Naši vjerni čitaoci poslali su nam fotografije snimljene jutros kako se kočari kroz Boku.
Kako nam je saopšteno naučni radnici kotorskog Instituta za biologiju mora u naučno istraživačke svrhe danas kočare Bokokotorskim zalivom kako bi utvrdili u kojem je stanju riblja populacija.
Kočarenje je snimljeno uz obalu na potezu od Veriga prema Stolivu.
Inače kočarenje Bokokotorskim zalivom je strogo zabranjeno i zakonom kažnjivo.
Jedriličarski klub „Jovo Dabović“ iz Baošića raspisao je regatu – „Turistička regata Baošići 2015“ za klase „Krstaš“, „Old timer“ (barke na jedra) i „Hobie cat“ koja će se održati u nedelju 28. juna.
Regata se jedri na akvatorijumu Tivatskog zaliva (ispred obale Baošića) sa startom u 12 sati ispred bazena u Baošićima.
Regata će se jedriti po Međunarodnim Regatnim Pravilima ISAF 2009-2012 , Pravilima klase Krstaš za 2015.godinu, Uputstvu za Jedrenje i Raspisu za regatu.
Prijave će se primati u kancelariji kluba (preko puta bazena) u Baošićima najkasnije do 11 sati 28.juna, kada će skiperima biti uručeno Uputstvo za jedrenje. Shodno odluci sekcije krstaša učesnici regate dužni su uplatiti 5 (pet) eura startarine po članu posade. Regata se raspisuje za klasu Krstaši, Ojedrene barke i Hobie cat jedrilice. Jedriće se trokut prema prilogu u uputstvu za jedrenje. Primjenjivaće se “low point ” sistem bodovanja.
Nagrade će se dodjeljivati na platou ispred prostorije kluba u 18,00 časova. Na regati svaki takmičar učestvuje na vlastitu odgovornost , organizator ne prihvata nikakvu odgovornost u pogledu materijalne i fizičke bezbjednosti prije, za vrijeme i nakon regate.
Za maloljetne takmičare u posadama odgovornost snosi vodja ekipe. Oni su u obavezi da tokom regate na sebi imaju lična sredstva plovnosti (pojaseve za spasavanje). Kontakt telefoni : 069/179-871, 069/253-163, 069/595-825.
Komedija Briši od svoje žene – kao poklon publici, obećan na završetku 20tog HAPS-a, biće odigrana večeras, 23. jun od 21 sat Dvorana Park u izvođenju Hercegnovsko pozorišta.
To je još jedan jubilej našeg pozorišta u godini koju trošimo, osim jubilarnog HAPSa završavamo jubilarnu sezonu – u kojoj smo obilježili 30 godina rada, a evo jedna od naših nagradama ovjenčanih predstava ima večeras dvadesetogodišnjicu od premijere – prilika za slavlje koja se ne ukazuje baš često ni u pozorišnim kućama velikog ugleda.
Voljeli bismo da budete sa nama, sa glumcima koji su na sceni proveli dobar dio svojih života, dobrovoljno I iz ljubavi, stvarajući tako kulturni ambijent Herceg Novog, darujući mu epitet pozorišnog grada, preko šezdeset premijera, te postali prepoznatljivi po entuzijazmu I kvalitetu u cijelom regionu.
Predstava na koju Vas pozivamo je iz nekog drugog vremena, srećnijeg vremena, radi se o komediji koju mnogi rado gledaju po više puta.
Ovaj vodvilj je bio ozbiljan izazov za glumce skoro dvije decenije poslije mnogih festivalskih nagrada u Crnoj Gori I Jugoslaviji. Dio ansambla podmlađen je 2014. i predstavi obnovljenoj na HAPSu su se pridružili Danilo Babović, Lazar Petrović i Goran Milojević. Na Prazniku mimoze ove godine Briši od svoje žene je imala još jedno uspješno izvođenje u postavi koja će biti na sceni i večeras u poklon predstavi Hercegnovskog pozorišta: Lidija Petrone igra ulogu Bebe, Zorica Cvitković je Mara, Aleksander Vidić Joca, a Daniel Femić Neven Voćar (to mu je treća uloga u okviru iste predstave). Zoran Trojanović igra Inspektora Skoka, Lazar Petrović je inspektor Šećerkadić, a Goran Milojević fotoreporter i inspicijent. Plakat Borisa Boća Vujovića je reintrpretirao Vojislav Vojo Kilibarda, a tehnički predstavu realizuju Pero Dubanek i Miroslav Bisenić .
Dobrodošli u pozorište! Stalna je poruka Hercegnovskog Pozorišta
Opština Tivat popisala je sa podgoričkom kompanijom „Civil Engineer“ ugovor vrijedan skoro 20 hiljada eura, za obnovu stanica za iznajmljivanje bicikala u sistemu javnog biciklističkog prevoza „Bike Tivat“.
Ovaj sistem Opština je prije tri godine uvela u saradnji sa partnerima iz Italije, a „Bike Tivat“ se pokazao kao izuzetno dobra ideja za pospješivanje zdravih stilova života, smanjenje saobraćajnih gužvi i promocije Tivta kao grada koji drži do zaštite životne sredine. Ipak, vandali i tehnički problem sa neodgovornim ponašanjem partnera iz Italije koji je isporučio opremu, u proteklom periodu postepeno su reducirali raspoložive kapacitete tog sistema na miminum, pa se Opština odlučila da sa novim partnerom obnovi „Bike Tivat“.
Sistem se inače, na početku sastojao od šest automatskih stanica za iznajmljivanje bicikala, svaka sa po šest bicikala. Stanice koje se nalaze u Donjoj Lastvi kod crkve Svetog Roka, kod parka Ivovića, na Seljanovu kod upravne zgrade Porto Montenegra, u Arsenalskoj ulici, na gradskoj rivi Pine i u lučici Kalimanj sada su skoro potpuno devastirane, a dobar dio bicikala koji su na njima korišćeni je ukraden ili uništen pa ih se sada, umjesto na stanicama, čak može zateći u dvorištima pojedinih istaknutih loklanih funkcionera vladajuće DPS. U magacinima Komunalnog preduzeća koje je održavalo sistem, ostalo je samo 10 bicikala koja su u voznom stanju.
Efikasan i jeftin sistem za prevoz u gradskom jezgru, Seljanovu i Donjoj Lastvi i funkcionisao je preko elektronskih kartica, na način na koji rade slični sistemi u zemljama Zapadne Evrope. „Bike Tivat“ projekat bio je veoma dobro prihvaćen, prvenstveno od tursta koji su ga pohvaljivali i u tradicionalim anketama lokalne Turističke organizacije. Za kratko vrijeme dok je funkcionisao, sistem je imao 406 registrovanih korisnika koji su sa raspoloživim biciklima obavili 2.599 vožnji i prešli ukupno 21.377 kilometara, pa u Sekretarijatu za saobraćaj i komunalno-stambene poslove Opštine Tivat nisu odustali od projekta „Bike Tivat“, uprkos svim teškoćama koje su ga zadesile.
Prema ugovoru sa Opštinom, kompanija „Civil Engineer“ bi sistem trebalo da obnovi i vrati u radno stanje, do početka narednog mjeseca. Uskoro će preko IPA projekta koji Tivat realizuje sa pratnerima iz Konavala biti izgrađene i još tri nove stanice za iznajmljivanje bicikala, a preko tog projekta nabaviće se i nova bicikla kako za postojeće, tako i za nove stanice. Do novih bicikala biće na električni pogon.
„Nove stanice imaće po 8 bicikala a nalaziće se u Lepetanima u blizini trajektnog pristaništa, na Autobuskoj stanici na Kavi i u naselju Gradiošnica jer želimo da cio sistem postepeno iz centra grada širimo i kaa prigradskim naseljima.“- kazala nam je sekretarka za saobraćaj i komunalno-stambene poslove, Zorica Gverović.
Generalni sekretar Svjetske turističke organizacije (UNWTO), Taleb Rifai, posjetio je juče novi turistički grad Luštica Bay, čime je započeo boravak u Crnoj Gori gdje će otvoriti dvodnevnu „Drugu konferenciju o destinacijskom menadžmentu područja Mediterana“ koja će u organizaciji UNWTO početi 22. juna u Budvi.
„Rifai je razgovarao sa izvršnim direktorom kompanije Darren-om Gibson-om, a menadžment kompanije „Luštica Development“, koja će u novi turistički centar na Jadranu investirati 1,1 milijardu eura, predstavio je visokom zvaničniku UN Master plan budućeg kompleksa.“- saopšteno je juče tim povodom iz te tivatske kompanije.
Novi turistički grad Luštica Bay što se gradi na tivatskom dijelu luštičkog poluostrva i obali zaliva Trašte će imati sa sedam hotela, dvije marine, profesionalni golf teren sa 18 rupa, više od 1.000 stanova, 500 vila kao i sportske sadržaje, i druge objektime neophodne za funkcionisanje grada kao otvorene i dostupne zajednice tokom cijele godine.
„Luštica Bay je jedan od najambicioznijih projekata u crnogorskom turizmu i među najvećim greenfield investicijama u ovom dijelu Evrope. Crna Gora je jedno od najbrže rastućih turističkih destinacija u jugoistočnoj Evropi, a grad Luštica Bay će zasigurno doprinijeti ne samo razvoju i napretku lokalne zajednice u Tivtu već će i uticati na unapređenje ekonomije Crne Gore, povećanje povjerenja investitora i generisanje novih projekata.“- rekao je tim povodom visokom gostu direktor kompanije, Darren Gibson.
Direktor planiranja i razvoja Luštica Development Omar Farid, podsjetio je da je inspiracija za arhitekturu Luštica Bay pronađena u tradicionalnoj arhitekturi crnogorskog primorja.
„Tokom gradnje se poštuju najviši ekološki standardi, naime Luštica Bay je prvi registrovani LEED projekat za dom u Evropi, pri čemu održivost čini srž planiranja i razvoja projekta. Master plan Luštica Bay prije tri godine je dobio Nagradu izuzetnosti u oblasti planiranja i dizajna, koju dodjeljuje Američko društvo pejzažnih arhitekata (ASLA).“-istakao je Farid.
Kako se navodi u saopštenju, visokom UN zvaničniku je predstavljen i koncept restauracije ostrva Lastavica i tvrđave Mamula, „koji predviđa obnavljanje tvrđave i njeno pretvaranje u hotel i muzej, kao jedinstven spoj istorije, kulture i turizma čime će Crna Gora dobiti jedinstven turistički proizvod“. Kompanija Orascom Development Holding, većinski vlasnik Luštica Development, potpisala je sa Vladom Crne Gore ugovor o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, o kojem tek treba da se izjasni Skupština Crne Gore.
Jedno od najvećih klizišta na crnogorskim putevima, na magistrali Cetinje-Budva, u Markovićima, konačno je sanirano.
Zbog dotjerivanja nekih detalja na trasi, zvanično puštanje u saobraćaj biće označeno u četvrtak, 25. juna. Radi se o kompletnoj radikalnoj rekonstrukciji dvije trake, dok će dogradnja treće sačekati okončanje tenderske procedure i radovi neće početi prije jeseni, prenosi Pobjeda.
Pobjeda podsjeća da je podgorička kompanija ,,Bemaks“, koja je sa partnerima glavni izvođač radova na dionici puta u Markovićima, cijeli posao obavila besplatno.
Riječ je o radovima za koje je utrošeno više od tri miliona eura, što je potvrdio i direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača.
“Bemaks“ je donator cijelog projekta, a s obzirom da se radi o uglednoj kompaniji sa najsavremenijom mehanizacijom i vrhunskim stručnjacima raznovrsnih profila, uvjeren sam da ćemo u Markovićima dobiti i vrhunski infrastrukturni proizvod”, kaže Parača.
Intenzivno se, prema informacijama iz Direkcije za saobraćaj, radi i na ostalim dionicama najvažnijih i najkritičnijih puteva, a najopsežniji i najsloženiji poslovi obavljaju se nadomak Slijepač Mosta, gdje je pored klizišta nephodno sanirati prijeteće kosine, a predviđena je i izgradnja treće trake. Radiće se sve do pojačanog intenziteta saobraćaja, otprilike do 5. ili 10. jula.
“Iz zime smo, zbog padavina i pojave brojnih klizišta, izašli sa teško oštećenim djelovima putne infrastrukture, a zbog prilično komplikovanih procedura u procesu odabira izvođača radova, kasnio je početak”, kaže Parača.
U međuvremenu, „radila“ su klizišta, oštećenja su se širila, a samim tim znatno se uvećavao i obim poslova koje je bilo neophodno obaviti kako bi se sve završilo što kvalitetnije. Zato su neki rokovi, kako objašnjavaju, morali biti pomjereni.
“S druge strane, suočili smo se i sa problemom koji doskoro nije bio toliko izražen, a riječ je o pravom ruiniranju električnih postrojenja i čitavih instalacija u nekoliko tunela. Primjera radi, iz tunela Ivica, na magistralnom putu Zabljak-Šavnik-Risan, ukradene su čak tri trafostanice, a u tunelima Tifran i Duga po jedna. Iz sva tri demontirane su gotovo kompletne instalacije, a na meti su posebno bili bakarni kablovi. Štete su velike”, kaže Parača.
Prvi brod “Sveti Stefan” bio je simbol “bijele flote” Bara i Crne Gore desetljećima. Pravi “Svetac”.
Sredinom šezdesetih, “Prekooceanska” je intenzivno radila na povezivanju crnogorske i talijanske obale, pa je 10. svibnja 1965. godine, uz podršku Izvršnog vijeća Crne Gore, kupljen trajekt “Sveti Stefan”, za uspostavljanje linije između Bara i Barija koja je iznosila oko 120 nautičkih milja. “Sveti Stefan” – za pomorce, Barane i sve njegove putnike, kratko i prisno – “Svetac”, bio je simbol vremena u kome su crveni pasoš i dinari u džepu bili dovoljni za kontakt sa Zapadom, bez ikakvih prepreka.
Izgrađen je u danskom brodogradilištu “Alborg Vearft A/S”, i pod nazivom “Djurland” bio registriran za veliku obalnu plovidbu, kapaciteta 650 putnika i uz garažni prostor za 100 automobila. Prvi put je baždarsku dozvolu u Jugoslavenskom registru brodova dobio 17. kolovoza 1965. godine. Ime je dobio po Svetom Stefanu, tada malom ribarskom naselju na poluotočiću, koje je postalo simbol i ponos jugoslavenskog ekskluzivnog primorskog turizma.
Prva garnitura posade preuzela je prvi putnički brod u crnogorskom vlasništvu u danskoj luci Hundestatt, i već na prvom vijađu do Bara, bilo je problema – dvojica oficira, Beograđani, digli su paniku kako se ne može plovilom kroz Biskajski zaljev, “groblje brodova”. Barba Milivoje Bokorović odmah ih je iskrcao sa broda i poslao kući avionom! Do Bara je “Svecu” trebalo devet dana plovidbe, ali je doček bio nevjerojatan! Čitavi grad je bio na gatu.
Odmah po dolasku, na komandni most se popeo kapetan Vojo Perović, jedan od najmlađih zapovjednika broda u povijesti jugoslavenskog pomorskog brodarstva, koji je sa samo 29 godina preuzeo zapovjedničku palicu na brodu-tankeru “Ugljan”.
Feribot je na inauguracijsko putovanje preko Jadrana zaplovio 18. lipnja 1965. godine. Bio je to veliki događaj, posebno za Crnu Goru, koja je dobila izlaz u svijet. I Talijani su tome pridali veliki značaj. Franco Morfini, na čelu firme “Morfimare”, s talijanske strane je prihvatio, kako su ga nazvali tamošnji novinari, “povijesni brod ‘Sveti Stefan'”. Počelo je povezivanje Crne Gore s talijanskom privredom.
Prvih deset godina, na liniji su putovali samo istinski turisti. Bile su tu i dvije stjuardese, ljetni bar, restoran, kasino s jackpot automatima…
Nije bila rijetkost da se pokupi društvo u Baru, ukrca na brod, zakarta ili zapije, pa u Bariju i ne siđe sa broda čitavi dan. “Sveti Stefan” je za Bari plovio zavisno od broja putnika: tri puta tjedno ljeti, jednom u sedam dana zimi. Prometovao je i na jednodnevnom čarteru Bar-Dubrovnik-Bar, gdje je uglavnom vozio njemačke turiste, goste “Montenegroekspresa”, koje su za nevjerojatan honorar zabavljali barski muzičari. Bile su to atrakcije, na prvoj turi za Dubrovnik povezao je čak 1.200 putnika!
Sredinom sedamdesetih, kad započela “siva ekonomija”, vožnja počinje dobivati “privredni” karakter, pa se klijentela “zašarenila”. Donosila se kava, strane cigarete i pića, traperice, u Jugoslaviji tada zabranjeni porno časopisi, i što još sve ne. Znali su se redovni “gosti”, od kojih je najčešća bila “Bose feribot” s Cetinja, a najčešći su bili Cetinjani i Titograđani. Bilo je i Hercegovaca, Prištevaca, Pećanaca, pa i Beograđana. Našim brodom su za Italiju putovali i Splićani, jer je barska carina bila “tolerantnija”.
Za bogatije građane širom Crne Gore, “Svetac” je bio najkraća i najjeftinija veza da se kupi nova garderoba u duhu s modnim trendovima. Mnogo više je bilo onih što su živjeli od preprodaje robe koju su kupovali u Italiji, pa su brod zvali i “sirotinjskom majkom”. Do Barija su putnici računali što će kupiti, a od Barija kako da što bolje prevare carinu. Pojedini su tako na sebe oblačili i po 20 pari traperica!
Nije “Svetac” vozio samo turiste i švercere – u njegovoj garaži prevožene su i ovce za kurban-bajramske praznike u Libiji, konji za Italiju… Tijekom četiri mjeseca 1991. godine, JNA je za prijevoz svojih efektiva iz Slovenije i Hrvatske, samo iz Pule, u 20 navrata, koristila feribot. Brod je služio i za brojne dočeke Nove godine, proslave maturalnih večeri… Početkom osamdesetih, na feribotu je tadašnji predsjednik SRCG Veljko Milatović primio najvišu državnu delegaciju SSSR, predvođenu potpredsjednikom Vlade Vjačeslavom Tihonovim. Za više od tri desetljeća plovidbe preko Jadrana, brod nije doživio ni najmanji incident, pa je zbog toga, kao i brojnih slučajeva kada je u posljednjem trenutku pritjecao u pomoć brodolomcima na pučini, prozvan “brodom dobre nade”.
“Sveti Stefan” je bio prvi brod crnogorske flote koji je dobio dozvolu za plovidbu tijekom sankcija. Dan kada je, poslije dvoipogodišnjeg veza, pošao u Bijelu iz luke na remont pred ponovni odlazak za Bari, zasvirala je brodska sirena, a iz Šušanja i s Topolice ljudi su odgovarali pucnjavom. Međutim, kada je u prosincu 1994. “Svetac” opet krenuo za Italiju, ostao je 50 dana u Bariju zbog dokumenata. Kao spomen na “čuvenu” Rezoluciju 840, kada su više od dvije godine vrata Italije bila “zaključana” za Crnu Goru i Jugoslaviju, sve do rezanja na brodu se vijorio malteški barjak i ime luke – La Valetta – na krmi.
Svoje posljednje putovanje na liniji Bar-Bari i obratno, “Svetac” je obavio 15. siječnje 1997. godine, a njegov zapovjednik je bio kapetan Slobodan Vukasović, koji je bio na brodu i prilikom njegove prve plovidbe na liniji Bar-Bari, kao kadet.
Nedaleko od svoje stare adrese – gata 5, odbačen na vez pod Volujicom, feribot “Sveti Stefan” je na svoje konačno ishodište čekao više od dvije i po godine. Mogao je još ploviti, ali rigorozni propisi o pomorskoj navigaciji ugasili su motore barskog broda.
Bilo je ideja da se brod pretvori u ekskluzivni hotel na vodi, a arhitekti danskog brodogradilišta su ga tražili za konzervaciju, pod uvjetom da na brodu nema renoviranja. Na raspisani međunarodni natječaj za njegovu prodaju, međutim, nitko se nije javio. Zbog toga je feribot, koji je za 32 godine plovidbe prevezao više od milijun putnika i oko 120.000 vozila, 20. listopada 1999. izrezan za staro željezo. Radnici nikšićke Željezare su ga isjekli u komade, pogodne za transport do peći u kojima je pretopljen.
Aktivisti lokalnih NVO i “Barske novine” apelirali su na rukovodstvo “Prekookeanske plovidbe” da se, kao i u svim zemljama s pomorskom tradicijom, sačuva barem sidro i izloži na posebnom postamentu kao spomenik, ali nije im udovoljeno.
Željko Milović
TO Tivat će se predstaviti 1.jula na najposjećenijoj svjetskoj izložbi “Expo” 2015 koja se održava u Milanu i gdje Crna Gora nastupa pod motom „Mala zemlja velikih mogućnosti”. Prezentacija Tivta će se održati ispred crnogorskog paviljona u okviru Bio- mediteranskog klastera.
“Kako je prioritetni elemenat ovogodišnjeg predstavljanja na Expo- u zdrava hrana , TO Tivat će staviti akcenat na manifestaciju „ Pjat od žućenice „ i „ Ljeto dobrog ukusa „ , gdje ćemo putem web prezentacije predstaviti bogatsvo tradicionalne primorske kuhinje.
Ovu sadržajnu prezentaciju i dodjelu prigodnih poklona italijanskim i drugim posjetiocima predstaviće Savo Vulević , naš sugrađanin, zaljubljenik u Tivat koji dugi niz godina živi u Milanu i poznaje interesovanja potencijalnih italijanskih gostiju.”- saopštila je TO najmanjeg bokeljskog grada.
Zanimljivost – TO Tivat i Brazil
Turistička organizacija Tivat ispunjava svoj osnovni zadatak koji joj je povjeren – promoviše Tivat i njegove vrijednosti na svakom mjestu gdje postoji mogućnost da to da pozitivne efekte. U ovom poslu neočekivano pomažu i prijatelji i zaljubljenici u Crnu Goru širom svijeta, a jedan od njih je i Marcelo Roveda iz Brazila.
“Ovaj 32-godišnji Brazilac prvi put je čuo za našu zemlju tokom sticanja nezavisnosti, a kako se rodio u mjestu Montenegro, nedaleko od grada Portao-a, počeo je da se interesuje za Crnu Goru i sklapa prijateljstva sa građanima Crne Gore. Sada je zaljubljenik u Crnu Goru sa samo jednom željom, da posjeti Crnu Goru.TO Tivat poslala mu je propagandni materijal o Tivtu i sa radošću prihvata činjenicu da Marcelo Roveda uspješno promoviše Tivat u dalekom Brazilu, sa nadom da će ova promocija u budućnosti dati benefite za turizam u Tivtu – saopšteno je juče iz tivatske TO.
Vrhovni sud Crne Gore donio je novi “načelni pravni stav” kojim je priznao postojanje private imovine u pojasu morskog dobra i dozvolio njenim vlasnicima da je uživaju bez prethodnog sklapanja ugovora sa JP “Morsko dobro”. To je danas na svom facebook profilu objavila poslanica SNP Snežana Jonica čija se partija proteklih mjeseci značajno agažovala na pomoći primorcima da od namjera Vlade da im je oduzme, sačuvaju svoju atrakativnu privatnu svojinu na obali.
„Još jedan uspjeh SNP u borbi za ispravljanje nepravde !!! Promijenjen Pravni stav Vrhovnog suda koji se odnosio na korišćenje imovine u zahvatu morskog dobra !”- napisala je na facebook-u Jonica, citirajući novi “načelni pravni stav” vrha sudske vlasti, a koji glasi:
“Vlasnici zemljišta na morskom dobru koje je stečeno na pravno valjan način do dana stupanja na snagu Zakona o morskom dobru i upisano u zemljišne ili druge knjige o evidenciji nepokretnosti kao privatna svojina, imaju zakonsko pravo korišćenja morskog dobra, pod istim uslovima, u skladu sa prostornim, odnosno urbanističkim planom, sve do njegovog izuzimanja, pa nijesu dužni da sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom zaključe ugovor o korišćenju morskog dobra.”
Ovaj stav koji potpisuje predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica taj sud je donio na opštoj sjednici održanoj 27.maja. Time je vrhovna sudska vlast praktično poništila kontroverzni “opšti pravni stav” svog Građanskog odjeljenja koje je 7.oktobra 2013 poručilo da „pravo korišćenja zemljišta koje predstavlja morsko dobro, pripada ranijim vlasnicima samo zaključenjem ugovora sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom“, kao i da „obale i morsko dobro predstavljaju dobro u opštoj upotrebi koje niko ne može imati u posjedu“.
Ovo je bio uvod u čitav niz aktivnosti Vlade da primorcima-starosjediocima koji na obali mora vjekovima imaju svoje kuće, dvorišta, ponte i mandraće i koje im nikada nije osporavala niti jedna vlast, praktično bez naknade oduzme djedovinu i upiše je na sebe, pozivajući se na Zakon o morskom dobru.
Da je takav postupak izvršne vlasti bio nezakonit i bez osnova, vidi se i iz obrazloženja najnovijeg „načelnog pravnog stava“ Vrhovnog suda gdje se stoji da svojinsko-pravni režim na obali ne uređuje Zakon o morskom dobru, već Zakon o svojinsko-pravnim odnosima i Zakon o državnoj imovini koji predviđaju da dobra od opšteg interse među koje spada i morsko dobro, izuzetno „mogu biti objekat privatne svojine i drugih stvarnih prava”.
„Analizom svih navedenih zakona može se zaključiti da sticanje prava privatne sovojine na morskom dobru nije moguće osim izuzetaka koji zakonom nijesu definisani. Takođe se može zaključiti da na precizan i jasan način nije regulisano pitanje zakonito stečenih prava na morskom dobru, što je suština spornog pravnog pitanja. Međutim, činjenica je da su na morskom dobru postojala valjano stečena stvarna prava. Na to ukazuju prelazne i završne odredbe sada važećeg Zakona o morskom dobru…… Nelogično je da vlasnici zemljišta koje je stečeno na pravno valjan način i upisano u knjige o evidenciji nepokretnosti, plaćaju naknadu za korišćenje morskog dobra prije nego što se sprovede postupak izuzimanja. Stečena prava se u savremenim sistemima vladavine prava moraju poštovati. Pravo na imovinu garantovano je Ustavom Crne Gore i Protokolom 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.”- stoji u obrazloženju novog načelnog stave Vrhovnog suda o ovoj vrućoj problematici, koja može poremetiti već viđene aktivnosti Vlade da primorcima u korist “državnog interesa”, bez naknade oduzima djedovinu i “valorizuje” je u partnerstvu sa stranim investitorima.
Prvi Kup Latinsko jedro završen je regatom ojedrenih barki kalafatske radionice „Bokovac“. U marini Bar ispred Yacht kluba „Monegasque“, u nedjelju je priređena ceremonija dodjele nagrada najboljim jedriličarima u oba takmičarska dana.
U klasi V, prvo mjesto osvojio je skiper Simo Dabović sa jedrilicom „Oxygen“ iz JK „Jovo Dabović“ iz Baošića, drugi je bio dr Nikša Truša, skiper „Cite“ iz kotorskog „Lahora“, a treči Genjađin Krišin sa jedrilice „Alkos nost“ iz Bara. Nagrade je uručila Miroslavka Lala Bokovac iz Kalafatske radionice Bokovac.
U klasi VI prva nagrada pripala je Iliji Belanu sa „Alexandre“ iz tivatskog „Delfina“, a druga Petru Brakočeviću, skiperu „Jovane“ iz barske marine. Nagrade je dodijelio Ilija Stojović iz Turističke organizacije Bar. U klasi VIII, prvi je bio skiper Marko Đurišić sa jedrilicom „Jelena“, drugi Jovan Lekić sa „Modus Vivandi“ , a treći Slobodan Bajković-Baja sa „Lavom“. Nagrade u ovoj klasi uručila je Milica Radojičić iz Službe predsjednika Opštine Bar.
U klasi ojedrenih barki, prvo mjesto osvojila je ekipa „Porto Montenegro“ iz Tivta u sastavu Toni Braun, Marijan Dimitrijevič i Rijan Pilipič, drugi je bio tim JK „Jovo Dabović“ u sastavu Miloš Radonjić, Darko Janković i Zoran Pavićević, a treči tim JK „Delfin“u sastavu Boško Grabić i Branko Krstović. U ovoj klasi nagrade, fotografije Zorana Nikolića, uručio je potpredsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Jedrilica „Angelo Rossi“ iz Herceg-Novog zvanično je najbrži brod regate. za što je njen skiper Miloš Radonjić primio specijalnu nagradu, rad doktora fotografije Maje Đurić.
„Ovakve manifestacije vraćaju grad Bar njegovim korijenima. Posvećenost porodice Bokovac u kompletnoj organizaciji i veliki broj takmičara obaveza su da lokalna samouprava podrži regatu“, kazao je potpredsjednik Opštine Raičević.
Nagrade najboljim takmičarima djelo su Umjetničkog studija „Dado i Jasmina Ćetković“ iz Bara. Na zatvaranju regate pjevala je klapa KUD „Jedinstvo“, a nastupili su i članovi KUD „Rumija“.
Drugi dan jedriličarskog spektakla ostaće upamćen, pored ljepotica koje su učestovovale u regati, i po štimungu koji je događaju dala klapa konobe Spilja.
www.jedro.me
© BokaNews, 2021
