Vidikovac na Turskom rtu u tjesnacu Verige, dobio zakupca iz HN

3
Svjetionik na Turskom rtu u Verigama- Foto Panoramio.com
Svjetionik na Turskom rtu u Verigama- Foto Panoramio.com

Jedna od najatraktivnijih lokacija za postavljanje privremenih objekata u Boki Kotorskoj – vidikovac uz Jadransku magistralu na Turskom rtu u tjesnacu Verige, dobio je novog zakupca koji je prethodno i inicirao da se za tu lokaciju izmijeni važeće riješenje u Planu privremenih objekata na obali.

Novi zakupac lokacije na teritoriji kotorske MZ Kostanjica na kojoj se dnevno zaustavi po nekoliko desetina izletničkih autobusa iz Dubrovnika i brojni turisti sa kolima, da bi uživali u predivnom pogledu na Perast i ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa, je kompanija “Hefest” d.o.o. iz Herceg Novog.

Zanimljivo je da je ista kompanija prethodno uspjela da kod Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) izdejstvuje izmjenu “Plana objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra za period 2013-2015”, a to prethodno godinama nisu uspjeli učiniti bivši zakupci- mještani Kostanjice, koji su na vidikovcu na Turskom rtu od 2007. do 2010. držali mali štand od 8 kvadrata za prodaju smokava, sladoleda i suvenira.

„Inicijativu za izmjenu Plana i postavljanje objekta na lokaciji broj 1 – Verige podnijelo je društvo Hefesta d.o.o.“- potvrđeno je u resoru ministra Branimira Gvozdenovića.

Na toj lokaciji po riješenjima koja su važila do prije dva mjeseca, bio je predviđen mali privremeni objekat (montano-demontažni drveni objekat) –turističko-informativni punkt, površine samo 4 kvadrata. Prema izmjenama Plana koje je početkom maja donio MORT, sada je tu ucrtan privremeni objekat od čak 190 kvadrata.

Bager na vidikovcu iznad svetionika Turski rt - Foto Drago Frago Krivokapić
Bager na vidikovcu iznad svetionika Turski rt – Foto Drago Krivokapić

“Urbanističko-tehnički uslovi predviđaju montažni objekat sa terasom, površine cca 190m2. Namjena objekta je ugostiteljska djelatnost, sa predviđena dva parking prostora. Objekat je montažno-demontažnog karaktera i obuhvata: turistički info punkt, suvenirnicu, caffe-lounge bar, kao i uređenje javne rasvjete i opremanje javnim mobilijarom -klupe, žardinjere sa cvijećem, teleskop za razgledanje, kante za smeće itd.“-rečeno je u JP „Morsko dobro“ (JPMD) iz Budve. To preduzeće je, nakon što je resor ministra Gvozdenovića u izmjenama Plana ucrtao ono što je poželjela hercegnovska firma, sredinom maja sprovelo i tender za davanje lokacije u Kostanjici u zakup, a oglas je bio raspisan na sajtu JPMD i 13.maja objavljen u „Pobjedi“.

„Kao jedini ponuđač izabrano je preduzeće “Hefest” d.o.o. iz Herceg Novog koje zastupa Zorka Pavlović, a iznos naknade je 9.007 eura + PDV. Ugovor je potpisan za tekuću godinu sa trajanjem do 31.12.2015. godine.“- potvrdili su iz „Morskog dobra“, dok su iz MORT-a dodali da je cjelokupan taj novčani iznos plaćen u momentu sklapanja ugovora.

Sve to iznenadilo je Špira Vulovića iz Kostanjice koji je sa kompanjonom od 2007 do 2010 bio zakupac ove lokacije u koju je pritom uložio više desetina hiljada eura. Njih dvojica su tokom tih par godina, potpuno zapuštenu lokaciju očistili od smeća, sredili, nasuli pijeskom plato za autobuse od oko 900 kvadrata, postavili urbani mobilijar i mobilni toalet, te ovdje doveli struju i vodu.

Pogled sa vidikovca na Turskom rtu
Pogled sa vidikovca na Turskom rtu

“Te 2008 godine smo uz saglasnost “Morskog dobra” ušli u investiciju dovođenja struje I vode na lokaciju,uz doduše, samo verbalno obećanje ljudi iz JPMD da će se nakon toga, ispuniti uslovi za dobijanje dozvole za otvaranje većeg objekta montažnog tipa. Mi smo tražili samo 20m2 ukopanog objekta koji ne bi narušio vidik na Perasta i peraške otoke,jer smo bili svjesni kao ljudi koji smo rođeni u Kostanjici, da takvo nešto nebi bilo adekvatno postojećoj lokaciji. Međutim stav JPMD je bio izričit da se tu ne smije ništa dozvoliti izuzev tih 8 kvadrata štanda.”- kaže Vulović dodajući da su oni sa tako malim privremenim objektom jedva pokrivali troškove I poslovali sa malim ostatkom dobiti, ali da je uređena lokacija na koju se zaustavljalo sve više izletnika, počela privlačiti pažnju.

“Pokazalo se svima da je to jedna veoma lijepa i atraktivna lokacijai kao takva je već tada bila meta mnogima, ali nijesu znali kako i na koji način da nam je otmu.Ali i tome su se dosjetili, pa nam je objekat volšebno izgorio u zimu 2009. Zvanični izvještaj bio je ”neispravne instalacije”,a svi znamo što je bilo u pitanju i da je objekat zapaljen.”- kaže Vulović koji nakon toga od JPMD naredne, 2010 godine više nije mogao dobiti dozvolu ni na dotadašnjih 8 kvadrata, već samo za duplo manji štand. On tome vidi uticaj nekoga ko se nameračio da “otme” lokaciju u Verigama koja je od 2010, kada su se Vulović i kompanjon povukli je im nije bilo isplativo da drže stand od 4 kvadrata, do danas bila prazna. On tvrdi da su cijelo to vrijeme od JPMD bezuspješno tražili da im se dozvoli da na Turskom rtu postave privremeni objekat od 20 kvadrata.

Pripreme za novi objekat na vidikovcu - Foto Drago Krivokapić
Pripreme za novi objekat na vidikovcu – Foto Drago Krivokapić

Svake godine, pa i prošle je bio isti izgovor i izričit stav ljudi iz JPMD da izuzev 4m2 tu nema šanse ni zakonskog osnova da se išta drugo može raditi -eventualno poslije 2015 kada se bude radio plan privremenih objekata za narednih 5 godina da će se možda moći nešto promijeniti. Odlučio sam da čekam novi plan u nadi da će nam biti dozvoljeno da tamo postavimo nešto što će nam omogućiti da bar vratimo uložena sredstva. Ali ne lezi vraže,prije neki dan ostadoh zapanjen kad sam na Verigama vidio zagradjen plato, a sledećeg dana i bager koji je spreman za akciju. Na lokaciji gdje sam uložio toliko novca i gdje nije bilo Boga da sam ja mogao isposlovati više od 4m2 štanda, sad se sprema objekat od 200 kvadrata sa sve baštama, terasama, suvenirnicom, cafe shoopom,parkingom ….U JPMD su mi kada sam tražio objašnjenje, objasnili da je stiglo naređenje iz MORT potpisano od Gvozdenovica da se pripremi tenderski postupak,u stvari čak ne ni to, nego neka aukcija,vjerovatno da bi to lakše prošlo. Rekoše mi i da su oni bili veoma začudjeni, ali da su morali postupiti po naređenju ministra.”- priča Vulović dodajući da nije imao saznanja o u maju raspisanom oglasu u “Pobjedi” za zakup lokacije u Verigama. Stoga on smatra da je riječ o namještaljci.

“Menadžment nema saznanja o tome šta je rukovodilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma da vrši Izmjene i dopune Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period 2013.-2015. godine. Prema našim saznanjima, ne postoji inicijativa bivšeg zakupca za pormjene Plana za predmetnu lokaciju u ovakvom obimu.“- odgovoreno je iz JPMD. IZ MORT-a su objansili da se Plan između ostaloga mijenjao i zbog novih objekata kojima se „upotpunjuju turistički sadržaji i proširuje se ponuda na novim lokacijama, na kojim ih do sada nije bilo.“

Stigao bager i ograda, formalne dozvole još nema ?

Bager na vidikovcu iznad svetionika Turski rt - Foto Drago Krivokapić
Bager na vidikovcu iznad svetionika Turski rt – Foto Drago Krivokapić

„Uvažavajući činjenicu da se lokalitet nalazi na području posebne zaštite, urbanističko-tehničkim uslovima je naloženo da korisnik prije dobijenja Riješenja o postavljanju privremenog objekta, pribavi uslove Agencije za zaštitu zivotne sredine, Uprave za vode, odnosno, nadležnog sekretarijata lokalne uprave, JP Vodovod i kanalizacija, Direkcije za saobraćaj, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, da uradi glavni projekat i dostavi propisane saglasnosti nadležnih preduzeća.

S obzirom na to da korisnik nije dostavio tražene saglasnosti, JPMD nije izdalo Rješenje o postavljanju, a službenom zabilješkom od 2.jula, konstatovalo je da je na predmetnoj lokaciji podignuta ograda od automobilskih guma, punjenih betonom, drvenih greda i mreže, koju je bura u prethodnom periodu oštetila. JPMD je istog dana ove radove prijavilo Upravi za inspekcijske poslove.“- saošteno je iz MORT-a.

Iz „Morskog dobra“ su potvrdli da us 2.jula na lokaciji zatekli i bager i da se izvode radovi na uklanjanju asfaltnog sloja, o čemu su obavijestili Upravu za inspekcijske poslove.

Sjećanje na žrtve deportacije – Nema političke volje, nema spomenika

0
Herceg-Novi  Foto Miro Marušić Boka News
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News

Ni nakon četiri godine od kada je grupa NVO podnijela inicijativu za izgradnju spomen obilježja žrtvama deportacije iz 1992.godine, političke elite u Herceg Novom nijesu dale zeleno svijetlo da bista ugleda svjetlost dana kao, prije svega podsjećanje na taj zločin. Iako je javnost svih ovih godina dobro upoznata sa prijedlogom o podizanju spomenika čini se da vlastima u Herceg Novom trebaju dodatne infomarcije kako bi glasali za taj prijedlog.

Ponovo ništa …

To je epilog još jednog pokušaja da inicijativa grupe NVO o podizanju spomenika žrtvama deportacije bude prihvaćena od gradskih vlasti u Herceg Novom i konačno dovede do postavljanja biste koja bi generacije podsjećala na taj zločin iz 1992. godine.

Naime, predlog Dragana Šimraka iz SDP podržale su samo njegova partijska koleginica Milica Berberović i odbornica Jovana Šijaković iz Izbora. Odbornici vladajuće DPS, Izbora i Novske liste bili su uzdržani, a odbornici opozicionih SNP i Kluba Demokrata su, dok se glasalo, bili van skupštinske sale.

 „Može se slobodno reći da još nema političke volje u Herceg Novom za jednu takvu inicijativu a o tome svjedoče i samo dva glasa podrške odbornika SDP sa jednim glasom odbornice iz Izbora. Ja sada ne mogu da kažem kada će ponovo ta inicijativa doći na dnevni red. Insistiraćemo da se o tome stalno raspravlja i tražićemo donošenje odluke da se to spomen obilježje stavi u plan spomen obilježja za slijedeću godinu. To je bio naš cilj“, kaže za RSE Dragan Šimrak iz SDP u Herceg Novom.

I pored toga što je za četiri godine od kada postoji inicijativa za podizanje spomenika žrtvama deportacije crnogorska javnost dobila sve informacije o tom predlogu grupe NVO, u DPS da bi glasali za traže dodatne informacije, kaže za naš program predsjednik opštinskog odbora te stranke Slobodan Radović Krušo:

„DPS nije bio informisan o namjeri, o mjestu i detaljima svega toga i to je razlog koji je doveo do naše uzdržanosti prilikom glasanja.“

Oglasila se i Bošnjačka stranka iz koje su poručili da je izostanak podrške inicijativi da se u Herceg Novom podigne spomenik Bošnjacima žrtvama zločina deportacije jeftina politička kalkulacija onih koji nisu to podržali.

NVO Anima, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, izražavaju razočarenje i žaljenje zbog odluke SO Herceg Novi.

Podsjećaju da su nesporne žrtve zločina, a da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom presudom. Kako su poručili u zajedničkom saopštenju sporno je jedino to što sud u tome nije prepoznao ratni zločin. Odsutnost ili uzdržan stav o odavanju počasti nevinim žrtvama, mjera je čovječnosti poslanika i poslanica hercegnovske skupštine i volje Crne Gore da pogleda istini u oči i spriječi da se slično ne ponovi, ističe se u saopštenju.

Upravo pomenute NVO svake godine u maju podsjećaju na taj zločin polaganjem cvijeća na mjesto odakle su državljani BiH deportovani, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi.

„Odnos lokalnih vlasti u Herceg Novom je razočaravajućijer pokazuje da se ni nakon više od 20 godina naš odnos prema procesu suočavanja sa prošlošću nije bitnije popravio. Možda bi čak mogli da kažemo da je on više izražen na nekom centralnom, državnom nivou nego na nivou lokalnih incijativa kao što je ova koja je po svemu sudeći trebalo da dobije podršku svih struktura ali na žalost nije prihvaćena. U svakom slučaju sa inicijativom svakako treba nastaviti i utvrditi da li postoje neke druge smetnje čije bi otklanjanja ubrzalo njenu realizaciju“, ističe Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Podsjetimo, u maju i junu 1992. najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u BiH. Samo 12 osoba deportovanih iz Crne Gore uspjelo je da preživi mučenje u koncentracionim logorima.

Predrag Tomović

RSE

Porto – „SuperWine“

0

„SuperWine“, dvodnevni vinski parti posvećen proizvođačima vina ali i hedonistima koji vole da priušte vrhunski ugođaj svim čulima, počinje danas na Lido Mar bazenu u marini Porto Montenegro u Tivtu.

Ova prestižna i sada već tradicionalno prepoznatljiva ljetnja manifestacija, ugostiće više od trideset renomiranih izlagača na jednoj od najatraktivnijih lokacija na Jadranu.

Jedinstveni vinski spektakl koji se u Tivtu organizuje već treću godinu za redom će, između ostalih, uveličaće renomirani proizvođači vina poput Movia, Arnaldo Caprai, Chateu Kamnik, Caparzo, Aleksandrović, Masi, Kozlović, Krgović i mnogih drugih.

Program uključuje degustacije vina izabranih vinarija tokom dva dana koliko traje „SuperWine“, kao i propratne sadržaje, a manifestacija će biti upotpunjena i atraktivnim muzičkim, umjetničkim i kulinarskim performansima. Cijena jednodnevne karte za „SuperWine“ festival je 40 eura.

Gojković i Vujović se oprostili i najavili press

0
Nikola Gojković
Nikola Gojković – foto Opština HN

Nа sаstаnku koji je održаn jutros, sаdа već bivši predsjednik Opštine Herceg – Novi, Nikolа Gojković i potpredsjednicа Opštine dr Tаmаrа Vujović oprostili su se od svojih sаrаdnikа sа kojimа su u proteklih pet mjeseci uspješno sаrаđivаli.

Zаhvаlili su im se nа podršci koju su im pružаli u nаstojаnjimа dа zаpočete projekte zаvrše i mnoge nove pokrenu.

Bez obzirа nа to što je njihov mаndаt trаjаo vrlo krаtko, trudili su se dа rаde sаvjesno i odgovorno, po zаkonu, poštujući prevаshodno ljudsko dostojаnstvo, svoj grаd i njegove grаđаne.

Njihovа smjenа, ubjeđeni su, nije posledicа njihovog lošeg rаdа, već аktuelnih političkih prilikа. Svojim sаrаdnicimа poželjeli su uspjeh i nаpredаk u dаljem rаdu.

Gojković i Vujović za sutra su najavili press.

Tamara Vujovic
Tamara Vujovic

Podsjetimo na sjednici SO, potpedsjednica Opštine Tamara Vujović (Izbor) je podsjetila su prije 120 dana svi odbornici Izbora mislili sve najbolje o Nikoli Gojkoviću, te da je na djelu „primjer jednoumlja i perfidne igre“.

Ona je kazala da su istraživanja pokazala da su Gojkoviću građani najviše vjerovali – i prije i poslije izbora i da odluka o smjeni ne odražava njihovu volju.

Nikola Gojković je za predsjednika opštine Herceg-Novi izabran 2. februara 2015. sa 22 glasa za, 9 protiv i jednim uzdržanim glasom.

Porobić nije htjeo da glasa za smjenu Gojkovića

Odbornik DPS Petar Porobić , koji nije potpisao inicijativu za smjenu Nikole Nikše Gojkovića i koji je bio izričit da neće glasati za takvu odluku, vratio je mandat. Na njegovo mjesto je došla njegova partijska koleginica Tamara Vukašinović, pa je tako vladajuća koalicija DPS –Izbor dobila, skupštinsku većinu za smjenu Gojkovića.

Tivat – Džek traži odštetu 12,5 miliona

1
Padina brda u Lepetanima gdje je Samardzija obecavao turisticki kompleks
Padina brda u Lepetanima gdje je Samardzija obecavao turisticki kompleks

Australijski biznismen sprskog prijekla Miroslav -Džek Samardžija, pokrenuo je sudski spor protiv Opštine Tivat vrijedan čak 12,5 miliona eura. Biznismen rodom iz Prnjavora u BiH, „presavio je tabak“ i tužio Opštinu smatrajući da je oštećen, jer po novoj planskoj dokumentaciji, više ne može graditi luksuzni turistički kompleks na zemlji što ju je Samardžija prije desetak godina, kupio od mještana Lepetana.

Gradnja oko 6 hiljada kvadrata apartmana sa pratećim sadržajima na strmoj kosini brda Vrmac na izlazu iz Lepetana prema Stolivu, Samardžiji je bila ucrtana 2002 godine po izmjenama tada važećeg DUP-a. Promjene planske dokumentacije po Samardžijinim željama odradila je administracija tadašnjeg gradonačelnika, a sada konzula Crne Gore u New Yorku, Zorana Jankovića (DPS). Kako je javosti objašnjavao Janković, Samardžija je u gradnju turističkog kompleksa u Lepetanima trebao da uloži najmanje 6 miliona njemačkih maraka, što su gradski čelnici cijenili kao veliku i značajnu investiciju za grad i australijskom biznismenu „izašli u susret“, mijenjajući plansku dokumentaciju i šireći predviđenu zonu stambeno-turističke izgradnje i na Samardžijin plac koji je do tada bio zelena površina.

Nakon usvajanja izmjena DUP-a, Samardija međutim, nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za obećavani turistički kompleks. U međuvremenu, pošto je australijsko-srpski biznismen posjekao skoro svo rastinje na svom placu, pokrenulo se klizište koje je desetinama tona zemlje zatrpalo lokalni put Tivat-Kotor preko Prčanja i uništilo dvadesetak metara dužine starog obalnog kamenog zida-parapeta koji je zaštićeno graditeljsko nasljeđe u Boki. Zbog toga Samardžija nikada nije snosio posljedice, a Opština je u 2007 usvojila novi DUP Lepetana i njegov plac ponovno „pretvorila“ iz građevinske u parcelu namijenjenu za zelenu površinu jer se pokazalo da je teren podložan klizanju i nepovoljan za gradnju.

Samardžija sada traži da mu Opština Tivat namiri navodnu štetu koju je navodno pretrpio, iako nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za objekte što ih je namjeravao graditi, te traži obeštećenje u iznosu od čak 12,5 miliona eura.

„Spor je tek na početku i još nisu rađena nikakva vještačenja. Mislim da ga tužilac ipak, ne može dobiti jer su argumenti na našoj strani“- kazala je na prekjučerašnjoj sjednici SO Tivat odbornica DPS Ivana Kovačević koja inače, rad u Direkciji za imovinu i službi pravne zaštite tivatske Opštine.

Samardžija je svjevremeno već na sličan način tužio     po Crnoj Gori – nakon što mu je Vlada 1997 izdala u zakup čuvenu Titovu vilu „Galeb“ u Igali, kontroverzni biznismen je nagomilao ogromne dugove za neplaćenu vodu, struju i ostale režije u tom objektu. Vlasnik vile – Institut Igalo ga je tužio, a Džek je uzvratio protivtužbom, tražeći poništenje ugovora o zakupu vile ,,zbog ometanja posjeda” i odštetu od 700.000 maraka. Nakon niza peripetija, Samardžija je jednostavno “ispario” iz Igala, a javnost nikada nije obaviještena kako je završena ta epizoda njegovog pompezno najavljivanog “strateškog partnersta” sa crnogorskom Vladom u kojem je Samardžija između ostaloga, treba da nabavi i “vrhunsku kompjutersku opremu” za crnogorske hotele.

“Bomex” traži 2 miliona

Drugi veliki spor koji Opština Tivat vodi je 2 miliona eura vrijedna tužba koju je protiv lokalne uprave i države Crne Gore podnijela kompanije “Bomex Imperial Invest” iz Herceg Novog. Kovačević nije iznosila više detalja o tom sporu osim podatak da je prvostepeni postupak okončan presudom u korist tuženih, ali je tužilac najavio žalbu.

“Vijesti” su svojevremeno pisale o čudnim dešavanjima u vezi izdavanja građevinske dozvle “Bomexu” 2009 za gradnju velike stambene zgrade na parceli u Donjoj Lastvi. Nakon što mu je Opština izdala dozvolu usklađenu sa tadašnjim DUP-om po kome se mogla graditi zgrada spratnosti P+1+Pk maksimalne ukupne površine 772 kvadrata, “Bomex” se žalio na to i od Ministarstva održivog razvoja i turizma dobio novu građevinsku dozvolu za objekat spratnosti P+2+Pk, maksimalne ukupne površine preko 1.600 kvadrata. Nakon što su “Vijesti” pisale o ovom slučaju izdavanja građevinske dozvole koja nije imala uporište u važećem DUP-u, ministar Branimir Gvozdenović je krajem 2009, poništio svoju kontroverznu građevinsku dozvolu, a “Bomexov” objekat od tada do danas stoji u istom, nezavršenom stanju.

Mamula – Očekuje se odobravanje ugovora u Skupštini…

0
Animacija budućeg kompleksa na Mamuli
Animacija budućeg kompleksa na Mamuli

Da je Crna Gora makismalno zaštićena kada je u pitanju projekat na ostrvu Lastavica sa tvrđavom Mamula, potvrđuje i činjenica da naša Vlada može u bilo kom trenutku da raskine ugovor sa švajcarskom kompanijom Orascom i novizgrađeni kompleks preuzme besplatno.

To je Dnevnim novinama potvrđeno u Orascomu, a predstavnici švajcarske kompanije su ponovili da će ostrvo nakon investicije ostati otvoreno za javnost kao destinacij sa muzejom i hotelom.

Radovi na projekata Mamula vrijednom 15 miliona eura počeće, kako su istakli u Orascomu, nakon što se steknu zakonski uslovi za to, tj. kada ugovor bude odobren u Skupštini, urađeni i odobreni glavni i projekat konzervacije, kao i građevinska dozvola.

“Tek nakon toga, počinje rok od 18 mjeseci tokom kojeg kompanija mora da završi rekonstrukciju ostrva i njegovo pretvaranje u hotel sa pet zvjezdica i muzej”, rekla je Dnevnim novinama PR savjetnik švajcarske kompanije Orascom Development Holding na projektu Mamula Dragana Bećirović.

Prema njenim riječima, ugovor je striktan i njime su jasno definisana sva prava i obaveze.

“Mi ne možemo postati vlasnici niti lokacije niti budućeg rizorta, kako tokom izgradnje, tako ni tokom njegovog poslovanja. Ne možemo založiti ostrvo za kredit, a Vlada je, pored ostalog, obezbijedila i garanciju tako što je ugovorom definisala da ima pravo da raskine ugovor i preuzme novoizgrađeni kompleks bez obaveze plaćanja bilo kakve naknade”, objasnila je Bećirović.

Bokeški enterijeri

0
Sa prošlogodišnje aukcije
Sa prošlogodišnje aukcije

U Pomorskom Muzeju Crne Gore u Kotoru, aukcija antikviteta i slika, sa temom Bokeljški enterijeri, biće održana 13. jula sa početkom u 20 sati.

Ponuđeni predmeti mogu biti od interesa kolkecionarima i ljubiteljima umjetnosti koji se bave različitom tematikom.

Među eksponatima na ovoj aukciji nalaze se: knjige od kojih su neke pravi kurioziteti, mape, nautička oprema, crnogorske narodne nošnje i oružje muzejskog kvaliteta, autentičan namještaj i bokeljške škrinje, nakit od srebra i zlata, dekorativni predmeti iz različitih epoha, izvanredne ruske ikone, kao i slike naših renomiranih autora među kojima su Vojo Stanić, Dado Đurić, Zoran Krulj, Ivica Aranđus i mnogi drugi.

Izložbu ponuđenih eksponata možete pogledati istog dana u popodnevnim časovima. Katalog je dostupan na portalu Pomorskog Muzeja www.museummaritimum.com

 

 

Festival gudača

0
Festival
Festival

Završni koncert Festivala gudača biće održan na Trgu Svetog Luke večeras, 9.jul, četvrtak, u 21 sat.

Na koncertu će nastupiti 35 mladih muzičara. Najveći broj učesnika je iz muzičkih škola “Vida Matjan” Kotor i “Vasa Pavić” Podgorica, kao i gosti iz muzičkih škola iz Tivta, Podgorice i Beograda. Na programu su djela Vivaldia, Elgara, Sarasatea, Šostakoviča, Asića…. Kao solisti nastupiće Vjera Radulović, Jelena Jovović i Milena Petković na violini, kao i gudački kvintet koga čine: Danilo Bujišić, Dušan Obrenović, Neda Stojkanović, Dea Nicaj i Kosta Popović. Sa orkestrom je radila prof. Mileva Krivokapić, kao i Vili Ferdinandi koji će i dirigovati orkestrom na završnom koncertu.

Dirigovaće Vili Ferdinandi.

 

 

H. Novi – 32. Dani muzike

0
Sa pressa
Sa pressa

Koncertom kvinteta Masala koji će izvesti djela Astora Piazzolla u petak veče 10. jula, u Dvorani Park počinju 32. Dani muzike.

Za deset dana trajanja festivala biće organizovano šest festivalskih večeri na kojima će nastupiti 16 umjetnika iz Evrope i Azije, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare, JUK „Herceg fest”.

“Pojava da se intenzivnije praćenje kulturnih događaja uskladi s danima aktivnog ljetovanja, koja ide u korak sa tendencijama savremenog društva da se u zahuktalom tempu življenja istovremeno zadovolji više vrsta potreba i očekivanja, ali i steknu informacije svake, pa i umjetničke vrste, usklađena je na našoj manifestaciji interesovanjima širokog kruga posjetilaca, i vjerujemo da ih i naš ovogodišnji programski koncept neće iznevjeriti”, kazao je umjetnički direktor i selektor festivala pijanista Boris Kraljević.

On je istakao da se koncipirajući program Dana muzike oslonio na mladost, “koja će, upućena na solističku i kamernu muziku, već na svečanom otvaranju, dati inicijalni impuls, održavajući potom i dalji smjer i tok Festivala”.

Plakat dani muzike 2015 final za stampu
Plakat dani muzike 2015 final za stampu

“U bogatstvu i raznolikosti svjetske muzičke baštine koju njeguju od početka sviračkog stasavanja (počev od baroknih do savremenih kompozitora), pronalazeći u cijeloj muzičkoj istoriji izvorište i podsticaj individualnoj umjetnosti interpretacije, svi odabrani izvođači pronašli su i svoj festivalski repertoar, koji smo kao organizatori i selektori zajedno uobličili i rasporedili u šest koncertnih večeri”, naveo je Kraljević i najavio nekoliko formacijski raznolikih, prvi put za ovu priliku predloženih, udruživanja.

„Naš Festival traje dugo što je dokaz da je on postao duhovna potreba u životu grada”, uvjerena je predsjednica savjeta Festivala Milena Lučić citirajući antičku misao da „koliko je jaka muzika toliko je jaka i država”. I za Stevana Koprivicu vd direktora JUK Herceg Fest koji je producent festivala, „Dani muzike su jak kulturološki argument naše države i regiona”.

Genralni pokrovitelj manifestacije koja će koštati 23 hiljade eura je SO Herceg Novi, pojkrovitelj Ministarstvo kulture CG, a sponzor Hunguest Hotel Sun Resort.

Svi koncerti biće održani u Dvorani Park, a cijena ulaznice je 2 eura.

„Život Molijera“ na tivatskim „Purgatorijama“

0

Predstavom „Život Molijera“ u produkciji Makedonskog nacionalnog teatra iz Skopja koja je sinoć izvedena na tivatskoj ljetnoj pozornici, nastavljen festival „Purgatorije“ u Tivtu. Komad po tekstu Mihaila Bulgakova i u režiji Aleksandra Popovskog, izveden je u takmičarskoj konkurenciji za nagrade ovogodišnjeg međunarodnog Festivala mediteranskog teatra što čini sastavni dio „Purgatorija“. U naslovnoj ulozi velikog francuskog komediografa i glumca Žan Batist Poklena, ponatijeg kao Molijer, u vrijeme kada je on bio direktor pozorišta “Palais-Royal” u Parizu, briljirao je Nikola Ristanovski, a cijela predstava temelji se na vječnoj temi – odnosu umjetnika i vlasti i borbi sa autonomiju umjetničke scene.

U komadu Makednosnkog narodnog teatra, pored Ristanovskovskog, igrali su i Saška Dmitrovska, Emil Ruben, Dragan Kostadinovska, Oliver Mitrovski, Marija Novak, Nikolina Kujača, Nina Deak Gačik, Igor Angelov, Deniz Abdula i Nikola Aceski.

Festival „Purgatorije“ nastavlja se velikim jazz koncertom Vesne Pisarović i Matije Dedića koji će biti priređen u subotu sa početkom u 21.30 sati na platou ispred Zbirke pomorskog nasljeđa u nautičkom centru Porto Montenegro.