Novljani i njihovi gosti Novu godinu će dočekati na Škveru uz Dragoljuba Đuričića i njegov bend , dok će 1. januara uveče goste zabavljati etno-rok grupa Miligram, dogovoreno na sastanku predstavnika opštine i ugostitelja.
Novu 2015. godinu, Novljani i njihovi gosti dočekat će uz bend i vokalne izvođače Dragoljuba Đuričića. Prije njih će nastupiti poznata klupska pjevačica Sonja Bakić iz Beograda sa svojim bendom „Džajv“. Ona će, kako je dogovoreno, nastupiti i 1. januara u podne.
U drugoj novogodišnjoj noći ( između 1. i 2. januara) nastupiće poznata etno-rok grupa „Miligram“. Prije njih, do 23 sata goste će zabavljati di džej koji će biti angažovan za tu priliku. I prve i druge večeri očekuje se dobra atmosfera i štimung. Za to će se pobrinuti i ugostitelji sa Škvera koji obećavaju kvalitetnu ponudu. Svi lokali – Stanica, Citadela, Admiral, Blu fin, konobe Feral i Cogo, Porto, Nautika i DoDo biće otvoreni i imaće kako najavljuju i ekstra ponudu. Obećali su da će svoje objekte bogato okititi i osvjetliti novogodišnjim iluminacijama. Smještaj i hranu za muzičare obezbjeđen je u ugostiteljskom objektu Stanica.
Na sastanku kod predsjednika opštine Milana Vajagića, kome su prisustvovali sekretar društvenih djelatnosti Vladimir Žutković, predstavnik Herceg festa Vojislav Kilibarda i predstavnici ugostitelja sa Škvera Nemanja Dulović i Nikola Vuković, danas je dogovorena konačna verzija muzičkog programa za prvu i drugu novogodišnju noć.
Na sastanku se čulo da će muzički program na Škveru koštati 20.000 eura a da će sa preostalih 10.000 eura, biti plaćena tehnika , bina, obezbjeđenje i sve ostale prateće potrebe. Novac je obezbjedila Opština Herceg Novi.
Postаvljаnjem svjetlećih ukrаsа i jelke ispred i nа ulаzu u zgrаdu Opštine Herceg – Novi, počelo je ukrаšаvаnje grаdа povodom novogodišnjih i božićnih prаznikа. Kаko je nаjаvljeno iz Komunаlno-stаmbenog preduzećа, plаnirаno je kićenje centrа grаdа, Škverа, gdje će biti orgаnizovаn doček Nove godine, Igаlа, Tople, Autobuske stаnice, kružne rаskrsnice u Meljinаmа, Belаviste i donjeg stаrogrаdskog trgа.
Ove godine će pored vještаčkih ukrаsа, nаš grаd krаsiti i prirodni dekor u vidu mediterаnskog rаstinjа, svetiljkаmа će ukrаsiti tuje, koje će u velikim sаksijаmа biti postаvljene ispod Sаt kule, kod Grаdske kаfаne, nа ulаz u Pаrk Bokа i nа skveru u Igаlu. Nа Toploj kod fontаne biće nаprаvljenа svjetlećа pirаmidа, а nа glаvnom grаdskom trgu, kаo i prošle godine biće postаvljenа velikа svjetlećа jelkа.
Zа ukrаšаvаnje Škverа, gdje će biti orgаnizovаn doček Nove godine, upotrijebiće se svjetleći elementi i dekorаcijа od prošle godine. Po riječimа rukovodiocа аkcije ukrаšаvаnjа, Jovаnke Mаtković, ugostitelji sа Škverа su se sаmi dogovorili o nаčinu dekorisаnjа svojih objekаtа čime će dаti znаčаjаn doprinos dа Šetаlište zаblistа u prаzničnom ruhu
“Doprinos kulturnih i kreativnih aktera osnaživanju građana/ki” publikacija koja je nastala kao rezultat ECLECTIS – European Citizens’ Laboratories for Empowerment: CiTIes Shared, projekta Evropske kulturne saradnje, implementiranog tokom 2012-2014.
Ovaj projekat je obuhvatio 11 evropskih i međunarodnih partnera iz 9 zemalja, koji su radili na uključivanju građana/ki u razvoju urbanog prostora, kao i dijeljenju zajedničkog interesa za razvoj kreativnih projekata inspirisanih umjetničkim i inkluzivnim pristupima.
Jedan od partnera na projektu bio je i EXPEDITIO iz Kotora.
Publikacija se odnosi na:
osnaživanje građana/ki u sprovođenju lokalnih promjena sa dugoročnim efektom;
osnaživanje kreativnosti i prisvajanju urbanog prostora;
jačanju evropske raznolikosti urbanog prostora;
Osnaživanje evropskih građana je vezano za promociju drugačijeg pristupa, u kojem građanin/ka nije korisnik/ca ili potrošač, već aktivni saradnik/ca u transformaciji njegove ili njene okoline. Ovo doprinosi stvaranju grada koji je u većoj mjeri demokratski, pravedan i održiv.
Ciljevi ove publikacije su:
dijeljenje iskustava sa svim zainteresovanim stranama;
jačanje uključivanja građana/ki i kreativnih aktera u donošenju odluka vezanih za grad;
podržavanje njihove uloge u kreiranju politike, od lokalnog do evropskog nivoa;
podnošenje pisanog materijala Evropskoj uniji, kako bi se doprinijelo propagiranju uloge kulturnih i kreativnih sektora u evropskim politikama.
Publikacija “Doprinos kulturnih i kreativnih aktera osnaživanju građana/ki” je namijenjena donosiocima odluka, profesionalcima u oblasti kulturnog i urbanog planiranja, kao i građanima/kama iz cijele Evrope i šire.
Iz štampe je izašao novi, trinaesti po redu broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komun@ koji i ovoga puta donosi bezbroj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore.
Časopis započinje uvodnikom iz pera Željka Sošića, poznatog crnogorskog reditelja pod nazivom “Surogat stvarnosti i falsifikat ličnosti”.
Komun@ nastavlja sa feljtonom koji govori o putopisu o Crnoj Gori koji je objavljen 1880.godine u njujorškom časopisu “Scribners monthli” koji je ekskuzivno pripremio i preveo Radoslav Milošević Atos, a u okviru serije tekstova o crnogorskoj istoriji u ovom broju tekst Dejana Vukovića o crnogorskoj diplomatiji u kojem piše da su preteče crnogorskih diplomata bili njeni zastupnici u Carigradu. U ovom izdanju i tekst Novaka Adžića koji podsjeća šta je govorio i pisao britanski Baron Bojl o Crnoj Gori 1925.godine.
U Komuni se redovno objavljuju eseji koje pripremaju Željko Rutović koji u ovom broju piše o fenomenu stida, a Ramiz Hadžibegović o sestrinskoj ljubavi prema bratu koja karakteriše crnogorsku ženu. Komuna u duhu multikulturalnosti, vjerskog sklada i prožimanja različitih kultura i naroda koji žive u CG objavljuje u ovom broju dvojezični tekst Senada Sejdovića o romskim grobljima u Crnoj Gori kako na crnogorskom tako i na romskom jeziku.
Časopis Komuna
Tu su i podsjećanja na velikane iz novije crnogorske istorije i navršavanju stogodišnjice od njihovog rođenja: Veljka Vlahovića koji potpisuje Dražen Drašković, potom Buda Tomovića, čiji je autor Husein Ceno Tuzović. U ovom broju i in memoriam posvećen ljetos preminulom poznatom crnogorskom književniku Čedu Vukoviću koji potpisuje Vlado Duletić.
Komun@ nastavlja sa predstavljanjem značajnih građevina, istorijskih spomenika i bitnih objekata baštine u crnogorskim gradovima. U ovom broju Željko Milović iz Bara predstavlja Dvorac Kralja Nikole, Bato Abdić, stare i čuvene podgoričke mostove, Ismet Karamanaga Stari grad Ulcinj, Miraš Martinović legendu o kraljici Teuti u Risnu, Miroslav Marušić budvanski Školj, Vukoman Kljajević u bjelopoljskoj razglednici staru, ali rekonstruisanu u izvornom obliku kuću Salemovića koja čuva duh starog grada na Limu, a Vesko Baltić mojkovačke bogomolje.
Takođe Komun@ u intervju Slavka Klisure predstavlja Šemsudina Gegića, poznatog bosansko-hercegovačkog reditelja koji ističe da u Crnoj Gori doživljava srodnost sa kulturom, umjetnošću i crnogorskom istorijskom tragikom i epikom.
U rubrici običaji i tradicija Marijan Mašo Miljić piše o “Vađenju mazije u Crnoj Gori” a Novak Rutović o kosačkoj mobi.
Amer Ramusović, predstavlja projekat Dejana Miličića iz Pljevalja kojim je Crnu Goru u Parizu predstavljao na međunarodnom Salonu humora , karikature i grafičkog dizajna gdje su crnogorski karikaturisti imali više nego uspješnu izložbu i privukli pažnju svjetske javnosti.U okviru rubrike dijaspora Faiz Softić predstavlja naše iseljenike u Luxemburgu i njihova udruženja na koje može biti ponosna Crna Gora zbog njihovih brojnih humanitarnih i drugih aktivnosti kojima pomažu svoju zemlju.
U rubrici iz kulture Rajko Bogojević predstavlja nekadašnji izuzetno uspješni beranski KUD „Dušan Bošković”kojeg danas više nema, a Braho Adrović Ismeta Krcića, doajena crnogorskog izvornog narodnog melosa.
Časopis Komuna
Na stranama sportske baštine Zoran Zečević predstavlja nekadašnje ivangradske aviomodelare koji su pronijeli slavu Berana i Crne Gore, a Dragan Bobi Perović Smaja Čengića,legendu pljevaljskog i crnogorskog rukometa.
Komun@ i ovoga puta iz pera Minje Bojanića predstavlja značajne naslove i knjige i to: Milana Brajovića “U Novome i okolo njega-Kadena od riječi” i “ Islamska arhitektura u Crnoj Gori” Vildana Ramusovića, a u rubrici Marine ljekarije Marija Čolpa predstavlja lavlju gljivu neobičnog izgleda, ali poznatu po izuzetno ljekovitim svojstvima.
I na kraju predstavljanja najnovijeg 13.broja časopisa Komun@, u rubrici biblioteka tekst Saše Radunovića o prvoj međunarodnoj promociji Komune koja je organizovana u okviru programa XVII Internacionalnog festivala prijateljstva u Goraždu pod nazivom “Sehara crnogorske kulturne baštine”
I ovaj kao i sve prethodne brojeve Komune potpisuju glavni urednik Amer Ramusović, izvršni urednik Minja Bojanić, dok je za dizajn i tehničko uređenje zadužen Voislav Bulatović, a osnivač je Vildan Ramusović.
Trinesto izdanje Komune kao jedinstvenog časopisa u Crnoj Gori, čitaoci i poštovaoci crnogorske tradicije i baštine i ovog puta mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
France, New Caledonia, isle of Pines, Upi Bay (aerial view)
Ronilačke lokacije na UNESCO-vom popisu
Ronilačke lokacije na UNESCO-vom popisu
Bruno@H2Oeil.net
Ronilačke lokacije na UNESCO-vom popisu
Bruno@H2Oeil.net
Kada je nešto uvršteno na UNESCO-ovu listu svjetske pomorske baštine, onda je jasno da se radi o lokacijama uistinu vrijednima pažnje i divljenja.
Donosimo vam kratki pregled devet ronilačkih lokacija koje se nalaze na UNESCO-vom popisu:
Otočje Galapagos – smješteno oko 1000 kilometara od obala Južne Amerike ovo pacifičko otočje pod utjecajem je tri oceanske struje. Sastoji se od 19 otoka na kojima i oko kojih obitava mnoštvo morskih vrsta, a ujedno je i najbolji primjer evolucijske teorije.
Veliki koraljni greben – ovaj australski lokalitet ima najveću kolekciju koraljnih grebena na svijetu. Dovoljno je reći da ima preko 400 vrsta koralja, 1500 vrsta riba te oko 4000 vrsta mekušaca.
Obala Ningalo – zapadna obala Australije mjesto je gdje se nalazi pozicija jednog od najdužih grebena smještenih blizu obale. Ovdje se može naći velik broj različitih morskih vrsta, od morskih kornjača do kitopsina.
Zaljev morskih pasa – još jedno mjesto smješteno u zapadnoj Australiji, poznato je po svom dnu prekrivenom morskim travama (najveće i najbogatije dno takve vrste na svijetu), populaciji morskih krava te stromalotitima koji spadaju među najstarije oblike života na svijetu.
Prirodni park Tubbataha Reefs – smještena na Filipinama Tubbataha se sastoji od kombinacije prastarih koraljnih grebena, okomitih grebena, prostranih laguna i koraljnih atola.
Lagune Nove Kaledonije – na francuskom Tihom oceanu smješten je arhipelag Nove Kaledonije čije se područje laguna odlikuje koncentracijom raznovrsnih grebena koji su stanište brojnih ugroženih vrsta kao što su kornjače, kitovi i morske krave.
Nacionalni park Cocos Island – podvodni svijet ovog nacionalnog parka smještenog na pacifičkim obalama Kostarike jedno je najboljih mjesta za promatranje morskih pasa, delfina, raža, tuna…
Malpelo utočište za floru i faunu – poznat kao jedna od najatraktivnijih ronilačkih lokacija zbog svojih strmih zidova i pećina, ovaj morski park u Kolumbiji stanište je gigantskih kirnji, sabljarki i rijetko viđenih vrsta morskih pasa.
Saint Kilda – smješten u Škotskoj ovaj vulkanski arhipelag sastoji se od otoka Hirta, Dun, Soay i Boreray sa spektakularnim visokim klisurama. Njegove oceanske plave vode prizor su koji bi svakako trebalo vidjeti, ako ste ikako u mogućnosti.
„Ubrzaj 2014″ – naziv je festivala filma o ljudskim pravima koji će, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, peti put biti održan od 10. do 14. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i 12. i 13. decembra u kinu „Boka” u Kotoru.
Festival filma o ljudskim pravima “Ubrzaj” počinje na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembara.
U okviru bokeljskog izdanja Festivala biće prikazani filmovi “Goli”, “20.000 dana na Zemlji”, “Omar” i “So zemlje”. Dio festivalskog programa prvi put je planiran u Kotoru.
Festival filma o ljudskim pravima” Ubrzaj 2014” je dio šireg projekta “Ubrzajmo ljudska prava!”, koji CGO sprovodi uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, i kofinansiranje Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Kanadske ambasade i fondacije Heinrich Boll.
Menadžment HTP „Mimoza“ Tivat predložio je akcionarima da donesu odluku o prodaji istoimenog hotela koji se nalazi u srcu Tivta.
„Tačno je da smo predložili takvu odluku koja će se naći na dnevnom redu Skupštine akcionara zakazane za 22.decembar. Prodajom hotela došli bismo do novca koji bi nam omogućio da izađemo iz dugova i kredita što smo ih podigli za detaljnu rekonstrukciju hotela „Pine“, a dobićemo i materijalnu osnovu za neophodnu rekonstrukciju hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi. Uz to, od tog novca ponudili bi i socijalne programe za višak radnika, kao i isplatu manjinskih akcionara koji možda više ne žele zadržati portfelj u firmi.“- potvrdio je danas za Boka News izvršni direktor HTP „Mimoza“ Marko Petričević.
Iako cijena još nije određena, u menadžmentu tivatskog HTP smatraju da bi se hotel „Mimoza“ mogao prodati za cifru izmešu 5 i 8 miliona eura. Tivatsko turističko preduzeće inače, kao većinski vlasnici već godinama kontrolišu podgorički i beogradski biznismeni Veselin Barović i Đorđe Nicović.
Lokacija hotela Mimoza
Hotel „Mimoza“ najstariji je aktivni tivatski hotel i podignut je daleke 1958 godine, a u međuvremenu je nadograđivan aneksom prema gradskoj rivi Pine. Hotel se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru Tivta, u malom parku na uglu ulica Maršala Tita, 21.novembra i Njegoševe, na 20 metara od mora, a trenutno je kategorisan sa dvije zvjezdice. Hotel “Mimoza” raspolaže restoranom sa 200 mjesta, aperitiv barom, snack barom, salom za sastanke od 100 mjesta i salonom zabavnih igara sa bilijar salom i atraktivnom terasom u parku. Kapacitet hotela je 144 ležaja u 72 sobe sa kupatilima, centralnim grijanjem, klimom, TV-om, telefonom i balkonom.
Aktuelni hotel ukupne je površine 4.789 kvadrata, a Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je krajem 2012 HTP „Mimoza“, urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju i nadogradnju ovog objekta. Po tim UTU, bilo je predviđeno da se nadgradi potkrovlje nad istočnim krilom hotela koje je trenutno spratnosti P+2, odnosno da se nadogradi čitav novi sprat nad zapadnim krilom hotela koje je sada u nivou prizemlja.
Nakon takve rekonstrukcije “Mimoza” bi dobila još oko 1.600 kvadrata novog prostora, a predviđeno je i da se u postojećim horizontalnim gabaritima hotela, obave svi neophodni radovi na unapređenju smještajnih i ostalih kapaciteta tog objekta na standarde nivoa od 4 ili više zvjezdica.
Na Food Bloggers Competition (takmičenje food blogera) u Italiji, u okviru Foruma mediteranske ishrane koji se svake godine održava u Imperiji, pobijednik je kuvar i vlasnik porodičnog hotela Erhan Seker iz Balıkesira – Turska.
Mašo Čekić iz Tivta, novinar i veliki poznavalac tradicije u ishrani Mediterana, našao se među prvih pet takmičara.
Forum je, ove godine, osim Prodajnog (uličnog) sajma malih proizvođača domaće hrane, na zadovoljstvo posjetilaca i gostiju upriličio i svojevrsno takmičenje Food blogera iz zemalja članica ReCOMed.
Pobjednik
Pobjednik, Erhan Seker iz Balıkesira (TURKEY) pripremao je Mediteranski ručak, po receptu i na način kako to radi u svom porodičnom hotelu u Turskoj. Ocjenjivači (zvanični žiri i gosti) najvišom ocjenom ocijenili su jelo od ribe ”Orada sa spanaćem” pripremljeno od ribe iz Mramornog mora, spanaćem i sirom iz Italije, maslinovim uljem iz Turske…
Brodet
Mašo Čekić, novinar i kolumnista, gastronomad i veliki poznavalac i kuhinje i tradicije i istorije Mediterana, probio je led, prijavio se za učešće čime je promovisao ne samo svoje znanje već i Boku i našao se među pet najboljih fud blogera sa svojim receptima za Mediteranski ručak: predjelo: Salata od žučenice, glavno jelo: Brodet od raznih vrsta ribe i desert: Bokeško slatko.
Skup posvećen ishrani, zdravlju i zaštiti maslinjaka
Na četvorodnevnom skupu, posvećenom ishrani i zdravlju, ali i zaštiti maslinjaka kao mediteranskog pejsaža i kulture, učestvovao je veliki broj predstavnika zemalja članica, građana, studenata, stručnjaka iz oblasti proizvodnje maslinovog ulja, naučnici i proizvođači – sopštavaju maslinari Boke koji su učestvovali na skupu.
Sajam
Govorilo se o značaju popularizacije zdrave ishrane, naročito kod školske djece, uvođenje kontrole u pripremu i ponudu hrane ovoj populaciji, osvješćivanje mladih o značaju zdrave ishrane za budućnost populacije.
Profesori i doktori nauka, govorili su o ekonomskoj isplativosti, ulaganjima u proizvodnju i popularizaciju masovnije upotrebe maslinovog ulja u ishrani ljudi, zaštiti proizvoda i promociji malih proizvođača, njihovo povezivanje između sebe i sa institucijama koje su u obavezi da im budu podrška.
Marketing i planiranje malih porodičnih biznisa koji mogu obezbijediti materijalnu sigurnost čitavim porodicama i istovremeno održati tradiciju u proizvodnji maslinovog ulja, samo su dio predloženih mjera širenja maslinarske kulture i jačanja proizvodnje.
Piramida mediteranske ishrane koja podrzumijeva najviše upotrebu sezonskog povrća i voća, maslinovog ulja i proizvoda od masline, pa tek onda mlječne proizvode i malo proizvoda od mesa, najbolja je smjernica kako se treba hraniti u cilju očuvanja sopstvenog zdravlja i energije.
Food – sa takmičenja
I ne samo to, tradicija objedovanja porodice za istim stolom, okupljanje za vrijeme objeda i slavlja, predstavljaju jačanje porodičnih, a onda svakako i društvenih veza, podučavanje najmlađih kulturi ishrane i održavanju dobrih međuljudskih odnosa.
Govorilo se i o napredovanju priprema za održavanje najvećeg, svjetskog sajma, EXPO 2015 koji će biti održan u Milanu, naredne godine.
I na kraju, Maslinarsko društvo ”Boka” i Tivat kao grad osnivač mreže, ali i Čitava Boka, kao jedinstveno područje, dobilo je ponudu u sjedištu Mreže mediteranskih gradova ulja, da zajedno sa Italijom, Španijom, Grčkom i Albanijom, uđu u zajednički projekat zaštite maslinjaka kao pejsža, proizvodnje i promocije malinovog ulja i stone masline.
Ako se ima u vidu, da su ove zemlje, izuzev Crne Gore i Albanije, članice EU, ovo j dobra prilika koju ne bismo smjeli propustiti, kada se kao nosioci projekta pojavljuju CUEIM, University Consortium of Industrial and Managerial Economy (Italy) / Department of Agriculture, Liguria Region (Italy) kao ostali partneri, naprijed pomenute zemlje.
Postoji luksuz, i postoji OVO. Ova jahta podsjeća na Batmanov automobil i opremljena je najluksuznijim stvarima koje se mogu naći na tržištu. Na tržištu luksuznih jahti upravo se pojavila jedna za kojom će svi okretati glavu, i oko koje će se sigurno voditi velika bitka, barem kada je kupovina iste u pitanju.
Jahta naziva Xhibitionist je djelo čuvenog švedskog dizajnera super automobila Eduarda Graya, i izgledom podsjeća na Batmanov automobil.
Dugačka je 75 metara, i opremljena je najluksuznijim stvarima koji se mogu naći na tržištu. Ima i prostora da se smjesti čitava flota Bentlija, a i svoje super vozilo, u slučaju da mora “skoknuti” do kopna.
Heliodrom se, naravno, ne mora niti spominjati.
Ispod jahte se nalaze solarni paneli koji se preko dana izvlače i tako pune energijom.
Ali, ako želite posjedovati ovaj Batmobil, morat ćete imati pozamašan bankovni račun, a da bi znali koja je cijena jahte, morate kontaktirati proizvođača. U stvari, ako morate pitati koliko košta, možda ovo i nije jahta za vas.
U sklopu IPA projekta “Baština pokretač razvoja” juče je u Domu kulture „Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi završena višemjesečna manifestacija „Dani pejsaža”, trpezom „Baština u loncu”, koju je osmislio publicista i kulinar Mašo Čekić pod nazivom „Sedam dana u vrmačkim selima”,
Namjera organizatora je bila da se podsjeti na kulinarsku baštinu područja Vrmca i pokaže da jela pripremljena od samoniklog bilja danas mogu biti dio menija restorana i hotela.
Jelovnik, nazvan „Sedam dana u vrmačkim selima”, kao podsjetnik na stara vremena i gastronomska umijeća predaka, spremale su članice „Organizacije žena Tivat”.
Pedesetak posjetilaca uživalo je u hrani spremljenoj na strari originalni način, od raznih autohtonih biljaka, a bilo je slatkih delicija, rakija, likera, vina…
„Bila mi je namjera da se podsjetimo nekih jela, koja se mogu prilagoditi savremenim ukusima i domaćeg stanovništva i turista. Jelovnici u Boki Kotorskoj se moraju promijeniti, jer je nedopustivo da se u 60 odsto restorana ne može naći bokeško, primorsko ili crnogorsko jelo. Tako se ne može pričati o turizmu”, kazao je Mašo Čekić.
„Dani pejzaža” realizovani su u sklopu međugraničnog projekta Hrvatske i Crne Gore „Baština- pokretač razvoja”..
Više pogledajte u fotogaleriji, koju je pripremio naš saradnik Zoran Nikolić.
