Centru za kulturu Tivat danas je isporučen najveći dio nove, moderne kino opreme koju je nabavila Opština Tivat posredstvom podgoričke kopmpanije „Fidas“. Investicija je vrijedna skoro 79 hiljada eura, a njome će se osposobiti prvi 3D kino na području Boke Kotorske.
Kino će funkcionisati u velikoj dvorani Centra za kulturu, u kojoj će, nakon isporuke novog projektorskog platna koja se očekuje narednog petka, početi montaža nove opreme.
„Nova oprema omogućava kako klasične 2 D, tako i 3 D projekcije. Naredne nedjelje počinjemo pregovore sa distributerima filmova, pa očekujem da već u drugoj sedmici decembra bioskop počne sa radom.“- kazao je „Vijestima“ direktor Centra za kulturu Tivat, Vojislav Kaluđerović.
Iako joj nisu definitivno utvrđene, cijene karata u tivatskom kinu biće sigurno niže od onih u jedina dva preostala 3D kina u Crnoj Gori, u Podgorici i u Budvi.
Pozorišna predstava “Gorski vijenac” Crnogorskog narodnog pozorišta, koju je režirao Diego de Brea, biće izvedena 26. novembra na Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat u 20 sati. Ova predstava će se održati pod pokroviteljstvom Opštine Tivat , u okviru novembarskih dana.
Igraju – Srđan Grahovac, Branimir Popović, Nikola Perišić, Zoran Vujović, Gojko Burzanović, Slobodan Marunović, Mišo Obradović, Jelena Rakočević/ Jelena Minić, Slavko Kalezić, Danilo Čelebić, Momo Pićurić
Režija – Diego de Brea Tekst – Petar II Petrović Njegoš
Regatnom jedrilicom dugom 12,5 metara dvojica dubrovačkih mladića, Ivan Paskojević i Lovre Peović uskoro će iz Southamptona na jugu Engleske zaploviti prema Dubrovniku. Ako svi popravci na jedrilici budu dovršeni na vrijeme, iz Southamptona će zaploviti u utorak, 29. studenog, a u Gradu ćemo ih dočekati oko Božića.
Na tom putu moraju proći kroz ralje Biskajskog zaljeva, jednog od najopasnijih plovidbenih područja na svijetu u kojem su nestale tisuće pomoraca. I to u prosincu kad tim dijelom sjevernog Atlantika praše olujni vjetrovi i valovi visoki kao neboderi. Nakon toga ih očekuje nešto blaži Mediteran koji je u zadnje vrijeme igralište vojnih brodova i stratište brojnih afričkih izbjeglica. Cijeli taj put dvojica dubrovačkih mladića proći će na jedra jer regatna jedrilica koja plovi na motor nije ništa brža od dječjeg tricikla na seoskoj kaldrmi.
– Dragan Držanić je mi je jednog dana došao u radionicu i rekao da je našao krasnu jedrilicu za kupiti, ali da je nema tko dovesti jer je u Engleskoj – prisjeća se Lovre Peović. Radilo se o brodu “Sidney 40”, regatnoj jedrilici dužine 12.5m.
– Kad mi je pokazao slike i rekao cijena, više u šali nego zaozbiljno rekao sam mu da ću mu ga ja dovest ako kupiti taj brod. Par dana kasnije stigao mi je sms, “Lovre, pakiraj se”.
S Peovićem će krenuti njegov dugogodišnji prijatelj, pomorac i jedriličar Ivan Paskojević kojeg svi zovu – Pasko. Nije ga trebalo nagovarati, a ako je suditi prema Paskovoj fotografiji, na jedrilicu će trebat ukrvat dosta garbuna i dobre gradele. Putovanje su pomno planirali, poslušali savjete starih pomoraca, osim onog najvažnijeg – da ne kreću na put u ovo doba godine.
Nakon ralja Biskaj, Dubrovčani će zaokružiti Pirinejski poluotok, proći kroz Gibraltar prema jugu Italije i onda kroz Otrantska vrata doploviti doma.
Dubrovački vjesnik ekskluzivno će pratit putovanje naših mladića dugo 3000 milja kroz nevere sjevernog Atlantika, preko izbjegličkih stratišta Mediterana. Pasko i Lovre javljat će nam se iz luka u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu i Italiji, slati nam slike i putopise koje možete pratiti na našem internetskom portalu i na stranicama tiskanog izdanja. U svakom slučaju, veselimo se njihovom sigurnom povratku, a red bi bio da ih tada dostojno dočekamo jer ovakve plovidbe nisu baš svakodnevne u bogatoj dubrovačkoj pomorskoj tradiciji.
Mons. Ivan Štironja - Proslava Svetog Tripuna 2021. - foto Boka News
Izložba "Vrata i prozori Boke kotorske"
Izložba "Vrata i prozori Boke kotorske"
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru - Stevo Vučinić
„Vrata su simbol ulaza u mjesto življenja, simbol komunikacije, dobrodošlice i gostoprimstva. Za razliku od vrata, prozori predstavljaju vizuelni most između unutrašnjem i spoljašnjeg prostora“ – kazala je sinoć na otvaranju izložbe fotografija „Prozori i vrata Boke Kotorske“ Mileva Pejaković Vujošević direktorica Pomorskog muzeja Kotor.
Autori izložbe, zaposleni u Pomoskom muzeju, izložili su 130 fotografija vrata i prozora snimljenih u Boki Kotorskoj. Prema riječima direktorice Pejaković Vujošević, nakon terenskog rada snimanja i izložbe naredne godine slijedi štampanje monografije koju će Pomorski muzej izdati na temu vrata i prozora u Boki.
Na izložbi u palati Grgurina prestavljen je samo dio ovog značajnog graditeljskog nasljeđa, u vremenskom rasponu od IX. do XX. vijeka.
Izložba “Vrata i prozori Boke Kotorske”
Izložbu je otvorio Ivica Biskupović, rođeni Kotoranin, turistički vodič koji svakodnevno upoznaje turiste o kotorskim znamenitostima, palatama, vratima i prozorima…
„Svakodnevno prolazim ulicama našega grada, i skoro svaki put pogled na naše kamene kuće u meni pokrene ista ona osjećanja koja su me obuzimala onda kada sam ovuda prolazio kao dijete. To su pomiješana osjećanja ljepote, trajanja i mira. Sve to izgleda tako normalno, uobičajeno, kao da su bedemi, palače, crkve i obične kuće morale biti ovdje gdje su i ovakve kakve su oduvijek, i valjda zauvjek. Čudo graditeljske vještine bezbrojnih klesara, drvodjelja, kovača koji su ovdje živjeli i anonimno provodili svoje trajanje kroz vjekove. Tragovi njihovoga truda, talenta i znoja još uvijek drže i vidljivi su oko nas na svakom koraku. Kroz svoje djelo ti umjetnici i vješti znalci svoga zanata žive i traju i dan danas. Poznavati te spomenike prošlosti, rada i umjetnosti, i čuvati ih, znači jednostavno cijeniti sebe i ovaj dio planete na kojemu smo sudbinom posijani i vezani“ – kazao je Biskupović.
Izložba je realizovana u okviru programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2016. godinu Ministrastva kulture Crne Gore, u sklopu programa proslave Dana opštine Kotor,
U muzičkom dijelu programa nastupila je učenica ŠOSMO „Vida Matjan“ Ivana Starčević na gitari.
Predstavnici kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro bili su domaćini „Zimskog koktela“ u Londonu, koji je sinoć organizovan u korporativnim prostorijama prestižne brokerske kuće i vodećeg globalnog distributera Sunseeker, a koji od ovog ljeta ima svoju kancelariju u tivatskom nautičkom naselju.
„U vrlo uskom prestižnom krugu probranih imena iz svijeta superjahting industrije i londonskog biznisa, kompanija Adriatic Marinas je bila fokusirana na prezentaciju kapaciteta marine za superjahte, ali i nautičkog naselja sa svim sadržajima Regent hotela, luksuznih rezidencija, PMYC kluba i lifestyle događaja, zbog kojeg će Porto Montenegro i naredne godine nositi epitet omiljenog sidrišta na Mediteranu i mjesta okupljanja svjetskog jet-seta.“- kazala je danas PR kooprdinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Direktor Porto Montenegro marine Tony Browne je naglasio da je Velika Britanija stabilno tržište i da su bogataši iz cijelog svijeta koji posluju preko britanske prijestonice i Sunseeker-a, klijenti Porto Montenegra.
„Njih zanimaju kapaciteti marine, benefiti zakupa veza do 30 godina, ali i konsijerž usluga u marini.“ – pojasnio je Browne.
„Porto Montenegro i jadranska obala su zanimljivo područje, na kojem od ovog ljeta pronalazimo nove klijente – drago nam je da možemo da ih pozovemo da zaplove jednim od najljepših predjela za plovidbu u Evropi.“ -izjavio je Christopher Head, direktor prodaje Sunseeker London Group-a, rezimirajući dobre rezultate upravo završene ljetnje nautičke sezone u Porto Montenegru.
Zimski koktel u Londonu
Predstavnik Britanske ambasade u Crnoj Gori Jeremy Lang na samom događaju akcentovao je dobru avio povezanost, ističući rezultate i cjenovnu politiku transfera avionima kompanije EasyJet koja sezonski leti između Londona, Mančestera i Tivta.
Hotel Regent Porto Montenegro darivao je srećnom dobitniku lutrije priređene na „Zimskom koktelu“ u Londonu, vikend iskustvo u ovom hotelskom zdanju sa pet zvjezdica.
Sve one koji ovih dana dođu u Opštinu Tivat, dočekaće mini-izložbeni prostor na samom ulazu u zgradu.
Povodom proslave Dana opštine a u okviru Novembarskih dana, svoje su slike u holu zgrade izložili tivatski slikari: Ljubomir Popadić, Ivan Knežević, Momčilo Macanović, Vladimir Jovićević, Zoran Kruta, Hana Mirkov i Milica Rajčević. Rezultat je ovo saradnje Opštine Tivat i Udruženja likovnih umjetnika Tivta.
Izložba SO Tivat
Prostor hola oplemenjen je i skulpturama od maslinovog drveta, tivatskog vajara Nikole – Nina Perovića.
Namjera je opštine Tivat, u narednom periodu, na ovaj način promovisati umjetnike iz Tivta.
Turistička ponuda Kotora predstavljena je na sajmu turizma „TT Warsaw 2016.” jednom od najvažnijih turističkih sajmova u Poljskoj. Sajam okuplja preko 500 izlagača iz 60 zemalja svijeta i trajaće do 26-og novembra.
Pored NTO i TO Kotor predstavljaju se i HG „Budvanska Rivijera“, „Montenegro Stars Hotel Group“, HTP „Trend Korali“, LTO Bara, Budve, Tivta, Ulcinja i Podgorice.
Posjetiocima crnogorskog štanda je omogućena prilika da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom, bogatstvom prirodnih ljepota, kulturnim nasljeđem, raznovrsnim aktivnostima, nacionalnom kuhinjom, povoljnim aranžmanima za predstojeću zimsku i ljetnju sezonu, kao i novinama na polju investicija.
Prvi dan sajma obilježen je posjetama štandu od strane ambasadorke Crne Gore u Poljskoj, Ljiljane Tošković i njenih saradnika, kao i novinara magazina „Ambasador“ , Świat Elit“…
Narednih dana, planirani su sastanci sa predstavnicima poljskih turoperatora koju u svojoj ponudi nude aranžmane za Crnu Goru, PR agencijama, kao i sa najznačajnijim blogerima.
Pri redovnom nadzoru i provjeri robe na graničnome prijelazu Županji (Hrvtska) carinici su u četvrtak u četiri sata ujutro spriječili krijumčarenje 715 živih kornjača koje su na popisu zaštićenih životinja, potvrdio je na konferenciji za novinare pročelnik Područnoga carinskog ureda u Osijeku Davorin Petović.
“Prilikom pregleda tovarnog prostora kamiona bosanskohercegovačkih oznaka carinik je uočio jutene vreće na kojima je pisalo ‘kava’ iako je po carinskoj deklaraciji kamion trebao prevoziti sol”, rekao je Petović te dodao da su carinici u to posumnjali te u jutenim vrećama pronašli kornjače.
Utvrđeno je da je u vrećama 80 riječnih kornjača te 635 čančara, a po Petovićevim riječima, vrijednost zaplijenjenih zaštićenih životinja je oko 2,9 milijuna kuna, što znači da je vrijednost jedne kornjače procijenjena na 4000 kuna.
Po riječima zamjenika načelnika vukovarsko-srijemske Policijske uprave Predraga Jaružanina, vozač kamiona i njegov suvozač su državljani BiH, uhićeni su i predani pritvorskom nadzorniku, a za kazneno djelo trgovanja zaštićenim prirodnim vrijednostima prijeti im zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Kornjače – foto HINA
Inspektor zaštite prirode Željko Vuković rekao je da je to najveća i najvrednija zapljena zaštićenih životinja u Hrvatskoj te je dodao kako vjeruje da su carinici, uz sprječavanje šverca strogo zaštićenih ptica prije mjesec dana iz BiH, presjekli glavni krijumčarski lanac zaštićenih životinjskih vrsta.
Rekao je da su kornjače bile namijenjene najprije mađarskome, a zatim i širem tržištu Europske unije, gdje se prodaju za kućne i vrtne ljubimce. Uz kornjače, dodao je, najviše se pokušavaju krijumčariti ptice i zmije.
Kornjače će biti prevezene u prihvatilište u Slavonskome Brodu.
Pod sloganom “Hell of a festival!” u Cadmus Cineplex-u u Budvi, biće održan 1. Dead lake horror festival od 25. do 27. novembra.
Festival će 25. novembra, prije početka prve projekcije u 19 sati, zvanično otvoriti predavači koji nam dolaze iz Beograda, renomirani režiser Momir Milošević i programski direktor Dead Lake festivala Milan Todorović, a 26. novembra u 17 sati svi ljubitelji horora su dobro došli na predavanju, na temu: “Kako snimiti žanrovski film u regionu?”.
Kao reditelj MILAN TODOROVIĆ stoji iza svjetski uspješnih domaćih filmova MAMULA(2014) i ZONA MRTVIH (2009), koji su, pored brojnih nagrada i učešća na preko 30 festivala svaki, bili distribuirani širom svijeta, a producent je filma PROCEP koji će otvoriti festival.
Momir Milošević, reditelj je poznatog filma “Otvorena” (2016), horor drama, priznata od strane kritičara i festivalske publike.
Na festivalu će se prikazati ukupno šest filmova, svakog dana dva filma najnovije produkcije sa početkom u 19 sati.
NVO Matica Boke upozorila je da se predlogom novog Zakona o morskom dobru koji je u skupštinskoj procedure, pokušava napraviti diskriminacija domicilnog primorskog stanovništva i uvesti svojevrsni privatni zabrani velikih stranih investitora na Crnogorskom primorju.
“Predlog novog Zakona o morskom dobru čeka iznalaženje skupštinske većine koja će aminovati još jedan pokušaj diskriminacije domicilnog stanovništva koje vjekovima pošteno radi i živi na obali Crne Gore. Ovo je još jedan pokušaj transformacije dobrih domaćina, koji se ne bave kriminalom, koji pošteno rade i zarađuju, koji redovno plaćaju porez, u najamnu radnu snagu koja će raditi po “velikim resort-ima, velikih investitora” za crkavicu koju im ti poslodavci odrede, jer drugih prihoda neće imati. Ovo je pokušaj da se primorci pretvoreu socijalne slučajeve, koji su prodali svoju imovinu u bescjenje, jer će im ta imovina novim predlogom zakona biti totalno obezvrijeđena. Ovakav predlog, u krajnjem slučaju znači i zatvaranje najvećeg i najkvalitetnijeg dijela obale Crne Gore za ogromnu većinu njenih građana, a o gostima da i ne pričamo”- kazao je član UO Matice Boke i predsjednik tivatske MZ Krtoli Ivan Starčević.
Radovići foto Boka News
Stanivništvo te MZ inače, prije nekoliko mjeseci javno je, blokirajući saobraćaj na Jadranskoj magistrali, protestovalo zbog ugovora koji je “Morsko dobro” sklopilo sa kompanijom “Qatari Diar”, a koji tom investitoru omogućava da kada to njemu bude odgovaralo, može za pristup javnosti zabraniti preko 70 odsto površine jednog od najljepših kupališta u državi– plaže Plavi horizont u uvali Pržna.
Starčević je istakao da predlog novog zakona “na mala vrata, putem davanja u dugoročni zakup i koncesiju, uvodi mogućnost da zakupac i koncesionar druga lica može djelimično ili potpuno isključiti iz upotrebe zakupljenog morskog dobra”.
Jaz – foto Boka News
Dodao je da ekskluzivno parvo da određuje status kupališta dobija Ministarstrvo turizma “pri čemu se proglašena hotelska kupališta mogu zatvoriti i potpuno isključiti za upotrebu osim za goste hotela.”
“Imajući u vidu da svaki “veliki investitor” “puca” na teški ekskluzivitet, dolazimo do poražavajuće činjenice i istine da bi ovim predlogom zakona faktički najvažniji resurs za bavljenje turizmom na Crnogorskom primorju, a to je obala i plaže, bile onemogućene za korišćenje građanima koji od turizma žive, a nisu “veliki investitori”. To je jedan vid teške diskriminacije i kršenja Ustava u dijelu ekonomskog uređenja”- istakao je Starčević. Istakao je da “vjerovatno, aktuelni minister turizma i njegovi preci nisu bitisali na području koje je držala Austrougarska, posebno ne na teritoriji Boke Kotorske, pa se nisu ni mogli susresti sa veoma preciznim i vrlo ažurnim katastarskim podacima koje je ista decenijama sakupljala i ažurirala.”
“Tim katastrom je precizno određena zona koju zahvataju talasi, na otvorenom moru, i ona nikad nije bila privatna što se može i potvrditi starim međama, kao granicama čestica zemlje prema moru, a koje su i dan danas vidljive. Sa druge strane, čestice zemlje unutar Bokokotorskog zaliva, ogromnim brojem, išle direktno u more, bez ikakve zone morskog dobra, pa su ovdašnje ponte, mandraći i mula stotinama godina bili u privatnoj svojini i neometanom posjedu, zakonito upisani u svim Zemljišnim knjigama. Ovo bez obzira na sve okupatore koji su kroz Boku prolazili, jer iako okupatori, svi su dobro znali da je privatna svojina svetinja i fundament čitavog zapadnog svijeta i civilizacije, svi osim ovih današnjih”- istakao je Starčević naglašavajući da predlog novog zakona o morskom dobru tu privatnu svojinu namjerava da podržavi.
Plavi horizonti – foto Boka News
“Ako je za građane i većinu pravnih lica u Crnoj Gori sticanje svojine strogo uslovljeno pravno valjanim načinom, onda bi to moralo biti i za samu državu. Dekret -Zakon o morskom dobru to sigurno nije, i ovdje se radi o kršenju jednog od osnovnih, Ustavom CG zagarantovanih prava, a to je pravo na svojinu”- objasnio je Starčević, dodajući da primorci na to sigurno neće pristati jer “i nad popom ima pop – Strazbur”.
Dodao je da će “Matice Boke” i druge NVO sa primorja insistirati da se precizno, “koordinatama ili na neki drugi kvalitetan način”, definiše i ograniči zona morskog dobra. Zatražio je i da se ovakav predlog zakona vrati u radnu verziju i ponovno stavi na javnu raspravu i da se u njega “obavezno uvede član koji će definisati da je sva obala Crne Gore slobodna za nesmetani pristup i upotrebu svim građanima i turistima”.
