Ultraluksuzni tivatski hotel “Regent Porto Montenegro” nastavlja sa praksonm upoznavanja svoje šarolike međunarodne klijentele sa specifičnim mirisima i ukusima Boke Kotorske i Crnogorskog primorja.
Za sve ljubitelje gastronomije “Regent” tako sutra, petak, 24.aprol priređuje lokalnu tematsku večeru a koja obuhvata 5 slijedova napravljenih od isključivo divljih šparoga. Uz ukusne delicije degustiraće se vina lokalnih i regionalnih vinarija, pretvarajući ovu tematsku večeru u pravi mediteranski gastro šou.
“Na ovaj način, Regent nastavlja tradiciju nepretencioznog luksuza koji elemente lokalne kulture, sakrivene od očiju najšire javnosti, nudi gostima iz cijelog svijeta. Tako promovišemo i rustičnu Crnu Goru koju putnici najistančanijih ukusa žele da otkriju.“- kazala je juče tim povodom portparolka “Regent Porto Montenegro” hotela Elena Ljiljanić.
U tom hotelu čiji je šef kuhinje čuveni maestro Dasmen Šo, već od ranije služe se najkvalitetnija domaća maslinova ulja, najbolja vina domaćih vinarija, a gosti iz cijelog svijeta ovdje se mogu upoznati i sa gastronomskim spektaklom koji se može napraviti od autentične primorske divlje jestive tarve-žućenice. Sada je na red došla i divlja šparoga koja se na primorju smatra pravom proljećnom poslasticom. Branje i priprema šparoga je pravi ritual u Boki Kotorskoj i duž cijelog primorja istočnog Jadrana. Ova proljećna poslastica je samonikla biljka, izuzetno cijenjena od strane nutricionista i prava riznica vitamina i minerala.
Manji broj turističkih dolazaka Rusa u Crnu Goru se u javnosti prezentira najčešće kao politička tema, a najnovji primjer je vijest o otkazanoj ljetnjoj školi ronjenja za ruske juniore u Tivtu. Osim medijskog leleka zbog manje ruskih turista, što je bilo izvjesno još prije dvije godine, malo se govori o tome što se (nije) učinilo kako bi se platio što niži ceh pogrešne turističke politike oslanjanja samo na rusko emotivno tržište.
“Crnogorci šokirani-Rusi otkazuju aranžmane”, “Rusija uzvraća udarac”, “Masovni otkazi dolazaka Rusa u Crnu Goru” – to su neki od vrištećih naslova u srpskoj štampi i dijelu domaćih medija nakon što je jedan ronilački klub objavio da su im dolazak u ljetnju školu otkazale grupe iz Rusije. Mediji, posebno oni u Srbiji, tumače ovu vijest kao posljedicu crnogorske spoljne politike, iako je oseku ruskih turista svuda u Evropi, pa i Crnoj Gori, uslovila prvenstveno devalvirana rublja.
“Vaterpolo klubovi iz Rusije sa kojima smo sarađivali otkazali su dolaske ove godine za pionire-juniore. Idu u Srbiju – Bečej, Sombor, Subotica i Novi Sad. Obrazloženje je nizak kurs rublje, pa kad je zamijene za EUR, to dođe skupo za roditelje. A i naše cijene su više nego u Srbiji”, kaže Dragiša Koprivica iz tivatskog ronilačkog kluba, dodajući da među razlozima ima i onih političkih, izazvanih crnogorskom spoljnom politikom i pridruživanjem evropskoj politici sankcija protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini.
Ipak, politički stavovi nisu navedeni u obrazloženju otkazivanja dolaska ruskih klubova. “Iako politički razlozi nisu decidno navedeni, u razgovoru sa trenerima mi je rečeno da su dobili preporuku da idu na Krim i neke druge destinacije”, kaže Koprivica.
Nesrazmjer publiciteta i očekivanih otkaza sa ruskog turističkog tržišta u ovom slučaju, pokazatelj je medijske politizacije novih okolnosti na turističkoj mapi Evrope, što je bilo izvjesno još prije dvije godine, a što su turistički znalci najavljivali i godinama ranije.
“I da nije bilo ukrajinske krize, i da nije došlo do devalvacije rublje, naša orjentacija, mimo ostalih država Mediterana, predominantno na rusko tržište, je rizična. Čak i da nije bilo otkazivanja aranžmana, da imamo i blagi rast, mi oslanjanjem samo na rusko tržište ne možemo biti održiva destinacija. Jer, od devedesetih godina prošlog vijeka, Crna Gora bilježi stalno rastuće gubitke. Takva je ekonomija neodrživa, a pogotovo sada kada imamo pad rublje, sankcije Rusiji, rat u Ukrajini. To bi trebalo da otrijezni ljude, da počnemo da penetriramo ona tržišta od kojih žive sve turističke destinacije na Mediteranu. A pošto mi sve to ne radimo, nego radimo suprotno od ostalih mediteranskih zemalja, onda je eho takvog neprofesionalnog pristupa kukanje, iznenađenje i neproduktivan lelek”, ocjenjuje doktor turističke ekonomije Rade Ratković.
Poznavaoci turističkih zakonitosti znaju da je turizam najkvarljivija roba, i zato jaja nikada ne drže u jednoj košari. Nije važno govorimo li o ruskom, njemačkom, britanskom ili bilo kom drugom tržištu, važno je da promišljena turistička strategija ne može biti orjentisana samo ka jednom tržištu, jer nijedno nije imuno od ekonomskih kriza, prirodnih nepogoda, ili rata.
Budva – Foto Boka News
“Nedavni turistički sajam u Moskvi nam je pokazao da spoljna politika Crne Gore, prema riječima svih turoperatora, nema veze sa manjim brojem ruskih turista. Najvažniji faktor je ekonomski – slaba rublja. A time je najpogođeniji je srednji sloj, upravo onaj koji je najčešće i dolazio u Crnu Goru”, kaže Jovana Mićunović iz hotela The Queen of Montenegro.
Iako su razlozi za manje Rusa u najvećem broju turističkih destinacija Evrope prvenstveno ekonomski, i politika ima uticaja na turističke tokove: da bi pomogli ekonomiju anektiranog ukrajinskog poluostrva Krim, Putinova vlast je preporučila budžetskim korisnicima da tamo troše novac za odmor. Takve informacije su trebale da podstaknu one koji se turizmom bave u Crnoj Gori da pronađu nova tržišta. U ronilačkom klubu sa početka priče pitamo što su učinili poslednje dvije godine, od kada je postalo izvjesno da će Rusi manje putovati, da dovedu goste sa drugih tržišta?
“Mi nemamo toliko kontakata sa drugim tržištima. Ali, imaćemo ovog ljeta iz Sevastopolja grupu ronilaca koji će nam doći u petnaestodnevnu posjetu”, kaže Dragiša Koprivica iz tivatskog ronilačkog kluba.
Ronioci
I pored otkazivanja turističkih grupa, biće Rusa i ove godine na Crnogorskom primorju, u značajnom broju. Ako ne u hotelima, biće ih u njihovim privatnim stanovima koje, najčešće nezakonito, koriste za turističko izdavanje. Kada bi funkcionisala država Crna Gora, pa taj odliv novca u Rusiju oporezovala, procjenjuje se da bi tako zaradila više nego što ovdje potroše ruski turisti.
JU Centar za kulturu Tivat najavljuje premijeru predstave za djecu PAZI, ZEBRU GAZI, petak 24.april Velika sala Centra za kulturu u 12 sati
Pazi, zebru gazi po motivima teksta Miroljuba Mijatovića
Režija: Petar Pejaković
Igraju: Jelena Simić i Slaviša Grubiša
Scenografija: Miloš Novaković
Kostimi: Sladjana Ilić
Izrada Lutaka: Goran-Gonzo Moškov
Organizacija: Milivoje Lakić
Riječ reditelja:
Pazi zebru gazi
Predstava koja djecu kroz smijeh i igru uvodi u kulturu saobraćaja.
Zebra je prugasta životinja koja živi u saobraćaju.
Kao i ležeći policajci, zebra po cijeli dan leži na sred ulice.
Zebra je jedna vrsta klavira. Ima crne i bijele tipke. Samo što ne svira.
Njoj drugi sviraju, trube.
Zebra je nacrtani most koji se nikada ne ljulja.
Po zebri uvijek može i mora da se gazi.
I zato!
Pazi, zebru zgazi!
Uplovljavanjem njemačkog kruzera “FTI Berlin” koji plovi pod malteškom zastavom, te nizozemskog kruzera “Zuiderdam”, jučer je u Korčuli započela glavna nautička sezona koja će prema najavama biti još uspješnija od rekordne prošlogodišnje. Prema najavama Županijske lučke uprave Korčula, svibanjske dolaske otvara 2. svibnja „La Belle de Adriatique” koji će doći i 7. svibnja, a dan kasnije stiže kruzer „Thomson Celebration” sa 1500 putnika. U svibnju su najavljena 24, u lipnju 26 dolaska, među njima i najveći Queen Elizabeth s 2000 putnika, dok srpanj bilježi nešto manje kruzera (16). U kolovozu se može očekivati 21 kruzer, zatim slijedi rekordni rujan s 28, listopad s 20, studeni s 11 i prosinac s devet kruzera.
Nažalost, zbog jače tramuntane oba su broda jučer morala potražiti sidrenje u Pelješkom kanalu, odakle su se putnici prevozili brodskim čamcima do korčulanske rive. Da nije bilo jačeg vjetra, kruzer “FTI Berlin” 140 m bi inače mogao pristati uz rivu, ali ne i Zuiderdam” zbog velike dužine od 285 metara, tako da se već godinama upozorava da je Korčuli potrebna veća luka. U malom srednjovjekovnom gradu Korčuli koji broji tri tisuće stanovnika, danas je šetalo i uz pomoć vodiča obilazilo kulturno povijesne znamenitosti preko tri tisuće putnika, što pokazuje da je Korčula za kruzere važna i atraktivna destinacija, odmah poslije Dubrovnika. To je potvrdio Rao Novaković, predstavnik dubrovačke agencije REA, u čijem je aranžmanu brod “Berlin” s 420 putnika došao u Korčulu iz Krfa, a poslijepodne nastavlja plovidbu prema Hvaru, Splitu i Veneciji.
Grdosija „Zuiderdam” koji ima 1896 putnika i 820 članova posade doplovio je iz Kotora prema Splitu, i jučer je posebno privlačio pozornost s obale. Pripada najmodernijoj Vista klasi, kompanije Holland America Line, s 11 paluba za putnike i 14 liftova. Na ovom brodu se nalazi veliki broj umjetničkih djela, kao što je slika kraljice Beatrix, poznate pop ikone i umjetnika Andy Warhola, medaljoni Franka Lloyda Wrighta. Aluminijska vrata lifta inspirirana art deco radu New York Chrysler Building a, kao i cvjetna slika Charlesa Bena.”Zuiderman” je izgrađen je 2000. godine u Italiji i poznat je u svim svjetskim lukama, na sebi ima sve usluge za putnike kao u nekom većem gradu, kao: između ostalog, noćni klub, soba za kartanje, fitnes centar, spa & wellness, sauna, salon ljepote, nutarnje i vanjske bazene, biblioteku, internet centar, program za djecu, prodavaonice, zdravstveni centar.
Izvršni direktor HTP „Mimoza“ iz Tivta mr Marko Petričević, razriješen je te dužnosti, a na čelu tog turističkog preduzeća ubuduće će kao v.d. izvršnog direktora biti Nevena Šakotić.
To je odluka većinskog vlasnika HTP „Mimoza“, beogradske firme „Irva“, odnosno crnogorsko-srbijanskog biznismena Đorđija Nicovića koji je vlasnik preko 81 posto akcija najstarijeg tivatskog turističko-ugostiteljskog preduzeća i koji sa podgoričkim biznismenom Veselinom Barovićem, već godinama kontroliše „Mimozu“.
Sa otvaranja Hotela Pine
„Tačno je da sam razriješen dužnosti jer većinski vlasnik nije zadovoljan poslovanjem preduzeća.- potvrdio je Petričević koji nije želio da dalje komentariše svoju smjenu.
Njega će kao v.d. izvršnog direktora cijele firme, naslijediti Nevena Šakotić, aktuelna direktorka „Mimozinog“ hotela „Pine“ koji je prošle godine rekonstruisan ulaganjem preko 2 miliona eura i doveden na nivo od 4 zvjezdice. Kredit uzet za rekonstrukciju tog hotela značajno je opteretio „Mimozino“ poslovanje pa je pred kraj prošle godine na predlog većinskog vlasnika, Skupština akcionara donijela odluku da se proda njihov najstariji hotel „Mimoza“ u centru Tivta. Od prodaje vremešnog objekta koji se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji na srcu gradske obale u Tivtu, očekivalo se između 5 i 8 miliona eura, što je, kako se tada najavljivalo iz menadžmenta, HTP „Mimoza“ trebalo omogućiti da izađe iz dugova i kredita, isplati preostale manjinske akcionare i dobije materijalnu osnovu za neophodnu rekonstrukciju hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi. Već viđeni posao sa jednim kupcem iz Velike Britanije međutim, iz javnosti još nepoznatih razloga, zaustavljen je pred samo potpisivanje kupoprodajnog ugovora, a „Mimoza“ od tada kuburi sa velikim finansijskim problemima.
Iz beogradske firme „Irva“ juče nisu odgovorili na e-mail sa pitanjima u vezi smjene Petričevića, stanja u HTP „Mimoza“ i daljih poteza koje će većinski vlasnik vući u narednom periodu.
Uprkos činjenici da se nalazi u finansijkim teškoćama, HTP „Mimoza“ raspolaže sa veoma vrijednom imovinom –prvenstveno nekretninama jer su njena tri hotela na izuzetno atraktivnim lokacijama u centru Tivta, odnosno na obali u Donjoj Lastvi. Najveći kapital „Mimoze“ svakako je zemljišni kompleks Župa na istoimenom rtu na ulazu u centar Tivta gdje je planirana izgradnja rezidencijalnih i tursitičkih sadržaja ukupnog kapaciteta i do 1.200 kreveta, vrijednog preko 35 miliona eura.
“Regata u Tivtu” naziv je izložbe umjetničkih fotografija autorke, književnice, Maše Rebić iz Beograda koja se sinoć predstavila tivatskoj publici u galeriji „Buća –Luković“.
Izložbu je otvorio Boris Pean član IO Jedriličarskog saveza Crne Gore.
„Ono o čemu postavka svjedoči je simbolika dugog procesa odrastanja, edukacije, sazrijevanja, sportskog obrazovanja, kulture i tradicije Mediterana. Na fotografijama se može vidjeti: volja, želja, radost, razočarenje, strast, ozbiljnost i posvećenost sportu, ne zaboravimo, djelatnosti od posebnog javnog i društvenog interesa. Takodje, mogu se prepoznati početnici, kadeti, juniori, oba pola, i olimpijski kandidati.
Kako se postaje sportista u ovom zahtjevnom sportu, gdje osim klasične šeme – pobjediti sebe, protivnika, vrijeme – prusutni su i prirodni, nepredvidivi elementi: more, sunce, vjetar. Vještine kojima treba ovladati jedriličar – jedriličarka, su zahtjevne i respektabilne.
Razvojne faze su “igra”, “izazov”, “ljubav”, “avantura”, “živjela sloboda”. Sredstva koja koriste – jedrilice, neko naziva “komad plastike”.
Mi kažemo “čovjek koji nezna da je jedrilica živo biće, neće nikad znati ni što je brod ni što je more”.
Od Ponte Seljanova do Rta Hom stotine hiljada je milja. Biti učesnik “Volvo Ocean Race” i “Olimpijade”, za jedriličare i jedriličarke, je vrh Himalaja – idel dalek i visok, ali dostižan. Sve o čemu sam govorio, ja sam na izloženim fotografijama i vidio” – kazao je Pean.
Izložba “Regata u Tivtu” je prva samostalna izložba knjževnice Rebić koja se posebno zahvalia Jedriličarskom klubu “Delfin” iz Tivta i njegovim članovima koji su “trpili jednu ženu sa foto aparatom. Kada sam se vratila za Beograd mnogi su tražili ove fotografije. Nisam ih željela ustupiti za neke časopise reportaže, kao da sam znala da će se nešto drugo desiti i evo desilo se… Ovo je produkt jedne ljubavi” – kazala je Rebić.
Ovom izložbom završen je ciklus „Mjesec fotografije“ u galeriji Centra za kulturu Tivat.
Povodom Dana planete Zemlje, Turistička organizacija Tivat danas je ispred svojih prostorija u Ulici palih boraca u centru grada, organizovala sadnju cvijeća u ukrasnim posudama od terakote. U tome su zaposlenima u TO, pomogli učenici II 4 razreda OŠ „Drago Milović“ sa nastavnicom Nevenkom Saveljić.
Djeca, odjevena u maštovite kreacije od recikliranih materijala, prethodno su posjetila tivatski Veliki gradski park gdje im je rukovodilac Službe gradskog zelenika u JKP Tivat Tatjana Krstović održala ekološki čas, a mališani su parku poklonili tri sadnice tuje.
Učenici II 4 pripremili su i eko-tablu za izložbu radova od recikliranih materijala, koju je Zeleni tim Opštine Tivat, u saradnji sa ovdašnjim osnovnim školama, organizovao danas na Trgu magnolija. Eko tabla, kako su objasnili, namijenjena je svim dobronamjernicima, koji su voljni da na njoj ostave poruku povodom Dana planete.
Povodom Dаnа plаnete Zemlje ( 22. аpril ) u Herceg-Novom je orgаnizovаno više rаdnih аkcijа u kojimа su učestvovаli đаci, grаđаni okupljeni oko nevlаdinih orgаnizаcijа, zаposleni u komunаlnim preduzećimа „Čistoćа“ i „Komunаlno-stаmbeno“, vаtrogаsci, ronioci…
Čistilo se i sаdilo nа više lokаcijа u grаdu.
Akcijа čišćenjа Pаrkа Bokа i uređenjа jаvnih površinа, počelа je jutros. Orgаnizаtor je NVO „Sinergijа“, а pridružili su im se Ekološko društvo Boke, hercegnovski Triаtlon klub, „Korаci“, zаposleni u Grdаskoj kаfаni, učenici IV rаzredа turističke škole, а potom i vаtrogаsci koji su donijeli crpnu pumpu kаko bi očistili ribnjаk – fontаnu u pаrku.
Čišćenje fontane – Foto – Opština HN
„Svаkog dаnа prolаzimo ovudа i vidimo dа je pаrk iz dаnа u dаn u sve lošijem stаnju. Ovo je dаnаs pokušаj dа se mаkаr nešto urаdi“, reklа je Oliverа Doklestić iz Ekološkog društvа Bokа. – Moj аpel je dа se nаstаvi sа uređenjem pаrkа, dа se vrаte klupe, uredi rаsvjetа, dа se vodi rаčunа o ribnjаku, dа se ponovo postаvi skulpturа Dijаne lovcа i dа budemo ponosni nа pаrk kаo što smo nekаd bili .
Potpredsjednicа opštine dr Tаmаrа Vujović, sekretаr zа urbаnizаm Mlаden Kаdić i sekretаr zа društvene djelаtnosti Vlаdimir Dželetović su povodom Dаnа plаnete Zemlje simbolično, nа kružnom toku u Meljinаmа, zаsаdili četiri mаsline. Riječ je o pаtuljаstoj vrsti kojа ne rаste visoko, аli dаje plodove kаo velikа mаslinа. Time su počeli rаdovi nа uređenju ove zelene oаze nа mаgistrаli.
Foto – Opština HN
Akcijаše nа Škveru, đаke i rаdnike komunаlnih preduzećа pozdrаvio je predsjednik opštine Nikolа Gojković. On je kаzаo dа Opštinа podržаvа sve аktivnosti koje se odnose nа uređenje i očuvаnje životne sredine.
Foto – Opština HN
„Ovаj Dаn nаs upozorаvа dа mi nismo vlаsnici plаnete Zemlje već dа smo njeni korisnici i dа imаmo odgovornu, vrlo ozbiljnu i tešku dužnost dа mlаđim i budućim nаrаštаjimа ostаvimo nedevаstirаn prostor. Ovа opštinа će s nаjvećom pаžnjom dа se odnosi premа zаštiti životne sredine, uprаvljаnju otpаdom i energetskoj efikаsnosti. Mislim dа ćemo vrlo brzo po tome biti nа sаmom vrhu u Crnoj Gor“ – kazao je Gojković.
Foto – Opština HN
Direktor Preduzećа „Čistoćа“ Borivoje Bonić je informisаo dа je u dаnаšnje аktivnosti koje njihovo preduzeće orgаnizuje zаjedno sа osnovnim školаmа uključeno oko 400 đаkа .
Osim u аkciji čišćenjа Grаdske luke Škver đаci su аngаžovаni i u аkcijаmа čišćenjа i uređenjа pojedinih plаžа i okoline školа u Bijeloj i Zelenici. Posebnа pаžnjа je posvećenа čišćenju podmorjа u Luci, odаkle su ronioci izvаdili veću količinu prаznih bocа, gumа i drugog otpаdа. – U nаrednom periodu morаmo sve nаše аktivnosti usmjeriti dа otpаd u Herceg-Novom bude rješen trаjno, efikаsno i nа zаdovoljstvo svih grаđаnа i gostiju, kаzаo je Bonić.
Udruženje prijatelja francuskog jezika i kulture Avenir organizuje u kući Iva Andrića predavanje pod nazivom Molijer – gospodar francuskog pozorišta, a potom će biti upriličena promocija knjige Višnje Kosović “Riječ o ćutnji”.
Oba programa su u sklopu pratećih u okviru ovogodišnjeg HAPS-a, a počćetak danas 22. april, srijeda u 18 sati
Avenir među svojim članovima ima i mladog magistra, Miloša Avramovića, koji je naučni rad i istraživanje posvetio teatru, posebno Molijeru.
Nezavisni odbornik i jedan od predvodnika NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“ (TAA) Miomir Abović ocijenio je da predsjednik SO Tivat Krsto Bošković (SDP), svojim načinom vođenja sjednica lokalnog parlamenta, od tog visokog doma pravi lakrdiju. Bošković je prije dva dana, nakon skoro četiri mjeseca pauze, održao sjednicu SO sa čak 36 tačaka dnevnog reda i koja je, bez ikakve pauze, trajala osam sati. Pritom je lider tivatske SDP , sa mjesta predsjedavajućeg, stalno polemisao sa odbornicima opozicije i nije pristao ni na jedan njihov zahtjev.
„Svojim ponašanjem na posljednjoj sjednici SO Tivat, Bošković je prešao sve granice besprizornosti – kako u političkom tako i u čisto ljudskom smislu. Repertoar je zaista bio zapanjujuće širok: dvostruki aršini u tretiranju odbornika- brutalna diskriminacija odbornika opozicije, otvoreno ali, na žalost po njega, uzaludno favorizovanje predstavnika vladajuće DPS-SDP koalicije, neprestano provociranje i upadanje u riječ odbornicima opozicije, odgovaranje na pitanja postavljena predsjedniku Opštine i načelnicima Sekretarijata, pokušavanje da se pojedini predlozi dluka „silom na sramotu“ stave na glasanje, neukusne pošalice… Posebno je bilo neprijatno svjedočiti kako Bošković postrojava pojedine odbornike svoje partije, obraćajući im se naređivački, i bez elementarnog poštovanja.“- saopštio je juče Abović.On je ocijenio da je „sistematsko nastojanje da se od glavne lokalne institucije kao što je SO napravi lakrdijaški teatar, konstanta djelovanja i ponašanja Boškovića“ otkad je on lani došao na funkciju predsjednika SO.
Abović ističe da on i TAA ipak, „u potpunosti razumiju“ Boškovića.
„Ogromno obrazovanje i stručnost koje je stekao kao rukovalac fotokopir-aparata, a prefinjeno razumijevanje parlamentarizma sabrano u tučnjavama po rukometnim utakmicama, i u decenijama političkih manipulacija i ne može se drugačije manifestovati nego na način na koji je on to uradio na sjednici SO Tivat, i na koji to inače radi.“- kazao je Abović dodajući da on i TAA ne mogu prihvatiti takvo ponašanje predsjednika parlamenta.
„Posljednji je čas da on počne da mijenja svoj odnos prema funkciji koju obavlja, da se okani uličarskog ponašanja, i da SO vodi kao jedan ozbiljan dom u kome svi odbornici, i oni iz vlasti i oni iz opozicije, imaju isti tretman. Ako Bošković nije u stanju da se izdigne do intelektualnog nivoa koji zahtijeva funkcija predsjednika SO, neka je prepusti nekome koga ta funkcija ne prevazilazi.“- saopštio je Abović ističući da se Bošković kao predsjednik SO, na sjednicama lokalnog parlamenta ne može ponašati kao što to čini na sjednicama OO SDP Tivat -„odbora čiji je dugogodišnji vlasnik“. On je Boškovića optužio da je „umišljeni provincijski diktator“ i da je sa bivšim gradonačelnikom Draganom Kankarašem (DPS) kriv za mnogo afera u kojima je gradska kasa pretrpjela veliku štetu – „od javno-privatnog partnerstva s „Građevinarom“ gdje je Bošković je bio član Komisije koja je „izračunala“ da „Građevinaru“ Opština treba da se doplati preko 2,2 miliona eura, pa sve do najnovije afere „Komunalije“.
