Kad bi barke pričat znale…

Mirna, plava pučina, mala primorska mjesta, jutarnja izmaglica nad vodom i glas talasa – slike i zvuci srećnog djetinjstva, zaljuljani u malim, drvenim barkama.

A svaka 82 od njih, kao čovjek, ima svoje ime, službu, sudbinu…

Ovo je priča o malim, običnim barkama i njihovim vlasnicima…

Za mene su barke sastavni dio života i porodične istorije, jedan pogled na barku je pogled u djetinjstvo. Oduvijek sam bila fascinirana primorskim pejzažima i opčinjena smirujućom bonacom i nježnim, plavim izmaglicama u Boki. U tim su slikama barke uvijek imale svoja mjesta. Život primoraca, bez njih bio bi nezamisliv. I kakva bi to, molim vas, djetinjstva bila? Kakve bi pjesme zaljubljeni pjevali, da nije njih – malih barki? Dakle, moja ljubav za barke nije usamljenička.

Kad bi barke pričat znale
Kad bi barke pričat znale

Barke, mandraći, tiraduri, čine i specifičnu funkcionalnu i građevinsku karakteristiku bokokotorskog priobalja. Kažu da danas u Boki ima oko 2000 ponti, mandraća, privezišta, koji su nastajali u vrijeme gradnje privatnih kuća van utvrđenih primorskih gradova. Gradili su ih vlasnici kuća koje su bile daleko od gradskih luka, prvenstveno od Kotora. I upravo je taj dio kotorsko-risanskog dijela Boke, zbog svojih ne samo kulturno-istorijskih, nego i prirodnih vrijednosti, uvršten na UNESCO-vu listu Svjetske baštine.

Igor Perić piše: „Barke, uronjene u bajkovite pejzaže; vezane u mandraće, usidrene na ribarskim poštama ili ulovljene sred zaliva dok im prove lebde – ni na nebu, ni na vodi – u ramu plavetnila, vizuelni su sadržaj prožet osjećajem nostalgije, jer bilježe prošlost koja nestaje.”

Maja Đurić
Maja Đurić autor

Čini mi se da je bilo sasvim prirodno, pa i očekivano, snimati barke. No, nisam bila inspirisana samo time što barke vraćaju u djetinjstvo, ili što sam najljepše trenutke djetinjstva doživjela upravo na maloj drvenoj barci; niti samo zato što se naša kuća nalazi uz samu obalu, u marini, pa su tako u našem dvorištu i oko njega, osim naše, bile i brojne, tuđe barke; i one su, kao i mi, sanjale zimi sunčane dane i pučinu, i čekale proljeće; sa njim su dolazili vlasnici i vraćajući barkama život, dotjerujući ih da budu ljepše i u novim bojama, odlazili opet na pučinu. Tamo gdje barka zaista „živi”… Ova morska saga ima svoj zaplet u ljepoti individualnih priča, jer, svaka je barka priča za sebe. Ona, kao čovjek, ima svoj karakter, istoriju i svoju sudbinu. I, kao što kažu da kućni ljubimci obavezno liče na svoje vlanike, tako, bar se meni čini, i barke liče na svoje vlasnike. Barke, prije svega, liče na svoje graditelje, na majstore kalafate (il calafato, ital.). Kad barku neko kupi i „uzme pod svoje”, ona počne ličiti na njega. Obični, naši ljudi: majstori kalafati, marinaji (il marinaio, ital), barkajoli (maestro d’ascia, ital.)… svi oni daju svojim barkama i izgled i karakter i sudbinu. Barke bez njih ne bi bile barke, nego mrtvi predmeti, kao ljuske od oraha; a ni oni, opet, bez barki, ne bi bili oni isti ljudi koje znamo, srijećemo, kod kojih kupujemo ribu ili sa kojima po moru plovimo.

Kad bi barke pričat znale
Kad bi barke pričat znale

Snimila sam jednom barku, koja je nosila ime TVT 1; ta fotografija je negdje objavljena i nedugo zatim, javio mi se dondo Špiro Kaluđerović – vlasnik upravo te barke. Zato što je imao veliku želju da mi ispriča priču o njoj. TVT 1, prava ljepotica, prema kazivanju donda Špira, stigla je iz Dalmacije u Tivat prije 150 godina. Kao uzoran radnik, dondo je od Lučke kapetanije, 1989. godine, dobio baš tu barku za nagradu! Danas je ona u vlasništvu Špirovog unuka Saše i, čini se, sve više liči na novog vlasnika! Tako je, ustvari, pod uticajem donda Špirove storije, počelo ovo moje zanimanje za portrete barki. Što ih duže posmatram i snimam, to ih više volim. Ali, i lakše shvatam zašto su neodvojive od lica, ruku, osmijeha, koraka, glasa… svojih vlasnika.

Kad bi barke pričat znale
Kad bi barke pričat znale

Vinko Vujović iz Stoliva, vlasnik je, možda, najstarije barke u Boki: njegov stari guc ima oko 180 godina i član je porodice kroz tri generacije. Sagrađen je na Korčuli i pretrpio je brojne popravke. Vinko pripovijeda da su njegovi preci, kad su barkom prevozili poljoprivredne proizvode do pijaca u Kotoru i Herceg Novom, često koristili latinsko jedro, koje i danas postoji, kao i već izbišan jarbol od drveta. Vinkov otac bio je vrsni stolar i barkariol, te je redovno održavao barku, što je doprinjelo njenoj dugovječnosti. Nekad je imala broj 33, a danas se, između ostalog, koristi tokom Fešte od Kamelija za donošenje cvijeća u Stoliv.

Majstori kalafati, otac i sin – Petar i Nenad Bokovac, imaju porodičnu radionicu u Baru za izradu barki od drveta. Od umijeća kalafata zavise estetske i plovne karatkeristike barke. Petar Bokovac je otvorio radionicu šezdesetih godina XX vijeka. U njoj su izrađivani i čamci dugi do 17 metara, a teški i 42 tone! U radionici repariraju jedrilice, jedrenjaka, korčulanke… Međutim, najzanimljivije je da na osnovu stare arsenalke, sagrađene u tivatskom Arsenalu prije više decenija, izrađuju nove barke i to sa lantinima – drevnim jedrima trouglastog oblika. Poznato je da je u Arsenalu svojevremeno sagrađeno 180 čuvenih arsenalki, a do danas je u plovnom stanju sačuvano svega desetak.

Kad bi barke pričat znale
Kad bi barke pričat znale

Još jedan zaljubljenik i majstor, Zoran Nikolić (63), koji aktivno vodi i veoma popularni blog o drvenim barkama, na Prčanju ima barku staru 43 godine, naslijeđenu od oca. U očevim dokumentima piše da je barka sagrađena kod čamčara Petra Vukovića iz Bijele, avgusta 1971. godine.

Majstor Žarko Bubonja iz Perasta, profesionalni je brodograditelj – čamčar, koji se i nakon penzionaisanja bavi ovim rijetkim zanatom. Žarko je zanat izučio 1952. u Mašinsko-industrijskoj školi Remontnog zavoda „Sava Kovačević” u Tivtu. Radio je i jedra i krošnje za čuveni brod „Jadran”. Danas mu pomažu i uče od njega sin i unuci.

Dragan Gudelj, takođe iz Perasta, vlasnik je barke (guca) Nemirna KO 27, koja je stara 85 godina, a napravljena je 1929. godine, u Malom Lošinju na Korčuli. Bila je najbrža barka na jedra u Boki, a u Draganovom vlasništvu je 15 godina. Ova barka je tokom fašinade uvijek prva u povorci. Vremenom sam, upoznavajući barke i njihove vlasnike, upoznala mnoge od naših barkariola i marinaja, i ostala zadivljena njihovom povezanošću. Kad razgovarate sa tim ljudima, bilo bi nevaspitano ne pitati ih za zdravlje njihovih barki, za stanje u kojem su, za izgled, za snagu.

Na primjer, starina Jozo Kitić

(74) iz Prčanja, ponosan je na svoju barku guc u marini Kordić, koja je prije 58 godina sagrađena na Korčuli, ali je drvo za nju ponijeto iz Boke! I naravno da će vam o njoj rado i nadugo pripovijedati.

Jednako lijepe i romantične priče o svojim barkama, ispričali bi vam i: Dragan Ivović, Tonći Dabović, Anton Šenk…

I, zaista, sve njihove drvene ljepotice zaslužuju veliku ljubav i divljenje.

Zanimljivo i važno je to što se ova ljubav i vezanost za drvene barke, mada nam se svako malo učini da će se i one zaboraviti kao mnogo toga, obnavlja ili ponovo rađa, zahvaljujući mladim ljudima. Valjda se oni, na vrijeme tj. veoma rano, zadoje ovom ljubavlju prema moru i plovidbi.

Kad bi barke pričat znale
Kad bi barke pričat znale

Tako je, recimo i to, najmlađi vlasnik lijepe arsenalke TVT 134, Darko Bujković iz Budve, star jedva 16 godina! Njegova je arsenalka napravljena 1966. godine, a ima svu njegovu pažnju i brigu, smještena u mandrać pred kućom u Krašićima. Na mnogim fotografijama pred vama, vidjećete i starost i ljepotu ovih divnih plovila, ali tek bi uz njihove „biografije”, mogli potpuno razumjeti njihovo trajanje i značaj koji su imale i imaju u životu stanovnika malih, primorskih mjesta.

Šta su sve ove drvene ljepotice preturile preko svojih pramaca, šta su doživjele i vidjele, koliko su toga pretrpjele i podnijele! Vijerne kao najbolji prijatelji i odane kao iskrene dragane. Barka i njen vlasnik imaju vrlo „ozbiljnu vezu”; ustvari, više je to – uspješan brak: pun nježnosti i brige, svađa i mirenja, ljutnje i ljubavi. Ali, barke bez vlasnika samo su nijeme daščice, nemušto drvo, prekobrojni i nikom važni predmeti.

Bez vlasnika barke umiru. Jer, njima treba njega, održavanje, zaštita, reparacija, farbanje… i to svake godine! Kako to nije uvijek slučaj, mnoge od barki koje sam snimala, danas „plove” samo na mojim fotografijama. A mogle bi trajati dugo, dugo. Ponajviše zahvaljujući majstorima kalafatima, neke od barki opstaju u vlasništvu nekoliko generacija, pa traju i do dva vijeka.

U Mediteranskom Brevijaru Predrag Matvejević bilježi: „Riječ barka, koju su prihvatili gotovo svi narodi, ne zna se čija je bila. Pretpostavlja se da dolazi iz staroga Egipta. Egipćani su je također od nekog preuzeli. Rabili su je Feničani i Puni, Grci i Rimljani. Najstarija barka zvala se, u mnogim jezicima, drvo (na arapskom al’ud od čega dolazi leut, na italijanskom i španjolskom legno i leno).” To samo potvrđuje jednu simpatičnu priču: kada su pitali jednog starog majstora koliki je vijek barke, on je odgovorio da jedna drvena barka može trajati dok god u šumi ima drveta. Drugim riječima – dok je ljudi i majstora, biće i barki!

Koristite alternativne putne pravce

0
Budva - Photo Vuk Lajović
Budva – Photo Vuk Lajović

Na magistralnom putu Budva-Bar i Budva-Cetinje saobraćaj je i dalje u prekidu zbog odrona u mjestu Zavala.

Iz Auto moto saveza Crne Gore savjetuju vozače da koriste alternativni put Podgorica-Cetinje-Njeguši-Kotor i Podgorica-Nikšić-Vilusi-Grahovo-Lipci.

Na dijelu magistralnog puta Herceg Novi – Kamenari do 22. januara saobraćaće se jednosmjerno, zbog geotehničkih istraživanja radi sanacije klizišta Baošići.

Na magistralnom putu Lipci – Grahovo u mjestu Krivošije, zbog miniranja, do 15. februara dolaziće do desetominutnih prekida za sva vozila od deset do 11 i od 15 do 16 sati.

Na magistralnom putu Nikšić-Podgorica izmijenjen je saobraćaj sa dvosmjernog na jednosmjerni, od sedam do 17 sati, zbog sanacije tunela Budoš.

Informativni centar AMSCG zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi su građanima neprekidno 24 sata.

Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020 234 – 999 i 063 239 987.

Kradljivci se namjerili na „Mercury“

0
Lučica Kalimanj
Lučica Kalimanj

Za sada nepoznati počinioci krajem prošle sedmice, pod okriljem noći su sa barki vezanih u gradskoj lučici Kalimanj u Tivtu, ukrali tri vanbrodska motora, dok im nije uspio pokušaj krađe još dva motora.

Iako lučica kojom gazduje Komunalno preduzeće Tivat ima stražara, lopovi su uspjeli odnijeti tri vanbrodska motora marke „Mercury“, dok im je jedan motor istog tipa ispao u more i potonuo na dno lučice odkale je kasnije izvađen i vraćen vlasniku. Peti motor, takođe marke „Mercury“, lopovi nisu uspjeli odnijeti jer ga je vlasnik osigurao pri barci na poseban način, pa kradljivci, iako su pokušali, nisu uspjeli prerezati metalne veze koje su držale motor fiksiran pri čamcu.

Direktor Komunalnog preduzeća Rade Popović kaže da u ugovorima koje ta firma potpisuje sa vlasnicima barki vezanih u Kalimanju stoji da se motori ili bilo kakva druga oprema ne smiju ostavljati na čamcu, pa stoga ta firma neće snositi nikakve troškove zbog krađe. Komunalno, ali i vlasnici ukradenih motora prijavili su slučaj policiji koja intenzovno traga za počiniocima.

Zanimljivo je da iako na barkama u tivatskoj gradskoj marini ima dosta motora drugih proizvođača, kradljivci su se sada namjerili samo na pogonske agregate američkog proizvodjača „Mercury“.

Vlada transformisala RCUD iz Bijele

1
Detalj iz Boke
Detalj iz Boke

Vlada Crne Gore odlučila je da ukine kontroverznu javnu ustanovu „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje, traganje, spašavanje i kontrolu na moru“ (RCUD) iz Bijele i da umjesto nje, formira privredno društvo „Regionalni ronilački centar“ (RRC) sa gotovo istovjetnom nadležnošću i djelatnošću.

RCUD je formiran 2002 od kada ga vodi bivši policajac Veselin Mijajlović, a ta JU koja za svoj rad ne odgovara niti jednom pojedinčanom ministarstvu iz crnogorske Vlade, pokušala je da sebi obezbjedi monopolsku poziciju u crnogorskom ronilaštvu, kao i kontroli svih podvodnih aktivnosti u državi. Sve to, palo je u vodu prije dvije godine kada je Ustavni sud Crne Gore proglasio neustavnom i nezakonitom Uredbu o vršenju podvodnih aktivnosti i time praktično ukinuo svaki pravni osnov za postojanje i rad RCUD-a. Od tada Mijajlović, koji se od zarade u komercijalnim poslovima RCUD-a lično imao procenat od 25 posto zahvaljujući odluci UO te JU iz 2004, pokušava da se „vrati u sedlo“ i da opet bude presudan faktor u ronilačkoj djelatnosti.

U tome on ima podršku potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujice Lazovića (SDP) koji je 13.januara na zajedničku sjednicu Vladinih komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem, odnosno za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, došao sa predlogom Odluke o osnivanju duštva sa ograničenom odgovornošću „Regionalni ronilački centar“ Bijela.

U članu 21 te odluke stoji da se njenim usvajanjem stavlja van snage odluka Vlade o osnivanju RCUD-a iz 2002, ali se više nigdje u tom dokumentu ne pominje koja će biti sudbina vrijedne tehničke opreme RCUD-a, 20-tak zaposlenih u toj JU, kao i ko će preuzeti i namiriti neplaćene dugove Mijajlovićeve JU.

Sa druge strane, prema Lazovićevom predlogu novoformirano d.o.o. RRC čiji je osnivač Vlada sa osnivačkim ulogom od 1 euro, baviće se mnogim poslovima vezanim za deminiranje pod vodom, ali i nekim aktivnostima koje se nikako ne bi mogle dati bilo kojem privrednom društvu. Tako je u članu 6. Odluke o osnivanju RRC predviđeno da to privredno društvo između ostaloga „predlaže i donosi akte iz oblasti podvodnih aktivnosti i razminiraja“. Predlaganje i donošenja propisa inače, u nadležnosti je Vlade i Skupštine Crne Gore, a ne bilo kojeg privrednog društva, pa ni onih u kojima je Vlada osnivač i jedini vlasnik kapitala.

Ronioci
Ronioci

Odlukom o osnivanju RRC tom se d.o.o. daje u djelatnost i „vršenje hidrografsko-topografskog kartiranja“, a što je inače djelatnost kojom se bavi državni Zavod za hidrometeorologiju, hidrografiju i seizmologiju. Predviđeno je i da se novo d.o.o. RRC pored ostaloga, finasira i sredstvima državnog budžeta, što je takođe do sada nezabilježen slučaj kada su u pitanju ovakva privredna društva.

Iz kabineta potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića rečeno da je na zajedničkoj sjednici dviju Vladinih komisija, 13.januara „u okviru tekućih aktivnosti razmatrano pitanje formiranja Društva sa ograničenom odgovornošću koje bi preuzelo zaposlene, svu pokretnu i nepokretnu imovinu, kao i prava i obaveze RCUD.“

„Nakon razmatranja, a u skladu sa definisanom poslovničkom procedurom, zaključeno je da se pripremi i Vladi dostavi na razmatranje odluka kojom bi se osnovalo gore pomenuto privredno društvo u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima Crne Gore.Takođe, predmetna odluka će sadržati sve sugestije i primjedbe izrečene na zajedničkoj sjednici komisija, a koje se velikim dijelom odnose na pitanja koj ste nam uputili.“- saopštila nam je Ivona Jovanović iz Lazovićevog kabineta.

Prema nezvaničnim informacijama, predlog odluke o osnivanju RRC koju im je predočio Lazović, naišla je na kritike i otpore dijela članova obje komisije koje je smatraju nezakonitom i manjkavom, posebno kada je zaštita državne imovine u aktuelnom RCUD- u pitanju, te riješavanje statusnih pitanja aktuelnih radnika te JU.

Saradnici potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića nisu konkretno odgovorili na pitanja novinara koliko će formiranje Vladinog d.o.o. koje će se finasirati iz državnog budžeta biti nelojalna konkurencija crnogorskim privrednim preduzećima licenciranim za poslove podvodnog deminiranja i drugih aktivnosti kojima će se baviti RRC. Bez konkretnog odgovoira ostala su i pitanja kako se jednom privrednom društvo može dati djeltnost predlaganja i donošenja pravnih akata, te zašto se uopšte Vlada odlučila da ukine JU RCUD i ko je imenom i prezimenom, autor kontroverznog predloga odluke o osnivanju RRC d.o.o.

BiH razmatra da povuče ambasadora iz Crne Gore zbog Sutorine?

0
Sutorina
Sutorina

Posljednjih nekoliko dana, Sutorina je postala top tema, kako u intelektualnim, tako i u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini. Ovi prvi insistiraju na tome da Bosna i Hercegovina ne smije potpisati Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi pitanje – čiji je ovaj pogranični pojas – bosanskohercegovački ili crnogorski, javlja Radio Slobodna Evropa

Pitanje Sutorine sve više zaoštrava odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Nakon što je crnogorski predsjednik Filip Vujanović odložio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora u BiH, saznajemo kako se i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine razmišlja o povlačenju bosanskohercegovačkog ambasadora iz Crne Gore.

Razlog je, kako navodi naš izvor, to što Vujanovićeva odluka nema osnova i ocjenjuje se nekorektnom. O ovome bi se, saznajemo, Predsjedništvo BiH moglo izjasniti već ove sedmice – prenosi RSE.

Sutorina - Google
Sutorina – Google

 

Budva – Očišćena desna kolovozna traka, saobraćaj u prekidu

0
Budva - Photo Vuk Lajović
Budva – Photo Vuk Lajović

Veliki odron dogodio se poslije 12 sati u Budvi, kada se više od 1.000 kubika stijena, kamenja i zemljišta obrušilo na glavnu magistralu na Zavali.

Na uklanjanju odrona, koje je počelo u 14 časova, angažovana je operativa kompanije “Gugi komerc”. Oni su za oko pola sata probili odron i od zemlje “oslobodili” desnu kolovoznu traku iz pravca Budve prema Petrovcu. Prisutna je i ekipa “Crnagoraputa” koja ispituje teren

Služba zaštite i spasavanja Budva sa vatrogasnog vozila vodenim topovima obasipa brdo kako bi se zemlja dodatno obrušila javljaju Vijesti on line.

Budva - Photo Vuk Lajović
Budva – Photo Vuk Lajović

Saobraćajni inspektor budvanske Komunalne policije Ilija Đurović rekao je “Vijestima” da je od odrona očišćena desna kolovozna trake iz pravca Budve prema Petrovcu, ali da će ona biti korišćena samo u hitnim slučajevima.

“Saobraćaj će biti u prekidu dok se ne utvrdi da je magistrala bezbjedna”, rekao je Đurović.

Saobraćaj u pravcu Cetinja preusmjeren je preko Njeguša, dok je do Bečića jedino moguće stići pješke.

Les na regati Svjetskog kupa u Majamiju

0
Igor Les
Igor Les

Jedrilicar JK „Delfin“ iz Tivta,  Igor Les, otputovao je danas za Majami gdje će se takmiči u klasi Laser na regati Svjetskog Kupa koja se održava od 25.do 31. januara.

Les je u proteklom periodu imao intezivne pripreme i njegova forma je u uzlazoj putanji. Ovih nekoliko dana pred takmicenje iskoristice za aklimatizaciju i treninge.

Na ovom takmicenju će jedriti sa 150 najboljih jedrilicara sa svjetske liste. ‪‎

U ovoj predolimpijskoj godini za Lesa je vazno ucesce na svjetskim kupovima, i nadamo se plasmanu za Olimpijske igre. SWCMiami15 donosi 200 bodova.

Glavni ispit spremnosti pred Majami je bila Novogodisnja regata na Hvaru, gdje se plasirao na 5. mjesto. Ovaj plasman je dobar, obzirom da su vremenski uslovi bili jako losi, te se trece jedrenje nije ni jedrilo zbog niske temperature i jake bure.

 

 

Budva – Veliki odron, blokiran put

0
Photo - RTV Budva
Photo – RTV Budva

Veliki odron dogodio se poslije 12 sati u Budvi, kada se više od 1.000 kubika stijena, kamenja i zemljišta obrušilo na glavnu magistralu na Zavali.

Zbog ogromnog odrona, saobraćaj na putu Cetinje – Budva i u Budva – Bar je obustvaljen.

Saobraćaj u pravcu Cetinja preusmjeren je preko Njeguša, dok je do Bečića jedino moguće stići pješke.

Photo - RTCG
Photo – RTCG

Vjeruje se da niko nije povrijeđen, ali će policija pretražiti mjesto odrona.

Gradonačelnik Budve Lazar Rađenović odmah je izašao na mjesto nesreće, kao i cijela gradska služba za vanredne situacije.

Photo - RTCG
Photo – RTCG

Prijete novi odroni…

Porto Montenegro na sajmu nautike u Dizeldorfu

0
Sajam nautike Dizeldorf
Sajam nautike Dizeldorf

Tim Porto Montenegra predstavlja svoj projekat marine za superjahte i nautičkog naselja na Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji se održava do 25. januara.

Više od 1.650 izlagača iz 60 zemalja i ove godine okupilo se u Dusseldorf Exhibition centru da prezentuje luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. I ove godine više od 50.000 posjetilaca iz cijelog svijeta doputovalo je u Dizeldorf za vrijeme sajma.

Porto Montenegro, u saradnji sa prestižnim brendom Sunseeker, predstavlja svoj nautički centar i marina na Jadranu, koja veliku pažnju poklanja uslužnim djelatnostima – od pogodnosti pri zakupu vezova do organizacije aktivnih odmora vezanih za vodu, jedriličarske pakete i organizaciju regati. Na sajmu veliko interesovanje vlada za dugoročni zakup vezova u marini i Crnu Goru kao novu jahting destinaciju.

Sajam nautike Dizeldorf
Sajam nautike Dizeldorf

Vodeći međunarodni brodograditelji predstavljaju se sa preko 1.700 brodova i jahti, a uživaćemo i u mnogobrojnim svjetskim premijerama, te je Sajam u Dizeldorfu još jednom dokazao da je najveći evropski tržišni brod svih brodova” – istakao je na svečanoj ceremoniji otvaranja Sajma direktor ovog prestižnog nautičkog skupa Goetz-Ulf Jungmichel.

Popis od preko 60 zemalja izlagača vrlo je raznolik – najveći međunarodni izlagači su iz Njemačke, Holandije, te slijede Italija, Francuska, i Velika Britanija. Osim pojedinačnih kompanija iz raznih zemalja, na Sajmu se ocve godine održavaju i nacionalnne prezentacije važnih brodogradilišta Francuske, Holandije i Poljske.

Memorandum o saradnji opštine Tivat i Društva prijateljstva NR Kine i Crne Gore

0
Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Predsjednik opštine Tivat Ivan Novosel i predsjednik Društva prijateljstva NR Kine i Crne Gore mr. Samir Hadžić u utorak 20. januara u 10 sati će potpisati Memorandum o saradnji između opštine Tivat i Društva prijateljstva NR Kine i Crne Gore.

Nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji, u Opštini Tivat, prisutnim novinarima izjave će dati Predsjednik opštine Ivan Novosel i mr Samir Hadžić.

Incijativa za potpisivanje ovog Memoranduma potekla je od strane Društva prijateljstva NR Kine i Crne Gore, tačnije od predstavnika kineskih gradova koji su iskazali interesovanje za uspostavljanje pobratimskih odnosa sa opštinom Tivat, kao jednom od najprosperitetnijih opština u Crnoj Gori i šire.

Društvo prijatelja Kine i CG
Društvo prijatelja Kine i CG

Društvo prijateljstva NR Kine i Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom NR Kine u Crnoj Gori, i Asocijacijom kineskog prijateljstva sa inostranim zemljama sa sjedištem u Pekingu, bavi se civilnom diplomatijom i aktivnostima na polju saradnje lokalnih samouprava između dvije zemlje.

Inicijative sa crnogorske strane pokreće Društvo, koje nakon dobijanja saglasnosti svoje predloge šalje Kineskoj Asocijaciji pobratimskih gradova sa inostranim zemljama.