Manifestacija pod nazivom “Od Božića do Božića” u Starom gradu – Kotor, održaće se u periodu od 21. decembra do 8. januara 2015. godine, u organizaciji NVO “Karampana” i Turističke organizacije Kotora a pod pokroviteljstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma i Opštine Kotor.
Cilj ovogodišnjeg programa je da oživimo grad i podignemo kvalitet same turističke ponude Kotora u zimskom periodu, najavljuju organizatori.
Program:
21.12. u 20.00h Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
– JU Kulturni Centar “Nikola Đurković”
23.12. u 19.00h Klape Bisernice Boke, Bokeljski Mornari i muzički sastav Škuribanda
– Pjaca od kina
24.12. u 10.00h Priganice – Glavna gradska vrata
26.12. u 19.00h Božićni koncert ŠOSMO “Vida Matjan”- Crkva Sv. Duha
u21.00h Koncert benda Indigo Blue i muzičke grupe Colonia -Trg od oružja
27.12. u 11.00h Tradicionalni doček Dječije Nove godine uz bogat program:
Dječiji hor ŠOSMO “Vida Matjan” i mandolinski sastav TripoTomas
Dječiji hor Kulturnog Centra “Good mood”
Animator Žarko Žaba
Doček Djeda mraza i Vilenjaka
Podjela paketića
– Trg od oružja
28. 12. u12.00h Novogodišnja humanitarna tombola – Trg od oružja
u19.00h Koncert kamernog sastava Serenade Ensemble, Italija (Muggia)
– Katedrala Sv.Tripuna
29. 12. u19.00h Lungo Mare Bend
– Izbor najljepše okićenog izloga, terase, prozora ili balkona
– Parilo
31. 12. u19.00h Koncert muzičkog sastava Tri Kvarta – Škaljarska pjaca
Nova Godina 2015.
1. 1. u20.30h Koncert grupe Senkina đeca i hip-hop duo Who See -Trg Sv. Tripuna
2. 1. u20.00h Koncert muzičke grupe Trio Gušti – Pjaca od Muzeja
3. 1. u11.00h Novogodišnja humanitarna tombola – Trg od oružja
u21.00h Koncert ansambla Toć i folk rock benda Gustafi – Trg Sv. Tripuna
4. 1. u18.00h Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo uz učešće dječijeg hora – Pjaca Sv. Nikole
u20.00h Klape Incanto i Kumpanji -Trg od brašna
5. 1. u21.30h Koncert benda The Frajle -Trg od oružja
6. 1. u10.00h Priganice – Glavna gradska vrata
8. 1. u18.00h Božićna “Papalada ala maka” – Trg od Oružja
Novogodišnja ukras postvaljen po obodu starogradskih bedema u Budvi, poklon svjetskog dizajnera Karima Rašida, moraće biti uklonjen, a zidine, oštećene usljed montiranja više od 50 metalniih držača, vraćena u prvobitno stanje.
To se navodi u rješenu koje je juče opštinskom Sekretarijatu za gradsku infrastrukturu i ambijent, dostavio glavni inspektor Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nakon što je po prijavi građana o devastaciji zidina izašao na lice mjesta.
Iluminacija je postavljena u obliku dvostrukog niza svjetlećih cijevi, na fasadi prema Pizani, trgu Budvanskih slikara pa sve do posljednje kule prema Brijegu od Budve, u dužini od 250 metara i zbog forme svjetlećih elemenata ukras nosi naziv DNK. Projekat ukrašavanja grada vodi Sekretarijat za gradsku infrastrukturu i ambijent.
Budva ukrašavanje bedema
Nakon što je započeto postavljanje metalnih držača dužine 1,4 metara, koji su učvršćivani u zidine metalnim šrafovima, reagovali su mještani i pozvali inspekciju.
„Iluminacija je postavljena bez saglasnosti, odnosno konzervatorskih uslova. Nakon prijava izašli smo na teren, inspektor i stručnjak za konzervaciju i arhitekturu Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Iz Opštine nam je predočeno da se radi o događaju koji ima društveni i turistički značaj, ali zakon se mora poštovati. Donijeli smo rješenje da se ukloni iluminacija.
Tražili smo da naš stručnjak za konzervaciju prisustvuje tom činu, kako bi se zidine vratile u prvobitno stanje“, naveli su u inspekciji. Oni su dodali da je zakon precizan i da je rok da se vrati u pređašnje stanje do 30 dana. Sekretar za gradsku infrastrukturu i ambijent Nikola Divanović je kazao da ukrasi nijesu devastirali bedeme.
Budva ukrašavanje bedema
“Ukrasi na bedemima će u narednih par dana da zasijaju sa ciljem da obraduju građane i dočekaju turiste za praznike.
Vrijeme je da svi shvatimo značaj ambijentalnog brendiranja kao doprinosa stvaranju konkurentske prednosti. Nije više dovoljno imati tek komunalni red ukoliko pretendujete da budete turistička destinacija. Na tom putu očekujem podršku nadležnih institucija!”, kazao je Divanović.
Meštar i Furešta - Kićenje Kotora Photo: Boka News
1 od 13
Kićenje Kotora
Kićenje Kotora
U susret božićnim i novogodišnjim praznicima u Kotoru je počelo kićenje gradskih ulica i trgova. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora ove godine je za popravku starih i kupovinu novih ukrasa i iluminaciju, izdvojila pet hiljada eura, a posao dekorisanja trebao bi biti okončan do kraja sedmice.
Meštar i Furešta kao i članovi NVO “Karampane” intezivno ukrašavaju Stari grad.
Kićenje Kotora
Ove godine kićenje grada povjereno je NVO „Karampana“, u okviru manifestacije „Od „Božića do Božića“ čiji su pokrovitelji Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Opština Kotor.
Svijetleću dekoraciju već su dobili stubovi javne rasvijete duž gradske rive, a na čitavom području opštine biće ih dekorisano ukupno 90. Na ulazu u Stari grad postavljena je figura goluba, iznad glavnih vrata tzv. praznična vinjeta i jelka, a osvijetljen je i dio bedema kod kafane „Dojmi“.
Uslijediće postavljanje velike prirodne jelke (visoka pet i po metara) na glavnom gradskom trgu, te dvije manje na ulazu u Stari grad sa lijeve i desne strane, dok će sa preko 600 figura u obliku lilihipa, koje ručno rade članovi NVO „Meštar i furešta“, biti ukrašeni trgovi i ulice. Takođe, nove figure sa led rasvjetom, biće postavljene duž magistralnog puta od Gurdića do gradske luke, a na centralnom stubu na rivi figura Djeda Mraza. Biće okićeno i Dobrotsko šetalište, dio Morinja, a četiri jelke biće postavljene na Prčanju, u Perastu, Risnu iu Radanovićima. Praznično će biti ukrašena i dionica magistralnog puta prema Lastvi Grbaljskoj. Jelka sa svijetlećim nizovima ove godine biće posatvljena kod benziske pumpe „Vuk Petrol“ u Škaljarima.
Nakon okončanja 2,3 miliona eura vrijednih radova na rekonstrukciji i uređenju gradske rive Pine, Opština Tivat i JP „Morkso dobro“ tokom naredne i 2016 godine, realizovaće još jedan kapitalni zajednički projekat – uređenje lungo mare pješačke steza i izgradnju otvorenog plivališta- mandraća na lokaciji Belane.
Ukupna predračunska vrijednost ovog projekta je oko 1,4 miliona eura, a već više od godinu dana obavljaju se pripreme za njegov početak jer se dio obale na Belanama nasipa i proširuje radi izgradnje novih sadržaja. Do sada je nasuto oko 600 kvdarata koji će biti osnova za gradnju nove rive i otvorenog bazena- mandraća što će se napraviti na ovoj lokaciji.
Projekat, čiji je nosilac JP “Morsko dobro”, predviđa da se na parceli ukupne površine 7.576 kvadrata, izgradi pješačko – kolska staza u dužini od skoro 400 metara, izgradi plažni objekat sa platoom, vidikovac, te bazen sa pripadajućim objektima. To će sve koštati oko 900 hiljada eura, a uz troškove za opremanje i hortikulturno uređenje čitavog kompleksa, ukupno ulaganje će se približiti sumi od 1,4 miliona eura.
Bazen
Novi kompleks imaće 2.430 kvadrata plažnog prostora a na dijelu obale koji se sada nasipa biće izgrađeni biletarnica, sanitarni čvor, svlačionice i ugostiteljski objekat sa vidikovcem. Preko dvije ponte izgrađene na šipovima stizaće se do otvorenog bazena-mandraća koji je planiran da se gradi u dubljem dijelu akvatorijuma uvale između Belana i Župe. Osnovu bazena činiće jedna betonska ponta na šipovima na kojoj će se postavljati montažne tribine, dok će tri ostale strane bazena dimenzija 50 sa 25 metara, činiti plutajući pontoni. Ovako zamišljena konstrukcija, trebalo bi da tokom zimskih mjeseci posluži kao mandrać- privezište za jedan broj manjih čamaca mještana.
Izgradnju otvorenog bazena – plivališta na Belanama, lokalna DPS vlast u Tivtu gradjanima je obećala prije više od devet godina, a to je bio i jedan od lajt-motiva u tadašnjoj predizbornoj kampanji bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša. I u predizbornom progamu tivatske DPS pred lokalne izbore 2008, navedeno je da će otvoreni bazen na Belanima biti izgradnjen tokom te, ili najkasnije do kraja 2009 godine.
Škojić će, krizi unatoč, sljedećeg ljeta najvjerojatnije i zaploviti! S tom lijepom viješću dočekao nas je Kamilo Čuljak, kapetan fregate u miru, te predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza, no za ovu priču u ulozi čelnika Ronilačko-ekološkog kluba Hvidra Split, kluba koji minulih godina u život vraća jedan stari drveni brod.
Plovilo s dušom, mnogi bi rekli, budući da je riječ o ljepotanu izgrađenom daleke 1946. godine. Tip broda je admiralitetsko motorno ribarsko plovilo, a u Drugom svjetskom ratu ovakvi brodovi su se koristili za opskrbu, dok je ovaj model izgrađen prije 68 godina u škveru u Velikoj Britaniji.
– Zanimljiva je ta priča o brodu čija su rebra složena daleke 1946. godine u brodogradilištu “J Bolson & Son” u mjestu Pooleu u Engleskoj. Poslije je plovio pod imenom “Don Andrei” i luka upisa bila mu je grčki Pirej, a na naše prostore uplovljava 1974. godine, kad mijenja ime u “Škojić” i luku upisa Split. Od 1996. plovi u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice, no 2003. godine, zbog prodiranja mora u potpalublje, biva potopljen te “otpisan”, i tada se već rodila ideja kako ćemo sačuvati toga drvenog ljepotana – kazuje Čuljak dok nam s ponosom pokazuje brod dug 15,5 metara i širok 4,95 metara. Trenutno doduše na “coketima”, na suhom u “Malom škveru” u Murteru, no treba se vratiti i na početak priče.
– S obzirom na kvalitetu i iskoristivost ovih brodova te njihovu povijest, a mi smo imali taj jedan iz “game”, sada jedini u Hrvatskoj, odlučili smo ga temeljito rekonstruirati, vratiti mu plovnost. Srećom, MORH je prepoznao našu ideju kako bi sutra upravo ovaj brod služio za još bolji rad kluba, za razne ekološke akcije u podmorju. Redoviti smo sudionici brojnih ekoloških akcija, ukupno 302 do sada, znači dvadesetak godišnje, koje organiziramo ili sudjelujemo u njima. U akcijama smo čišćenja podmorja duž jadranske obale, ali i rijeka i jezera na kontinentu.
Plan je brodom obavljati i edukaciju te odlaziti na zarone umirovljenih branitelja, čime se kroz program rekreiraju i rehabilitiraju, poglavito invalidne osobe, jer spuštanje u dubinu briše sve granice. Pod morem smo svi jednaki, nema osobe koja ne može zaroniti, bez obzira je li invalid, ima li jednu ili dvije ruke ili noge – s grubom stvarnošću nas je na tren upoznao Čuljak, ujedno još jednom zahvaljujući MORH-u koji je prepoznao njihovu plemenitu nakanu, pa je 2005. darovnicom klub REK Hvidra Split i postao vlasnik broda “Škojić”.
Možda je bolje reći olupine “Škojić”, koju je trebalo kompletno renovirati. Najvjerojatnije bi ovaj brod doživio sudbinu lomače za Svetoga Nikolu da se nisu drznuli udahnuti mu nov život. I novac su za to “oživljavanje”, tijekom proteklog razdoblja, sami osigurali.
– S današnjim danom, nakon što smo i motore reparirali, utrošeno je točno 736.300 kuna, a ne 1,3 milijuna, kako su neki zločesti glasovi podmetali. Manje od sto tisuća eura, a razlog zašto smo se odlučili na ovakav model vrlo je jednostavan. Nitko, amo baš nitko, ne bi nam u startu osigurao cjelokupan iznos od minimalno 150.000 eura da kupimo plovilo za rad kluba. No ovako, zrno po zrno pogača. Uspijevamo godišnje iz raznih izvora, iz apliciranja natječajima, donacijama, pribaviti novac koji ulažemo u popravke.
Tako je od 2006. godine brod u “Malom škveru”, tvrtki za tradicionalnu drvenu brodogradnju, pa su se, mic po mic, najprije mijenjala drvena rebra. Pazilo se na sve što se može iskoristiti, no drvo ko drvo! Zbog truljenja uspješno je sačuvano tek “kvarat” prove i “kvarat” rebara. Sve ostalo je novo složeno, murterski kalafati su dio po dio mijenjali, gradili…
– Sada među madire stavljam stupu – dok radi drvenim čekićem, odnosno “macolom”, te dlijetom, odnosno po murterski “litom”, govori nam Miljenko Juroš, poznatiji kao Buba, kalafat iz Betine s 35-godišnjim iskustvom u restauriranju drvenih ljepotana.
Sređuje što prije Buba “Škojića”, jer stigli su na red napokon i motori, dvije godine se radilo kako bi ih se nanovo vratilo u funkciju.
– Sve radimo pod nadzorom restauratora, ali i Hrvatskog registra brodova budući da želimo imati pravi brod jer, kako nam stoji i u ocjeni Pomorskog muzeja, ovaj tip broda, a jedini je ovakav u Hrvatskoj, je raritet i baštinska vrijednost – ističe Čuljak dok nam pokazuje i uređene motore.
I s njima su imali pravu malu muku!
– Trebaju se u unutrašnjost broda vratiti originalni motori, pa smo dva motora FAP Famos, jakosti po 130 KS, trebali rastaviti, očistiti i pronaći iste originalne dijelove kako bismo zamijenili oštećene. Potrajalo je to više od dvije godine. Sad smo spremni za uređenje utrobe broda, ugradnju osovina, skrokova, kormila te šminkanje nadgrađa.
Još ‘šminkanje’
Kriza je usporila donacije, no nije se zaustavilo. Kabina je zamijenjena novim drvetom, a sada kormilarnicu treba opremiti, kao i palubu na kojoj će se kočoperiti i originalno vitlo za sidro napravljeno davne 1946. godine.
– Donirale su nam i Hrvatske šume hrastove trupce te smo sada, kad podvučemo crtu, za drveni dio broda izdvojili 614.300 kuna, dok je za motore, nove rezervoare i druge sklopove utrošen preostali dio. Čeka nas “šminkanje” unutrašnjosti, trebat će nam još i novca, procjena je oko 300.000 kuna, te se nadamo da će naš “Škojić” i zaploviti sljedeće sezone. Najveći posao na brodu je obavljen. Nadamo se kako će pomoći svi oni koji drže do pomorske, povijesne i kulturne baštine, koju ovaj brod simbolizira, u što skorijem završetku rekonstrukcije – rezimira Kamilo Čuljak.
Lancu humanitarnih akcija koje u Tivtu ovoh dana priređuju razna preduzeća, ustanove, NVO i sportski klubovi, a čija je namjena prikupljanje pomoći za nastavak liječenja u saobraćajnoj nesreći teško povrijeđene mlade sugrađanke Mirjane Krstičević, pridružio se i lokalni fotograf Mihael Miko Đuričić.
On će, u okviru Novogodišnjeg humanitarnog bazara koji se održava 22.decembra na gradskoj rivi Pine, ponuditi i profesionalno fotografisanje portreta za sve zainteresovane posjetioce bazara. Za frizuru i šminku onih koji će se fotografisati, biće zadužen tim “Vlado HairDesign” frizerskog studija iz Porto Montenegra.
Fotografije se neće prodavati već će posjetioci dobrovoljno davati svoj prilog, a sav sakupljeni novac ide u svrhe pomoći za oporavak Mirjane Krstićević.
Samostalna izložđba slika Angeline Janjušević, umjetnice iz Nikšića, biće otvorena sutra 18. decembra, četvrtak u 20 sati u galeriji srednjevjekovnog ljetnjikovca „Buća-Luković“ u Tivtu. Postavku izložbe koju će otvoritri Krsto Bošković, predsjednik Skupštine opštine Tivat, čini 20 ulja na platnu iz ciklusa „Putevi“.
,,U autorkinom najnovijem ciklusu pejzaža intimističke orjentacije pod nazivom ,,Putevi,, koji su nastali kao plod njene misaone opservacije, sintetizovna je lirska poetika i kontenplativno posmatranje prirode koja nas okružuje u kojima se ukršta i prožima stvaralačka imaginacija autorke.Prezentovani pejzaži potvrđuju da se radi o umjetnici koja na svojstven način registruje svjet oko sebe, analitički istražujući unutrašnju snagu prirode sa tvorevinama koje je čovjek u njoj ostavljao poput staza i puteva, koji za autorku imaju simbolično značenje puteva naših života.“- zapisao je o radovima Angeline Janjušević, istoričar umjetnosti Vladislav Kasalica.
Prezentacija rezultata istraživanja tržišta »Guest Survey (2014) – Stavovi i potrošnja turista u Crnoj Gori« održana je danas, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa Institutom za turizam Hrvatske i istraživačkim biroom »Damar« iz Podgorice, nastavila je projekat anketiranja turista u Crnoj Gori, u cilju razvoja kvalitetnog turističkog proizvoda, njegovog inoviranja i kvalitetnog pozicioniranja na tržištu Evrope. Istraživanje je obuhvatilo turiste koji posjećuju primorski region, a nastavak je istraživanja iz 2012. godine kada je bila obuhvaćena centralna i sjeverna Crna Gora.
Direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak – Kukavičić u uvodnom izlaganju, istakla je da je osnovni cilj projekta bio da se dobiju pouzdane informacije i objektivna i reprezentativna slika u pogledu zadovoljstva turista njihovim boravkom u Crnoj Gori.
Menadžeri u NTO CG Vesna Lazović i Emil Kukalj održali su prezentaciju kojom su upoznali prisutne sa korišćenom metodologijom istraživanja i najznačajnijim rezultatima.
Korišćena je metoda ličnog intervjua, a osnovni instrument prikupljanja podataka bio je strukturirani upitnik, koji je preveden na šest jezika.
Istraživanje je pokazalo da je Crna Gora atraktivna turistička destinacija čiji gosti su relativno mladi (30-49 godina starosti 47,6%) i dolaze sa različitih emitivnih tržišta. Najbrojniji gosti su iz Rusije i Srbije, a naša zemlja je zadržala imidž ljetnje turističke destinacije, pa gosti najradije dolaze zbog uživanja na plaži i suncu, odnosno pasivnog odmora i opuštanja (72,4%) i zabave (41%).
Najzastupnjenije aktivnosti su plivanje i kupanje (94,1 %) i uživanje u dobroj hrani (73%).
Veoma visok stepen zadovoljstva turista (83,2%) zabilježen je kada su u pitanju ljepota prirode i kraja i gostoljubivost lokalnog stanovništva (73,1%).
Informisanje putem interneta je ubjedljivo najzastupljenije (44,3%), što je porast u odnosu na 2010. godinu od 29%. Rezultati istraživanja su pokazali da su gosti vjerni Crnoj Gori kao destinaciji jer se iznova vraćaju.
Gosti iz okruženja uglavnom koriste drumski saobraćaj za dolazak u Crnu Goru, dok se ostali uglavnom oslanjaju na avionski saobraćaj. Najveći broj turista boravi od 4-7 noćenja (34,7%) i od 8-10 noćenja (30,6%).
Takođe, prema dobijenim rezultatima Crna Gora ima sličnu ponudu kao i njeni konkurenti. U odnosu na konkurente dodatne napore treba uložiti u poboljšanje saobraćajne dostupnosti i čistoće.
Ukupni troškovi putovanja po osobi su iznosili 539,73 eura, dok je taj iznos po osobi po danu bio 61,92 eura. Najveću ukupnu potrošnju po putovanju ostvarili su ruski turisti (855,51 euro), zatim turisti iz Ukrajine i Bjelorusije, Skandinavije, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i dr.
Skupštine Turističke organizacije Tivat koja je održana danas usvojen je Plan i program Turističke organizacije Tivat zajedno sa Finansijskim planom za 2015.god.
Budžet za 2015 godinu iznosi 339.500 eura koji je povećan za 8% u odnosu na 2014.godinu, od čega je za marketing opredjeljeno 52 %.
“Novina u planu i programu Turističke organizacije Tivat jeste da je opredijeljen iznos sredstava za eventualni doček Nove 2016.godine, ukoliko se pokaže interesovanje lokalne samouprave , kao i ugostiteljske privrede da se zajedno sa TO Tivat ostvari saradnja na ovom planu.”- zaključuje se u saopštenju.
Usvojen je program sajamskih manifestacija na kojima će TO Tivat nastupiti u 2015.god, Beč, Bratislava, Beograd , Prag, Budimpešta, Berlin, Moskva, Budva, Varšava, kao i sajmovi u regionu.
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
1 od 10
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Kolinda Grabar Kitarović po glasove u Boki Kotorskoj
Doček
Kandidatkinja HDZ-a, za hrvatsku predsjednicu Kolinda Grabar-Kitarović danas se u Tivtu sastala sa predstavnicima Hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori i Kotorskim biskupom Ilijom Janjićem.
Kolindu Grabar – Kitarović (HDZ), ispred Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi dočekao je biskup mons. Ilija Janjić i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, uz priganice i rakiju.
Domaćini skupa iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, nisu dopustili novinarima da prate sastanak, a tu privilegiju jedino je imao Radi Dux.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Hrvatskih udruga u Crnoj Gori, Mirko Vičević predsjednik HGD iz Kotora, Vladimir Marvučić predsjednik NVO „Sveti Jeronim“ Bar, Adrijan Vuksanović predsjednik NVO „Dux Croatorum“, članovi izbornog stožera Grabar-Kitarović, Dubrovačko – nertvanski župan Nikola Dobroslavić.
Nakon sastanka novinarima se obratila, kandidatkinja za hrvatsku predsjednicu Kolinda Grabar-Kitarović.
„Razlog mog dolaska nije ubiranje glasova već pokazati da ću kao Predsjednica Republike Hrvatske posebno brinuti o hrvatima izvan domovine i da smo mi svi dio jednog naroda bez obzira gdje živjeli.
Kada je riječ o izborima računam na glasove hrvatskih državljana. Mi kao Republika Hrvatska imamo ustavnu obvezu, a kao predsjednica posebno ću se brinuti o hrvatima izvan domovine.
Moji domaćini predstavnici Hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori skrenuli su mi pažnju na problem asimilacije. Moramo pomoći da se potiče osjećaj nacionalnog ponosa, samosvijesti, riješavanje problema prostora gdje da se sastaju Hrvati u Kotoru, riješavanje materijalnih problema.
Program koji predstavljam jeste veoma realan utemeljen na stvarnom životu, vjerujem da ću dobiti njihove glasove.
U svojem programu posebno ističem pitanje hrvata izvan domovine, što je predpostavka i za glasove sa ovih prostora“ – kazala je Grabar Kitarović.
Predsjednički izbori u Hrvatskoj održaće se 28. decembra, a kandidati za novog šefa države su aktuelni predsjednsik Ivo Josipović (SDP), Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ), Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) i Ivan Vilibor Sinčić (Udruga “Živi zid”).