ima i Direktorat za vanredne situacije MUP-a koji je lani od SAD takođe dobio značajnu tehničku pomoć, pa se stoga državno preduzeće “Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje –RCUD” koji već 15-tak godina Vlada Crne Gore drži u Bijeloj, trenutno pojavljuje kao apsolutni višak u sistemu državnih organa koji se bave ovom problematikom.
Vaterpolisti Jadran Carina odbranili su titulu prvaka Crne Gore. Ekipa Vladimira Gojkovića savladala je na Otvorenom bazenu na Škveru ekipu Budve 15:4 (2:2, 4:0, 2:1, 7:1) , i sa 3:0 u finalnoj seriji osvojila novi pehar namijenjen šampionu države. Prethodno je Jadran slavio 12:5 i 10:6. Jadran je osvojio i Kup Crne Gore.
Novljanima je ovo treća uzastopna titula šampiona, šesta ukupno u Crnoj Gori.
Stefan Pješivac je sa četiri gola predvodio Jadran, tri je postigao Stefan Vidović, dva Nikola Moskov, a po jedan Bojan Banićević, Željko Kovačić, Đuro Radović, Miroslav Ranđić, Aleksa Ukropina i Vladan Spaić. Blažo Mitrović je bio najefikasniji u Budvi sa tri pogotka.
Brzom i efikasnom akcijom tivatskih vatrogasaca, ugašen je požar koji je večeras oko 18 sati izbio na porodičnoj kući u naselju Kalimanj.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zorana Barbića, zapalio se dimnjak na kući, a vatra se prenijela i na dio krovne konstrukcije, odnosno grede u potkrovlju.
Požar su prvo primijetili susjedi i prolaznici koji su odmah alarmirali vatrogasce. Efikasnom akcijom u kojoj je učestvovalo 10 vatrogasaca sa dva protivpožarna vozila, spriječeno je širenje požara na ostatak krova, vatra je lokalizovana, a onda i u potpunosti ugašena za 10-tak minuta, čime je spriječena veća materijalna šteta.
Na početku maja sredozemna ciklona podržavala je nestabilno i pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz kišu, a mjestimično i izraženije grmljavinske pljuskove.
Glavnina ciklonalne dominacije na vrijeme je iza nas, ali atmosfera neće biti stabilna još nekoliko dana.
Period srijeda-nedjelja:
U južnim i centralnim predjelima-u prijepodnevnim satima dosta sunčanih intervala, poslijepodne promjenljivo oblačno, a svakodnevno ponegdje je moguća i kratkotrajno kiša ili grmljavina, naročito u kontinentalnim predjelima.
Na sjeveru u srijedu i četvrtak pretežno oblačno povremeno sa kišom, a od petka, ujutru po kotlinama magla, zatim sunčani intervali, a poslijepodne uz promjenljivu oblačnost, mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom.
U srijedu i četvrtak će duvati umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a u južnim predjelima i jugozapdni i zapadni, dok će narednih dana vjetar biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
