Gondola ljubavii - foto Nenad Mandić i Zoran Nikolić
1 od 34
Gondola ljubavi
Gondola ljubavi
Gondola ljubavi
Gondola ljubavi
Gondola ljubavi
Gondola ljubavi
Gondola ljubavi
Drvena gondola, „Gondola ljubavi“, koja spaja bračne parove, Mihaila Ognjenovića iz Risna, 80-godišnjeg kapetana duge plovidbe u penziji, svečanoje porinuta sa obale Stare Slanice – Risan, u subotu, a čast da se u njoj voze i da naprave prve zaveslaje imali su parovi, iz Vrbasa Martin Bošković i Jelena Duletić, kao drugi par Marko Radonić i Balančić Tina iz Kotora i kao treći par koji je želio da ojača bračnu zajednicu bili su Renata i Milorad Krivokapić iz Kotora.
Organizator, manifestacije Mihailo Ognjenović u saradnji sa NVO ,,Žene Risna” pripremio je bogat i raznovrstan program, što ovaj događaj na dvije ponte pretvorilo u pravi spektakl, jer kapetan Ognjenović želi da, pored bokeljske tradicije drvenih barki istakne značaj institucije braka.
„U namjeri da tradiciji „gondole ljubavi” dam notu ozbiljnosti, organizovao sam i regatu drvenih barki na jedra, dok su zvanice i gosti sa broda, imali priliku da prate tok regate i obiđu Risanski zaliv.Učestvovalo je 12 drvenih barki. Želim da afirmišem stare dobre vrijednosti tako da su i nagrade za učesnike regate, maketa gondole i barke od drveta rad meštra Eduarda Bigaia iz Herceg Novog“ – kazao je za Boka News Mihailo Ognjenović.
Oduševljene brojne posjetioce i zvanice, zabavljao je muzički ansambla „Škuribanda” iz Kotora, posluženi su specijaliteti iz Risna i Boke, održana je izložba eksponata jedrenjaka, drvenih barki i gondola, slika, sa učesnicima iz Tivta, Herceg Novog i Stoliva. Manifestaciji su prisustvovala i djeca JU Dječji dom “Mladost” iz Bijele.
Gondola ljubavi
Pobjednik regate je Miloš Vukićević iz Herceg-Novog, a kao najmlađi učesnik jedriličar nagrađen je Ilija Marković iz Tivta.
Kapetan Ognjenović je prije 61 godine od stolara Jova Popovića iz Risna kupio gondolu, koju je prošlog ljeta rekonstruisao Bogdo Bilafer, 70-godišnji čamčar (kalafat) iz Strpa. Od 1954. do 2006. godine, kada je prvi put rekonstruisana, ona je spojila 24 para iz svih republika bivše Jugoslavije i od tada nastavlja svoju misiju. Mihailo Ognjenović želi da ova manifestacija u Risnu postane tradicionalna.
Više na fotografijama Nenada Mandića i Zorana Nikolića.
Ribari i mještani Budve, ogorčeni, jer nije ispunjen ni jedan njihov zahtjev, blokirali su sa oko 60 brodova ulaz u gradsku luku pored Staroga grada, nedozvoljavajući jahtama i brodovima da pristanu. Najavili su da će luka biti blokirana od 18 do 20 sati, prenose Vijesti.
Revoltirani što su nadležni, kako u Morskom dobru, tako i u Opštini Budva, indiferentni na njihove zahtjeve, te ne utiču na zakupca Dukley marine i spriječi ga u namjerama da od gradske marine napravi komercijalnu marinu i time uguši mediteranski duh, mještani su zvižducima, sirenama, bolokirali morski put brodicama kako bi izrazili svoj protest.
Nakon što su prije deset dana organizovali protest upozorenja, a kako se u međuvremenu nije ništa učinilo da se ijedan od njihovih zahtjeva, od vraćanje luke građanima, do snižavanje cijena veza ispunili, grupa građana je kazala da neće odustati od protesta dok ne budu uvaženi njihovi zahtjevi.
”Protesti će se redovno organizovati sve do ispunjenja naših zahtjeva, koji za isključivi cilj imaju odbranu luke i Budve od konačne privatizacije”, navode mještani.
A ključni zahtjevi mještana su da se uklone vezovi za jahte na potezu nekadašnjeg pristaništa, od gradskog bazena do Fisherman`s pub-a i na tom mjestu vrate komunalni vezovi za barke i druga manja plovila, čime bi se sačuvala autentičnost primorskog mjesta.
“Da se konsultuju građani i organizuje javna rasprava prilikom izrade Detaljne studije o lokaciji akvatorijuma budvanske luke i njenog zaleđa, Da se obezbijede komunalni vezovi na potezu koji bi obuhvatao stari porat (T školjera, potez od T školjere do nekadašnjeg pristaništa, i pristanište), te obavezno smanje cijene vezova do nivoa cijena koje se plaćaju u okolnim lukama i obavezno podizanje standarda održavanja vezova i garancija u slučaju krađe ili oštećenja plovila. Da se ukloni tabla sa natpisom “Dukley marina” na lukobranu, na ulasku u luku, jer gradska luka mora da nosi ime grada, a grad se još uvjek zove Budva, svidjalo se to nekome ili ne”, kazali su u grupi građana.
Budva blokada luke – foto Vijesti čitalac
Oštre zamjerke čelnicima Opštine
Grupa građana iznijela je i oštre zamjerke čelnicima Opštine Budva, koji, kako su kazali, nisu za sve ovo vrijeme našli za shodno da se zainteresuju za problem građana Budve.
“Posebno iz razloga što potencijalno i Opština ima pravo da bude koncesionar svoje gradske luke, čime bi se ovo opšte dobro vratilo u posjed građanima. Ovo posebno čudi jer se gradska luka nalazi u srcu Budve, a ne nekog drugog grada, tako da njihovo nemiješanje i stajanje po strani ocjenjujemo kao konačnu predaju pred poslednji čin privatizovanja luke. Ali, građani, mještani, ribari, ljudi koji žive more, neće odustati”, naveli su mještani.
Izložba fotografija „Čovjek i kamen“, čiju pripremu i organizaciju potpisuju članovi Planinarskog kluba „Subra“, otvorena jeu subotu u Dvorani Park. Postavku čine fotografije nastale tokom dvije radionice posvećene tradicionalnoj gradnji suvomeđe i suhozida.
Radionice su prethodnih mjeseci održane kod planinarskih domova „Za vratlom“ i „Orjen sedlo“. Izložbu su podržali Sekretarijat za prostorno planiranje Opštine Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, Herceg fest i Nevladina organizacija „Sinergija“.
Nakon otvaranaj izložbe prikazan je kratki dokumentarni film o tradicionalnoj gradnji, kamenu, o naselju Žlijebi u zaleđu grada pod Orjenom a potom je vođena panel diskusija o graditeljskom naslijeđu. Domaćin i moderator panel diskusije bio je član PK „Subra“ Željko Starčević koji je rekao da je povod za organizovanje izložbe bio njihovo višegodišnje zalaganje za očuvanje starih kamenih puteva u zaleđu. Saradnja sa hrvatskim Udruženjem „Dragodid“ vrijedna je hvale, naglasio je Starčević i to nije prvi put da su članovi tog udruženja radili na prostoru Boke. Već su sarađivali sa NVO „Expeditio“ ( tereni u Gornjoj Lastvi i na poluostrvu Luštica).
Željko Starčević
„Planinarski klub „Subra“ ne želi, niti ima mogućnosti da bude onaj koji sve vrijeme ima glavnu ulogu u očuvanju starih puteva i tradicionalne gradnje u zeleđu Herceg Novog. Šira zajednica, ali i nadležne službe imaju priliku da postanu zamajac turističke valorizacije ruralnog nasljeđa našeg zaleđa, kazao je Starčević. On je naglasio da bez institucinalnog okvira, koji će znati da zaštiti tradicionalnu gradnju i bez njene valorizaciju, sve druge aktivnosti na tom području mogu biti kontraproduktivne… Jer, tamo gdje ima novca a nema kontrole i planova, nastaje stihija, smatra Starčević.
Tradicionalna gradnja suvomeđe i suhozida svakako je tema koja zaslužuje više okruglih stolova koji bi uputili na razmišljanje ko smo, odakle smo i gdje bi trebalo da idemo, smatra sekretar za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mladen Kadić.
„Graditeljsko naljeđe Herceg Novog je takvo da mi koji se bavimo planiranjem i izgradnjom, nikako ne smijemo da zaboravimo suštinu i smisao ove teme i da s pažnjom inkorporiramo novu gradnju u ambijent sa starim objektima. Stari objekti moraju ostati vertikala graditeljskog nasljeđa, odnosno graditeljske budućnosti Herceg Novog“, kazao je sekretar Kadić.
On je podsjetio je da je u toku tender za izbor obrađivača prostorno urbanističkog plana do 2030. godine a jedna od osnovnih obaveza koje će obrađivač morati da se pridržava je vođenje računa o ruralnim predjelima i planovi za njihovo aktiviranje u cilju turističke valorizacije.
„Kamen simbolizuje vječnost. Imamo specifičnu ruralnu sredinu koju moramo sačuvati i što više promovisati jer je to ono što moderan čovjek cijeni i što će strani turisti rado posjećivati, kazala je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi Bojana Blagojević. Podršku projektu tradicionalne gradnje kamenom, koju na svojim radionicama promoviše PK „Subra“, pružila je i JUK „Herceg Fest“. Vršilac dužnosti direktora „Herceg festa“ dramski pisac Stevan Koprivica kazao je da je ta institucija našla zajednički imenitelj sa PK „Subra“ – kulturološki i civilizacijski argumenti života u Herceg Novom, Boki i regionu.
Izložba fotografija „Čovjek i kamen“ se može pogledati u foajeu Dvorane Park do 10. avgusta.
Tradicionalna ženska regata gajeta na Krapnju bit će ove godine održana 31.jula, a osim Krapljanki na njoj će sudjelovati i ženske ekipe iz Betine i Murtera. Bit će samo s Krapnja desetak gajeta na kojima će veslati dvadeset i četiri žene svih dobi. Ekipe su već formirane tako da je svaka sudionica izvukla brojeve i po tomu je, a ne prema vlastitoj želji, postala dio pojedine ekipe. Ovogodišnja regata vesla se u čast hrvatskih branitelja, sudionika Vojno redarstvene akcije Oluja.
Osim regate priprema se i bogat kulturno zabavni program, uz ostalo i “Večer od mužike i smija” i Večer posvećena čakavskom jeziku, a u programu će nastupiti Vodiške Mazoretkinje, Horse’s Back Band, Pjevačko Društvo Marjan – Marjanke . Bit će izvedena i monodrama “Pod Raosovim Zvijezdama” TRPIMIRA JURKIĆA. Voditeljica večeri Maja Curavić.
Regata u ženskom veslanju održava se u čast ženama s tog otoka koje su kroz povijest, kako je kazala organizatorica Milena Mratinić, držale sva četiri “kantuna” i teško radile u poljima i vinogradima do kojih su odlazile upravo brodovima na vesla.
Ako želite da doživite nešto posebno – kako Boka izgleda u noći punog mjeseca, sa Vrmaca, onada se pridružite članovima/cama PK “Vjeverica” koji tradicionalno organizuju noćnu pješačku turu „Vrmac by night” u četvrtak 30. jula 2015. Pokret je od velikog gumna na Vrmcu (gdje se mogu ostaviti kola) u 20,30.
Cilj je druženje članova kluba kao i njihovih prijatelja i gostiju, te promovisanje novih pogleda i doživljaja Kotora i okoline u noći punog mjeseca.
Obući dobre cipele ! Ponijeti čeone i druge bat. lampe, obuci se ljetnje ali slojevito, ponijeti lagani obrok i vodu, kao i zaštitu od komaraca. Lampe ćemo po mogucnosti drzati ugašene, što će zavisiti od jačine svjetlosti Mjeseca. Krajnji cilj sv. Ilija, najvisi vrh Vrmca (766 mnv).
Na 13. Međunarodnom sajmu knjiga „Trg od knjige“ u petak je predstavljn roman Kumborski vijađ Bosiljke Pušić. O romanu osim autorice govorili su Vlаtko Simunović, urednik IP Pobjedа i Stevаn Koprivicа, drаmski pisа.
To je djelo koje, nesumnjivo, proizilаzi iz reаlističke trаdicije. Rаdnjа, izuzev tri epizode: Mostаr, Ekskurzijа i Uspomene, dešаvа se u Kumboru i Herceg Novom. Romаn je „skrojen“ je od leksičke grаđe kojа je dаnаs gotovo zаborаvljenа. Romаn postаje svojevrsni trezor zаborаvljenih ili sve rijeđe upotrebljаvаnih riječi.
Rаdnjom romаnа obuhvаćen je period od 1922. godine do 1936. godine. Generаlno, Bosiljkа Pušić nаpisаlа je romаn koji nemа primjetnih nedostаtаkа ni nа jednom strukturnom nivou. Čitаo sаm gа kаo iskreno i koloritno svjedočenje o ljudskim nаrаvimа, mentаlitetu stаrih Bokeljа, ljudi koji među sobom bjehu povezаni tаjnim sаglаsjimа, romаn o siromаštvu, beskrаjnoj prаvičnosti i poštenju od stаrine mirnih i dobrih ljudi koje je oblikovаlo južno podneblje.
Kumborski vijаđ mi je drаgа knjigа jer u tom romаnu nemа gotovo nijedne letаrgične strаnice, nаmа ničeg što te ne dotiče. Perfektno je dočаrаnа аtmosferа togа vremenа. Pod utiskom sаm kаko je opisаnа posjetа britаnske flote i krаljа Edvаrdа VII Boki Kotorskoj iz 1933. godine. Dok prаtite reаkcije čeljаdi unutаr fаmilije tog dječаkа Ilije Pušićа, jednostаvno toliko je to sugestivno nаpisаno dа imаte doživljаj kаo dа prisustvujete tom slаvnom defileu koji je, kаko istoričаri kаžu, trаjаo tri i po sаtа. Imа tu jednа fаntаstičnа аnegdotа, jedno tаko uvjerljivo primjećivаnje, čini mi se bаš djedа, koji je rekаo: „A dа što ih gledаte, kаd ste vidjeli jedаn, vidjeli ste sve.“
Bosiljkа Pušić, kаo korjenito intuitivnа književnicа, opisuje zgode tih mаlih junаkа Ilije, Slаvkа i Milivojа, oživljаvа snаge jednogа nestаlogа svijetа i podsjećа kаko se ovdje teško živjelo i puno rаdilo, аli i vrаćа čitаocа u jedno vrijeme kаdа nije fаlilo ljubаvi i mudrosti, kаdа je brigа o prаvilnom vаspitаnju djece bilа u fokusu svаke porodice.
Jа sаm zаhvаlаn gospođi Pušić kojа nаs ovim romаnom i povаtkom u Kumbor kаkаv je on nekаdа bio, nа to podsjećа – kazao je u svom izalganju Vlаtko Simunović.
Posebno nadahnuto o Kumborskom vijađu govorio je Stevan Koprivica.
„Misleći večerаs kаko prići Kumborskom vijаđu, pаlа mije nа pаmet činjenicа dа se Herceg Novi zove grаdom pisаcа. To je onа sintаgmа i frаzа koju mi često potežemo, već pomаlo i izlizаnа frаzа, i ondа dođemo do konstаtаcije dа je to tаčno. Monogo pisаcа je borаvilo, oni su šetаli, đirаvаli, odmаrаli, аli je mаlo pisаcа pisаlo o Herceg Novom i o Boki.
Trg od Knjige
Evo sаdа Bosiljkа Pušić nаm podаruje knjigu Kumborski vijаđ.
Kumborski vijаđ je аutentičnа lokаlnа literаturа, аli znаčenjа itekаko prevаzilаze lokаlne okvire. Kumborski vijаđ je ustvаri pripovijest o Iliji Pušiću. To je pripovijest kojа nаizgled imа neutrаlnog nаrаtorа, koji nije emotivno uključen.
Ilijа Pušić je i junаk ove knjige, аli nulti znаk. Znаte, nulti znаk je onа referencа u literаturi premа kojoj se određujete а ujedno je ovdje i neko ko je аktivni junаk. Dvije knjige stoje meni kаo referencа zа nаčin rаzmišljаnjа Boke Pušić, koji je sаmosvojаn i аutentičаn аli ništа u literаturi nije od sаdа nego već postoji. To su Priče o Niku Ernestа Hemingvejа i Bаštа sljezove boje Brаnkа Ćopićа, kojа bаvi nа jedаn sličаn, plemenit nаčin, fenomenom odrаstаnjа.
Ono što je meni fаscinаntno, to je nаčin literаrnog pripovjedаnjа Boke Pušić, а to je jednostаvnost, to je simplifikovаnost.
Nije ovo neutrаlnа knjigа. Ovo je dubokа ljubаvnа posvetа Boke Pušić Iliji Išu Pušiću. To je knjigа duboke odаnosti i privrženosti, dа pаrаfrаzirаm Isidoru, nekome sа kime je Bokа Pušić podjelilа život.
Pripovjedаjući o Išovom odrаstаnju, o Išovim nаizgled običnim аvаnturаmа, Bokа Pušić ispisuje posvetu čovjeku sа kojim je provelа život, kogа voli. I tа, ljubаvnа energijа se vidi u ovoj knjizi i vidi se uprаvo u toj jednostаvnosti. Kаd nekogа volite, to nije komplikovаno, nego jednostаvno, sve je jаsno – kazao je Stevan Koprivica.
Autor romana Bosiljkа Bokа Pušić poručila je da je knjigа o Iliji Pušiću.
„O mom životnom sаputniku, sа kojim sа jа već šest decenijа zаjedno. I kаko sаm to izdržаlа možete pročitаti u knjizi Kаko preživjeti brаk. Kаd god sаm bilа ljutа nа njegа, pokušаvаlа sаm dа se rаzljutim nа tаj nаčin što sаm prаvilа sаldo dobrih njegovih postupаkа, а sа strаne stаvljаlа loše. Nаjvаžnije od svegа je bio nаš prvi susret. Jа sаm bilа upisаlа tehnologiju, on me nаtjerаo dа ispišem tehnologiju i rekаo:“Gdje ćeš jаdnа dа se dižeš ujutru u pet urа dа ideš u fаbrike i odgovаrаš zа ono tаmo što ćeš ti dа izmisliš neku ricetu, zа neku stvаr. Bolje ti je dа budeš profesor, pа tri mjesecа slobodnа. A lijepo zboriš, ti ćeš lijepo i pisаt’ i ti ćeš jedаn dаn postаt’ pisаc.“
Zаhvаljujući njemu jа sаm došlа u jedаn čudesno lijep grаd, pun divnih, zаnimljivih ljudi i uprаvo iz štаmpe izlаzi mojа knjigа kojа se zove Hvаtаč snovа, а u kojoj sаm jа kroz 23 priče opisаlа kаko sаm kаo ljude doživjelа Brаnkа Ćopićа, Dušаnа Kostićа, Ivu Andrićа, Acа Prijićа, Luku Tomаnovićа i sаdа dа ne nаbrаjаm sve još kogа. Ti ljudi su mene brusili, ti ljudi su mene podizаli, ti ljudi su mene podsticаli, uočаvаli moj tаlenаt, govorili: „Piši, piši, piši.“ To i je govorio i Ilijа.
Jа nisаm vjerovаlа u sebe. Jа sаm mislilа, pа štа, to što ću jа nаpisаti kome će to ištа dа znаči. Došаo je trenutаk kаd sаm se zаistа uvjerilа, mene zovu ljudi telefonom ili mi pišu mejlove, dа im ono što jа pišem znаči – kazala je Bosiljka Boka Pušić.
Tivatska Turistička organizacija u saradnji sa hotelom „Pine” priredila posebnu gastro manifestaciju „Veče u bijelom” koja je izazvala veliku pažnju brojnih turista.
Više na snimku našeg saradnika Milana Dobrilovića.
Prema zvaničnim informacijama iz Turističke organizacije Herceg-Novi na hercegnovskoj rivijeri se odmara 31.417 turista što je čak za 46 odsto više nego istog dana prošle godine.
Najveći broj turista koristi smještaj u domaćinstvima – 25. 089 ili 70 odsto više nego lani. I hoteli su skoro puni. Hotelskih gostiju je 3.560 ili 2 odsto manje nego lani, a u hostelima se odmara 2.072 gosta, 11 odsto manje nego prošle godine u ovo vrijeme. Najslabiju popunjenost bilježe auto-kampovi gdje je registrovano 696 gostiju ili 14 odsto manje nego prošle godine na isti dan. Magična brojka od 30.000 prijavljenih turista teško je dostizana ranijih godina.
Bolja evidencija gostiju nužno se odrazila na bolju naplatu boravišne takse. Turistička organizacija Herceg-Novi je od boravišne takse do sada inkasirala preko 177 hiljada eura. To je za 87 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je prihod iznosio nešto preko 95 hiljada eura. Ovaj podatak ne znači da imamo veći broj turista već da je bolja evidencija odnosno prijavljivanje gostiju.
„Ove godine se to radi elektronskim putem u turističko-informativnim biroima. Prethodnih godina prijavljivanje se radilo preko agencija, ili čak trećih lica. Iako ima dosta negativnih komentara, koji se prije svega odnose na obavezu stanodavaca da vrše prijave gostiju, promjene su neophodne, jer moramo poštovati i sprovoditi zakon“ kazala je direktorica Turističke organizacije Bojana Blagojević.
Ona ističe da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, na graničnim prelazima Debeli brijeg, Konfin i Sitnica turistima dijele flajere sa mapom turističko-informativnih biroa, preko kojih žele da informišu goste o obavezi stanodavaca da ih prijave u nekom od biroa koji se nalaze na mapi. Materijal je urađen na pet stranih jezika. Aktivnosti informisanja izdavalaca smještaja o njihovim pravima i obavezama nastaviće na jesen putem flajera i društvenih mreža.
Prijave gostiju se ovog ljeta mogu izvršiti u turističko informativnim biroima na 15 mjesta u gradu i duž Rivijere kao i na punktovima kod kamenoloma iznad Mjesne zajednice Podi, i na Luštici – Mjesna zajednica Klinci. Kako nije moguće elektronski obaviti prijavu gostiju zaposlene na tim punktovima prijave vrše ručno na posebnim obrascima nakon čega ih evidentiraju u bazu podataka na info punktu na Škveru.
Predstavljen razvojni projekat „Porto bono“ na Luštici
U organizaciji Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog u petak je u Velikoj sali Skupštine opštine predstavljen razvojni projekat za Lušticu pod nazivom „Porto Bono“ čiji je autor italijanski arhitekta Marko Mateući ( Marco Matteucci).
U najavi prezentacije vršilac dužnosti direktora Agencije Nikša Grgurević se zahvalio inicijatoru projekta Dušanu Radoviću i arhitekti Marku Mateućiju koji je, kako je kazao, svoju viziju „pretvorio u jedan veoma glamurozan projekat koji treba da bude osnova za privlačenje direktnih stranih investicija i pozicioniranje našeg grada na mapi svjetskih turističkih investicionih destinacija“.
-Bio sam zadivljen kada sam prije nekoliko mjeseci čuo podatak da Opština Herceg-Novi na Luštici ima 20 miliona kvadrata sopstvene zemlje plus morsko dobro. To je jedan ogroman potencijal koji nije teško valorizovati, rekao je na prezentaciji Dušan Radović i istakao da postoji način da se privuku strani investitori.- Ako dovedemo svjetsku elitu napravili smo imidž grada što je veoma važno. Za investicije je to najvažnije. Radović je podsjetio i na projekat „Evropska prestonica kulture“ za kjoji će konkurisati i naš grad. – Tu titulu prvi put ima šansu da dobije neko van EU , sa Balkana. Herceg-Novi ima pobjednički tim i 99% odsto da će je dobiti. U tom trenutku mi više nismo neka rupa na Balkanu već postajemo fensi mjesto Evropske unije. Paralelno sa ovim projektom planiramo da napravimo i platformu za investicije. Ako uspijemo da valorizujemo samo 6 miliona kvadrata zemlje na Luštici sa po 150 eura po kvadratu to je skoro milijarda eura. Projektom „Porto novo“zahvaćeno je 750 hektara uglavnom opštinske zemlje što je samo trećina onoga što posjedujemo na Luštici.
Arhitekta Mateući je kazao da je na poziv Dušana Radovića od februara u Herceg-Novom, da je obišao Lušticu i da smatra da na tom prostoru može da se uradi „isto kao na Sardiniji, samo da ne ponovimo njihove greške“. Konsultovao je i arhitekte iz inostranstva i dobio njihovu podršku.
Luštica
-Ova zona na Luštici je u blizini luksuznog kompleksa „Luštica bej“, nova je i potpuno netaknuta. Ideja je da se ujedini ono što imamo prilike da vidimo u Francuskoj i Costa Esmeralda na Sardiniji, rekao je arhitekta Mateući. Smatra da bi se tu moglo napraviti diplomatsko naselje, kuće sa ogromnim parkovima i džardinima , vile – klasične i moderne, rezidencijalni objekti, hoteli. Izgradila bi se i Citadela po ugledu na postojeću tvrđavu u Herceg-Novom sa restoranima, barovima, trgovinama…Duž obale, ispod vila predviđeno je Šetalište. Iznad su restorani i hoteli. Predviđena je i jedna velika marina ( Ponta od vesla) ili više manjih lučica.
Predstavljen razvojni projekat „Porto bono“ na Luštici
– Nastojaćemo da velike površine ostanu zelene i netaknute ekološke zone. Izgrađenost prostora će biti manja od 40 odsto. Ono što ja ne želim ovdje to je „Budva“. Ovdje su more i priroda predivni, hrana je veoma ukusna. Herceg- Novi ima sve predispozicije da postane prestonica kulture. Mi želimo ovdje da stvorimo Mediteran a ne da ga kopiramo, poručio je Mateući. On je istakao da je to samo predlog, ideja, „eksperiment koji ne postoji nigdje u Evropi.
Na prezentaciji se čulo da su obavljeni razgovori sa investitorima iz Francuske i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su pokazali interesovanje za ovu ideju. Čulo se takođe da ni voda i struja neće biti problem a sa unutrašnje strane poluostrva biće izgrađena brza saobraćajnica koja će povezivati sve razvojne projekte, kojih je, samo s naše strane Luštice, šest.
Nakon objave teksta, Krašići – nastavlja se devastacija obale, javili su se brojni čitaoci našeg portala koji su nam poslali fotografije kako je „napadnuta“ obala u Meljinama, Kostanjici..
„Dragi moji pogledajte što nam neki ,,tipovi” rade od obale. U Meljinama, između ovog restorana i zgrade bolnice, tip je podigao zgradu sa apartmanima za izdavanje. Da bi obezbjedio dodatni parking na samom šetalištu, a ispred svoje zgrade (gdje je neki dan bio parkiran džip, a danas nekoliko kola) OTEO JE STIJENE ispod šetališta u dužini otprilike nekih 80 – 100 metara i smjestio ih na ovu hrpu koja se vidi na snimku te je u ravni sa šetalištem, na vrhu te hrpe stijena izbetonirao prostor za svoja kola.
NE ZNAM GDJE SU ,,DOMAĆINI” OVOG GRADA I NADLEŽNE SLUŽBE. …… A te stijene, zna se da su postavljene da bi štitile obalu i nikako nijesu ,,same stigle” na mjestu na kojem su bile…
ZAŠTO SMO MI NOVLJANI i ostali stanovnici i ljubitelji ovog grada NEMOĆNI da ovo onemogučimo i da nadležni organi ovo sankcionišu ??? pita čitateljka iz Herceg-Novog…
