Hercegnovsko pozorište slavi 30 godina i 20 godina HAPS-a

0
Sa pressa
Sa pressa

Obilježavanje 30 godina Hercegnovskog pozorišta i 20 godina festivala počeće svečanom akademijom, koju će vodtiti glumica Tanja Bošković

Pod motom Ploviti se mora, od 15 do 30. aprila u Herceg Novom će se održati jubilarni 20. HAPS (Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti).

Do kraja aprila publika će vidjeti šest predstava u glavnom programu i četiri predstave za djecu. U programu su Urnebesna tragedija (CNP), “Narodna drama” (pozorište “Bora Stanković” Vranje), HORMONI (Gradsko pozorište Podgorica), “Plan B” (Hercegnovsko pozorište), “Da li je to bila ševa” (pozorište iz Kraljeva) i “Noć Bogova” beogradskog reditelja Marka Manojlovića.

U okviru Hapsica biće odigrane četiri predstave za djecu, a neće izostati ni prateći programi posvećeni ljubiteljima džez muzike, najavila je producentkinja Milina Kovačević.

Direktor Herceg festa Stevan Koprivica  istakao je da su ova dva jubileja prilika da se napravi rekapitulacija i potraži nova profilacija i novi modalitet pozorišta.

Ploviti se mora
Ploviti se mora

On je naglasio i da je pomoć Opštine neophodna, jer je HAPS zamajac pozorišne produkcije, kao što je i filmski festival iznjedrio mlade stvaraoce iz Herceg Novog – reditelje Ivana Marinovića i Ivana Saltića Marinovica koji su rasli sa festivalom.

Koprivica je uvjeren da Herceg Novi “kao ozbiljan kulturni centar zaslužuje da ima pozorišite”.

Predsjednica Upravnog odbora Hecegnovskog pozorišta, novinarka Vitka Vujinović je uz konstataciju da Hercegnovsko pozorište ima odličnu saradnju sa brojnim profesionalcima iz nase države i regiona, podsjetila i na početke i na uspjehe ostvarene tokom minulih 30 godina.

“Počeli smo 1984. svojim snagama i “Stilskim vježbama” Rejmona Kenoa, koje je režirao Momir Mićunović. U 30 godina Hercegnovskog pozorišta nanizalo se 60 premijera. Bilo bi dobro da su svake godine izlazile po dvije, ali nisu. Bilo je godina kada je pozorište tavorilo, nije bilo premijera, a onda je prije 20 godina sve ponovo pokrenuo HAPS. Bio je taj festival koji volimo snažan impuls i

Hercegnovskom pozorištu. Dakle, kad saberemo 30 godina HP-a i 20 HAPS-a, imamo iza sebe pola vijeka uspona i padova, nagrada i priznanja, podrške i osporavanja, čak i u gradu čije ime s ponosom nosimo”, naglasila je Vujnović.

Pokrovitelj festivala je Opština Herceg Novi, glavni sponzor TO, a organizacionu pomoć kao i svih prethodnih godina pružiće JUK Herceg fest.

Najava – Proljećne noći pod maskama i Karneval

0
Budva Karneval
Budva Karneval

“Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo”, poruka je ovogodišnjeg 13. Međunarodnog turističkog budvanskog Karnevala i 14. Proljećne noći pod maskama, koje od 1. do 3. maja organizuje Turistička organizacije i Opština Budva u saradnji sa NVO Feštađuni.

Donosimo program sa učesnicima.

Program karnevala

XIII Međunarodni turistički budvanski Karneval
XIV Proljećna noć pod maskama
“Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo”
1 – 3. maj 2015.

PROGRAM

1. 05. petak

– 20.00 – Abrum – poziv na Karneval – po Trgovima i ulicama Starog grada
– 21.00 – tematska noć u kafićima unutar zidina Starog grada

2. 05. subota

– 12.00 – 19.00 – „Discover Budva“ – upoznavanje sa kulturno-istorijskim nasljeđem Budve
– 16.00 – 18.00 – „Vinski kutak“ na Trgu pjesnika u Starom gradu
– 19.30 – Velika Karnevalska povorka, predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom
muzikom Budve i mažoretkama, od caffe-a „City“ do glavne bine ispred Starog grada
– Voditelji Kanrevalskog programa – Mario Benić & Milijana Jelušić

Bina ispred Starog grada

– 22.00 – klapa Who See
– 23.30 – grupa „Colonia“

Bina na Trgu palmi

– 22.00 – muzičko-plesni performans plesnih škola sambe sa DJ-em i kubanskim
plesačicama

Bina između crkava

– od 22.00 – Stereo Ambasada (Lazar DJ LuckyDee Gregović, Nikola Radulović i
Momo Grujić)

* „Alternacija“ – atraktivan program koga čine alternativni umjetnici na štulama i
akrobate sa vatrom – od 20. sati – po ulicama i Trgovima Starog grada.

3. 05. nedjelja

– 12.00 – „Slatki kutak“ – na Trgu pjesnika
– 12.00 – 18.00 – „Discover Budva“
– tokom cijelog dana dječiji programi
– 16.30 – Mala karnevalska povorka – predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom
muzikom Budve i mažoretkama, od dječijeg vrtića do glavne bine

* „Alternacija“ – alternativni umjetnici na štulama i klovnovi – od 13. sati

* Umjetničke instalacije

– Jelena Ćelić – na Trgu palmi
– Marica Kuznjecov – na Trgu ispred Citadele

 

Porto Montenegro – Prošireni kapaciteti

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Marina Porto Montenegro do kraja juna dobit će novih šezdest vezova, od čega trideset sedam za super jahte. Početkom ljeta kada budu završeni radovi, marina će ras­po­la­ga­ti sa 500 ve­zo­va za jah­te du­ži­ne do 180 me­ta­ra.

Iz­vo­đač ra­do­va, ko­tor­ska kom­pa­ni­ja Yu Briv, ra­do­ve na proširenju za­po­če­la je u ok­to­bru, ka­da su iz­vo­đe­ni pri­prem­ni ra­do­vi, a tre­nut­no se ra­di na po­bi­ja­nju po­sled­njih če­lič­nih ši­po­va.

Do­sad je ugra­đe­no 150 ši­po­va pro­sječ­ne du­ži­ne od 35 do 40 me­ta­ra.

Če­lič­ni ši­po­vi su na­či­nje­ni od ci­je­vi pro­mje­ra 800 mm, de­blji­ne pla­šta 12 i 14 mm, ukup­ne du­ži­ne 7.000 m.Ono što je za ova­kve kon­struk­ci­je naj­va­žni­je je­ kva­li­tet be­to­na, kao je­dan od naj­va­žni­jih či­ni­la­ca ko­ji od­re­đu­ju rok tra­ja­nja kon­struk­ci­je i nje­no bez­bjed­no ko­ri­šće­nje.

Porto Montenegro
Porto Montenegro

Op­se­žnim pro­ra­ču­ni­ma i pla­ni­ra­nji­ma, upo­tre­bom sa­vre­me­nih me­to­da, kao i po­ve­ća­njem za­štit­nog slo­ja be­to­na, do­bi­jen je ga­ran­to­va­ni rok tra­ja­nja od 100 go­di­na – sa­op­šte­no je iz Por­to Mon­te­ne­gra.

Prvenstvo ugostitelja u Budvi – Prezentacija novih trendovi u gastronomiji

0
Chocolate
Chocolate

Državno prvenstvo ugostiteljskih radnika Crne Gore koje tradicionalno organizuje Udruženje šefova kuhinja zajedno sa ostalim strukovnim udruženjima, biće održano 20. i 21. aprila u TN “Slovenska plaža“ u Budvi, kazao je za Radio Budvu sekretar Udruženja, Bogdan Krsmanović.

„Manifestacija je prilika da se brojni predstavnici renomiranih hotelskih i ugostiteljskih objekata visoke kategorije takmiče za prestižne nagrade i najveća nacionalna priznanja u svojoj struci“ – istakao je Krsmanović, i dodao da očekuju preko 150 učesnika iz 15 zemalja.

U okviru pratećeg programa biće predstavljeni razni kulinarski specijaliteti, brodet, jagnjetina u mlijeku, koje će posjetioci moći da degustiraju.

„Imaćemo četri presezentacije master šefova, među kojima je i Elena Sućkova prvi salastičar Evrope u čokoladi koja će održati prezentaciju. Pozivam sve zainteresovane da dođu vidjeti što su novi trendovi u gastronomiji“ – između pstalog kazao je Krsmanović.

NP Mljet gradi most koji je 1958. srušen…

0
Mljet
Mljet

Pedeset i sedam godina nakon što je JNA srušila Veliki most kojim su povezane dvije obale Velikog jezera u Nacionalnom parku Mljet na istoj će lokaciji biti sagrađen novi pješački most. Veliki most je srušen kako bi Josip Broz Tito jahtom doplovio do otočića Sveta Marija i posjetio tamošnji samostan. Od tada se komunikacija između dvije obale održava samo preko malog mostića između dva jezera, što je s obzirom na veličinu jezera vrlo nepraktično, piše Jutarnji list.

Direktorica NP-a Mljet Marta Sršen Stražičić tvrdi da će se tim mostom povezati kružna šetnica od 11 kilometara oko Velikog jezera i omogućiti brži pristup vlasnicima zemljišta s obje strane jezera. Usto, u slučaju nepogode, vatrogasci će brže moći stići na mjesto požara.

Prije 57 godina Tito je brodom htio do samostana na otočiću Sv. Marija

Projekt novog mosta napravljen je još 2011. Dugačak je 17,6 metara, širok 3,2 metra, a visok 3,5 metara. Procijenjena cijena gradnje je 2,5 milijuna kuna, a novac je osiguralo Ministarstvo zaštite okoliša. Iako je Uprava Nacionalnog parka lokacijsku dozvolu ishodila još 2011., cijeli projekt je bio na čekanju zbog rješavanja pitanja pomorskog dobra na mjestu gdje treba biti most.

Vlada je donijela odluku o davanju koncesije NP-u za upotrebu pomorskog dobra u svrhu gradnje i korištenja mosta na Velikom jezeru. Park je dobio koncesiju na 30 godina i državi će plaćati pet kuna po metru kvadratnom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno 18.945,00 kuna godišnje na ime koncesijske naknade.

Direktorica Marta Sršen Stražičić napominje da je samo za gradnju mosta potrebno oko dva mjeseca i most bi trebao biti sagrađen do kraja godine. Kako bi unaprijedili ponudu, uz novi most, pripremaju se ulaganja od 11 milijuna kuna.

Država djelimično ublažila uslove za sertifikovanje pomoraca

0
Kruzer klase MSC LIRICA na kojem je Vujosevic glavni brodski elektro oficir
Kruzer klase MSC LIRICA na kojem je Vujosevic glavni brodski elektro oficir

Protesti pomoraca- brodskih električara koji su nezadovoljni uslovima što ih propisuje aktuelni crnogorski Pravilnik za sticanje zvanja i ovlašćenja u pomorstvu, rezultirali su time da je država odlučila da ipak djelimično ublaži aktuelne standarde za dobijanje takozvanog ETO III/6 sertifikata.

Po međunarodnoj STCW konvenciji, od 1.janaura 2016 posjedovanje nacionalnog ETO breveta sa oznakon III/6 obavezno je za sve pomorce- brodske elektrotehničare.

„STCW jasno propisuje na države svojim pomorcima elektro-struke, koji su do dana stupanja na snagu te konvencije imali najmanje 12 mjesec plovidbenog staža u toj funkciji tokom posljedjih 5 godina, po automazmu izda ETO III/6 brevet. Crna Gora međutim to ne čini, već svjim Pravilnikom traži da mi svi koji imamo višegodišnje iskustvo na pozicijama chief officer electrician-a (glavnog brodskog elektro-oficira), prije dobijanja sertifikata, prođemo dodatnu obuku od 360 sati na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru i nakon toga polažemo devet ispita pred nadležnom komisijom Ministarstva pomorstva. To je van svake pameti jer Crna Gora ovako pokušava da nametne standarde koji su iznad opšeprihvaćenih u svijetu.“ – kaže za Špiro Vujošević, chief officer electrician sa italijanske kompanije „MSC Cruises“.

On naglašava da bi, ukoliko se sprovede u praksi ono što je zamislila naša državna administracija, on i njegove kolege morali da u školskim klupama i polaganju ispita „potroše“ najmanje pola godine i izlože se troškovima od oko 5 hiljada eura po čovjeku, kako bi dobili nacionalni ETO brevet. To je za neke od njih, posebno one koji rade u tzv off shore industriji brodova koji opslužuju naftne platforme, prosto nemoguće, pa bi ih poslodavci ostavili bez posla zbog dugog vremena „izbivanja“ iz službe.

„Ja plovim 12 godina, od čega sam već 7 na poziciji chief electrician officer-a što je vrhunac u mojoj struci. Moja kompanija uvažava moju stručnost i sve što sam naučio u našim školama, i povjerava mi na upravljanje izuzetno kompleksan brodski električni sistem, ogromne snage i vrijednosti koja se mjeri desetinama miliona eura, a naša država smatra da sam nedovoljno obučen i da treba da idem ponovno na 360 sati nastave da bih dobio nacionalni brevet za ono što već godinama radim za jednog od najprestižnijih poslodavaca u svijetu.“- ističe Vujošević. On je glavni za održavanje i upotrebu kompleksnog elektro-sistema na kruzerima klase „MSC Lirica“ gdje je i pogon broda elektrilni preko dva velika azipoda snage 20.000 kilovata, dok čitav sistem kojim rukovodi Vujošević proizvodi više od 26 hiljada kilovata električne energije. Samo jedan od dva azipoda koji pokkreću kruzer klase „Lirica“, košta 22 miliona dolara.

„Ja sam išao na obuku za upravljanje i održavanja azipoda i dizel-egeneratora kod najrenomiranijih svjetskih proizvođača poput „Alstoma“, „Rols Royce-a“ ili „Wartsila-e“ i imam sve njihove sertifikate, ali mi to moja država ne priznaje i traži dodatnu obuku i ispite. Ispiti nisu problem, to ću sve, ako treba da ponovno ispolažem, ali zaista nema smisla da pola godine gubim u školskoj klupi na „doobuci“ za nešto čime već godinama upravljam za jednog od najrenomiranijih poslodavaca na svijetu.“- kaže Vujošević.         On naglašava da je „Nikola Tesla jednak na kopnu i na moru“, te da nema nikakve ni terorijske ni praktične razlike između komponentni električnog sistema na obali i one na brodovima, a koje bi zahtijevale doobuku brodskih električara.

„Naprotiv, ja na brodu u samo par stotina kvadrata imam bukvalno sve što recimo Crna Gora ima na potezu od par stotina kilometara, od hidroelektrane „Perućica“, preko visokonaponskih dalekovoda i trafostanica, do niskonaponske mreže i konačnih potrošača u bilo kojoj kući u Kotoru. I sad mi neko indirektno iz moje države, kaže da ja to ne znam da radim, a „MSC Cruises“ mi sedam godina daje da rukovodim takvim jednim sistemom.“- čudi se Vujošević.

Ministarstvo pomorstva – Izlazimo u susret električarima

Iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja su nam rekli STCW konvencija “propisuje minimalne standarde stručnosti za sva zvanja, koja zemlja potpisnica može da koriguje u smislu povećavanja, a ne smanjenja zahtjeva.” Oni su dodali da će ipak djelimično izaći u susret sugestijama brodskih električara koji imaju 3 godine radnog iskustva na brodovima, ali će svi ipak morati da polažu ispite za sticanje novog brevet.

“Svi pomorci koji su stekli ili ne ovlašćenje brodskog električara, shodno do sada važećim pravilnicima i obavljali te poslove, a imaju iskustvo veće od 36 mjeseci na brodu biće oslobođeni obuke, ali ne i ispita. Pomorci koji imaju manje od 36 mjeseci plovidbenog staža moraju pohađati propisanu obuku u trajanju od 8 do 9 nedelja sa predviđenih 333 sata obuke u ovlašćenim centrima i pomorskim školskim ustanovama. Takođe, svi pomorci koji su stekli potvrdu u centrima za obuku pomoraca u zemljama Evropske unije do 01.01.2016. a odnosi se na potvrdu o završenoj obuci za “Visoki napon iznad 1000 V”, biće im ista priznata.”- kazala je portparolka MSP Jelena Raspopović.

Ulcinjska solana spašena, pokrenuće i proizvodnju

0
Solana Ulcinj
Solana Ulcinj

Nakon konferencije o Solani i jučerašnje posjete grupe evroparlamentaraca i visokih stranih diplomata Solani, uključujući i šefa Delegacije EU u Podgorici ambasadora Mitju Drobniča, nema nikakve sumnje da je pitanje zaštite prostora u zaleđu Velike plaže visoko na listi prioriteta evropskih zvaničnika.

Jer, kako je rekla ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker, to je unikatno mjesto u Evropi, koje mora da se očuva. Ona je rekla da je za cijeli ekosistem nužno da se obnovi i proizvodnja soli, što je bio i stav članice Evropskog Parlamenta Analize Doc.

Gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka istakao je da sve učesnike u tom procesu narednih dana i sedmica čeka veliki posao. „Do polovine juna treba uspostaviti upravljanje vodama na Solani: da se ispumpa slatka i upumpa slana voda“, dodao je on.

Za tu namjenu, remont pumpi, kao i ostale nužne stvari, Vlada Crne Gore će izdvojiti 165 hiljada eura.

Usvajanjem ovih zaključaka završena je dvodnevna Međunarodna konferencija o zaštiti Solane, čiji su organizatori bili njemačka organizacija „Euronatur“, Centar za zaštitu i proučavanje ptica i opština Ulcinj.

Do ubrzanog rješenja problema sa Solanom došlo je nakon pritisaka iz EU i prozivke ambasadorki Francuske, Poljske i Njemačke Veronik Brumo,  Grazine Sikorske i Gudrun Štajnaker.

“U oktobru smo posjetili Solanu i vidjeli koliki je broj ptica i uživali u ljepoti, ali se upoznali i sa problemima. Nas tri smo odlučile da se obratimo našim vladama. Solana je zajednički, evropski interes i bila sam šokirana kada smo prije četiri sedmice vidjeli koliko je devastirana za posljednjih šest mjeseci”, kazala je Štajnaker.

Gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka podsjetio je da je Solana  projektovana za proizvodnju 30 hiljada tona soli godišnje.

Solana Ulcinj
Solana Ulcinj

“Na solanskim bazenima registrovano je 114 biljnih vrsta, izuzetno je bogata ribom, a posebno se odlikuje kao veliko stanište ptica. Do sada je registrovana 241 vrsta ptica, što je više od 50 odsto ukupnog broja vrsta ptica u Evropi. Solana je raj za razvoj eko i zdravstvenog turizma. Treba hitno povratiti solanu, a to prije svega podrazumijeva popravku pumpi i njihovo stavljanje u rad”.

Alberto Kamarata iz Delegacije EU kazao je da će rješenje problema Solanebiti test za ispitivanje kredibiliteta i posvećenosti države zaštite životne sredine i pregovaranja za ulazak u EU u okviru poglavlja 27.

“To će biti dokaz da će i ostale obaveze iz pregovaračkog poglavlja biti savladane. Mi ćemo nastaviti da pratimo situaciju u narednim sedmicama.  Treba da ujedinimo napore da sačuvamo ovo crnogorsko i evropsko mjesto prije nego što bude prekasno, prije nego što posljednji flamingos odleti zauvijek”, kazao je Kamarata.

I ornitolog Darko Saveljić podsjetio je da niko nije reagovao zbog katastrofalne situacije u Solini, dok CZIP nije pozvao  Evropsku komisiju, BirdLife International i skeretarijate konvencija čija je Crna Gora potpisnica da reaguju.

“Danas treba da smo svjesni da je Solana ozbiljan problem i da od njenog opstanka zavisi međunarodni ugled naše zemlje”, kazao je Saveljić.

Državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja Daliborka Pejović rekala je da postoje dva puta rješenja problema: bavljenje brojnim analizama i uzrocima koji su doveli do takvog stanja ili da se brzim i efikasnim koracima pokuša riješiti problem i založila se za drugu soluciju.

“Na prostoru Soalne se mora brzo reagovati. Vladi je poslata informacija sa predlogom finansijskih sredstava potrebnih da bi se odmah počelo sa radom na terenu prije otpočinjanja turističke sezone.

Stručnjaci iz BiH protiv pripajanja Sutorine

2
Sutorina
Sutorina

Pravni stručnjaci te članovi povjerenstva za utvrđivanje granice iz BiH usprotivili su se u četvrtak inicijativi skupine zastupnika za novim razgraničenjem s Crnom Gorom kojim bi se tražilo pripajanje Sutorine u bokokotorskom zalivu Bosni i Hercegovini.

Nakon prošlomjesečne rasprave u Zastupničkom domu Parlamenta BiH zaključeno je da prije glasovanja o rezoluciji o Sutorini treba pribaviti stručno mišljenje. Tokom jučerašnjih izlaganja na sjednici Ustavno-pravnog povjerenstva Parlamenta BiH zaključeno je da bi posezanje za teritorijem Sutorine najviše štetilo samoj BiH.

Zamjenik predsjedavajućeg Povjerenstva za granice BiH Željko Obradović istaknuo je da je temelj za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore bilo mišljenje međunarodne arbitraže za bivšu Jugoslaviju, odnosno Badinterovog povjerenstva što je potvrđeno i Daytonskim mirovnim sporazumom.

“Badinterovo povjerenstvo zaključilo je da se granice između zemalja bivše Jugoslavije mogu mijenjati samo putem slobodnog i međusobnog dogovora, a da u suprotnom ostaju ranije granice koje štiti međunarodno pravo”, rekao je Obradović.

Istaknuo je da je Sutorina u vrijeme međusobnog priznanja s raspadom Jugoslavije bila u sastavu Crne Gore te da tijekom razgovora o granici između povjerenstava dviju država to pitanje nikada nije postavljeno.

Po riječima pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH Zorana Perkovića otvaranje pitanja Sutorine bi izazvalo nesagledive i dugoročne posljedice po interese BiH, te dovelo u pitanje i pregovaračku poziciju BiH u pregovorima o granici s Hrvatskom i Srbijom.

Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zenaid Elmo istaknuo je da je Sutorina crnogorska prema svim međunarodnim normama.

“Kad bi se vraćali na neke stare norme, na koje se neki pozivaju, u Europi bi nastalo 300 država”, rekao je Elmo. Rekao je da tužba BiH ne bi mogla biti prihvaćena, jer je Badinterovo povjerenstvo dalo odgovore oko granica bivše Jugoslavije.

Mišljenja stručnjaka bit će upućeno zastupnicima prije glasovanja o rezoluciji o Sutorini.

Teritorij Sutorine, uz morsku obalu Crne Gore koji vodi k Prevlaci, obuhvaća područje od osamdesetak četvornih kilometara i bio je u sastavu BiH početkom 20. stoljeća, ali je Kraljevina Jugoslavija to područje pripojila bokokotarskom srezu. Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara BiH u studenome 2014., nakon postupka razgraničenja koji je počeo 2008.

Zastupnik SDP-a Denis Bećirović podnio je rezoluciju kojom traži da Parlament BiH ocijeni neprihvatljivim ugovor o granici s Crnom Gorom navodeći da Sutorina pripada BiH.

Zbog toga su se vlasti BiH našle pod snažnim pritiskom administracije SAD-a, Europske unije i Crne Gore koja je u znak prosvjeda povukla svoga veleposlanika iz Sarajeva.

Udruženje kapetana – Brajović da napokon sprovede zakon do kraja

0
Foto čitalac reporter
Foto čitalac reporter

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore obratilo se danas otvorenim pismom ministru pomorstva i saobraćaja Ivanu Brajoviću, povodom pomorske nezgode norveškog kruzera „Viking Star“ u utorak u luci Kotor.

Kruzeru od 48 hiljada tona toga je dana zbog udara jake bure, oralo sidro i brod je došao u opasnost da se nasuka pred obalom tzv.Italijanskog parka u Kotoru. Uz oborena oba sidra i maksimalan rad pramčannih i krmenih potisnika, brod se zaustavio na samo nekoliko desetina metara od obale, a postoje nezvanične informacije da je u ovom incidentu „Viking Star“ ipak desnim bokom, dodirnuo mekano pjeskovito morsko dno na sprudu označenom bovom ispred ušća rijeke Škurde. Istragu o uzrocima i posljedicama ovog ozbiljnog incidenta po nalogu Ministarstva pomorstva, započeo je Aleksandar Božović, nezavisni istražitelj i član državne Komisije za istragu nesreća i incidenata sa plovilima, željeznicom i vazduhoplovima.

Predsjednik UO Udruženja kapetana Janko Milutin je u pismu ministru Brajoviću podsjetio da oni godinama upozoravaju državnu administraciju na potrebu praćenja najnovijih standarda međunarodnih organizacija koje regulišu savremenu pomorsku idustriju, u čemu je Crna Gora u velikom zaostatku. Milutin naglašava da nije donešen čitav niz podzakonskih akata predviđenih zakonom o sigursnosti pomorske plovidbe (ZSPP) „čime, prije svega, dovodimo u pitanje pomorsku sigurnost a našu pomorsku privredu -pomorci, brodari i luke- u nepovoljan i nekonkurentan položaj na međunarodnom tržištu.“

Čitalac reporter
Čitalac reporter

„Kada je u pitanju luka Kotor, ovim zaostatkom i nedostatkom pomorske zakonske regulative je data prednost ekonomskim i drugim interesima u odnosu na pomorsku sigurnost i zaštitu životne okoline. Nažalost, ovaj primjer sa „Viking Starom“ nam to i potvrđuje. Zato, u cilju daljnjeg izbjegavanja pomorskih nezgoda i nesreća u Boki Kotorskoj i unaprjeđivanju sigurnosti plovidbe molimo Vas da hitno propišete i donesete pravilnike i procedure koje se odnose na uređenje plovnih puteva odnosno postavljanje i održavanje objekata sigurnosti na plovnim putevima, uključujući i sidrišta, u Boki Kotorskoj,te sprovođenje nadzora, informisanja i upravljanja pomorskim saobraćajem (VTS) u Boki, a koji obuhvata i davanje podataka plovnim objektima kao što su prognoza vremena, upozorenja i slično. Treba propisati način vršenja ovog nadzora, informisanja i upravljanja pomorskog saobraćaja, obaviti označavanje granice luke i sidrišta u Kotoru i u ostalom dijelu Boke Kotorske, te popisati kriterijume za utvrdivanje granice luka i sidrišta u Kotoru i način označavanja tih granica. Treba definisati uslove za privremeno zatvaranje luke ili dijela luke i način obavještavanja učesnika u pomorskom saobraćaju, te regulisati način održavanja reda u lukama -obavezu i proceduru komunikacije, način uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja plovnih objekata.“- stoji u pismu Udruženja kapetana ministru pomorstva uz podsjećanje da sve ovo traže i aktuelni crnogorski zakoni o sigurnosti pomorske plovidbe i o lukama.

Kapetani od ministra Brajovića traže i da dio sredstava koje država ubira od tzv. svjetlarine, usmjeri na uspostavljanje integrisanog sistema upravljanja pomorskim saobraćajem u Boki Kotorskoj, kao i za kupovinu neophodne oprema.

Čitalac reporter
Čitalac reporter

„U cilju utvrđivanja uzroka pomorske nezgode broda „Viking Star“ i predlaganja mjera radi izbjegavanja pomorskih nezgoda i nesreća i unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe vrši Komisija za istraživanje pomorskih nezgoda i nesreća, koju obrazuje Vlada. Takođe, Komisija za istraživanje predlaže i ažurira listu nezavisnih stručnjaka za istragu pomorskih nezgoda i nesreća. Kako nam se čini, iz dostupnih informacija sa sajta Vlade i Vašeg Ministarstva, da tamo nema stručnjaka sa pomorskim iskustvom, to Vas molimo da se u ovoj komisiji nađe mjesta i za takvim stručnjakom.“- stoji u dopisu ministru Brajoviću.

Kapetani napominju da Kotor kao luka otvorena za međunarodni saobraćaj mora da obezbjedi usluge remorkera 24 sata dnevno, te da incident norveškog kruzera dodatno poziva na hitnost ispunjavanja ove zakonske obaveze. Udruženje kapetana je ministru pomorstva ponudilo i pomoć u izradi nedostajućih podzakonskih akata, i uputilo ga da Crna Gora primijeni najnoviji „Port Marine Safety Management System“ sistem upravljanja pomorske sigurnosti u luci, koji je upravo usvojila Velika Britanija i koji će ubrzo, postati međunarodno prihvaćen standard.

Mihailoviću ulov mjeseca marta – Kernja 15,5 kg

0
Prvo mjesto - Zoran Mihailović - kernja 15,5 kg
Prvo mjesto – Zoran Mihailović – kernja 15,5 kg

Prvo mjesto u martovskom krugu nagradne igre „Ulov mjeseca“ što je za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta, osvojio je Zoran Mihailović, član Ribolovačkog kluba „Pristan“ iz Bara.

Prvo mjesto i i vaučer koji može potrošiti u prodavnicama ribomaterijala „Sipa“ Mihailoviću je pripalo za ulovljenu kernju težine 15.5 kilograma. Baranin je ovog kapitalca ulovio štapom iz čamca, sa živom ribom kao mamcem u barskom akvatorijumu, na oko 50 metara dubine.

Mart - Drugo mjesto Nenad Erceg - brancin 7kg
Mart – Drugo mjesto Nenad Erceg – brancin 7kg

Drugo mjesto i vaučer koji takođe može potrošiti u „Sipi“ osvojio je Nenad Erceg iz Tivta sa ulovljenim brancinom od 7 kilograma. Brancina je Nenad ulovio u Tivatskom zalivu, na karolu iz ruke, a mamac je bio živi špar.

MART 3. mjesto - Perica Dabanović - zubatac 8.3kg
MART 3. mjesto – Perica Dabanović – zubatac 8.3kg

Treće mjesto pripalo je je Perici Dabanoviću sa ulovljenim zubacem težine 8,3 kilograma. Dabanović je takođe član RK „Pristan“ iz Bara, a velikog zubaca je ulovio štapom iz čamca, na oko 3 milje od obale u barskom akvatorijumu. Zubatac se u jutarnjim satima, „bacio“ na mamac – živu bukvu, a ulov je ostvaren na dubini od oko 50 metara.