Turistička organizacija opštine Tivat, već petu godinu za redom, učestvuje na međunarodnom sajmu turizma u Bratislavi „ITF SLOVAKIATOUR”, koji se ove godine organizuje 21. put i održava u periodu od 29.januara do 1februara 2015. Posjetioci sajma imaju priliku da se upoznaju sa bogatom turističkom ponudom 362 izlagača iz 22 zemlje svjeta, a broj posetioca sajma turizma je prvog dana bio izuzetno veliki.
Svoju turističku ponudu Turistička organizacija Tivta predstavlja na zajedničkom štandu sa kolegama iz Kotora, Bara, Budve, Ulcinja I Cetinja. Na štandu su prisutni još i predstavnici Opština Cetinje i Ulcinj, direktor kompanije “Hotels ‘n group“ iz Tivta koji predstavlja svoje hotele “Primavera Lux” i “Magnoliju”. Takođe tu su prisutni i agencija “Ivanco travel” iz Bratislave, koja ima svoje predstavništvo u Sutomoru.
Nastup na internacionalnom sajmu turizma u Bratislavi je veoma značajan. U toku prošle godine turisti iz Slovačke koji su ljetovali u Crnoj Gori su ostvarili oko 35 000 noćenja, a učešće slovačkih turista koji su ljetovali u Tivtu u tom broju je 6 %.
TO u Bratislavi
Predstavljanje Tivta je privukao veliki broj posjetioca ovogodišnjeg sajma, kako potencijalnih turista tako i predstavnika turističkih agencija i organizacija odnosno budućih poslovnih partnera. Posjetioci sajma su bili u prilici da saznaju više o turističkoj ponudi naše opštine i dobiju informacije o smještaju, manifestacijama, gastro ponudi i dr. Takodje posjetioce sajma je interesovala avio dostupnost Crne Gore iz Slovačke, planinarenje u Crnoj Gori, nove promjene u putnoj infrastrukturi, kao i hoteli sa 3 zvjezdice.
Grupa od tridesetak mještana Krtola blokirala je danas poslijepodne tek započete radove na izgradnji zajedničkog postrojenja za pečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor na lokalitetu Klačina. Postrojenje vrijedno 10,25 miliona eura gradi njemačka kompanija „WTE“ sa podizvođačima „Bemax“ i „Genex“ čiji su se radnici mirno povukli sa placa na kome su se pojavili nezadovoljni Krtoljani.
Mještane je posebno ogorčila činjenica da su izvođači radova, pripremajući gradilište, posjekli više destina stabala maslina od kojih su neke, prema tvrdnjama Krtoljana, bile stare i preko 100 godina.
„Glavni šumarski inspektor koji je prošle godine ovdje izlazio na teren tada je još kazao da se bez njegove saglasnosti odavde ne smije pomjeriti, a kamoli posjeći niti jedna maslina a vidite što su oni uradili. Mogli su makar povaditi te masline jer se cijena stotinjak godina stare biljke, kreće i po desetak hiljada eura, a ne ovako da ih sve posjeku. Ovo je samo nastavak hajdučije koju Opština Tivat i drugi investitori gradnje postrojenja za preradu otadnih voda, sprovode prema mještanima koji su vlasnici ovog zemljišta.“- kazao je Ivan Starčević koji je u ime MZ Krtoli na blokadi pružio podršku sugrađanima – vlasnicima nekoliko desetina hiljada kvadrata privatnog zemljišta na Klačini. On je kazao da su lokalne vlasti obmanule mještane kojima su obećale da će ih pravedno obeštetiti za oko 40-tak hiljada kvadrata zemlje.
Krtoli posječeni maslinjak
Jedan od nekoliko destina vlasnika zemlje na Klačini, Ivo Meštrović kazao je da im je Opština Tivat ponudila 20 eura za kvadrat njihove imovine, ali da im do danas nije isplaćeno ništa. Mašine i radnici ipak su u međuvremenu, ušli u sporni kompleks, a a pravi vlasnici nisu o tome ni bili obaviješteni.
„Blokiraćemo radove dok nam se ne vrati naša imovina. Pozivamo nadležne inspekcije da dođu ovdje i konstatuju štetu nanesenu maslinama, kao i predstavnike Maslinarskog društva „Boka“ da se uvjere uništenje zasada koji možda jesu bili malo zapušteni, ali sigurno nisu bili napušteni.“- kazao je Meštrović.
Nezadovoljni Krtoljani večeras su zatražili i hitan prijem kod gradonačelnika Tivta Ivana Novosela sa kojim bi se trebali sastati sutra.
Zbog nepostojanja formalne dozvole Vetererinasko-saniterne inspekcije da se u tom prostru prodaje svježa riba, prije dva dana zatvorena je jedina pijaca na kojoj se u Tivtu mogla kupiti svježa riba – ona u dijelu prostora Šoping centra u Beogadskoj ulici na Seljanovu.
Prije nekoliko mjeseci, inspekcija je zbog nepostojanja adekvatnih sanitarnih uslova, zabranila prodaju svježe ribe i drugih namirnica animalnog poorijekla na glavnoj gradskoj zelenoj pijaci u suterenu Trga magnolija. Od tada su prodavci jaja, sira, mliječnih proizvoda i ribe privremeno prebačeni na nekadašnju zelenu pijacu u Šoping centru na Seljanovu, ali se trgovci ribom ni tu nisu puno zadržali.
„Tačno je da je dio pijace za prodaju ribe na Seljanovu zatvoren jer nam je iz inspekcije sugerisano da se ne može prodavati ta vrsta robe u prostoru koji nema formalnu dozvolu za to. Do daljnjega, stanje će biti ovakvo, ali očekujem da se za oko mjesec ipo dana, ipak stvore svi neophodni uslovi da ribarnica ponovno bude otvorena u centru grada.“- kazao je direktor Komunalnog preduzeća Tivat Rade Popović. On je dodao da je Komunalno potisalo ugovor sa Poštom Crne Gore o iznajmljivanju poslovnog prostora u dijelu zgrade glavne tivatske Pošte u Ulici Druge dalmatinske brigade, a u koji će uskoro biti smještena pijaca komisione robe. U prostoru na Trgu magnolija gdje se sada nalazi buvljak, ubuduće će biti smještena gradska peškarija (ribarnica) i pijaca drugih namirnica animalnog porijekla,a prodavci sa buvljaka će se u novi prostor u zgardi Pošte, preseliti u periodu od 1.do 20.februara.
„Čim oni odatle izađu, krećemo u detaljnu rekonstrukjciju i prilagođavanje prostora sadašnje komisione pijace na Trgu magnolija, u tržnicu za prodaju ribe, mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda animalnog porijekla, usklađenu sa svim aktuelnim stadnardima za te vrste objekata. Očekujem da će najdalje za mjesec ipo dana, ribarnica ponovno biti otvorena.“- istakao je Popović. On je dodao da je sa prodavcima ribe na Seljanovu JKP imalo ugovore o zakupu tezgi do 30. januara, te da će onima svima kojima nije pružena već plaćena usluga, Komunalno kompenzirati štetu.
Prazni standovi na zatvorenoj peskariji na Seljanovu
Do otvaranja nove peškarije na Trgu magnolija, Tivćani će svježu ribu moći kupiti samo u prodavnici „Montefish“ ili od manje-više nelegalnih uličnih prodavaca.
„Gdje ja sada da prodajem moj ulov ? Zapošljavao sam dvoje ljudi na pijaci, redovno plaćao zakupninu tezgi i imao sve dozvole i papire za prodaju ribe koju lovim mojom kočom i sada sam primoran da i ja prodajem na ulici, poput nelegalnih nakupaca koji su mi do sada bili nelojalna konkurencija i na koje sam se žalio inspekciji. Ovo stvarno nema nigdje u svijetu.“ – ispričao je „Vijestima“ jedan od tivatskih kočara koji je želio da ostane anoniman.
„Kako je krenulo, moraćemo ribu opet prodavati kao prije 100 godina – direktno iz barke ili iz auta, krijući se od inspekcije.“- nezadovoljno gunđa njegov kolega koji na Seljanovu na štandove na pijaci, nije mogao oznijeti nekoliko kašeta svježe ulovljenih bukava, luca, trigala, palamida i kokota.
Jahting klub Porto Montenegro sponzorisaće učešće dva lokalna jedriličarska tima, odnosno dvije jedrilice, na prestižnoj offshore regati Hiljadu ostrva (Thousand islands).
Regata će se održati od 17. do 27. septembra, u organizaciji Jahting kluba Porto Montenegro i JK SCOR iz Rijeke. Svi timovi zainteresovani za sponzorstvo treba da do 15.februara pošalju prijavu na e-mail adresu: pmyc@portomontenegro.com
Regata Hiljadu ostrva se jedri u dvije etape. Prva startuje u Rijeci i prolazi među više od 1.000 jadranskih ostrva, pri čemu jedrilice moraju ostaviti s desne strane ostrva Unije, Susak, Premudu, Dugi ostrvo, Kornat, Vis, Lastovo i Svetog Andriju, kako bi došle do Porto Montenegra, nakon 277 nautičkih milja. Druga etapa jedri se na istom kursu u povratnom smjeru.
Svi ljubitelji jedrenja zasigurno se sjećaju impresivnog prošlogodišnjeg učesnika regate, 30-metarske Esimit Europa 2, jedne od najbržih i tehnološki najnaprednijih jedrilica na svijetu, koja postiže maksimalnu brzinu preko 38 čvorova.
I ove godine, kalendar regati u organizaciji Jahting kluba Porto Montenegro je dinamičan, i već sada se najavljuje 4. Match Race regata, koja će se održati od 27. do 29. marta na jedrilicama klase BLU26. Ova regata predstavlja dobru šansu za sve lokalne jedriličare da odmjere snagu sa profesionalnim evropskim timovima. Pored novčanih nagrada, pobjednički tim dobija i besplatno učešće na Inter Club Match Race-u, (17.-19. april). Rok za prijavu je 13. mart.
Detaljnije informacije naći ćete na adresi Jedriličarskog saveza Crne Gore http://cgjs.me/
Krapanj ispred šibenske Brodarice, najplići naseljeni otok na Sredozemlju budući da mu nadmorska visina ne prelazi 1,25 metara, nadaleko je poznat po spužvama i spužvarstvu. Udaljen je od kopna samo 300 metara, a 60-ih godina prošlog stoljeća bio je s više od 1500 stanovnika najgušće naseljeni otok na Jadranu. Površina Krapnja je samo 0,36 četvornih kilometara, a danas na njemu živi dvjestotinjak duša. Spužvarstvo je prvorazredna turistička atrakcija koju nismo oplemenili kako treba. Bilo kako bilo, u potrazi smo za slavnom prošlošću, a u povodu dokumentarca HTV-a Đele Jusića ml.
O spužvama znamo da na prvi pogled mogu izgledati poput biljaka, no veliki znalci Aristotel i Plinije Stariji bili su u pravu kad su ih nazvali životinjama. Spužve, dakle, čine najstariju i najnižu granu životinjskog stabla, pa na temelju toga danas prevladava teza kako je drevna spužva zapravo evolucijski predak životinja i ljudi. Stručnjaci procjenjuju da u morima i jezerima diljem svijeta živi najmanje 5000 vrsta spužava nevjerojatnih oblika i boja.
Spužve mogu sličiti dugim prstima, širokim bačvama, tankim tepisima, profinjenim lepezama, pa čak i kristalnim vazama. Neke su manje od zrna riže, a drugi ekstrem svjedoči da mogu biti veće i od čovjeka. Znanstvenici smatraju da neke vrste mogu živjeti i nekoliko stotina godina, a naš će nas domaćin bez čeprkanja po internetu upoznati s nekim praktičnim parametrima, posebnostima krapanjske spužve.
Muzej spužvarstva
Ćakulamo s fra Ivanom Lelasom, gvardijanom samostana sv. Križa u Krapnju. Pravom osobom, rekli bismo, ne samo zato što je na otočiću u službi već dva mandata, nego i poradi činjenice da je u sklopu duhovne kuće danas smješten Muzej spužvarstva, vjerojatno jedan od rijetkih te tematike u svijetu.
– Uokolo Krapnja nalaze se najkvalitetnije spužve. Vidljivo je to i po cijeni na tržištu. Naše spužve ovisno o veličini, a dobar je komad promjera već od 15 do 30 centimetara, dosežu cijenu i do 100 dolara po kilogramu. Većina spužava koje se za ljetnih mjeseci izlovi ide na tržišta Italije i Grčke, a dobrom se sezonom smatra kad je ubrano gotovo 600 kilograma.
Spužva u prirodi nije boje bijele kave, kakvu poznajemo, nego puno tamnija, bordo, smećkasta, a tek uranjanjem u kemikalije poprima svjetliju, tržišnu nijansu. Kad se spužve uberu, gazi ih se nogama dva sata da omekšaju. S našim spužvama treba biti pažljiv jer su specifične strukture, poprilično tvrde, no ne trpe zaostali deterdžent u sebi i lako se trgaju dok su pune vode. Jasno, to nije slučaj s afričkim spužvama, koje ni izdaleka nisu naše kvalitete. I Jadran poznaje kvalitativne razrede, a najbolja je spužva dalmata fina, ponajprije zbog saliniteta.
Spužve iz Istre nešto su slabije zbog rijeka koje utječu u more, a one južnije od Dubrovnika rjeđe su i lošije. Kornatskoj spugi “konkurira” spuga slonovo uho, koja naraste i do metra, ali je osjetno slabije kvalitete – objašnjava naš sugovornik.
300 godina tradicije
Krapanj je prije 10 godina slavio 300 godina bavljenja spužvarstvom. Referentnom se točkom smatra dolazak fratra Antuna na otočić. Grk s Krete boravio je u samostanu i naučio Krapnjane kako vaditi spužve. U početku su ronioci išli do dubine od 10 do 12 metara, spužve su brali ostima, no kad je stiglo ronilačko odijelo, dubine postaju zahtjevnije, pa zaroni u plavetnilo počinju dosizati i 100 metara. Čak 60 obitelji ili družbi bavilo se spužvarstvom u vremenima prosperiteta ove djelatnosti, a danas se tako uzdržava ili dopunski bavi samo nekoliko obitelji.
Tko su danas krapanjski junaci, sljedbenici tradicije koja je nerijetko znala odnositi ljudske živote?
– Bore Milutin, Dragan Božović, Kike Jaram, Roko Tanfara, Branko i Tino Mučić, Gordan Mučić, Benito Mučić, Alan Jaram, Roko Šumera i Miroslav Bačelić danas su nositelji djelatnosti i vođe ekipa. Krajem 19. stoljeća klasičnu posadu za lov na spužve činilo je osam ljudi, od kojih su samo dva, tri člana bili ronioci, dvojica su bili veslači, dvojica radnici na pumpi za zrak, a dvojica su gazila, prala i sušila izvađene spužve. Krapanjci su već 1893. godine osnovali zadrugu, a stotinjak godina kasnije u zadruzi je radilo 14 ronilaca.
Do 1940. zadruga je već raspolagala s 20 ronilačkih aparata i isto toliko posada, pa je gotovo 400 ljudi na Krapnju živjelo isključivo od spužvarstva. Bili su to odvažni ljudi, baš kao i danas, a krapanjska su posebnost i tablice osjetno većih mjera za izdržljivost koje ronioci moraju poštovati i, dakako, iskustvo provjerenih. Zanimljiv je svakako podatak da je lov na spužve zabranjen svake treće godine kako se ne bi devastirala njezina staništa, ali i onaj da su spužve vrhunski izolator svemirskih letjelica – zaključuje fra Ivan Lelas.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore organizuje tradicionalno Tripundansko veče koje će biti održano u subotu 7. februara s početkom u 20 sati u hotelu „Splendid” u Bečićima.
Goste će zabavljati muzički sastavi „Tri kvarta” i „Lungo mare” iz Kotora uz goste večeri – žensku klapu „Incanto” iz Kotora i mušku klapu „Vela luka” s Korčule.
Prodaja karata u prostorijama Hrvatskog građanskog društva u Kotoru na zatvorenom bazenu u Škaljarima od danas, 29.januara radnim danima od 9 do 12 sati.
Cijena ulaznice sa večerom 20 eura, kontakt telefon 069 041 153 – saopšteno je našem radiju iz HGD Crne Gore.
46. Prаznikа mimoze dopunjen je novim progrаmimа, pa su tako organizatori posebno obradovali publiku najavom koncerta populаrnog pop pjevаčа Gorаnа Kаrаnа zа 13. februаr uoči Vаlentinovа.
Na Valentinovo 14. februara u Grаdskoj kаfаni biće priređeno Veče bokeških gulozecа.
Novost u progrаmu je mаlа feštа „Sve od nаrаndže“ kojа će biti orgаnizovаnа u centru grаdа u Njegoševoj ulici od 10 do 13 sati, 21. februаrа.
Dopunjen je i teаtаrski progrаm i to nаstupom Hercegnovskog pozorištа s predstаvom „Briši od svoje žene” i Grаdskog pozorištа iz Podgorice koji će nа Prаznik mimoze stići s predstavom „Čаrobnjаk iz Ozа”.
Organizatori su potvrdili reаlizаcijа progrаmа povodom 40 godinа od smrti Petrа Lubаrde, kаo i promocijа romаnа Filipа Dаvidа “Kuća sećanja i zaborava”, ovogodišnjeg dobitnikа NIN-ove nаgrаde.
Izložbu cvijeća koja se organizuje u okviru Praznika mimoz, 6. februara otvoriti će kapelnica Gradske muzike Herceg Novi Ivana Petković, mlada profesorka flaute u hercegnovskoj Muzičkoj školi. Ivana Petković je prva žena dirigent hercegnovske Gradske muzike koja postoji 130 godina.
Prаznikа mimoze biće zvanično otvoren u petak 6. februara na Trgu „Nikole Đurkovića“ u 19 sati. Na otvranju će nastupiti Željko Joksimović i njegovo bend, od 20 sati.
Hotel “Regent Porto Montenegro” u Tivtu pripremio je posebne ponude za sve one koji žele da najromantičnijem danu u godini – Danu zaljubljenih – Svetom Valentinu 14.februara, dodaju i petu zvjezdicu luksuza na obali.
Menadžment hotela preporučuje da Dan zaljubljenih – Valentinovo, bude u znaku “Romantičnog bijega na more”. Ovaj paket podrazumijeva večeru za dvoje uz svijeće i šampanjac, noćenje u elegantnoj sobi sa pogledom na more koja je inspirisana Mediteranom, bogat doručak i uživanje u magičnom spa centru. Dodatan popust od 20% na sve masaže u Regent Spa centru je lajt motiv ovog paketa “Regent Porto Montenegro” hotela.- saopštila je portparolka “Regenta” Elena Ljiljanić.
Za goste 14.februara pripremljen je i poseban jednodnevni aranžman koji obuhvata uživanje u autentičnom spa centru hotela, polučasovnu intuitivnu masazu za dvoje, bogatu romantičnu večeru sa šampanjcem i 20 % popusta na sve masaže.
Ulov godine – prvo mjesto – Goran Petrović – TUNA 105kg
Kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta proglasila je danas dobitnike nagrada u izboru za najbolji ulov sportskih ribolovaca u Crnoj Gori za prošlu godinu. U konkurenciji za „Ulov godine 2014“ bili su pobjednici svih 12 prošlogodišnjih mjesečnih kola igre u kojoj je „Una“ nagrađivala najimpresivnije mjesečne ulove naših ribara.
Prema ocjeni stručnog žirijua, nagradu „Ulov godine 2014“ osvojio je podvodni ribolovac Goran Petrović, pobjednik decembarskog kola „Ulova mjeseca“ koji je u akvatorijumu ostrvca Katič kod Petrovca, podvodnom puškom ulovio tunu kapitalca- težine čak 105 kilograma. On je ovaj zaista umpresivni rezultat ostvario podvodnompukom „Garinca“ od 123 centimetra, tehnikom „na čeku“.
Petroviću je uz prvo mjesto, pripao i nagradni vaučer od 150 eura kojim može kupiti ribolovački materijal i opremu u „Uninim“ prodavnicama iz lanca „Sipa“.
Ulov godine – Drugo mjesto -Samir Alić – TUNA 46kg
Drugo mjesto u „Ulovu godine 2014“ i vaučer od 100m eura, pripalo je Ulcinjaninu Sanmiru Aliću koji je na relativno mali i slabi štap, uspio da ulovi tunu težine 46 kilograma u akvatorijumu skele na ulcinjskoj Velikoj plaži.
Ulov godine – Treće mjesto – Ivan Dejanović – ROMBUN 2,7kg
Trećeplasirani je Predrag Dejanovoć iz Kluba sportskih ribolovaca „Delfin“ iz Budve koji je štapom, ulovio kapiatlni primjerak rombuna težine 2,7 kilograma. Dejanović je dobio vaučer u vrijednosti od 50 eura.
Iz „Une“ su saopštili da se njihova, među rbarima na primorju, izuzetno popularna nagradna igra, nastavlja i u 2015 godini.
