Perković: Slamamo fašizam pravnim sredstvima

0
Marko Perkovic
Marko Perkovic

NVO „Generalni konzulat Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije“ iz Tivta, zatražila je danas od Skupštine Crne Gore i državnog tužioca da reaguju i spriječe realizaciju u praksi sporazuma Vlade Crne Gore i Vlade Savezne republike Njemačke o sahranjivanju u krugu jednog od aktivnih objekata Vojske Crne Gore, posmrtnih ostataka njemačkih vojnika koji su u Crnoj Gori poginuli tokom Drugog svjetskog rata.

Sporazum je prije tri godine sa tadašnjim ministrom inostranih poslova Njemačke Gvoidom Vesterveleom potisala Vlada premijera Igora Lukšića, a u Generalnom konzulatu SFRJ smatraju da se tim aktom krši niz domaćih propisa. Iako je Ustavni sud Cre Gore odbacio njihovu inicijatocu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tog sporazuma, u toj NVO smatraju da je obrazloženje Ustavnog suda suštinski potvrdilo da su oni u pravu.

„Opširno, razumljivo i nadasve autoritativno obrazloženje riješenja Ustavnog suda predstavlja potvrdu legaliteta i svrsishodnosti naše inicijative, kao i nespornog aktivog legitimiteta na strani Generalnog konzulata SFRJ kao podnosioca inicijative.U svim relevantnim odredbama za odlučivanje u ovom pravnom predmetu, uočljivo je da je od svih striktnih odredbi Zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, predmetni Sporazum dvije Vlade jedino zakonito objavljen u Službenom listu Crne Gore, da uopšte nije potvrđen u skladu sa Zakonom i da kao takav predstavlja “pravno nedonošče” koje nije doseglo neophodnu zakonsku kapacitetnost, pa je i samim tim van opsega kompetentnosti Ustavnog suda Crne Gore za odlučivanje o ustavnosti i zakonitosti.”- kazao je generalni konzul SFRJ Marko Perković.

On je naglasio da u toj NVO “uopšte ne dovode u pitanje civilizacijski čin sahrane njemačkih vojnika”, ali da smatraju da posmrtnim ostacima pripadnika okupatorske oružane sile u Drugom svjetskom ratu, nije mjesto u krugu jedne od aktivnih kasarni VCG. Perković upozorava da je već napravljena preparcelizacija prostora kasarne na vojnom dijelu aerodroma Golubovci gdje je po njegovim riječima, već izdvojena jedna parcela na kojoj se namjerava napraviti groblje za stradale vojnike njemačkog Wehrmachta.

Kasarna

“Ta parcela je pored samog puta, pa tako ispada da bi svi koji preko podgoričkog aerodroma dolaze ili odlaze iz Crne Gore, prolazili pored spomenika neznanim fašistima što je jedan ponižavajući čin za slobodarsku i antifašističku Crnu Goru. Budući da Sporazum dvije Vlade do danas nije prošao proceduru ratifikacije u Skupštini Crne Gore, ta zbog sumnje da su prilikom njegovog sklapanja i preduzimanja mjera da se on provede u djelo, počinjena krivična djela „povreda ugleda Crne Gore“, „ugrožavanje nezavisnosti“, „nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja“ i „zloupotreba službenog položaja“, očekujemo i reakciju državnog tužilaštva.“- kazao je Perković dodajući da je u toku akcija „slamanja fašizma pravnim sredstvima“.

On je ocijenio da „mora biti stavljena tačka na inferiornost Crne Gore pred moćnim međunarodnim autoritetima” i pozvao Skupštinu i državnog tužioca da “preduzmu adekvatne mjere za zaštitu i odbranu vitalnih crnogorskih nacionalnih, ali i univerzalnih vrijednosti.”

Novski ribari ulovili volinu !

0
Volina
Volina Photo S. Kosić

Ribari Vlado Škalko i Miko Dragović iz Herceg Novog jučer su kod Mamule u mrežu uhvatili vrstu morskog psa volina (Dipturus batis) teškog oko 300 kilograma i dugog 3,8 metara. Riba će vjerojatno ponovo završiti u moru, jer zbog amonijaka koji sadrži, njeno meso nije preporučljivo za jelo.

Volina je vrsta morskog psa koji nije opasan za ljude. Živi u većim dubinama. Može narasti tri do četiri metra, i dostići težinu do tone. Cijela grupa hrskavičnih riba uključujući morske pse, među kojima i volina, najugroženija je grupa morskih riba u Sredozemlju.

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN) 4 odnosno, odnosno 31 vrsta je klasificirana kao ugrožena (CR, EN ili VU), od čega je 14 kritično ugroženih vrsta.

Kotorske zimske karnevalske fešte – Gost Rozga

1
Kotorski karneval
Kotorski karneval

Kotorske zimske karnevalske fešte, počeće u subotu 14. februara 2015.g i trajaće do nedelje – 22. februara kada će se održati tradicionalni kotorski karneval, sa početkom u 14 sati.

Nakon suđenja karnevalu, na Trgu od Oružja održaće koncert popularna hrvatska pjevačica Jelena Rozga.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.

Ova viševjekovna manifestacija ima za cilj povezivanje kulturne baštine i turističke ponude, ukazivanje na bogato kulturno naslijeđe i kulturne manifestacije na području Boke, promociju Kotora i Crne Gore. Tradicionalni zimski karneval je jedinstvena animaciona manifestacija koja se tradicionalno održava na području kotorske opštine u februaru mjesecu, a datira od kraja XIX vijeka.

Manifestacija predstavlja bogatstvo duha i umijeća kako karnevalista ovog kraja, tako i gostiju iz zemlje i inostranstva. U njoj učestvuju sve starosne i socioprofesionalne kategorije stanovništva, grupisane prema svojim interesovanjima, kulturnim i stvaralačkim potrebama i mogućnostima.U mnoštvu karnevalskih grupa i maski iz Kotora, Crne Gore i regiona, brojni posjetioci mogu vidjeti i uživati u koloritu originalnih kostima, ritma i mediteranskog duha domicilnog stanovništva.

 

 

Karike – Dan kada su stigle moći zaštitnika grada – Mali admiral Petar Sindik

0

Tradicionalno svetom misom u katedrali – bazilici Svetog Tripuna, sinoć su proslavljene Karike, dan 13. januar, kada su davne 809. godine u Kotor su stigle moći Svetog Tripuna zaštitnika grada Kotora.

Brod u Kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431, navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. Misu služi opat Sv. Jurja jer je prema predanju on dopratio brod s relikvijama Sv. Tripuna od Perasta do Kotora.

Ta tradicija očuvana je do danas, misu je predvodio peraški župnik don Srećko Majić, koji je govorio o životu Svetog Tripuna, ali i podsjetio vjernike da Boku često nazivaju zalivom hrvatskih svetaca, ali i da je Boka Kotorska dala, mnogo više, petnaeset Blaženika među kojima su i braća Andrija, Petar i Lovrijenc i drugi …

U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27 januara.

To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.

Mali admiral kojeg je izabrala Bokeljska mornarica ove godine je Petar Tripa Sindik iz Tivta, koji će kazivati Lode – pohvale 27. januara.

U arheološkim istraživanjima krajem 1840 pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.

Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.

Mank hoće da zna što tačno može graditi u Bijeloj

0
Jadransko brodogradilište Bijela
Jadransko brodogradilište Bijela

Kompanija „Adriatic Marinas – Porto Montegro iz Tivta pred Novu godinu zatražila je od Ministarstva održivg razvoja i turizma da joj dostavi urbanističko-ehničke uslove (UTU) za prostor na kome se danas nalazi Jadransko brodogradilište u Bijeloj (JBB).

Direktor izgradnje Porto Montenegra Entoni Skols potpisao je zahtjev kojim se traže UTU za izgradnju odnosno rekonstrukciju objekata na ukupno deset katastarskih parcela u KO Bijela koje pokrivaju prostor aktuelnog brodogradilišta.

„Kompanija “Adriatic Marinas” i dalje je zainteresovana za brodogradilište Bijela, te smo zbog toga od nadležnog ministarstva trazili UT uslove, kako bismo se upoznali sa istim, odnosno da bismo sagledali trenutnu situaciju i eventualna ograničenja.”- objašnjeno je iz PR službe Porto Montenegra. Oni nisu precizirali što podrazumijevaju pod “eventualnim ograničenjima”, te da li se to odnosi na postojanje ili nepostojanje prostorno-planske mogućnosti da se dio lokacije JBB ubuduće, umjesto za industrijske namjene –brodoremont, koristi za druge svrhe poput izgradnje rezidencijalnih i poslovnih objekata što je inače, glavna djelatnost “Adriatic Marinasa”.

Kompanija u većinskom vlasništvu kanadskog milijardera Pitera Manka već duži niz godina pokušava da na razne načne dođe do dijela prostora JBB kako bi na njemu razvila projekat servisnog centra za remont jahti. U tom poslu Porto Montenegro je za partnera prvo imao francusku kompaniju „CompositeWorks“, potom je sa JBB namjeravao formirati zajedničku firmu „Montenegro Yacht Repair“, da bi na kraju do Bijele pokušao doći u partnerstvu sa renomiranim holanskim brodograđevinskim koncernom „Damen“. Ponudu „Damena“ na posljednjem tenedru za prodaju 61,57 posto akcija JBB, tenderska komisija je odbila jer ona nije odgovarala uslovima tendera, nakon čega je Vlada odlučila da pokrene stečaj u brodogradilištu i proda imovinu te firme. „Damen“ i Porto Montenegro su na tenderu inače, izrazili želju da za 5 miliona eura kupe samo imovinu JBB, bez prihvatanja bilo kakvih obaveza po osnovu socijalnog programa iz kolektivnog ugovora, niti neizmirenih obaveza prema dobavljačima ili drugim povjeriocima JBB. Stoga aktuelna strategija Vlade kada je u pitanju privatizacija kroz stečaj tog jedinog preostalog velikog državnog preduzeća u Boki, ide upravo u smjeru koji žele Mank i njegovi partneri.

Turistička organizacija – Promocija Tivta po Evropi

0
Tivat - Pine
Tivat – Pine

Turistička organizacija Tivat (TOT) danas počinje seriju sajamskih nastupa u inostranstvu na kojima će, u susret ljetnjoj sezoni, predstaviti turističko-ugostiteljsku ponudu najmanje bokeljske opštine. Prva stanica na tom putu je međunarodna turistička berza i sajam „Ferien Messe Wien” u Beču, koji počinje 15. i traje do 18. januara. Predstavnici TOT- a će u Austriji nastupiti zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore kao i sa lokalnim turističkim organizacijama opština Bar, Budva,Cetinje, Herceg Novi i Kotor.

Nakon Beča, predstavnici TOT-a učestvovaće od 19. do 22. februara na sajmu turizma u Beogradu, a u isto vrijeme njihova druga ekipa će prezentirati tivatsku ponudu za ljeto i na sajmu “Top Gastro & Hotel” u Pragu.

U narednih mjesec-dva, planirani su i nastupi na sajmovima u Budimpešti i Bratislavi, ali i na regionalnim berzama i sajmovima u Banja Luci, Novom Sadu, Tuzli, Nišu i Skoplju.

Pored jedinstvene ponude najveće marine u ovom dijelu svijeta – Porto Montenegra, te niza aktivnosti i sadržaja koje turisti na Crnogorskom primorju mogu doživjeti i iskusiti samo u Tivtu, TOT će na prestojećim sajmovima promovisati i do sada najveći broj pružalaca usluga smještaja u Tivtu – 17 hotela, 4 kampa i 81-dnog registrovanog privatnog izdavaoca apartmana.

Uređuju Solila za posjetioce

0
Solila
Solila

JP „Morsko dobro“ ove će godine u nastavak aktivnosti na zaštiti i valorizaciji zaštićenog područja prirode Solila u Tivatskom zalivu uložiti skoro 40 hiljada eura.

Za ekološki monitoring u Solilima „Morsko dobro“ će izdvojiti 10 hiljada eura, a taj postupak obaviće se po prošle godine usvojenom detaljnom planu usklađenom sa Ramsar priručnikom koji se odnosi na međunarodno značajna zaštićena područja prirode.

Prostor od oko 150 hektara u najplićem dijelu krajnjeg jugoistoka Tivatskog zaliva koji obuhvata ostatke nekadašnjih srednjevjekovnih solana, po svojim je jedinstvenim karakteristikama izuzetno vrijedan prirodnjački ali i kulturološki objekat. Solila od 2009 zvanično imaju status IBA područja – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica, kao i Emerald staništa Bernske konvencije, nalaze se na preliminaroj Natura 2000 listi, a od 2013 ovaj lokalitet upisan je i na Ramsar listu posebno vrijednih vodenih prirodnih staništa.

Tivatska Solila predstavljaju jedno od posljednjih staništa halofitne vegetacije na istočnoj obali Jadrana, te jednu od ključnih tačaka na Jadranskom migratornom koridoru za ptice (Adriatic Flyway). Solila su važno zimovalište ptica u državi, te njihovo odmorište tokom jesenje i proljećne seobe. Do danas je na ovdje registrovano 111 vrsta prica od 330 koje se redovno mogu vidjeti u Crnoj Gori. Na Solilima je registrovano 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca koje su od IUCN-a (Međunarodna unija za zaštitu prirode) svrstane u grupu „ranjive“, od čega su tri ugrožene na globalnom nivou i na ivici opstanka.

Solila
Solila

Po lani donešenom program monitoringa koji će finansirati “Morsko dobro”, detaljno će se pratiti stanje i eventualne promjene u specijalnom rezervatu prirode “Tivatska Solila”. Te mjere, pored ostaloga, obuhvatiće praćenje kvaliteta voda mora, odnosno obodnih kanala u kojima se nalaze i slatke vode iz sliva riječice Odoljenštice. Pratiće se i trendovi u korišćenju bioloških resursa ovog područja kroz napasanje stoke, ribolov i krivolov na Solilima, građenje objekata u kontakt-zoni koji bi mogli negativno uticati na park prirode, vršiti monitoring i brojanje ptica, te pratiti eventualno unošenje novih, invazivnih biljnih i životinjskih vrsta u ovaj specifični habitat.

Tokom monitoringa koji će se sprovesti u periodu januar-septembar ove godine, napraviće se i “Inventar postojećeg stanja Tivatskkih Solila” u kojem će se pored ostaloga, naći podaci o vlasništvu nad parcelama koje ulaze u zaštićeni kompleks, namjeni površina i objekata na osnovu važeće planske dokumentacije, evidencija objekata kulture i kulturnih spomenika na ovom području, te podaci o površinama, strukturi i drugim odlikama ovog habitata, zajedno sa informacijama o stanju mreže kanala, nasipa i prirodnih vodenih tokova.

“Morsko dobro” inače, aktivnosti na uređenju Solila kao specijalnog rezervata prirode od posebnog ornitološkog značaja, realizuje u saradnji sa Minsitarstvom održivog razvoja i turizma, Opštinom Tivat i Zavodom za zaštitu prirode. Do sada je u ograđivanje ovog područja, postavljanje info tabli, čićenje kanala i nasipa, te sanaciju mostova na putu preko Solila investirano blizu 100 hiljada eura.

Ulaz na Solila
Ulaz na Solila

Ove godine “Morsko dobro” će u nastavak uređenja Solila uložiti još 22.500 eura, a među glavnim projektima je postavljanje informacionog punkta na ulazu u zaštićeno područje na kojem će zainteresovani posjetioci moći dobiti sve neophodne informacije. Za nove radove na uređenju staza i nasipa kojima će se obezbjediti prohodnost dodatnih staza i na djelove rezervata koji do sada nisu bili dostupni posjetiocima, utrošičće se dodatnih 10 hiljada eura, a za izradu projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka na ovom području opredijeljeno je 6.500 eura.

Tokom godine, po ranijim najavama iz NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” iz Podgorice, na Solilima bi se trebali instalirati i prvi tornjevi za posmatranje ptica.

Uređenje ili devastiranje obale ?

0

Kontrolori JP „Morsko dobro“ iz Budve evidentirali su i Upravi za inspekcijske poslove prijavili još jedan slučaj bespravnog izvođenja građevinskih radova na obali u Tivtu.

“Obilaskom zone morskog dobra na području opštine Tivat, na lokalitetu Ponta Seljanovo, konstatovali smo na dijelu morske obale izvođenje radova na nasipanju kamena u moru u površini oko 20 kvadratnih metara u cilju izgradnje ponte, kao i radove na betoniranju dijela šetališta i uz šetalište sa radovima betoniranja u moru.”- saopšteno je iz “Morskog dobra” uz napomenu da je prijava proslijeđena nadležnoj inspekciji.

Katamaran povezuje Split i Dubrovnik

0
Katamaran
Katamaran – “Krilo Star”

Dvotrupac “Krilo Star”, vrijedan 3 milijuna eura, nova je zvijezda u floti obitelji Tomić Iz Krila Jesenice. Novi vlasnici u norveškom su Bergenu preuzeli katamaran izgrađen 2002. godine i njime otplovili do Trondheima gdje je ukrcan na brod za prijevoz teških tereta na čijoj je palubi “doputovao” u splitsku Sjevernu luku.

Donedavni “Morejarl”, kapaciteta 305 putnika, polako se priprema za predstojeće jadranske izazove nakon što je punih 12 i pol godina brodio skandinavskim pučinama i fjordovima.

Kriljanin Luka Tomić, vlasnik obrta “Kapetan Luka”, ističe da bi prinova u obiteljskoj floti trebala biti glavni adut za novi poslovni iskorak koji planiraju za predstojeću turističku sezonu.

– Nakon pozitivnih iskustava koje imamo s katamaranom “Krilo Carbo” izgrađenim u Norveškoj, s tog smo se tržišta ovog puta odlučili kupiti rabljeni brod čiju smo nabavku financirali kreditom. Riječ je o dvotrupcu građenom od aluminija koji na linijama može ploviti brzinom do 35-36 čvorova, a time možemo kvalitetno konkurirati na svim linijama – naglašava naš sugovornik.

Brodovlasnik čiji suvremeni dvotrupac “Krilo Carbo” plovi na državnoj pruzi između Lošinja, Cresa i Rijeke ne krije ambicije da “Krilo Starom” poveže Split s Dubrovnikom i tako barem tijekom ljeta “uskrsne” najjužniji dio “umirovljene” stoljetne dužobalne brodske pruge između Dalmacije i Kvarnera.

– Upravnom vijeću državne Agencije za obalni linijski pomorski promet još smo prije mjesec dana najavili našu spremnost i mogućnost da novonabavljenim katamaranom tijekom sezone povežemo Split i Dubrovnik, dva dalmatinska turistička središta. Dobili smo nimalo motivirajući odgovor da je naš zahtjev preuranjen. Nadležnim službama ne osporavam pravo na njihovo mišljenje, ali s poduzetničke pozicije mislim da je realno i legitimno postaviti pitanje: kada bih ja ili neki drugi privatni brodar trebao zatražiti njihovu suglasnost? Možda kad sezona već počne, a, naravno, već tada bih morao imati brod na raspolaganju. To ne ide tako – dodaje Tomić.

No, unatoč zasad nepovoljnim vjetrovima koji pušu od strane državne administracije, vlasnici dvotrupca “Krilo Star” pripremaju se za plovidbu u srednjodalmatinskom akvatoriju i moguću sezonsku turističku prugu prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prostora za takav poslovni potez svakako ima, jer je Alan Klanac, prvi čovjek “Jadrolinije”, prije nekoliko mjeseci bez previše ograđivanja objavio da je feribot “Liburnija” proteklog ljeta bio posljednji “mohikanac” dužobalne pruge.

Ako Tomićima eventualno zakaže plan s prugom prema dalmatinskom jugu, sezonskog biznisa za njihovu brzu flotu trebalo bi biti napretek, ponove li se turističke brojke iz protekle godine. Zbog toga zasad namjeravaju zadržati sva četiri postojeća broda.

– Planiramo prodati brod “Krilo”, ali budući da smo u njega dosta uložili, pogotovo u pogonske strojeve, vidjet ćemo kada ćemo se za to doista i odlučiti – zaključuje Luka Tomić.

Princip ponovo u Beču – Promocijа zbornikа

0
Herceg Novi - škver
Herceg Novi – Škver

Mаticа Boke, Srpski Soko Herceg-Novi i Kolo srpskih sestаrа pozivаju grаđаne Herceg-Novog nа promociju zbornikа “Princip ponovo u Beču”.

Promocija će se održаti u Dvorаni “Park”, 15. jаnuаrа 2015. godine, u 17 sati.