Predsjedništvo Demokratske partije socijalista (DPS) na sinoć održanom sastanku, podržao je rješenje prema kome bi se u Herceg Novim upravljalo po rotirajućem modelu, u prve dvije godine mandata građanskoj listi Izbor pripalo bi mjesto gradonačelnika, a DPS-u mjesto predsjednika Skupštine i potpredsjednika Opštine.
Predsjedništvo DPS-a istovremeno je dalo saglasnost da kandidat za funkciju predsjednika SO bude nosilac liste te partije na lokalnim izborima Slobodan Radović Krušo, prenosi Pobjeda.
Taj list je ranije najavio da je najozbiljniji kandidat za funkciju rotirajućeg gradonačelnika Novog funkcioner liste Izbora Nikša Gojković.
Ostale funkcije u Herceg Novom biće podijeljene proporcionalno broju osvojenih mandata te dvije izborne liste.
Time su završeni pregovori DPS-a i građanske liste Izbor o konstituisanju lokalne vlasti i ostalo je da se ovaj dogovor verifikuje potpisima.
U ponedeljak su u Herceg Novom verifikovani mandati odbornicima SO, ali nije izabran predsjednik SO.
Dusan Radović
Nosilac liste Izbor Dušan Radović Krušo kazao je da je sa DPS-om dogovorena programska koalicija.
“Dogovoreni su principi, program, način realizacije programa, podrška države tom programu, rješavanje pitanja Instituta, Vektra Boke, Jadranskog brodogradilišta Bijela”, naveo je Radović.
U ovoj vrsti ribolova nema zarade. Kad sve oduzmeš i zbrojiš, u najboljem slučaju nađeš se na nekoj pozitivnoj nuli. Ali ribolov nam svima neizmjerno mnogo znači – što bi po čitave dane radili da nema toga. To je naprosto stil života, kazuju nam bašćanski mali ribari Miljenko Vlašić, Ive Barbalić, Dinko Galjanić, Miro Babić i Vejo Dika, piše Novi list.
Ne bojimo se da ćemo ostati bez nekoliko kila ribe, bojimo se da će nam oduzeti način života – strahuju bašćanski mali ribari s kojima smo razgovarali uoči donošenja Pravilnika o malom obalnom ribolovu i predaje zahtjeva nadležnom ministarstvu za svega 3.500 povlastica za mali obalni ribolov, koliko će ih biti izdano za čitavo hrvatsko priobalje i otoke.
Miljenko Vlašić, Ive Barbalić, Dinko Galjanić, Miro Babić i Vejo Dika redom su već vremešni ljudi, uglavnom bivši profesionalni ribari ili pomorci koji umirovljeničke dane krate odlaskom na more, kako bi ulovili par kila ribe, liganja ili pokoju hobotnicu. Uglavnom za vlastite potrebe, a dobar dio ulova podijele rodbini i prijateljima. Svi su do sad imali dozvole za mali ribolov, ali niti jedan od njih nije se time bavio zbog zarade, ističu, nego prvenstveno zbog užitka u boravku na moru, ribarenju i nezaobilaznom »ribarskom prigovaranju« te druženju s prijateljima.
– Ako pričamo o novcu i zaradi, morate znati da toga u ovoj vrsti ribolova nema. Otprilike se, kad sve oduzmeš i zbrojiš, u najboljem slučaju nađeš na nekoj pozitivnoj nuli. Tako da mi sigurno ne ribarimo radi zarade. Ali ribolov nam svima neizmjerno mnogo znači. Em uloviš ribe za familiju, em daš nešto prijateljima, a najvažnije od svega – što bi po čitave dane radili da nema toga, kaže Vlašić.
– To je naprosto stil života – nadovezuje se Galjanić, objašnjavajući kako ulovljena riba dobro dođe na obiteljskom stolu, ali još više koristi ribari imaju jer im je to glavna aktivnost, naročito zimi.
– Jučer sam ulovio tri lignje. Od toga sigurno neću imati neke velike financijske koristi, ali ja sam i s tim bio sretan. Što bih radio, kao umirovljenik, da nema ribolova. Nama je to doslovce i fizička i duševna hrana, a osim toga, kad si na barci, nisi va oštariji pa se i to može uračunati kao plus na računu – kaže ribar.
Ribolov, objašnjavaju njegovi sumještani i kolege mali ribari, znači svakodnevni obilazak barke, veće i manje popravke broda, motora i ribarskih alata, raznorazne pripreme, što ne samo da im »ubija« višak slobodnog vremena, nego ih i svakodnevno okuplja u portu i potiče na međusobno druženje.
– A o čemu bismo mi po čitave dane razgovarali? Ovako uvijek imamo temu za ćakule – kakvo će vrijeme biti, hoćemo li moći na more, tko je koliko ribe ulovio, na koji peškafondo se lignje bolje love, a naravno tu su i stalne šale, sitne smicalice i doskočice, bez kojih bi nam život bio neizmjerno siromašniji – kaže Barbalić.
Pjevačko društvo “Grbalj” organizuje tradicionalni koncert kulturnog stvaralaštva u Kotoru u srijedu, 14. januara sa početkom u 19 sati.
Koncert pod nazivom “Srcem pjevam rodu svome, tom plemenu ponosnome” održaće se u Centru za kulturu “Nikola Đurković”.
Pored Pjevačkog društva “Grbalj” u programu će učestvovati Folklorna sekcija ovog Društva, KUD”Sveti Jovan Vladimir” Bar, “Teatar 303” iz Kotora, KUD “Sveti Đorđe” iz Novog Goražda, guslari, diplari, harmonikaši i solo pjevači.
Turistička organizacija Tivat saopštila je juče da je od JP „Morsko dobro“ iz Budve dobila zvaničnu potvrdu da će to preduzeće pristupiti uređenju dijela obale u Donjoj Lastvi, u blizini tamošnjeg Turist-biroa. TO Tivat inače, već godinama od budvanske firme traži da se uredi ovaj dio obale i plažu.
„Iz “Morskog dobra” su nam potvrdli da su pribavili urbanističko-tehničke uslove za uređenje ovog dijela obale i da je pripremljen tender za izgradnju novih plaža u svim opštinama, gdje se nalazi i ova lokacija.”- saopšteno je iz TO Tivat.
U prvoj fazi radiće se pješčana plaža dužine 130 metara na potezu od skretanja sa Jadranske magistarale kod Doma kulture, prema Opatovu.
“Plan uređenja ovog dijela obale predviđa i sanaciju obalnog zida uz magistralu, revitalizaciju postojećeg zelenila, raščišćavanje lokacije od raznog komunalnog otpada, dovođenje infrastrukture na plažu, komunalno uređenje lokacije, postavljanje bezbjedonosne ograde između trotoara i magistrale, rekonstrukciju pješačke staze uz donju ivicu magistrale, rekonstrukciju ponti za privez čamaca kao i radove na komunalnom opremanju kupališta”- precizira se u saopštenju. Na taj način dio mještana Donje Lastve iz kuća preko puta, a koji već godinama uzurpiraju ovaj dio morskog dobra i pretvaraju ga u privatni parking ispred samog Turist-biroa, moraće da svoje automobile ubuduće parkiraju u sopstvenim dvorištima.
Iz Turističke organizacje Tivat su naveli da će oni pružiti punu podršku naporima JP “Morsko dobro” za uređenje obale u Donjoj Lastvi.
Kompanija “Adriatic Marinas” ovih dana predstavlja tivatski nautičko-turistički centar Porto Montenegro na velikom međunarodnom Sajmu nautike u Londonu, koji traje do 18. januara.
Projekat će biti prezentovan i na jednom od najznačajnijih srednje-evropskih nautičkih sajmova, koji se organizuje u Dizeldorfu u Njemačkoj, od 17. do 25. januara.
Sajam nautike u Londonu i ove godine okuplja više od 500 izlagača, a obilježavaju ga svakodnevne nautičke promocije i evropske premijere najnovijih jahti i brodova.
Nakon Velike Britanije, tim Porto Montenegra predstaviće projekat na Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji se održava u Dusseldorf Exhibition centru. Više od 1.600 izlagača iz 63 zemlje i ove godine okupiće se da prezentuje luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. Očekuje se da i ove godine više od 50.000 posjetilaca iz cijelog svijeta doputuje u Dizeldorf za vrijeme sajma.
Među sajmovima koji okupljaju sam vrh jahting industrije i bogatu klijentelu i vlasnike luksuznih plovila, nalaze se i sajmovi u Đenovi, Pulji, Kanu, Sautemptonu, Monaku, gdje će se Porto Montenegro i ove godine predstaviti, pozicionirajući projekat i Crnu Goru kao vodeću jahting destinaciju za superjahte na evropskoj obali.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) zadovoljna je ostvarenim rezultatima u ljetnjoj sezoni i očekuje dobru popunjenost kapaciteta nakon novogodišnjih praznika, ali se i dalje mora raditi na obogaćivanju ponude i unaprijeđenju kvaliteta, saopštila je njen direktor, Željka Radak Kukavičić.
“Prihodi od turizma za prvih deset mjeseci prošle godine iznosili su 704 miliona eura, što je u odnosu na isti period 2013. povećanje od oko 1,2 odsto. Takođe, broj turista i noćenja zabilježili su rast preko jedan odsto”, rekla je Radak Kukavičić u intervjuu agenciji Mina-business.
“Postajemo sve popularnija destinacija za kruzing turizam, s obzirom na to da je prošle godine zabilježeno povećanje broja kruzera i putnika. U Luku Kotor, za 11 mjeseci uplovilo je oko 340 kruzera sa preko 300 hiljada putnika”, podsjetila je Radak Kukavičić i dodala da je Montenegro Airlines (MA) u periodu ljetnje sezone prevezao rekordan broj putnika.
Ona je kazala da su, uprkos vanrednim uslovima koji su obilježili proteklu sezonu, kriznim situacijama na ključnim emitivnim tržištima i izrazito nepovoljnim vremenskim uslovima, uspjeli da održe trend rasta ostvarenog turističkog prometa i prihoda od turizma.
Nacionalne parkove Crne Gore, kako je precizirala, posjetilo je oko 210 hiljada turista, 16 odsto više u odnosu na sezonu 2013.
Željka Radak Kukavičić
Ona smatra da su zajedničkim aktivnostima na pripremi sezone, kako javni tako i privatni sektor, doprinijeli ostvarenim rezultatima. Oni se, prije svega, ogledaju u rastu prihoda koji su direktno ostvareni u turizmu i onih koje je turizam indirektno generisao.
U periodu od juna do avgusta prošle godine ostvaren je rast naplate poreza za oko osam miliona EUR u odnosu na plan budžeta, odnosno oko devet miliona eura u odnosu na uporedni period 2013.
“Međutim, i dalje postoje problemi na čijem rješavanju moramo raditi kako u dijelu infrastrukturnih pretpostavki tako i u dijelu obogaćivanja ponude i unaprijeđenja kvaliteta”, kazala je Radak Kukavičić.
Kada je riječ o zimskoj sezoni, Radak Kukavičić je rekla da je ponuda ski centara raznovrsna i regionalno konkurentna, imajući u vidu odnos cijene i kvaliteta, a hotelijeri i ugostitelji su pripremili niz programski i cjenovno atraktivnih aranžmana.
“Skijališta u Kolašinu, na Žabljaku i Vučju otvorena su sa prvim snijegom, a prema informacijama hotelijera sa sjevera, za novogodišnje aranžmane tražilo se mjesto više. Takođe, s obzirom na aktuelnu ponudu zimskih centara, očekujemo dobru popunjenost i u periodu nakon novogodišnjih praznika”, kazala je Radak Kukavičić.
“Prvi put je jedan njemački turoperator uvrstio Crnu Goru među top destinacije za ovaj vid rekreacije na snijegu, tako da očekujemo oko hiljadu gostiju iz Njemačke. Najavljen je i jedan broj gostiju iz drugih evropskih zemalja, između ostalog, grupe francuskih turista koji već treću godinu organizovano dolaze u Kolašin”, precizirala je direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
Prema njenim riječima, može se očekivati značajnija posjeta turista iz regiona, a akcijom Bijeg na snijeg, koja podrazumijeva atraktivan program, manifestacije, DJ žurke, program za najmlađe, upotpuniće boravak turista na skijališta i animirati posebno domaće goste da posjete ski centre.
Kompanija „MRM Maritime“ iz Tivta nastavlja sa uspješnim poslom brodskog transporta jahti iz i ka Crnoj Gori a koji je prošle godine započela u partnerstvu sa renomiranom brodarskom kompanijom „Sevenstar Yacht Transport“ iz Holandije.
Danas je naime, na sidrištu ispred Zelenike u Boki Kotorskoj na hevi-lifter „Tracer“ ukrcano pet jahti iz tivatske marine Porto Montenegro, koje će tokom narednih mjeseci krstariti vodama Atlantika i Karipskog mora. Teretnjak od 6.714 tona, dužine 100 metara jahte će odvesti do luke Vest Palm Bič na Floridi gdje će ih preuzeti njihovi vlasnici i sa njima uživati u vodama Kariba.
„Tracer“ , brod kompanije „Big Lift Shipping“ iz Amsterdama koja je članica konzorcijuma „Sevenstar“, raspolaže sa dvije teške palubne dizalice kapaciteta po 275 tona, pa je danas pred Zelenikom sa lakoćom ukrcao pet jahti.
Ukrcaj jahte Indigo Star na brod Tracer
Prema riječima Nikole Petkovića iz „MRM Maritimea“ na put brodom do SAD, iz Boke su krenule dvije 15-metarske motorne jahte, jedna jahta dužine 20 i jedna dužine 34 metra, dok je najveći ukrcani brod bio impozantna 38-metarska mega-jahta „Indigo Star“ od 310 tona, koja vije zastavu Luksemburga.
Tradicionalna turističko zabavna manifestacija koja bi trebalo da bude zvanično otvorena 6. februara održaće se pod imenom „Praznik mimoze”, odnosno bez dodataka Portonovi, kako je to bilo prošle godine, javlja Radio Jadran.
Sasvim je izvjesno da kompanija Azmont investments neće biti generalni sponzor, oni će najvjerovatnije finansijski pomoći otvaranje festivala. Zbog radova na kompleksu Portonovi u Kumboru, koji su uveliko počeli, nisu u mogućnosti da se kao prošle zime posvete prazniku. – potvrdio nam je v.d. predsjednik opštine, Milan Vajagić.
Iz budžeta opštine za 46. Praznik mimoze biće izdvojeno 100.000 eura, kazao je Vajagić.
Prema njegovim riječima, 90 odsto programskih rješenja je dogovoreno, ali ipak sve zavisi od raspoloživih sredstava i konačnog dogovora sa predstavnicima Azmonta narednih dana.
Mimoza
Za ovogodišnji 46. Praznik mimoze finasijskim planom TO Herecg Novi predviđena su sredstva od 80.000 eura. Ona bi mogla biti upotrebljena, ukoliko dođe do deblokade, do konačnog usvajanja finansijskog plana i programa ove organizacije, na šta se čeka još od marta prošle godine.
Arancini ili orancini, ušećerene kore naranče, je tradicionalna primorska grickalica, za koju vjerujemo da ste je makar jednom probali. Kad se rade od limunove kore nazivaju se limuncini, a pripremaju se, istina puno rjeđe, i od kore grejpa.
Arancini su se u prošlosti najčešće pripremali zimi za svečanosti i nudili gostima kao “bomboni”. Domaćice su ih koristile i tokom čitave godine kao dodatak kolačima. Navodno su stari Rimljani arancine i ušećerene bademe darivali prijateljima.
Arancini se i danas pripremaju za kućne potrebe. Međutim, oni su postali i zanimljiv tržišni proizvod. Na tržištu se pojavljuje sve više proizvođača arancina koji nude kao suveniri (Hrvatska).
Iako ima više recepata za pravljenje arancina, ušećerenih kora od naranči, objavljujemo jedan, čini nam se, vrlo jednostavan recept.
Sastojci i postupak pripremanja
Sastojci potrebni za pripremu arancina:
½ kg kora od naranče (naračna ne smije biti prskana)
½ kg šećera
šećer za posipanje
masni papir
Kore naranče izrežu se na rezance, širine 1/2 cm, i kratko prokuhaju u vodi (samo da baci ključ). Vruća voda iz lonca zamijeni se hladnom vodom i ovaj postupak kuhanja i zamjene vode ponavlja se tri puta. Poslije trećeg, kratkog prokuhavanja odstranjuje se unutarnji dio kore (bijeli dio).
Kore se potom izvagaju i dodaje im se ista količina šećera. Smjesa potom treba da odstoji 24 sata. Nakon toga u smjesu se dodaje voda (½ dcl vode na ½ kg kora) i sve se kuha na laganoj vatri. Kad ispari sva voda i šećer se upije u kore, kore se pažljivo vade.
Kore se potom uvaljaju u šećer za posipanje. Svaku koricu treba posebno odvojiti, složiti na masni papir i ostaviti da se dobro osuše. Nakon sušenja kore se slažu u staklene tegle.
Nakon cjelodnevnih pregovora iza zatvorenih vrata, između predstavnika DPS i Udruženja građana “Izbor” oko formiranja vlasti u Herceg Novom, u saopštenju koje je dostavljeno medijima kaže se da je postignut “sporazum oko ključnih programskih ciljeva”.
U saopštenju Izbora se navodi da je postignut dogovor oko budućih ciljeva razvoja grada, ekonomskog programa, učešća u aktuelnim privatizacionim aranžmanima, kao i da je konstatovana lista kadrovskih rješenja oko kojih će se naknadno nastaviti pregovori.
Pregovarački tim DPS-a činili su Svetozar Marović, Daliborka Pejović i Branimir Gvozdenović, a u ime “Izbora” pregovarali su Dušan Radović, Nikša Gojković, Mišo Škobalj, Tamara Vujović, i Špiro Vuković.
Nosilac liste “Izbor”, Dušan Radović Krušo, uvjetovao je da o budućoj vlasti u Hercegnovom razgovara isključivo sa partijskim čelnicima DPS-a i SNP-a, bez prisustva lokalnih partijskih funkcionera u čemu je uspio.
Na vanrednim lokalnim izborima u Herceg Novom koji su održani 14. decembra 2014. godine, nijedna partija, koalicija ili grupa građana nije osvojila apsolutnu većinu da bi mogli samostalno formirati vlast.
Najviše mandata, osvojio je DPS – 13 , Udruženje građana Izbor osvojilo je 9, Koalicija SNP-DF-NS 8, a SDP i Novska lista po dva odbornika.
Konstitutivna sjednica SO Herceg Novi zakazana je za 12. januar u 11 sati.
