Tivatska marina na najvećoj nautičkoj smotri na Bliskom Istoku

0
Dubai International Boat Show - DIBS
Dubai International Boat Show – DIBS

Kompanija „Adriatic Marinas“ predstavlja luksuzno tivatsko nautičko naselje i marinu za superjahte Porto Montenegro na 24. Internacionalnom Sajmu nautike u Dubaiju (Dubai International Boat Show – DIBS), koji traje do 5. marta.

Na sajmu se ovih dana predstavlja čak 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja, od kojih preko 150 novih izlagača – među njima je i Porto Montenegro, koji se prvi put predstavlja sa izložbenim prostorom na ovom prestižnom nautičkom događaju. Očekuje se da će sajam posjetiti preko 30.000 ljudi iz 120 zemalja, a ovu čuvenu nautičku manifestaciju tradicionalno posjete i plemićke porodice iz Emirata. Marina Display u kojoj je Sajam organizovan, specijalno je konstruisan prostor za premijerne prezentacije najprestižnijih i najluksuznijih jahti današnjice. Više od 450 plovila i 25 najnovijih superjahti biće ovogodišnja glavna atrakcija manifestacije.

„Ovaj sajamski nastup kompanije „Adriatic Marinas“ odlična je komunikacijska platforma za još jedno predstavljanje kapaciteta tivatske marine od 450 vezova, izgradnju novog objekta „Regent Hotel Residences“ čime projekat ulazi u sljedeću fazu izgradnje kada su rezidencijalno-hotelski i poslovni objekti u pitanju. Činjenica da Porto Montenego na vez može prihvatiti i najveće jahte na svijetu, dužine čak do 250 metara, crnogorsku marinu svrstao je na poziciju svjetskog lidera, a sajamski nastup u Dubaiju je odlična prilika za predstavljanje naših kapaciteta. Tokom prvog dana sajma ostvareni su novi poslovni kontakti, koji nam omogućavaju umrežavanje sa različitim poslovnim subjektima, ali i direktnu prezentaciju klijentima iz Emirata.“- istakao je menadžer prodaje u Porto Montenegru Ivan Peković.

Dubai International Boat Show - DIBS
Dubai International Boat Show – DIBS

Regionalno plemstvo i bogati kupci iz Bahreina, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pridružiće se hiljadama posjetilaca iz Afrike, Azije i velikom broju kapetena, vlasnika brodova i ljubitelja nautike koji na sajam u Dubaiju dolaze iz Evrope i Amerike.

Ovaj podatak potvrđuje porast značaja Ujedinjenih Arapskih Emirata u internacionalnoj industriji luksuza i lifestyle događaja, a samim tim predstavlja novo izazovno tržište za Porto Montenegro. Prednost pozicioniranja Crne Gore kao nove destinacije za UAE jeste dobra avio povezanost koja će od ljeta biti dodatno unapređena uvođenjem direktnih letova kompanije „FlyDubai“ za Podgricu, kao i činjenica da građanima Emirata nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru.

„Berlin“ otvorio „morsku kapiju“ Crne Gore

BERLIN danas u Kotoru
BERLIN danas u Kotoru

Uplovljavanjem prvog većeg ovogodišnjeg kruzera, broda „Berlin“ njemačke kompanije „FTI Cruises“, u luci Kotor danas je zvanično počela glavna ovogodišnja nautička sezona.

U protekle skoro tri mjeseca zimske postsezone, u Kotor su redovno uplovljavali mini-kruzeri „Athena“ i „Artemis“ američke kompanije „Grand Circle Cruises“, dok je 140-metarski „Berlin“ od 9.570 bruto-tona, sa 177 članova posade, prvi veći putnički brod koji je ove godine stigao u luku podno zidina Starog grada.

BERLIN danas u Kotoru
BERLIN danas u Kotoru

Za njegovih 379 putnika, preduzeće „Luka Kotor“ priredilo je tradicionalnu dobrodošlicu, počastivši turiste priganicama i suvim smokvama, prije nego što su oni otišli u šetnju ulicama Kotora i uživanje u ljepotama Starog grada koje im nije mogla pokvariti ni kiša.

Inače, prema do sada potvrđenim najavama stranih kompanija, u Kotor će ove godine uploviti skoro 440 velikih i manjih kruzera sa skoro pola miliona putnika, što će ovu sezonu učiniti najuspješnijom u istoriji preduzeća „Luka Kotor“ a.d.

Poklonio i zasadio 50 sadnica u parku Boke

1
Poklon dr Relje Živojinovića
Poklon dr Relje Živojinovića

Park Boke u Herceg-Novom od juče je bogatiji za više od 50 sadnica autohtonih vrsta – agava , kaktusa i cikasa, koje je poklonio i zasadio Novljanin, dr Relja Živojinović.

Njegov motiv za ovakvu akciju, kako je kazao, je ljubav prema Herceg Novom i želja za ljepšim izgledom grada.

dr Relja Živojinović
dr Relja Živojinović

Iz Sekretarijata za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine napominju da su posađene sadnice većeg kvaliteta i doprinose hortikulturnom obogaćivanju zelenih površina Herceg-Novog.

Inače, ovo nije prva akcija dr Relje Živojinovića a poručuje da će i dalje pomagati gradu.

Herceg – Novi izdvojio 10.000 eura za poklone bebama

0
Herceg Novi
Herceg Novi

Roditeljima novorođenih beba u ovoj godini na teritoriji Opštine Herceg-Novi, Sekretarijat za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu kao čestitku poklanja bebi-paket, uz želju da imaju srećan i uspješan život.

Kako je saopšteno iz Opštine Herceg Novi, pravo na poklon imaju porodice u kojima jedan od roditelja ima prebivalište na teritoriji te opštine.

Uz zahtjev koji se podnosi Građanskom birou Opštine, na šalteru Sekretarijata za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu, potrebno je dostaviti fotokopiju lične karte jednog od roditelja i izvod iz matičnog registra rođenih za novorođenče.

Sredstva za poklon pakete planirana su budžetom za 2016. godinu i iznose ukupno 10.000 eura.

Pokrenuli zaštitu njeguškog pršuta

0
Njeguški pršut
Njeguški pršut

Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta, pokrenulo je kod Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, postupak za geografsku zaštitu za njeguški pršut.

Uz Zahtjev za zaštitu geografske oznake, navode iz Udruženja, bilo je neophodno izraditi stručan i obiman Elaborat i usaglasiti ga sa domaćim i evropskim standardima i zakonodavstvom.

Autori projekta su predsjednik Udruženja Marko Radonjić, pravni savjetnik Udruženja Ljubomir Vulović i profesor prehrambene tehnologije Aleksandra Martinović.

“Da bi njeguški pršut dobio status zaštićene geografske oznake, mora ispuniti niz uslova predviđenih Specifikacijom. Njeguški pršut se mora proizvoditi po ustaljenom tradicionalnom tehnološkom postupku. Proizvodnja se mora obavljati na nadmorskoj visini većoj od 800 metara i isključivo na administrativno geografskom području Njeguša“, objašnjavaju iz Udruženja.

Na Njegušima je registrovano 13 proizvodnih objekata, kapaciteta oko 100.000 pršuta.

Njeguški pršut
Njeguški pršut

“Da bi njeguški pršut stekao status zaštićenog proizvoda biće neophodno da registrovani proizvođači dodatno osposobe svoje objekte i usklade proizvodnju sa izuzetno zahtjevnim standardima koje nameću domaći i evropski propisi“, dodaju oni.

Ostvarenjem ove zaštite, kažu iz udruženja, obezbijediće se građansko pravna zaštita za ovaj proizvod i na taj način će se izbjeći plagiranje i krivo predstavljanje drugih proizvođača, koji na taj način dovode u zabludu potrošače.

Zaštićeni njeguški pršut će, pored deklaracije imati i vidno istaknuti znak zaštićenog proizvoda, što će kod potrošača povećati povjerenje prilikom kupovine i povećati sigurnost u kvalitet proizvoda i uvjerenje da je proizveden na području Njeguša“, zaključili su u saopštenju

Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture

Ribari - foto Zoran Nikolić
Ribari – foto Zoran Nikolić

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2016. godinu i budžetskom linijom, Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture, objavilo je Javni poziv za dodjelu podrške za modernizaciju ribarske flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 metrara.

Podrška za modernizaciju ribarske flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 metara, odnosi se na kofinansiranje profesionalnih ribara (nosioca dozvole za obavljanje malog i velikog privrednog ribolova) u troškovima zamjene pogonskih generatora, rekonstrukcije i adaptacije plovila i zamjene ribolovne opreme za povećanje efikasnosti prilikom ulova, odnosno prelaska na selektivnije alate.

Prijave na Javni poziv sa pratećom dokumentacijom dostavljaju se poštom ili preko arhive MPRR. Rok za dostavljanje zahtjeva je 30 kalendarskih dana od dana objavljivanja Javnog poziva.

Dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti i putem telefona: 020/234-305 i 020/482-270 Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Direktorat za poljoprivredu i ribarstvo

Tivat – puštena u rad stanica za monitoring polena u vazduhu

0
Novosel i Spahić u Tivtu
Novosel i Spahić u Tivtu

Gradonačelnik Tivta Ivano Novosel (DPS) i direktor Agencije za zaštitu prirode Crne Gore (EPA) Ervin Spahić (SDP), pustli su danas u Tivtu u rad stanicu za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu. Uređaj je postavljena na terasi na trećem spratu zgrade Opštine Tivat.

Ovaj mjerni instrument, drugi te vrste u državi, nabavljen je u okviru projekta “Montenegro`s First Biennial Update Report” koji je finansiran od strane Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP kancelarije u Crnoj Gori i EPA.

Novosel je naglasio da je postavljanje ove mjerne stanice za polen kontinuitet „iskazivanja senzibiliteta Opštine Tivat za pružanje podrške projektima koji za cilj imaju unapređenje zdravlja građana“.

„Sa ponosom mođemo reći kako smo dio još jednog uspješnog projekta kakav je otvaranje ove mjerne stanice. Upravo kroz predmetne aktivnosti i podatke koje ćemo ubuduće dobijati u cilju monitoringa, ja vjerujem da ćemo uspjeti dodatno da trasiramo put uspješne prevencije i suzbijanja alergijskih reakcija.“- poručio je Novosel.

Ivan Novosel
Ivan Novosel

Spahić je objasnio da je stanica u Tivtu jedan od ukupno pet uređaja za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu, a koji čine državnu mrežu za monitoring te vrste „zagađenja vazduha“.

„Već je instalirana stanica u Podgorici, danas smo pustili u rad uređaj u Tivtu koji će kao i uređaj koji će uskoro biti postavljen u Baru, očitavati naš licencirani stručnjak iz Herceg Novog. Stanice za mjerenje koncentracije lergenog polena u vazduhu počeće sa radom i u Nikšiću i Mojkovcu.“-istakao je Spahić dodajući da će podaci o vrsti i koncentraciji polena u vazduhu biti dostupni na sajtu EPA, a što je od posebnog interesa za ljekare –alergologe i pulmologe, kao i za turiste koji pate od alegrijskih reakcija na polen.

U sklopu projekta, u Tivtu su danas predstavnici EPA održali okrugli sto za činovnike Opštine, Ministarstva održivog razvoja i turizma, ljekare Doma zdravlja i učenike tivatskih škola na temu „Uticaj alergenog polena suspendovanog u vazduhu na zdravlje ljudi”.

Mr Gordana Đukanović iz EPA tom je prilikom kazala u Tivtu postoji i automatska stanica za mjerenje kvaliteta vazduha, koja je dio državne mreže takvih stanica,ali da ona već duže vrijeme ne bilježi podatke o koncentraciji štetnih hemijskih sastojaka u vazduhu jer su njeni “analizatori u kvaru”.

Dobar kvalitet vazduha u Tivtu -paljenje starih guma na Lovanji
Dobar kvalitet vazduha u Tivtu -paljenje starih guma na Lovanji

“Stoga samo preko ove stanice periodično mjerimo koncentraciju tzv. PM2.5 čestica koja tek u kraćim intervalima zimi, kada duže vladaju nepovoljne meteo-prilike, nadilazi granične vrijednosti. Možemo ipak konstatovati da je kvalitet vazduha u Tivtu veoma dobar.”- kazala je Đukanović, ne objasnivši kako je došla do tog zaključka u situaciji kada mjerna stanica ne radi, i kada vazduh u Tivtu svakodnevno pored velikog drumskog, pomorskog i vazdušnog saobraćaja, zagađuju nelegalni sakupljači sekundarnih sirovina koji na Lovanji u blizini aerodroma I magistale, pale ogromne količine starih automobilskih guma, elektro kablova i drugih plastikom obloženih stvari kako bi došli do metala u njima. Na to se građani, posebno žitelji Gradiošnice, Krtola i Kavča, već duže bezuspješno žale nadležnima.

Uređaj ne smije direktno na polen, a postavljen pored žardinjere za cvijeće

Govoreći o karakteristikama stanice za mjerenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu., Đukanović je kazala da taj uređaj, zavisno od karakteristika reljefa područja gdje je postavljen, mjeri te parametre za teritoriju čiji prečnik iznosi 30 do 50 kilometara. Ona je naglasila i da se stanica po pravilu ne treba instalirati na mjestima gdje je direktno izložena polenu sa obližnjih biljaka. Inaugurisani uređaj na terasi zgrade Opštine Tivat inače, postavljen je neposredno uz veliku žardinjeru za cvijeće.

Reagovanje – Dževerdanović govori neistinu, neko se od organizatora prepoznao među robijašima

1
Lastovski karneval 2016.
Lastovski karneval 2016.

Netačna je tvrdnja direktora Kulturnog centra Kotor Miloša Dževerdanovića da članica Organizacionog odbora Vjera Rašković-Perojević nije onemogućila naš ulazak na maskenbal navodeći da je maksa „politička i nekorektna“, a što mogu potvrditi preko 20 učesnika koji su svjedoci da je istom bila prisutna i Tanja Čućić iz Organizacionog odbora i pripadnici obezbjeđenja na ulazu – naovodi se u reagovanju članova grupne maske „Špijuni su među nama“ iz Tivta na stavove Dževerdanovića.

Grupa od 20-tak mladih Tivćana kojima su organizatori Kotorskog karnevala iz KC Kotor zabranili ulazak na maksembal u subotu veče u Radanovićima, kazali su sa Dževerdanovićeve kvalifikacije „nisu vjerodostojne“ i da su za a njih „uvredljive“.

Grupnu masku „Špijuni su među nama“ čine „policajci“ koji čuvaju „robijaše“ sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor, a sve u pratnji „advokata Biberovića“. Maska koja se okitila nagradama na prethodna dva karnevala u Tivtu i Herceg Novom i koja aludira na aktuelna hapšenja visokih fukcionera zbog milionske štete nanešene državi, nije bila po volji predsjednice UO KC Kotor i članice IO OO DPS Kotor Vjere Rašković-Perojević koja Tivćanima nije dozvolila ulazak na maskenbal. Njen stranački kolega Dževerdanović takva postupak koji je nezapamćen u istoriji maškaranja u Boki, naknadno je objasnio navodnom neusklađenošču „Špijuna“ sa odredbama Protokola Kotorskog karnevala koje ne dozvoljavaju maškaranje u unifrome državnih službi i korišćenje državnih simbola, i odbacio tvrdnje da se radi o političkoj cenzuri. „Smatramo da pojedinac ne može ocjenjivati karakter pojedine maske nazvavši nas maskom koja je imala „loš karakter“ što je Dževerdanović uradio. Nije nam jasno zašto naša maska kako on navodi, „kvalitetom i porukom“ nije odgovarala – jedino možda ako se neko od organizatora nije u njoj prepoznao.“- navode „Špijuni“ dodajući da se oglašavaju grupno kao maska „jer smo kao takvi i udaljeni sa maskenbala“ i „jednoglasni smo u svojim stavovima“.

Oni tvrde da nisu povrijedili član 8. Zakona o državnim simbolima niti Protokol karnevala i organizatore pitaju zbog čega su im bile sporne njihove „policijske“, a nisu im bile problematične uniforme „biksupa“ i „opatice“ koji su bez problema pušteni na maskenbal.

„Jedino sa čime se sa organizatorima slažemo je da naša maska nema veze sa politikom već samo sa aktuelnim dešavanjima što je od postabka karnevala uvijek i bio cilj te manifestacije – spaljivanje karnevala uvijek su pratila aktuelna dešavanja u protekloj godini zbog kojih se isti i osuđuje i spaljuje.“- kažu „Špijuni“ navodeći da među njima ima simpatizera raznih partija i pripadnika različitih vjeroispovjesti „što potvrđuje da naša maska aludira isključivo samo na najaktuelnija dešavanja“.

Oni napominju da „ni na jednom maskembalu u okruženju nije zabranjeno nositi masku medicinske sestre, popa, policajca, zatvorenika, predsjedndika države, sem izgleda na kotorskom“.

„Dževerdanović tvrdi da su sve karnevalske grupe prihvatile krijerijume iz njihovog Protokola za organizaciju karnevalskih fešta, pa nam nije jasno kako Kapo od kotorskog karnevala Luka Knezović nije upoznat sa tim kriterijumima koje mi navodno ne ispunjavamo, jer nas je upravo on na karnevalu u Donjoj Lastvi usmeno pozvao da obavezno dođemo i na maskenbal i karneval u Kotoru.“- zaključuje se u reagovanju.

SDP Kotor traži ostavku direktora Centra za kulturu

Opštinski odbor Socijaldemokratske partije (SDP) u Kotoru zatražio je, kao jedan od konstituenata lokalne vlasti, ostavku direktora Centra za kulturu zbog, kako navode, narušavanja slobode duha Kotorskih karnevalskih fešta uvođenjem političke cenzure na maskenbalu održanom u Centru Vukšić prošlog vikenda.

Iz OO SDP tvrde da pružaju punu podršku karnevalskim entuzijastima i podržavamo njihovu nezavisnost i integritet u načinu organizovanja karnevalskih fešta.

“Po prirodi stvari, karnevalske svečanosti, preko karnevalskog izraza pružaju kritičku refleksiju društva i politike, ali i rasterećenje od pritisaka svakodnevnice. U tradiciji Kotorskih karnevalskih fešti nije zabilježen ovakav diskriminatorski postupak u cilju spriječavanja izražavanja slobode mišljenja kroz karnevalski izraz”, tvrde u OO SDP Kotor.

Prema njihovim riječima, kotorske karnevalske svečanosti su poseban institut i praznik demokratije u Kotoru i Crnoj Gori.

“Pokušaj prevrednovanja osnovnog karnevalskog izraza, kao što je satira, groteska, burleska ovim skandaloznim postupcima čelnika Centra za kulturu iz Kotora predstavlja teški anahronizam i prizivanje vremena za koja smo mislili da su daleko za nama. Nemili događaj od prošlog vikenda u Centru Vukšić izgleda da je dio širih partijskih čelnika Centra za kulturu iz Kotora, koji ne prezaju da se direktno miješaju u sferu autonomije građanskog društva u Kotoru, kome pripada i istaknuti dugogodišnji čelnik Kotorskog karnevala i humorističkog lista ,Karampana Jovica Martinović, kome se praktično onemogućava nezavisnost u radu i dovodi u pitanje njegov integritet”, konstatuju u OO SDP.

Mumificirano tijelo mornara pronađeno na jahti

0
Mumificirano tijelo
Mumificirano tijelo

Mumificirano tijelo mornara pronađeno je uz stol na brodu koji je vjerojatno godinama plutao bez posade. Ribari na Filipinima pronašli su brod-duh u moru kod južnog otoka Mindanao.

Kada su otvorili vrata kabine pronašli su Nijemca, identificiranog prema dokumentima na brodu kao 59-godišnjeg Manfreda Fritza Bajorata, mumificiranog na mjestu gdje je umro.

Sjedio je pogrbljen nad rukama, kao da je spavao, s radiom u ruci kao da je namjeravao poslati posljednji poziv u pomoć.

Nitko ne zna koliko je dugo plutao u ovom stanju, no posljednji put je viđen 2009. godine.

Vjeruje se da je njegovo tijelo tako dobro očuvano zbog slanog zraka, vrućine i suhih vjetrova.

Inspektor Mark Navales iz grada Baraboo, koji se nalazi blizu mjesta na kojem je pronađen brod, izjavio je da nije bilo znakova nasilja, ali još se uvijek ne zna kako je umro.

“To je još uvijek misterija za nas”, rekao je inspektor.

Unutar 12-metraske jahte „Sayo”, istražitelji su našli GPS sustav, foto albume, limenke hrane i razbacanu odjeću.

Mumificirano tijelo jahta
Mumificirano tijelo jahta

Kolega mornar po imenu Dieter, koji se susreo s pokojnim Manfredom 2009. godine, izjavio je za njemački list Bild:

“Bio je vrlo iskusan mornar. Ne vjerujem da bi uplovio u oluju. Vjerujem da se jarbol slomio nakon što je Manfred već bio mrtav.”

Njemačko veleposlanstvo u Filipinima pokušava naći njegovu rodbinu.

Koncerti klapa u čast Jakši Fiamengu – „Duša u kamenu“

0
Festival klapa Perast
Festival klapa Perast

Međunarodni festival klapa Perast, povodom 8. marta – Dana žena, organizuje koncerte crnogorskih klapa u Kotoru i Tivtu, pod nazivom „Duša u kamenu“. Koncerti su posvećeni pjesniku, piscu i novinaru Jakši Fiamengu, koji već godinama sarađuje sa peraškim festivalom kao Predsjednik stručnog žirija za odabir najljepših stihova u kategoriji Nova klapska pjesma.

Koncerti će biti održani u ponedjeljak 7.marta u crkvi Svetog Duha u Kotoru i 8.marta, utorak u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20 sati.

Na koncertima će nastupiti klape Bokeljski mornari, Veterani vazda mladi, Assa Voce, Alata, Maris, Incanto, VIS Lungo Mare i Nada Baldić, kvartet Legate, Jasminko Šetka – klavir i Mikan Kovačević – gitara.

O Jakši Fiamengu, živoj legendi dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, govorti će Ante Mekinić iz Splita, publicista i promoter kulture. Stihove iz Fiamengove knjige Karoca gre kazivati će Milica Cvijović i Saša Vidić.

Sam Fiamengo će pročitati nekoliko svojih soneta kao i pjesmu koju je posvetio Tivtu.

Za sve posjetioce ulaz je slobodan.

Pisac i pjesnik, novinar i urednik, Komižanin i Splićanin, Jakša Fiamengo – sinonim je pjesničke Dalmacije i stiha koji budi slike u svijesti čitalaca. Od 1966. godine kad je objavio prvu zbirku pjesama, nižu se knjige za koje je do danas dobio sve najuglednije nagrade. Od 2012.g. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Jakša Fiamengo
Jakša Fiamengo

Njegove su pjesme ukomponovali najistaknutiji kompozitori hrvatske estrade, klapske pjesme, pisci za horove i dječje ansamble.

Iako stihove popularnih hitova Karoca, Piva klapa ispo´ volta, Infiša san u te, Ništa nova, Nadalina, Nokturno, Vagabundo, A vitar puše, kao i klapskih klasika Sutra će te ponit, Ruko moja što si takla, Kad mi bude leći, Parce mihi Domine, Injoštar, Da mi se providi i drugih, znaju i stari i mladi, malo ljudi zna da su potekle baš iz pera, ovog vrhunskog pjesnika. Jer „Jakša je pjesnik, a ne pomoćna snaga kompozitorima – on uglavnom ne piše na muziku već se ona piše na njegove stihove.“