Među ostacima drevne olupine pronađene u podmorju nedaleko obale Sicilije talijanski su ronioci otkrili mitski metal orihalk. Prema vjerovanju starih Grka taj se metal mogao naći samo na jednom mjestu, legendarnoj Atlantidi!
Pomorski arheolozi istražili su olupinu trgovačkog broda potopljenog prije 2600 godina i na pjeskovitom dnu pronašli jedinstven nalaz, 39 metalnih poluga za koje vjeruju da su izrađene upravo od mitskog metala. Nalazište je udaljeno 300 metara od sicilijanskog grada Gela, a radi se o petom antičkom brodu otkrivenom u blizini ovoga grada. Smatra se da je trgovački brod prenosio teret iz Grčke ili Male Azije kada ga je zahvatilo olujno nevrijeme.
Profesor Sebastiano Tusa, arheolog iz sicilijskog Pomorskog ureda, tvrdi da je metal koji su otkrili na ostacima broda upravo drevni cijenjeni metal orihalk. “Ništa slično do sada nije pronađeno. Znamo za orihalk iz antičkih tekstova i nekoliko ukrasnih predmeta”, izjavio je profesor Tusa Discovery Newsu.
Ovaj mitski metal spominje i grčki filozof Platon u svojim dijalozima Kritija i Timej u kojima prvi put spominje postojanje Atlantide, a na drevnom otoku ovog je metala bilo u izobilju. Rasprave o podrijetlu i sastavu orihalka traju već stoljećima, a analiza pronađenih poluga pokazala je da je riječ o leguri bakra i cinka s tragovima nikla, olova i željeza, koji su prema profesoru Tusi osnovni sastojci drevnog metala. Bez obzira na podrijetlo orihalka, Tusin tim planira iskopati olupinu i iznijeti na površinu cjelokupni teret s drevnog broda.
Selo Sitnica u zaleđu Herceg Novog ovih zimskih dana odsječeno je od ostatka svijeta. Selu, koje je od Herceg Novog udaljeno 32 kilometra, može se prići na nekoliko kilometara kolima, a ostatak se mora prepješačiti, prenosi portal Vijesti.
U selu koje je posljednje u hercegnovskoj opštini dobilo struju, živi devet porodica i nekoliko vikendaša.
“Teško je živjeti i funkionisati jer led i snijeg niko ne čisti, a put je zatrpan već 12. dan. O nama niko ne vodi računa, kao da ne pripadamo ovoj opštini”, ističe mještanin Marko Vavić.
On kaže da danima niko od nadležnih nije dolazi u selo.
“Samo su prije praznika radnici Javno stambeno komunalnog preduzeća, u čijoj je nadležnosti put, očistili prilaz sa glavne saobraćajnice Meljine Petijevići prema Republici Srpskoj, ka lokalnom putu”, pojašnjava Vavić.
I radnici firme Prijedor putevi koji održavaju saobraćajnicu Meljine Petijevići do granice sa Republikom Srpskom, čisteći put, snježne nanose ostavljaju pored puta i tako zatrpavaju prilaze lokalnim putevima. Mještani su reagovali, ali bezuspješno.
“U naselju gdje ja živim ugrožene su tri porodice .Onaj ko ima magare može da ponešto od kućnih potrepština da donese. Drugog načina nema”, navodi Vavić.
Mještani Sitnice bave se uglavnom poljoprivredom i stočarstvom. Vavić ističe da se od gajenja stoke može lijepo prihodovati i živjeti, još samo “kada bi bili bolji uslovi za život i rad”.
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada Papalada ala maka - Al se nekada dobro jeloala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
PPapalada ala maka - Al se nekada dobro jeloapalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Papalada ala maka - Al se nekada dobro jelo
Mirza Krcić - Direktor TO Kotor
Papaladom ala maka, pod sloganom „Al se nekada dobro jelo“ večears je na Tgu od Oružja u Kotoru završena manifestacija „Od Božića do Božića“.
Organizatori NVO „Karampana“ i TO Kotor priredili su gastronomsku feštu, na kojoj je sve je bilo džabe, kako i samo ime kaže ala maka, a posjetioci su imali priliku probati gastro specijalitete svih bivših republika ex YU, kao i dvije pokrajne Kosovo i Vojvodine. Naravno tu su se našle i delicije Bokeške kužine.
Aktivistkinje NVO „Karampana“ prihvatili su originalnu ideju koleginice Nade Janković, koje su spremile hranu, od Vardara pa do Triglava. Svaki štand imao je specijalitete republike koju je predstavljao. Posebno interesovanje izazvali su štandovi Kosova, Bosne, Srbije, Slovenije, kako gurmanske, tako i način na koji su se predstavili.
Organizatori su se zaista potrudili, pa je u ponudi bilo, od kuvanih domaćih i kranjskih kobasica, pršuta, sira, rižota, pečene prasetine, pasulja, podvarka, zelja, pita i pituljica, tulumba, limunade, dakle, svega po čemu je prostor bivše države bio prepoznatljiv u gastronomskom smislu.
Telegrafski kazano, kotorski trg dobro posjećen, dobro raspoloženje, uz gasto delicije, muziku i pivo, vrijeme hladno, suho, bez bure, a specijaliteti „pometeni“ u vrlo kratkom vremenskom intervalu.
„Druga godina da se odražava manifestacija „Od Božića do Božića“, ove godine za jednu stepenicu podigli smo je na viši nivo, činjenica je da je vrijeme bilo izuzetno loše, pa publike je bilo nešto malo manje.
Programe koje smo organizovali opravdali su naša očekivanja a i neke pjace i trgovi su se pokazale kao interesantne na kojima treba organizovati više dešavanja, kao Pjaca od Muzeja.
Iz svega ćemo tek naknadnim analizama izvući pouke što treba reducirati, promjeniti, što treba unaprediti, koje prostore treba više koristiti.
Ovom manifestacijom Kotor je pokazao da ima dušu. Ovo je prava prilika da najavimo i zimske karnevalske fešte koje ubrzo kreću.“ Kazao je za Boka News direktor TO Kotor Mirza Krcić.
Opština Tivat u budžetu za ovu godinu koji iznosi ukupno 14,8 miliona eura, za kapitalna ulaganja izdvojiće preko 8 miliona eura. Prema investicionom planu koji su prihvatili odbornici u lokalnom parlamentu, predviđeno je 50-tak pojedinačnih projekata u svim tivatskim mjesnim zajednicama.
Najveće pojedinačno ulaganje u iznosu od 3,98 miliona eura je nastavak izgradnje nove kanalizacione i vodovodne mreže grada, dok će se za četiri projekta čija je realizacija prenešena iz prethodne godine, među kojima je najnačajnija izgradnja novog Vatrogasnog doma, utrošiti ukupno 427 hiljada eura.
Za „ostale kapitalne izdatke za lokalnu infrastrukturu“ predviđeno je 1,045 miliona eura, a među 20-tak projekata sa te stavke, finansijski najzahtjevnije su prva faza izgradnje otvorenog bazena na Belanima što je koštati 400 hiljada eura i izgradnja nove ulice u naselju Cacovo vrijedna 200 hiljada eura.
Za „izdatke za građevinske objekte“ opredijeljeno je 521 hiljada eura, a najviše novca – 300 hiljada eura, utrošiće se kao učešće Opštine Tivat u izgradnji novih stambenih zgrada na lokaciji Švedske barake na Seljanovu, u partnerstvu sa Crnogorskim fondom za solidarnu stambenu izgradnju, dok će 100 hiljada eura biti usmjereno na nastavak rekonstrukcije i opremanja multifunkcionalnog objekta kulture DTV „Partizan“.
Opština će ove godine utrošiti 45 hiljada eura za nabavku opreme za Službu zaštite i spašavanja, Komunalnom preduzeću kupiće novi kamion mini-smećaru pogodan za uske ulice u visočijim gradskim zonama, za investiciono održavanje javne infrastrukture izvodjeno je skoro 38 hiljada eura, a po prvi put Opština Tivat dobiće i izvještaj o stanju morskog biodiverziteta u akvatorijumu Tivatskog zaliva što će lokalnu upravu koštati 10 hiljada eura. Za niz od dvadesetak manjih prijekata i ulaganja na cijelom području opštine Tivat koji se vode pod stavkom „ostali kapitalni izdaci“, iz gradske kase biće izdvojeno još skoro 450 hiljada eura.
Brod Galeb je predmet mnogih polemika u Rijeci. Jedni se svojski trude opravdati njegovu kupnju od strane Grada Rijeke, dok drugi u tome ne vide nikakvog smisla. Prvi smatraju da je riječ o vrijednom kulturnom dobru, drugi smatraju da je tek riječ o ruzinavom brodu koji nikome (osim možda nekolicine nostalgičara) ne znači ništa, i najvažnije – riječ je o financijskoj rupi bez dna.
Dugo je trebalo Gradu Rijeci da se odredi što s tim brodom, a presudnu ulogu su imale upravo financije. Točnije, financijska suša u Gradu Rijeci koja je Grad prisilila da tokom prosinca raspišu natječaj za davanje u koncesiju Galeba.
Posjetimo, Galeb je uistinu prozvan zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske (rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 30. listopada 2006. godine je kulturno dobro, a od 2011. godine je stavljen pod trajnu zaštitu), te se koncesija stoga daje “samo” za gospodarsko korištenje, a natječaj je otvoren do 24. ožujka 2015. godine. U Gradu su procijenili da je ukupna vrijednost koncesije kroz 30 godina čak 10.323.081,00 eura.
Da bi stvar bila zanimljivija, prema Studiji opravdanosti davanja koncesije, koncesionar na brodu Galeb treba osigurati:
– muzejski prostor ukupne površine 507,10 četvornih metara koji se sastoji od izložbenog prostora na tween decku, muzejskog prostora u strojarnici broda te muzejskog ureda i arhiv
– rekreacijski centar
– hostelski smještaj
– restoran, kongresni centar, bar
– ljetni terasni bar – hotelski smještaj (sobe i apartmani)
Kako u Gradu Rijeci lijepo objašnjavaju: sve radove na uređenju broda „Galeb“ u svrhu njegova gospodarskog korištenja izvest će koncesionar o svom trošku bez mogućnosti povrata uloženih sredstava. Radove je potrebno izvesti sukladno uvjetima i uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci, odnosno nadležnog tijela Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te projekt uređenja prethodno dostaviti na odobrenje Gradu Rijeci. Kulturno dobro m/b Galeb bit će smješten na području veza na Riječkom lukobranu, na poziciji udaljenoj minimalno 400 m od LKC tornja kod zgrade Pomorskog putničkog terminala.
Postoji kvaka
Ali postoji “kvaka”. Kako se koncesija daje na 30 godina, Grad jednom klauzulom dopušta za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji da koncesionar, uz izričitu suglasnost davatelja koncesije, s trećim osobama sklopi ugovor o potkoncesiji o obavljanju sporednih djelatnosti koncesije. Također, jer Grad je svjestan da je riječ o plutajućem kršu u kojeg se treba uložiti enormna sredstva, određeno je da fiksni dio naknade za koncesiju iznosi samo 2.296 EUR godišnje!
“Imajući u vidu potrebna visoka ulaganja budućeg koncesionara kao i vrijeme potrebno za radove i uređenje, u prve dvije godine koncesionara se oslobađa plaćanja varijabilnog dijela naknade za koncesiju te bi se stoga u prve dvije godine trajanja koncesije ukupna godišnja naknada za koncesiju ostvarivala u iznosu procijenjene fiksne naknade za koncesiju od 2.296,00 EUR”, navode u Gradu.
Budući veliki novi turistički grad Luštica Bay što ga na skoro 7 miliona kvadrata tivatskog dijela poluostrva Luštica, u zaleđu zaliva Trašte, razvija egipatsko-švajcarski konzorcijum „Orascom“ preko svoje kćerke-firme „Luštica Development“, donijeće i novi život jednom ovdašnjem starom vojnom objektu koji je u vrlo lošem stanju.
Naime, djelimično razorena velika austro-ugarska tvrđava For Radišević u Krtolima, mogla bi biti obnovljena i prenamijenjena u nešto što je dosta daleko od originalne funkcije ovog fortifikacionog objekta. For Radišević nalazi se na prostoru nekadašnje kasarne Vojske Crne Gore „Milan Spasić“ u Radovićima koja je centralni dio zemljišnog kompleksa što ga je 2009 Vlada Crne Gore na 90 godina iznajmila „Orascomu“. Oštećeni impoznatni kompleks ove velike kamene tvrđave nalazi se na samo stotinjak metarra južno od zgrade bivše komande kasarne u Radovićima, u kojoj je sada smještena uprava „Luštica Developmenta“.
„Ostaci temelja austro-ugarske tvrđave Fort Radišević nalaze se u okviru našeg kompleksa, tako da planiramo restauraciju djelova tvrđave koje budemo smatrali podobnim. Postoji više opcija koje razmatramo, kao što je mogućnost da tvrđava dobije namjenu lokalne tržnice poljoprivrednih i drugih proizvoda, naročito organskih, čiju ćemo proizvodnju i sami podstaći. Na primjer, maslinari na Luštici bi dobili praktično na svom pragu, mogućnost da ovdje prodaju turistima svoje proizvode.“- saopšteno je iz menadžmenta „Luštice Development“.
Iz te kompanije u kojoj 90 odsto akcija ima „Orascom“ a 10 posto kapitala pripada Vladi Crne Gore kažu da će obim i troškovi ovih radova na tvrđavi, biti definisani u kasnijoj fazi, kada se napravi detaljnija analiza stanja i buduće namjene ovog atraktivnog objekta.
„Tačan vremenski okvir za ovu oblast projekta Luštica Bay, takozvano Gornje Selo koje će imati niz uslužnih, centralnih i administrativnih sadržaja za cijeli budući grad, još uvijek nije definisan.“- pojasnili su iz „Luštice Development“.
Ta kompanija će inače, u sklopu tzv. Gornjeg Sela imati još jedan jedinstveni sadržaj kada su u pitanju veliki turističko-nekretninski projekti u Crnoj Gori – posebnu poljoprivrednu zonu za uzgoj zdrave hrane koja će se prodavati stanovništvu Luštica Baya.
„Naš master plan uključuje definisanu poljoprivrednu zonu na teritoriji od oko 32 hiljade metara kvadratnih. Razmotrili smo mogućnost uzgajanja različitih poljoprivrednih kultura i naša razmatranja uključila su mogućnosti od vinograda do zelenog povrća (krastavac, zelena salata, rukola, mladi luk, blitva, žucenica, raštan). Razmatrali smo i različite modele upravljanja ovom poljoprivrednom zonom, kao što su između ostalog i zajedničke bašte, ali još uvijek nismo donijeli konačnu odluku o nastavku.“- kažu menadžeri „Luštice Development“ naglašavajući da se filozofija cijelog Luštica Bay kompleksa svodi na što bolji kontakt njegovih stanovnika sa priorodom, energetsku efikasnost i zdrav stil života, pri čemu posebno mjesto imaju kvalitetni, lokalni, zdravi prehrambeni proizvodi. Na pitanje ko će gazdovati novim poljoprivrednim kompleksom u Radovićima gdje će se proizvoditi dio te hrane, iz „Luštice Development“ su odgovorili da će u ovoj fazi razvoja Luštica Bay-a oni zadržati status glavnog korisnika, „ali bi prava korišćenja mogla zauzvrat biti dodijeljena lokalnim poljoprivrednim proizvođačima za poljoprivrednu proizvodnju.“
Sveježe voće i povrće sa ovog kompleksa plasiraće se kupcima odmah u blizini na vrlo neobičnoj tržnici – preuređenoj staroj austro-ugarskoj tvrđavi For Radišević.
Razorili je Njemci u Drugom svjetskom ratu
For Radišević
Tvrđava For Radišević dio je kompleksnog sistema fortifikacionih objekata nazvanog „Primorska tvrđava Boka“, a koji je Austro-Ugarska u drugoj polovini 19. i prvoj deceniji 20.vijeka ovdje podizala, učvršćujući odbranu svoje vojno-pomorske baze u zalivu Boke Kotorske.
For Radišević nalazi se na najužem dijelu posluostrva Luštica, odmah iznad zaliva Trašte, na strategijski vrlo važnom mjestu za odbranu Tivatskoig zaliva od napada sa mora. Tvrđava je u aktuelnom obliku, na uzvisini 120 metara iznad nivoa mora, nastala 1890 godine kada je renovirana i prenaoružana stara topovska baterija iz 1866. Prema pisnaju penzionisnaog potukovnika Radojice Pavićeviča u knjizi „Werk – autsrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, For Radišević je pred Prvi svjetski rat, bio naoružan sa dva obalska topa kalibra 150 mm i jednom baterijom od 4 merzera kalibra 210 mm. Velika tvrđava građena od fino tesanog kamena, djelimično je razorena u Drugom svjetskom ratu, miniranjem od strane Njemaca koji su se odavde povlačili krajem 1944 godine.
„For je bio pripremljen za rušenje, ali u žurbi eskploziv nije aktiviran, pa se jedan savjesni i pedantni njemački major, vratio i for uredno digao u vazduh. U pokušaju da pristigne svoju jedinicu koja se izvlačila sa ovog područja, likvidiran je nedaleko od tvrđave.“- zapisao je o toj epizodi Radojica Pavićević.
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepčević
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Regata Latinsko jedro - Bar 2015 - foto Z. Nikolić
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Kotor - Božićna liturgija u crkvi Sv. Nikole
Protojerej Srpske pravoslavne crkve, stavrofor Momčilo Krivokapić, jutros povodom Božića – praznika rođenja Isusa Hrista, služio je Božićnu liturgiju u crkvi Svetog Nikole u Kotoru.
Božićnoj liturgiji prisustvovali su brojni vjernici a božićne pjesme pjevali su članovi dječijeg hora SPD „Jedinstvo“ iz Kotora.
Nakon službe, protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, čestitao je vernicima Božić uz pozdrav, “Mir Božji – Hristos se rodi”.
Božićnoj liturgiji prisustvovao je gradonačelnik Kotora dr. Aleksandar Stjepčević.
Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
Redakcija Boka News-a čestita praznik, Hristos se rodi.
Osim Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.
Brojni vjernici, večeras su ispred Crnogorske pravoslavne crkve Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca, u Kotoru proslavili Badnje veče nalaganjem badnjaka.
U ime crkvenog odbora Crnogorske pravoslavne crkve vjernike je pozdravio predsjednik Branko Stanojević.
Bogoslužio je protojerej Ivan Pajović sa svještenstvom. Poslanicu mitropolita CPC Mihaila pročitao Sreten Vujović, đakon CPC.
Arhiepiskop kotorski i primorski, i ministra inostranih poslova CPC, Simeon u svom obraćanju vjernicima istako je da nije samo zadatak velikih u svijetu da održe mir.
„I do nas hrišćana je da podarimo mir, da zahtijevamo jedinstvo u vjeri. Mali na ovome svijetu moraju započeti davati velikima primjer zajedničkog života u miru“ – kazao je Simeon.
Nalaganju badnjaka prisustvovao je gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević.
