Projekt Kupari napokon kreće ovih dana. Dim koji se svakodnevno diže iznad Kupara rezultat je čišćenje kompleksa bivšeg vojnog odmarališta koje se priprema za skori početak radova.
Avenue grupa i njezin većinski vlasnik Sergej Gljadelkin Kupare do 2020. planiraju pretvoriti u vrhunski resort u koji dovodi globalni hotelski lanac Marriott International vlasnike branda Ritz Carlton.
Dobra je to vijest i za Institut IGH kojemu je Gljadelkin većineski vlasnik, a slično bi se moglo reći i za Hidroelektru niskogradnju koju je ruski investitor također nedavno preuzeo.
Sergej Gljadelkin, vlasnik je poslovnog carstva koje broji više od 20 kompanija. Krovna tvrtka, austrijski Avenue Holdings, čiji je većinski vlasnik, ostvaruje godišnji konsolidirani prihod od 500 milijuna dolara. Posluje u Europi, ponajviše Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Osnovna mu je djelatnost građevinski sektor, a posljednjih godina ušao je i u biznis reciklaže i zbrinjavanja otpada.
Poslovnu karijeru počeo u Rusiji u gdje je u dvadesetak godina izgradio više od dva milijuna kvadrata poslovnih i stambenih prostora. Kao i u kasnijoj međunarodnoj karijeri, Gljadelkin se i u Rusiji držao podalje od medija pa je njegov poslovni put do prvog milijuna prekriven velom tajnosti. Iz rijetkih napisa u ruskim medijima razvidno je da je neko vrijeme bio čelnik državne agencije za nekretnine zadužene za kontrolu kvalitete nekretnina u gradnji. Spominje se i skandal prilikom gradnje stambenog kompleksa Severna Park u Moskvi koji je trebao biti dovršen 2003., ali je gradnja godinama kasnila, zbog čega su se investitori žalili predsjedniku i vladi.
U Hrvatsku je došao 2004. i osnovao tvrtku Titan građenje kojom se ubacio u tada rastući građevinski biznis. Najveći projekt bio mu je stambeno-poslovna zgrada na Zagrebačkoj cesti u Zagrebu, površine 14.760 četvornih metara. Tvrtku je 2011. prodao svojem sunarodnjaku Konstantinu Edelu i njegovim partnerima Grigoriju Edelu i Olegu Sološčanskom.
Lanjskim preuzimanjem Instituta IGH Gljadelkin je najavio snažniji poslovni zamah u Hrvatskoj.
Pritisnut dugom od 1,88 milijardi kuna, IGH je 2013. pokrenuo predstečajnu nagodbu koja je, uz prodaju nekretninskih projekata i povratak na osnovno poslovanje (projektiranje, nadzor i ispitivanje materijala), predviđala i pronalazak strateškog partnera sa svježim kapitalom. Na poziv za dokapitalizaciju javio se (kao i slučaju Kupara) jedino Sergej Gljadelkin koji je uložio 58 milijuna kuna i postao većinski vlasnik s vlasničkim udjelom od 51,3 posto.
