Šesta flota u Rijeci: U “Lencu” počeo remont zapovjednog broda američke mornarice

0
Brod USS Mount Whitney u brodogradilistu Viktor Lenac
Brod USS Mount Whitney u brodogradilistu Viktor Lenac Photo Novi List

Tokom šestomjesečnog boravka u kvarnerskom brodogradilištu na »USS Mount Whitneyju« bit će obavljeno zahvata i ugrađeno nove opreme u vrijednosti od više desetaka miliona dolara

Zapovjedni brod američke Šeste flote “USS Mount Whitney” stigao je u brodogradilište Viktor Lenac gdje će se na remontu i preinakama zadržati idućih pola godine.

Odmah se, kako doznajemo, kreće s pripremama za zahvate koji će se obavljati na ovom ratnom brodu, kao i preseljenjem dijela posade. Oko 160 marinaca, prema najavama, ostaje u »Lencu« i do konca tjedna preselit će na putnički brod »Delphin« koji su u brodogradilištu angažirali za tu namjenu. Igrom slučaja, »poklopilo« se da je taj kruzer bio u »Lencu« na remontu upravo u vrijeme dok se tražilo rješenje za smještaj američkih marinaca.

Podsjetimo, u razmatranju je bio i Jadrolinijin »Dubrovnik«, ali do dogovora s domaćim linijskim brodarom nije došlo. Vlasnik »Delphina« indijska je kompanija Vishal Cruises, koja je ujedno osigurala i osoblje, njih četrdesetak, koji će brinuti o prehrani i komforu marinaca na ovom kruzeru. Navodno je u pitanju četiri miliona dolara za ovaj šestomjesečni smještaj Amerikanaca. Ostatak posade »USS Mount Whitneyja« do kraja remonta vraća se u SAD.

Osim dokovanja i kompletnog remonta, koji će uključivati i uređenje dijela nastambi i kuhinja, izmjenu čelične strukture oplate i palubnih kućica, na američkom zapovjednom brodu obavit će se i preinaka postojećeg sustava elektroenergetskog napajanja, s instalacijom novih generatora, elektroenergetskih ploča i kontrolnih mehanizama opreme. Preuredit će se i sistem preljeva goriva, reverzne osmoze, ispiranja crnih i sivih voda, dojave požara… Zapravo, radi se o svojevrsnom »upgradingu« »USS Mount Whitneyja«, prvom iz petogodišnjeg plana, kojim američka mornarica želi povećati vrijednost ovog ratnog broda i produžiti mu životni vijek za narednih 25 godina.

Tokom šestomjesečnog boravka u kvarnerskom brodogradilištu na »USS Mount Whitneyju« bit će obavljeno zahvata i ugrađeno nove opreme u vrijednosti od više desetaka milona dolara.

Udio »Lenca« u ovom poslu je 21 milijun dolara, no lako je moguće da će se ta svota i povećati s dodatnim zahvatima, a koji se ne mogu predvidjeti dok se ne krene s poslom.

Nakon preseljenja dijela posade, »USS Mount Whitney« u ponedjeljak ulazi u veliki dok u kojem će se, prema sadašnjem planu, zadržati gotovo tri mjeseca.

„Barbara“ se vraća na prostor Arsenala

Barbara na suvom u marini Navr
Barbara na suvom u marini Navar

Opština Tivat definitivno je zbog visokih troškova, odustala od namjere da rekonstruiše i u plovno stanje vrati brod-oldtajmer, nekadašnju vojnu motornu barkasu BM-58 „Barbara“. Umjesto toga, brodić koji je neizbrisivi dio novije istorije Tivta jer je više od osam decenija služio za prevoz materijala, a potom putnika- radnika u nekadašnjem tivatskom vojnom brodogradilišu Arsenal, biće konzerviran i izložen kao muzejski ekponat u Zborci pomorskog nasljeđa u elitnom nautičkom centru Porto Montenegro što se gradi na mjestu nekadašnjeg Arsenala.

Na taj način „Barbara“ će se poslije sedam godina izbivanja iz nje, vratiti u svoju matičnu luku – Arsenal i ubuduće generacijama mladih Tivćana i turistima koji posjećuju grad, svjedočiti o bogatoj brodograditeljskoj tradiciji ovog kraja.

Opština Tivat je staru barkasu dobila na poklon od Ministarstva odbrane 2007 godine kada je država zatvorila Arsenal i prodala ga Piteru Manku radi gradnje Porto Montenegra, a mali i lijepi brodić sa bogatim istorijom, od tada je trulio na suvom vezu u marini u Bonićima gdje ga je Opština privremeno smjestila, razmišljajući o njegovoj daljoj sudbini. Gradski oci su procijenili da bi im projekat obnove „Barbare“ kao plovila za reprezentativne svrhe lokalnog protokola, ali i potrebe odvijanja brodskog saobraćaja u Tivatskom zalivu, bio preskup, kao i kasniji troškovi eksploatacije i održavanja broda, odnosno plaćanja stalne posade.

Barbara nekad
Barbara nekad

„Stoga smo se opredijelili da „Barbaru“ konzerviramo i zaštitimo od daljeg propadanja. Unutrašnjost broda, kabine, komandni most , motorni prostor, biće zaštićeno i konzervirano u aktuelnom obliku, dok će spoljašnjost broda biti vraćena u izgled koji je „Barbara“ imala svih proteklih decenija i u kojem je pamte generacije građana Tivta.“- kazao je direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović. Istakavši da „Barbara“ ima ogromnu sentimenatalnu i istorijsku vrijednost za Tivćane, on je dodao da je sa Porto Montenegrom postignut dogovor da se barkasa nakon konzervacije, prebaci na plato ispred Zbirke pomorskog nasljeđa gdje će brod ostati na suvom vezu, kao stalni muzejski eksponat zajedno sa podmornicama P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“ koje se tamo već nalaze. Konzervacija barkase koštaće 17 hiljada eura što je Opština obezbjedila u budžetu za ovu godinu.

Obradović je dodao da će posao biti okončan do maja, te bi „Barbara“ već pred početak glavne ljetnje turističke sezone, trebalo da dopuni zbirku muzeja u Porto Montenegru koji govori o nautičkoj i brodograđevnoj prošlosti Tivta.

PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić potvrdio nam je da su postigli sporazum sa Opštinom i da se veoma raduju što će brodo-oldtajmer dodatno povećati atraktivnost njihove muzejske zbirke.

Diplomski rad njemačkih đaka

Barbara
Barbara

„Barbara“ je brod oldtajmer izgradjen daleke 1926 godine u Njemačkoj i jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja.

Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili ,svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945 bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku

Dodjeljena priznanja najboljim sportistima Tivta za 2014.

0

Košarkaš Srđan Subotić najbolji je sportista Tivta, a Kuglaški klub „Mornar“ najbolji sportski kolektiv Tivta u 2014 godini.

Nagrade najboljim sportistima i sportskim klubovima Tivta za 2014. godinu dodijeljene su danas na svečanosti u multimedijalnoj sali Opštine Tivat.

Priznanja su dobili, kuglašica Mirjana Ardalić, rukometaš Marko Vrdoljak, boćar Miroslav Petković, džudista Pavle Kostić, streličar Milan Borović, atletičarka Amela Feković, fudbaler Velibor Mršulja, jedrličar Igor Nikolić, dizač tegova Željko Ljepavić.

Specijalna priznanja za izuzetne sportske uspjehe u 2014. godini dobiće Džudo klub Tivat, Jedriličarski klub „Delfin”, SRD „Pagar”, Boćarski klub „Brđanin”, Šahovski klub „Mimoza” i kadetska selekcija Rukometnog kluba „Partizan”.

Posebna priznanja za individualne sportske uspjehe pripale su kuglašu Nikoli Petoviću, jedriličaru Balši Dojkiću, sportskom ribolovcu Aleksandru Jandriću ragbisti Srđanu Popoviću, rukometašici Kristini Duši i takmičaru džiu džice Svetozar Krstić.

Najbolji sportisti Tivta za 2014.
Najbolji sportisti Tivta za 2014. – Kuglaški klub Mornar

Najboljima, košarkašu Srđanu Subotiću i kuglaškom klubu „Mornar“ priznanja i nagrade od u iznosu od 1000 eura uručili su gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i predsjednik SO Tivat, Krsto Bošković.

„Čeka nas dosta obaveza na normativnom planu. Zakonska obaveza nam je da donesemo strategiju razvoja sporta u Tivtu, obećavam da ćemo se potruditi da tu strategiju napravimo i da to bude odraz stremljenja sportista i da na pravi način trasiramo put razvoja sporta u Tivtu. Obaveza nam je da donesemo pravilnik o finansiranju sportskih kolektiva. Tivatska lokalna uprava je izdašno pomagala razvoj sporta i sportske kulture i to će raditi i u budućem periodu. U 2014. godini  smo iz budžeta odvojili više od 230.000 eura, a u 2015. godini je planirano 250.000 eura za razvoj sporta. Sredstva koja se ulažu u tivatski sport su mnogo veća, zajedno sa investitorima i sponzorima..“ – kazao je gradonačelnik Tivta, Ivan Novosel.

U ime Radio Tivta i sekcije sportskih novinara nagarđene i zvanice pozdravio je Dragan Popadić, direktor Radio Tivta i predsjednik opštinskog Savjeta za sport.

Organizatori dodjele priznaja najboljim sportistima su Radio Tivat, sekcija sportskih novinara i Opština Tivat.

Tivat član Instituta regija i gradova

0
Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Potpisivanjem zvanične pristupnice, Tivat je od juče postao punopravni član Instituta regija i gradova (IRE). Institut IRE formiran je 2004. godine od strane profesora Franca Šauszbergera, bivšeg predsjednika pokrajne Salcburg.

Osnovni cilj ovog Instituta je da stvori platformu za opštine, regije i preduzeća širom Evrope, kako bi se jasno ukazalo na značaj koji regije i opštine imaju u ekonomskoj politici i uopšte razvoju Evrope – saopšteno je juče iz Opštine Tivat.

IRE, Bec
IRE, Bec

Svojim aktivnostima, ovaj Institut promoviše decentralizaciju i regionalizaciju dajući svoju konkretnu, ali i ekspertsku podršku opštinama i regijama. Opština Tivat je postala prvi i jedini predstavnik u IRE iz Crne Gore, čime joj se, kao punopravnoj članici, otvaraju mogućnosti direktnih kontakata sa evropskim institucijama – Evropskom komisijom, Evropskim parlamentom, Komitetom regiona kao i drugim evropskim organizacijama. Uz to, Tivat će imati benefite od umrežavanja sa preko 120 regiona, gradova i kompanija, članicama IRE, kao i pristupa ekspertizama i istraživanjima koja se realizuju pod pokroviteljstvom tog Instituta.

Brajović sa pomorcima o ključnim statusnim pitanjima

0
Sa promocije
Sa promocije

Promocija priručnika „STCW 2010 Manila amandmani-primjena konvencije u praksi” i „Organizacija obuke pomoraca”, autora kapetana Bora Lučića, potpredsjednika Pacifičke pomorske asocijacije, održana je večeras u Kotoru u organizaciji Udruženja pomorskih kapetana (UPK) i uz podršku Sindikata pomoraca Crne Gore i Bokeljske mornarice 809.

Promociji u Domu Bokeljske mornarice, pored ostalih prisustvovali su ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović sa saradnicima, viceadmiral Bokeljske mornarice 809 Ilija Radović, direktor Luke uprave Crne Gore Mladen Lučić, direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac, dekan Fakulteta za pomorstvo dr Danilo Nikolić, direktor Srednje pomorske škole Kotor Veljko Botica i veliki broj predstavnika pomorske privrede.

STCW konvencija Međunarodne pomorke organizacije IMO o stanardima obuke, sertifikacije i držanja plovidbene straže pomoraca ugaoni je kamen svjetske pomorske industrije a njeni najnoviji tzv. Manila amandmani iz 2010, standard su bez koga niedna pomorska država ne može biti konkurentna na svjetskom tržištu.

Sa promocije
Sa promocije

“Postojala je potreba da se zahtjevi STCW konvencije i njenih najnovijih amandmana, prostim i za pomorca razumljivim riječnikom, približe našim kolegama. Ovo je moj skroman doprinos da naši pomorci razumiju te standarde, savladaju ih jer odSTCW konvencije zavisi čitav život jednog pomorca – od momenta kada se kao mladi čovjek odluči za tu karijeru, sve do momenta kada se posljednji put iskrca sa broda i skrasi kući u penziji.”- istakao je kapetan Lučić dodajući da se se dosta pomoraca odlučuje i na akadenske karijere na pomorskim školama i u trening centrima, pa će njegovi priručnici biti od koristi i njima.

Lučićeve knjige
Lučićeve knjige

“Ovo je knjiga koju je jedan pomorac namjenio pomorcima, nadasve je vrijedna i korisna i biće interesantna čitaocima ne samo našeg profila. Savremene tehnologije u pomorstvu zahtijevaju obrazovanu i obučenu posadu broda, konvencije koje prate inovacije obavezuju pomorce da se na vrijeme obrazuju i da dođu do potrebnih ovlašćenja. Stoga je ova knjiga pravi putokaz pomorcima da dođu do lakše i jednostavnije informacije i na vrijeme se prilgode novim zahtjevima svjestke pomorske industrije.” – kazao je predsjednik UPK i profesor na Fakultetu za pomorstvo, mr Mario Pilastro. On je istakao da je Lučić, koji je i direktor Trening centra za obuku pomoraca na Kiribatima – najvećeg na Pacifiku – svoja dragocjena iskustva sabrao u publikaciji koja će biti interesantna i menadžerima naših trening centara. Pilastro je naglasio da je UPK spremno da podrži sve svoje članove – iskusne pomorske kapetane, koji budućim generacijama žele napisan ostaviti dio svoje struke, na način kako su to činili čuveni raniji bokeški kapetani, pisci i profesori na pomorskim školama u fakultetima, poput dr Miloša Lipovca, dr Antona Simovića, dr Vladislava Brajkovića, Milivoja i Špira Miloševića, a iz čijih knjiga su učile generacije mladih pomoraca u bivšoj Jugoslaviji.

Sa promocije
Sa promocije

Kapetan Boro Lučić iz Herceg Novog nakon uspješne karijere na tankerima stranih brodara, od 2007 vodi Pomorski trening centra na Kiribatima koji drži šest velikih njemačkih brodarskih kompanija. Uključen je u IMO projekte na Pacifiku, inspektor je Kiribatskog registra brodova u Singapuru, bio je konsultant Svjetske banke za projekte iz oblasti pomorstva, a trenutno završava i doktorske studije u Londonu.

Milutin: Crna Gora da bude domaćin evropske konferencije

Kapetna Janko Milutin iz UPK zahvalio se ministru Brajoviću “jer je održao u novembru nam datu riječ da će Konvencija o radu pomorca MLC 2006 biti ratifikovana u najkraće vrijeme”, a što se i dogodilo sredinom decembra. Neki naši pomorci zbog njenog neratifikovanja, u međuvremenu su inače, imali problema sa svojim poslodavcima. Milutin je državnu administraciju pozvao da što hitnije ratifikuje i ILO 185 konvenciju koja se odnosi na lična dokumenta pomoraca, a zbog čega crnogorski pomorci trenutno imaju problema sa vlastima nekih država, pogotovo Brazila gdje dosta naših ljudi radi u off-shore pomorskoj industriji. On je najavio da će UPK uz podršku pomorkse privrede i Vlade, kandidovati Crnu Goru za domaćina evropske konferencije o zapošljavanju i obuci pomoraca, maja 2016 godine.

Turistička ponuda Crne Gore predstavljena na sajmu turizma u Beču

0
Sajam Beč
Sajam Beč

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i ove godine u saradnji sa Montenegro Airlinesom, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom predstavlja turističku ponudu na međunarodnom sajmu turizma „Ferien 2015“, koji se održava u Beču u periodu od 15.-18.januara.

Na štandu Crne Gore učestvuju predstavnici turisticke privrede: HG “Budvanska Rivijera”, “Montenegro Stars Hotel Group”,“Globtour”, Montenegro Airlines i Turističke organizacije Budve, Tivta i Kotora .

Turistička organizacija Tivat predstavila se sa raznovrsnim propagandnim materijalom, a posebno interesovanje je pokazano za novi katalog privatnog smještaja. Na štandu TO Tivat mogle su se naći i druge brošure katalog “Od elite do elite”, material iz Porto Montenegra i Lustica bay i dr.

Tokom sajma organizovani su sastanci direktorice Nacionalne turističke organizacija Crne Gore, Željke Radak Kukavičić sa predstavnicima medija i partnerima sa ovog tržišta. Poseban akcenat je dat na predstavljanju ponude za pred i post sezonu.Održani su sastanci sa specijalizovanim turističkim agencijama koje se bave organizacijom putovanja turista koji upražnjavaju aktivnosti na otvorenom.

Sajam Ferien posjeti značajan broj posjetilaca iz Beča i okruženja, te će ponuda biti plasirana i direktnim korisnicima. Zavisno od interesovanja, posjetioci crnogorskog štanda mogu dobiti informacije o ponudi namijenjenoj porodicama sa djecom, mladim ljudima, ljubiteljima rekreacije, biciklizma, pješačenja, vina i kulinarskih putovanja, spa i wellness centara, prazničnih dešavanja i manifestacija, putovanja za seniore i sl. Na sajmu učestvuje 750 izlagača iz preko 70 zemalja i očekuje se da će ga posjetiti oko 150.000 posjetilaca.

Turisti sa austrijskog tržišta u sve većem broju posjećuju Crnu Goru. Prema zvaničnim statističkim podacima, do oktobra 2014. godine, Crnu Goru je posjetilo oko 14.000 turista iz Austrije koji su ostvarili blizu 60.000 noćenja. .

 

Ulov mjeseca

0

Podvodni ribolovac Goran Petrović osvojio je pravo mjesto i nagradni vaučer u decembarskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ što je za ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje i sprovodi kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta.

Prvo mjesto - Goran Petrović - Tuna 105kg
Prvo mjesto – Goran Petrović – Tuna 105kg

Petrović je posta laureat ostvarivši zaista neuobičajen i vrlo impresivan poduhvat – ulovivši podvodnom puškom, tunu-kapitalca težine čak 105 kilograma. Veliku ribu čije je meso izuzetno cijenjeno u elitnim restoranima i od koga Japanci prave suši, Petrović je ulovo metodom „na čeku“ u podmorju ostrvca Katič kod Petrovca.

Drugo mjesto u decembarskom kolu „Ulova mjeseca“ prialo je Novljaninu Dejanu Verigou koji je tehnikom vertical jigging, nedaleko od rta Oštr na ulazu u Boku, ulovio gofa težine 33 kilograma. Borba sa velikom ribom i njeno izvlačenje u barku sa dubine od 55 metara, potrajalo je dvadesetak minuta.

Drugo mjesto - Dejan Verigo - Gof  33kg
Drugo mjesto – Dejan Verigo – Gof 33kg

Rišnjanin Mišo Jovanović sa ulovljenim brancinom težine 6,22 kilograma, osvojio je treće mjesto. Hitri predator „pao“ je na varalicu hardcor od 12 mm, kojom je Jovanović sa štapom, ribao sa obale u Risnu.

Treće mjesto Mišo Jovančević - brancin 6,2kg
Treće mjesto Mišo Jovančević – brancin 6,2kg

Program – 46. Praznika mimoze 2015.

0
Mimoza
Mimoza

Povodom predstojećeg 46. Praznika mimoze danas je u u opštini Herceg – Novi održana konferencija za medije.

Otvaranje festivala planirano je na Trgu „Nikole Đurkovića“ u petak 6. februara u 19 sati. Na otvranju će nastupiti Željko Joksimović i njegovo bend, od 20 sati, za čiji nastup sredstva je obezbjedio sponzor, kompanija „Azmont investments”.

„Prvi februarski vikend, subota 7. februar kao i uvijek, rezervisan je za Feštu od mimoze ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri“ – kazao je umjetnički direktor, Zoran Živković.

On je najavio i druge programe, maskenbal u Institutu Igalo 7. februara, dječiji u Baošićima i Sportskom centru, pozorišne predstve, izložbe, koncerte, riblju večeru…

Mimoza 2015
Mimoza 2015

48. Hercegnovski zimski salon, programom je planiran 5. februara u galeriji „Josip Bepo Benković“ a za 6. februar Međunarodna izložba cvijeća u Titovoj vili u Igalu.

Tradicionalni XX jubilarni međunarodni plivački miting, “Montenegro mimoza cup”, predviđen je 14. februara, kao i prva „Novska skalinada”, od Škvera do Španjole, u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi, koja treba da postane brend Herceg Novog.

Suđenje novskom karnevalu zakazano je za subotu 28. februara na Škveru u 11 sati.

Duh tradicije i Mediterana zadržaće i ovogodišnji Praznik mimoze, kazao je v.d. predsjednik opštine, H. Novi Milan Vajagić.

Predviđena sredstava za 46. Praznik mimoze su 130 hiljada eura.

 PROGRAM MIMOZA 2015

Mimoza
Mimoza

Kotor – Biskupija protestvovala zbog karnevala u vrijeme posta

0
Kotor - Biskupija
Kotor – Biskupija

Generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan izrazio je nezadovoljstvo jer se tradicionalni zimski Kotorski karneval održava u vrijeme pokore i posta, čime se, kako ističe, vrijeđaju osjećaji i vrijednosti vjernika, javlja Kotor TV.

Zimski kotorski karneval se održava od 14. do 22., a post počinje 18. februara.

“Crkva svuda u svijetu post počinje na čistu srijedu, dakle nedjelju dana prije tog dana trebao bi se održati karneval. To se poštuje svugdje u svijetu, osim u Kotoru. Krše se osjećaji dijela vjernika kojima je to sveta stvar, priprema za Uskrs, običaj pokore, posta i nemrsa, a oni luduju po ulicama, pjevaju, viču, skaču. Smatramo da organizatoru karnevala ne znači ništa, niti gube nešto, da pomjere karnevalske fešte sedmicu ranije“ – kazao je don Belan.

Ove godine, kaže Belan, nijesu uputili protest organizatorima, već su se samo pismenim putem obratili predsjedniku opštine dr Aleksandru Stjepčeviću.

– Vjerujemo da će gradonačelnik bar u budućnosti nastojati savjetom uvjeriti organizatore o štetnosti ovakvih postupaka – kaže Belan, ukazujući na još neke činjenice vezane  za kotorski karneval pod sloganom ‘tradicionalni zimski kad mu vrijeme nije’.

– Ova ga činjenica ne definiše kao tradicionalni, već više jedinstveni, nego rijetki. Organizatori su ovim činom pomiješali dvije latinske riječi – ‘trado tradidi traditum’ (nekome nešto predati ) i  ‘traditor traditoris’  (izdajica). Ove dvije riječi zajedno mogu biti rečenica, koja bi glasila ‘izdajice tradicije’.

Don Anton Belan
Don Anton Belan

Prvo jer se, ističe Belan, karneval  održava kada mu vrijeme nije, u periodu posta, a drugo jer se ta tradicija očigledno ne poznaje, pa se njeni počeci smještaju u 19., iako, dodaje, postoje arhivski podaci za 17. i 18. vijek.

– Sasvim sigurno ovaj se običaj, pošto je paganski, javlja već u kasnom antičkom hrišćanstvu Zapada, pa shodno tome, tada već i u Kotoru – ističe Belan i dodaje da se stiče utisak da su interesi pojedinaca ili pojedinih grupa važniji od tradicije kulture i pristojnosti.

– Jer kada jedna više nego milenarna instuticija kao što je Kotorska biskupija već više godina moli da se ispoštuje tradicija, a ta se molba konstatno ignoriše, onda u njoj prepoznajemo inat koji nije pozitivna karakteristika kako za čovjeka tako ni za društvo – zaključio je Belan.

Organizator karnevalskih fešti  je Kulturni centar ‘Nikola Đurković’, suorganizator Turistička organizacija, dok je pokrovitelj Opština Kotor.

Dubine i snovi modrog

0
ubine i snovi modrog - Mile Albijanić
Dubine i snovi modrog – Mile Albijanić

Izložba slikara Mila Albijanića pod nazivom Dubine i snovi modrog, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra, Tivat, (bivši Dom vojske), i trajaće do 15. februara.

Albijanić se domaćoj publici i inostranoj klijenteli predstavlja sa 23 rada iz tri etape ciklusa Fantazmagorija podmorja, na kojima je prikazano podmorje sa mitskim i realnim stanovnicima i „ribama koje imaju lice i emocije“. Tema podmorja u ovim ciklusima tretirana je kroz različite materijale, i iz različitih percepcija.

Mile Albijanić rođen je 1963. godine u Bileći, u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a radi kao profesor likovne kulture.