Sonia Vasquez Marquez (25) iz Galicije u Španjolskoj i Ewelina Bilinska(27) iz Malopoljskog vojvodstva u Poljskoj godinu dana bit će stanovnice otoka Murtera. Riječ je o volenterkama koje na otoku borave od 7. januara u sklopu projekta Europske volonterske službe “More je život 4”.
Nastavak je to prethodno uspješno provedenih projekata “More je život 1, 2, 3”. Provodi ga Udruga Argonauta, a odvijat će se u Edukacijskom centru za održivi razvoj otoka i priobalja u Murteru. Glavne teme projekta su edukacija za prirodu i okoliš, aktivno građanstvo i kreativnost mladih. Cilj im je nastaviti podizati svijest lokalne zajednice i šire javnosti o važnosti održivog razvoja i neiskorištenih lokalnih resursa, te proširiti utjecaj Edukacijskog centra za održivi razvoj.
Volonterke će biti angažirane u mnogim aktivnostima koje provodi udruga, poput edukacije djece i mladih o pitanjima prirode i okoliša. Uz to će učiti hrvatski jezik, promovirati kulturu zemalja iz kojih dolaze te približiti mladima mogućnosti u Europskoj volonterskoj službi.
Pomagat će, također, u dnevnim aktivnostima Edukacijskog centra u ljetnoj sezoni, kreirati edukativne i kreativne radionice za djecu, pomagati u promotivnim i administrativnim poslovima u organizaciji. Sudjelovat će i u pripremi i provedbi razmjena mladih, lokalnih volonterskih akcija i razviti svoj osobni projekt.
Udruga Argonauta time se nada uspostaviti snažnu vezu u civilnom sektoru između Hrvatske, Poljske i Španjolske te motivirati mlade ljude da se aktivnije uključe u aktivnosti civilnog društva na otoku i šire.
Lokalna zajednica otoka Murtera provedbom projekta bit će bolje informirana o europskom Erasmus+ programu preko kojeg Europska unija financira čitav prijekt.
Iz “Regent Porto Montenegro” hotela juče su saopštili da se svakog petka u vremenu od 20.30 do 00.30 sati u njehovom klasičnom Library Bar-u održavaju džez večeri.
“Topli tonovi džeza podgoričkog sastava “MP Trio”, ušuškana atmosfera i pucketanje vatre iz kamina predstavljaju odličnu ideju za kraj radne nedjelje, odnosno dobru uvertiru za nastupajući vikend.
Ljubitelji džeza i izuzetne usluge mogu uživati u velikom izboru pića i koktela koji se svakog petka nude po promotivnim cijenama, kao i gratis đakonijama sa švedskog stola.”- kazala je PR menaderka “Regenta” Elena Ljiljanić.
Milosavljević postao član uduženja “Les Clefs d’Or”
Glavni konsierž hotela “Regent Porto Montenegro” iz Tivta, Predrag Milosavljević, postao je član mađarske podružnice prestižnog globalnog udruženja “Les Clefs d’Or” (Zlatni ključevi). Milosavljević je jedini član ovog renomiranog udruženja iz Crne Gore i regiona.
Predrag Milosavljević
Organizacija ‘Les Clefs d’Or’ registrovana je pod imenom “Union Internationale des Concierges d’Hôtels” (međunarodna asocijacija konsierža), ali prepoznatljiva pod imenom “Les Clefs d’Or” (Zlatni ključevi) i predstavlja međunarodnu mrežu profesionalnih hotelskih konsierža.
Prva asocijacija ovog tipa osnovana je 1929. godine u Parizu od strane Pierre Quentin-a, konsierža hotela Ambassador u Parizu i 10 ostalih konsierža koji su uvidjeli da bi udruživanjem mogli da unaprijede sopstvene usluge. Ovo udruženje je 1952. preraslo u evropsku asocijaciju koju je osnovalo 9 evropskih zemalja; 1953. godine usvojen je logo ‘Zlatni ključevi’ koji od tada predstavlja sinonim usluge na najvišem nivou. Tokom godina, konsierži iz ostalih zemalja primani su u članstvo da bi 1972. godine ova asocijacija dobila globalnu dimenziju. Danas asocijacija broji oko 4.000 članova iz preko 50 zemalja svijeta.
Politički direktor u crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija (MVP) Vladimir Radulović izjavio je u srijedu da su Crna Gora i Hrvatska već usuglasile dokumente o statusu Prevlake, te da su pregovori uoči odlaska pred Međunarodni sud pravde (ICJ) u završnoj fazi.
“Crna Gora i Hrvatska su usuglasile dokumente koji se tiču statusa Prevlake i njihovi pregovori su u završnoj fazi, prije nego što se nađu pred Međunarodnim sudom pravde”, kazao je Radulović Televiziji Crne Gore.
Po njegovim riječima svi ti dokumenti će najprije ići na verifikaciju u nacionalne parlamente dviju država gdje bi trebali dobiti “zeleno svjetlo” za daljnju proceduru pred Međunarodnim sudom pravde.
Prevlaka
Iz hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova u srijedu su saopštili da je Hrvatska strana Crnoj Gori uputila neslužbeni, ekspertni prijedlog posebnog sporazuma kojim bi se dvije države zajednički obratile Međunarodnom sudu i zatražile da Sud utvrdi granicu na kopnu i na moru između dviju država.
“Do sada još nismo dobili odgovor crnogorske strane i očekujemo nastavak razgovora na tu temu”, kažu u MVEP-u.
Evropski parlamentarci su u utorak u Strasbourgu pohvalili napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima za prijem u EU, ali su i sugerirali da ona mora što prije riješiti pitanje svojih granica, osobito one sa Hrvatskom. U crnogorskoj oporbi strahuju da bi zbog toga Hrvatska mogla blokirati pregovore Crne Gore s EU-om.
Sarajevski kantautor Kemal Monteno umro je u 66. godini u srijedu ujutro u bolnici Rebro, potvrdila je izdavačka kuća Croatia Records.
Rođen je 17. septembra 1948. u Sarajevu, a posljednjih petnaestak godina živio je u Zagrebu.
Njegov otac bio je talijanski vojnik koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata došao u Sarajevo i zaljubio se u Kemalovu majku, a zbog te je ljubavi odlučio ostati u novoj domovini.
Zbog talijanskog prezimena otac je želio da sin ima bosansko ime, a upravo ta bosansko-talijanska podjela osim u nazivu utjecala je i na Montenov stvaralački rad. S mediteranskim štihom i bosanskom dušom koju je unio u svoje pjesme, Monteno je stvorio svoj glazbeni izričaj koji ga je pratio tijekom više od 40 godina karijere, stoji u njegovom životopisu.
Ljubavne pjesme bile su njegov nepresušan izvor i njegova iskrena ispovijed u kojoj je opisivao životne situacije u kojima su se našli on ili njemu bliski ljudi. Ljubavnu priču svojih roditelja opjevao je tek u pjesmi Šta je život, po kojoj je nazvao svoj zadnji album. U svojim šansonama se rijetko ponavljao, a svoj vrhunski kantautorski rukopis dokazivao je vještim pretapanjem ljubavnog motiva u jednostavan izraz s mediteranskim šarmom talijanske kancone.
Karijeru započeo s pjesmom Lidija i osvojio prvu nagradu
Svoju bogatu glazbenu karijeru počeo je u drugoj polovici 60-ih, točnije 1967. godine nastupom na festivalu Vaš šlager sezone s pjesmom Lidija koja je osvojila prvu nagradu. Već nakon prvog nastupa bilo je jasno da je publika, osobito njen ženski dio, dobila novog miljenika. Ovom festivalu Monteno je ostao vjeran i idućih godina, a za njega je napisao neke od svojih najljepših šansona poput Zemljo moja (1977.) i Sarajevo, ljubavi moja (1976.) koju je otpjevao na 10. jubilarnom Šlageru sezone.
Pjesma je postala svojevrsna himna njegovom rodnom gradu i bila je nezaobilazan dio njegovog repertoara.
Kemal Monteno je obilježio 70-e svojim brojnim antologijskim pjesmama Sviraj mi o njoj, Laž, Putovanja, Adrijana, a osim Šlagera sezone Montena se često moglo vidjeti na Opatijskom i Zagrebačkom festivalu na kojima je redovito osvajao nagrade publike i žirija, a njegovi albumi prodavani su u zlatnim i platinastim nakladama.
Njegov diskografski početak vezan je za 1973. kada je objavio album Muziko, ljubavi moja za tadašnji Jugoton. Na njemu se između ostalih hitova nalazi i pjesma Jedne noći u decembru, posvećena njegovoj ljubavi iz mladih dana, supruzi Branki.
Potom je uslijedio album Žene, žene objavljen 1975. s hitovima Uvijek ti, Pjesme zaljubljenika, Kratak je svaki tren te album Moje pjesme, moji snovi objavljen 1977. godine.
Kemal Monteno
Antologijska pjesma Nije htjela
Osamdesete započinje albumom Za svoju dušu na kojem se nalazi još jedna antologijska pjesma – Nije htjela.
Album Dolly Bell, nazvan po jednom od najpopularnijih filmova domaće kinematografije Sjećaš li se Dolly Bell objavio je 1982. godine, a samo godinu dana kasnije objavio je album Uvijek ti se vraćam.
Kompilaciju Moje najdraže pjesme (1985.) te albume Romantična priča (1986.) i Kako da te zaboravim (1987.) objavio je za izdavačku kuću Diskoton, a potom je uslijedila diskografska pauza koju prekida 1992. kompilacijom Pjesme zaljubljenika u izdanju Croatia Records.
Ratna događanja 90-ih zatekla su ga u Sarajevu iz kojeg u početku nije mogao izaći, a potom kao i ostali glazbenici i njegovi prijatelji nije htio izaći. U to vrijeme nije napisao niti jednu pjesmu, ali je otpjevao pjesmu Pismo prijatelju, autora Zlatana Arslanagića i Zlatana Fazlića koju ju publika preimenovala u Da ti roknu samo dvije.
Radilo se o staroj ljubavnoj pjesmi koju su spomenuta dvojica autora nadopisali, a video spot je snimljen na stepenicama ispred tada popularnog okupljališta, kavane Fis u koju su zalazili Davorin Popović, Mirza Delibašić te ostale poznate osobe iz Sarajeva.
Godine 1995. Monteno ipak prihvaća poziv brojnih zabrinutih kolega iz Zagreba, ponajprije Arsena Dedića i Gabi Novak i s obitelji seli u Zagreb. Te iste godine održao je koncerte u Lisinskom i to sedam dana za redom.
Godine 2000. Croatia Records objavljuje album Hvala svima (Kemo i prijatelji) na kojem se nalaze pjesme koje je otpjevao u duetu s Oliverom Dragojevićem, Arsenom Dedićem, Radom Šerbedžijom, grupom Crvena jabuka, Danijelom Martinović, Gabi Novak, Fuadom Backovićem, Terezom Kesovijom i Borisom Novkovićem.
Iako se radi o njegovim najboljim pjesmama u kojima je svaki od navedenih pjevača dao svoj osobni štih, pjesma Ovako ne mogu dalje s Danijelom Martinović je polučila nevjerojatan uspjeh.
Kemal Monteno
Svaki njegov duet postao i hit
Kemal Monteno bio je jedan od rijetkih izvođača koji se mogao pohvaliti da je gotovo svaki njegov duet postao i hit.
Napisao je brojne pjesme i za svoje kolege Arsena Dedića, Zdravka Čolića, Olivera Dragojevića, Terezu Kesoviju, Gabi Novak, Nedu Ukraden, Dražena Žerića i mnoge druge, a često su upravo njegove pjesme bile zaslužne za uspjeh njegovih kolega.
Sredinom devedesetih nastupao je na Radijskom festivalu, a potom i na Festivalu dalmatinske šansone u Šibeniku. Na Melodijama Mostara 2003. nastupio s Paulom Jusić i pjesmom Nakon toliko godina koja je osvojila Grand prix, a ista je na 10. festivalu melodije Mostara proglašena „Pjesmom desetljeća“. Njegov sljedeći album Dunje i kolači nazvan je prema pjesmi koju je otpjevao s tada popularnom grupom Divas objavljen je 2004. godine.
Koncertom pod nazivom Kemo u Lisinskom, nakon deset godina vratio se u zagrebački glazbeni hram, a oduševljena publika pjevala je s njim od prve do zadnje pjesme.
Krajem 2012. u sarajevskoj Zetri obilježio je više od 40 godina karijere, a na koncertu uz njega su nastupali Goran Bregović, Zdravko Čolić, Oliver Dragojević, Dino Merlin, Severina, Dražen Žerić Žera, Rade Šerbedžija i Hanka Paldum.
Njegov zadnji studijski album Šta je život na tržištu je od 2013., a pjesme Jesen je, Malo mir, malo rat uz naslovnu pjesmu koja se gotovo odmah nametnula kao hit i dalje su dio radijskog i tv etera.
Marina Porto Montenegro iz Tivta dobitnik je prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji “Najbolja marina za superjahte” koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA).
Nagrada je uručena direktoru marine Tony Browne-u na Sajmu nautike u Londonu koji je završen 18.januara, na svečanoj ceremoniji Yacht Harbour asocijacije.
Drugu godinu za redom, nagrada se dodjeljuje marinama koje posjeduju akreditaciju “Zlatna sidra”, a vlasnici plovila i zakupci vezova glasaju u kategorijama: britanska marina na obali, UK ostrvska marina, internacinalna marina i marina za superjahte.Praksa dodjeljivanja “Zlatnog sidra” podrazumijeva kategorizaciju od jednog do pet zlatnih sidara, pri čemu je “Pet zlatnih sidara” nagrada najvišeg ranga, te obilježje izvanrednog uspjeha u svim segmentima rada marine, što marina Porto Montenegro opravdava od 2011. godine.”- kazao je danas tim povodom PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
Tivatska marina već sada može primiti jahte duge do 180 metara kakva je najveća jahta na svijetu “Azam”, a ovog ljeta u junu i julu će Porto Montenegro biti domaćin dva najprestižnija događaja u svijetu industrije, dizajna, upravljanja i vlasništva nad takvim velikim jahtama – manifestacija “Superyacht Rendezvous”, odnosno “Superyacht Owner` s Summit“. Do ljeta će biti i potpunosti završena i druga faza širenja marine koja će tada raspolagati sa više od 450 vezova.
Tony Browne – sa nagradom
“Priznanje “Najbolja marina za superjahte 2015” koje smo dobili predstavlja odličnu satisfakciju za početak kalendarske godine, koja će marini Porto Montenegro donijeti nove izazove. Prvenstveno želim da zahvalim na svakom pojedinačnom glasu naših korisnika, vlasnika jahti i kapetana – svaki od njih je neprocjenjiva podrška u našem razvoju. Ova nagrada odraz je predanog rada i posvećenosti kompletnog tima Porto Montenegra, koji se trudi da zadovolji najviši nivo kvaliteta i usluge.” istakao je director tivatske marine Tony Browne, kome je nagradu uručila Sarah Hanna, predstavnica TYHA-e.
Britanska Yacht Harbour Asocijacija TYHA osnovana je kako bi na najefikasniji mogući način podržala razvoj nautičke industrije u svijetu. Cilj asocijacije je da nautičarima obezbijedi i preporuči marine najvišeg kvaliteta, u kojima će se razvijati i dobiti najviši nivo usluge.
Nagrada “Zlatno sidro”, u svojoj osnovi je volonterski program fokusiran na usluge u marini, te na obezbjeđivanje kvalitetne usluge veza za svakog vlasnika broda. Nagrada je ustanovljena prije 25 godina i temelji se na kodeksu Yacht Harbour Asocijacije – kodeksu koji je usmjeren na uslugu, dizajn, izgradnju i operativnost marina.
U galerijskom prostoru srednjevjelovnog ljetnjikovca “Buća-Luković” u Tivtu, sutra 22. januara u 19 sati, biće otvorena izložba slika Jovana Kadža Karadžića. Umjetnik iz Nikšića tivatskoj likovnoj publici predstaviće se sa tridesetak radova.
Karadžić je završio je čuvenu hercegnovsku Umjetničku školu, odsjek vajarstvo u klasi slikara i vajara, akademika Voja Stanića. Studirao u Zagrebu, a pored vajarstva bavi se intenzivno i slikarstvom.
Već više od decenije uspješno se bavi i edukacijom djece i odraslih, kroz rad u Umjetničkoj radionici Ars u Nikšiću. Do sada je izlagao samostalno i kolektivno u skoro svim galerijama u Crnoj Gori, kao i širom bivše Jugoslavije, od Ljubljane pa do Skoplja.
O njegovom radu likovni kritičar Miljan Coko Marović je napisao:
,,Ovo što Kadžo pokazuje, govori da je on dodirnuo dah likovne poezije jednog likovnog naboja, koji se pretvorio u veliku snagu crnogorske umjetnosti. Osjetio je Lubardu, Milunovića, kao i druge velikane čiji je slikarski duh bio prisutan u Hercegnovskoj školi. Figura je vrlo snažan i dominantan faktor. Ima izbalansiran osjećaj da malo pomjeri realnost, što govori o snazi i smjelosti ovog umjetnika da na ovakav način, koloristički i sadržajno, te slike do kraja definiše. Njegov govor je isključivo likovni. Naravno, ljudi ovih prostora su opterećeni naracijom. Željeli bi da im slika priča.”
Izložbu Jovana Karadžića u Tivtu otvoriće pozorišni umjetnik Obren Nenezić.
„Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore – SMATSA“ iz Beograda, raspisala je tender za nabavku i instalaciju novog radio-navigacionog uređaja na aerodromu Tivat – lokalajzera. Ponude se podnose do 10.februara kada će u Beogradu biti održano i javno otvaranje, a da bi se uopšte konkurisalo na ovaj tender, zainteresovani ponuđači prethodno po propozoicijama, moraju obići samu lokaciju u Tivtu gdje će biti instalira novi uređaj koji je dio tzv. ILS-a, odnosno sistema za instrumentalno slijetanje aviona. Novi lokalajzer boljih performansi, na aerodromu Tivat zamijeniće postojeći takav uređaj iz daleke 1993 godine, marke „Thomson 381“ sa antenskim sistemom od 25 elemenata.
Novi lokalajzer biće ugrađen u isti objekat u blizini praga piste 32 tivatskog aerodroma gdje se sada nalazi taj uređaj i mora biti kolociran sa DME uređajem za mjerenje daljine „Fernau 2020“, postavljenim prije dvije godine,a koji se takođe nalazi u istom objektu. Lokalajzer inače, mora neprekidno raditi bez ljudske posade, 24 sata dnevno, 365 dana u godini i imati minimalni radni vijek od najmanje 15 godina. Ponuđač treba da isporuči i instalira uređaj u roku od 12 mjeseci nakon potpisivanja ugovora, te da obezbjedi obuku osoblja SMATSA, rezervne djelove i tehničku podršku za održđavanje novog lokalajzera.
Instaliranje novog lokalajzer jedan je od najznačajnijih segmenata višemilionskih investicija SMATSA u unapređenje opreme tivatskog aerodorma, a koja predviđaju izgradnju novog kontrolnog tornja, kupovinu najsavremenije radio-komunikacione opreme, kao i instaliranje nove automatske meteorološke opreme.
Prenosimo saopštenje iz Zajednice Italijana Crne Gore, povodom održavanja kotorskog karnevala u vrijeme korizme
U toku je polemika u gradu Kotoru oko datuma održavanja tradicionalnog kotorskog karnevala. Kako je sve u vezi karnevala poteklo iz Italije još od drevnog Rima pa na ovamo i proširilo se po cijelom svijetu, prirodno je da svoje mišljenje o problemu iznesemo i mi – Zajednica Italijana Crne Gore.
O karnevalu se sve zna, iako možda ne znaju baš svi, o porijeklu karnevala, o značenju imena karneval i o tome da se u većini zemalja svijeta slavi u periodu između Epifanije i Korizme, odnosno da se karneval završava dan prije početka četrdesetodnevnog posta. Priznajem da ima i izuzetaka ali – od par hiljada gradova koji imaju karnevale, desetak ili dvadesetak izuzetaka i nije nešto što bi uzdrmalo pravilo i u svakom slučaju svi ti izuzeci imaju svoje povijesno opravdanje. A kod nas? Od pet, šest gradova ili mjesta koji održavaju karnevale gotovo svi su izuzeci i pri tom uglavnom bez ikakvog povoda. Jednostavno, organizacioni odbori su tako odlučili, jer naravno, niko njih neće učiti što je to tradicija, znaju oni. A možda bi ipak trebalo, tradicija znači nastavak prošlosti, onoga što se kroz stoljeća pokazalo dobro i izdržalo probu vremena, samo i tu uvijek postoji problem referentne tačke od koje, za neke, počinje povijest. Iskreno, ne mogu da shvatim suštinu polemike koja se razvila.
Krinka
Crkva traži od Opštine kao organizatora pomjeranje datuma karnevala tako da se završi do početka Korizme. Zahtjev potpuno legitiman, jer zaboga, mi smo zemlja koja poštuje slobodu govora i nikada ne oskrbljujemo one koji koji nam nisu po volji, zahtjev opravdan jer se bazira na povijesnoj tradiciji i poštovanju osjećaja vjernika i uz to još i pristojan. Međutim, ono što je zanimljivo u ovoj polemici su reakcije na zahtjev crkve. Imamo zahtjev jedne strane koji druga strana kojoj je upućen treba da razmotri i da odgovori na njega pozitivno ili negativno, naravno uz suvisle argumente. A kako se odgovara i uz koje argumente na prost zahtjev da se pomjeri datum karnevala? Umjesto da se iznesu argumenti protiv pomjeranja datuma , odmah se kreće na crkvu potežući njene grijehove od postanka do danas; a gdje su do sada bili, a zašto se crkva u proteklih 70 godina nije oglasila, a zašto je pomjeren datum proslave Sv. Tripuna, a zašto su od crkve napravili suvenirnicu, poteže se inkvizicija, vrijeđa se biskup, traži se odvajanje crkve od države (!)…
A trebalo je samo odgovoriti na zahtjev i kazati razlog zašto se može ili ne može promijeniti datum. Ma kakve veze ima za datum održavanja karnevala što se crkva nije oglasila ranijih godina, pa oglasila se sada. Kakve veze ima datum proslave Sv. Tripuna sa pomjeranjem datuma karnevala, kakve veze imaju suvenirnica ili inkvizicija, suština priče je, postoje li ili ne valjani argumenti da se ne prihvati zahtjev crkve? Po meni ne postoje jer ih niko nije iznio. Pa zašto onda polemika u kojoj se ne polemiše sa stavom već sa crkvom? Iz inata? ( neće oni nama…) Iz neznanja? ( ma kakva Korizma…) Zato što volimo da smo mimo svijeta? (Pa i oni tamo ne poštuju…). Vjerovatno ima od svega ovoga po malo, samo, iskustvo nas uči da inat nije nikome dobra donio.
Maskembal
Zato vam kao Kotoranin i predsjednik Zajednice Italijana predlažem da prihvatite zahtjev crkve i pomjerite datum održavanja karnevala, ne možete pogriješiti. U tom pravcu ohrabruje i odgovor predsjednika Opštine Aleksandra Stjepčevića, kulturan i obećavajući, tako da vjerujem da dogodine neće biti polemike, doduše pitanje je da li će biti karnevala, jer znajući našu narav, nešto me je strah. Ipak mislim da će na kraju prevagnuti razum i da će zahtjev crkve svi prihvatiti što bi, uz malo dobre volje i bez inaćenja bio civilizacijski čin kakav priliči Kotoranima. Nije teško biti fin kada se hoće” – navodi se u saopštenju, predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore, Aleksandar Dender.
Saobraćaj u mjestu Zavala, na ulazu u Budvu na jadranskoj magistrali, više nije u prekidu, već se odvija jednom trakom, a tako će biti i narednih dana dok nadležne ekipe potpuno ne očiste put.
Druga traka, kako je saopšten, nije otvorena iz bezbjednosnih razloga.
Uz podsjećanje da se zbog odrona u mjestu Zavala saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično, iz Automoto saveza Crne Gore vozačima savjetuju alternativne putne pravce Podgorica-Cetinje-Njegusi–Kotor i Podgorica-Niksic-Vilusi–Grahovo-Lipci.
Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata i antifašista Herceg Novi, povodom 72 godine pogibije heroja Nikole Đurkovića, Sava Ilića, Daša Pavičića i Stijepa Šarenca danas su posjetili spomeniku na Podima, zаseok Tušupi, a zatim spomenik Palim borcima u Savinskoj dubravi, gdje su položili cvijeće.
Nа spomen obilježju nа Sаvini, mjestu gdje se nаlаze posmrtni ostаci pаlih borаcа, cvijeće je položio i predsjednik opštine Milаn Vаjаgić.
U spomen pаlim borcimа, Novljаni su glаvnom trgu, trgu nа kome su nаcionаlisti igrаli “krvаvo kolo” oko odjeće izginulih borаcа, dаli ime Nikole Đurkovićа, ulici u Igаlu ime Sаvа Ilićа, osnovnoj školi u Novom ime Dаšа Pаvičićа, а ulici kojа spаjа Kаrаču i Sаvinu, ime Stijepа Šаrencа.
Spomen ploča
Podsjećanje
Iz knjige „Revolucionаrni pokret i NOR u hercegnovskom krаju 1918-1945. (hronologijа dogаđаjа)”, аutori: dr Đuro Vujović, Mаrijа Crnić-Pejović, Svetozаr Seferović, Bаnko Bulаjić, Herceg-Novi 1984.
Nа inicijаtivu Nikole Đurkovićа, 20. jаnuаrа je došlo do susretа predstаvnikа risаnsko-krivošijske i hercegnovske grupe ilegаlаcа, među kojimа su bili i svi člаnovi Mjesnog komitetа. Devetnаestog jаnuаrа uveče, Nikolа Đurković, Sаvo Ilić, Stojаdin Soldаtović i Dušаn Mаlešević krenuli su iz Risnа, još iste noći prije zore stigli su nа Pode i sаstаli se sа Dаnilom-Dаšom Pаvičićem i Lukom Mаtkovićem. Sljedeće noći Stijepo Šаrenаc je stigаo nа Pode, а Lukа Mаtković je Stojаnа Soldаtovićа i Dušаnа Mаleševićа odveo u susjedni Sušćepаn, gdje su se svi nаšli sа Ilijom Kišićem. Nа tаj nаčin ilegаlci su se podijelili u dvije grupe: grupu Mjesnog komitetа, kojа se smjestilа u jednoj stаji u Podimа (zаselаk Tušupi) i imаlа zаdаtаk dа donose zаključke o dаljoj političkoj-pаrtijskoj аktivnosti u zаpаdnoj Boki, i grupu Mаtković, Kišić, Soldаtović, Mаlešević, kojа je trebаlo dа se pozаbаvi vojnim pitаnjimа.
Nа nesreću, neprijаtelj je sаznаo o prisustvu ilegаlаcа, pа je 21. jаnuаrа rаno ujutro stotinаk okupаtorskih vojnikа, oko 50 četnikа Grаhovskog bаtаljonа i 150 nаcionаlistа Antikomunističkog bаtаljonа „Orjen” opkolilo i nаpаlo grupu Mjesnog komitetа u Podimа. U nerаvnoprаvnoj borbi poginulа su svа četiri člаnа Mjesnog komitetа, s Nikolom Đurkovićem nа čelu.
Nаkon pogibije člаnovа Mjesnog komitetа, sluge okupаtorа su nа glаvnom trgu u Herceg-Novom zаigrаle kolo oko odjeće izginulih (trg dаnаs nosi ime Nikole Đurkovićа), veseleći se smrti bokeljskih rukovodećih komunistа i vjerujući dа je zа svа vremenа osigurаnа vlаstokupаtorа i izdаje.
