Boka – Skupštinska zasjedanja

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Dvadeseta redovna sjednica Skupštine Opštine Tivat održaće se danas sa obimnim dnevnim redom od čak 35 tačaka. Među najbitnijima je izvještaj gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) o prošlogodišnjem radu organa lokalne uprave, kao i program uređenja prostora za ovu godinu.

Pred odbornicima će se naći i izvještaji o radu tivatskih obrazovnih i institucija socijalne zaštite, policije , „Morskog dobra“, Poreske i Uprave za nakretnine za prošlu godinu, a raspravljaće se i o radu Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave, te informaciji o realizaciji jendogošinjeg akcionog plana unapređenja energetske efikasnosti.

Lokalni parlament treba da imenuje i nekoliko novih članova Upravnih odbora Komunalnog preduzeća i Vodovoda, kao i da da saglasnost na imenovanje Vojislava Kaluđerovića (SDP) za poslovnog, odnosno Dragana Lakovića (DPS) za umjetničkog direktora Centra za kulturu Tivat. Predmet pažnje odbodnika biće i Elaborat o javnim parkiralištima i izmjena odluke koja reguliše način gazdovanja i korištenja javnih parkirališta u gradu.

U kotorskoj Opštini dvadeset peta Sjednica Skupštine, biće održana u utorak. Na dnevnom redu biće: Izvještaj o radu Predsjednika Opštine Kotor za 2014. godinu sa Izvještajem o ostvarivanju funkcija lokalne samouprave, Predlog odluke o prodaji zemljišta radi proširenja stubnih mjesta Crnogorskom elektroprenosnom sistemu , Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Turističke organizacije, Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju za prošlu godinu Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i Turističke organizacije Kotor, Program kulturnih manifestacija u opštini Kotor za ovu godinu kao i Izvještaj o radu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za Kotor, Herceg Novi i Tivat za 2014. godinu.

Nastavak Skupštine u hercegnovskoj Opštini zakazan je za srijedu na kojoj će biti riječi o aktuelnim privatizacijama i zaduživanju opštine u iznosu od milion eura.

NATO nije humanistička organizacija

0

Povodom godišnjice obаrаnjа „nevidljivog“ F-117, Mаticа Boke, Mirovni pokret „Ne u rаt – ne u NATO“, Brаtstvo prаvoslаvne omlаdine Crne Gore i veterаni 63. Pаdobrаnske brigаde orgаnizovаli su tribinu „Dа se ne zаborаvi“ u kаnonici gornogrbаljskog selа Sutvаrа kojа je bilа mаlа dа primi sve posjetioce.

Gosti nа tribini bili su člаnovi posаde 3.rаketnog divizionа 250. rаketne PVO brigаde kojа je 27.mаrtа 1999. godine oborilа F117 Noćni soko nа čelu sа potpukovnikom Đorđem Aničićem. O prvom u istoriji obаrаnju ponosа аmeričke rаtne аvijаcije PVO sistemom „Nevа“ govorili su i mаjor Boris Stoimenov, operаtor ručnog prаćenjа stаriji vodnik Drаgаn Mаtić, komаndir izvorа zа nаpаjаnje stаriji vodnik Đorđe Mаletić.

„Mirovni pokret koji predstаvljаm nije sаmo nаziv zа nаrodni otpor, već institucionаlizovаni odrаz pregnućа onih kojimа je nа srcu misijа spаšаvаnjа Crne Gore od totаlnog posrnućа, što bi se i desilo učlаnjenjem u NATO pаkt. Svi znаmo dа je ovo sаmo jednа fаzа rаtа koji nije ni prestаjаo od mаrtа prije 16 godinа, а neko će sа prаvom reći i znаtno rаnije. Svаkа rаnа iz prethodnih periodа, počevši od secesije Kosmetа, odvаjаnjа Crne Gore iz zаjednice sа Srbijom, potpisivаnje Briselskog sporаzumа, pа sve do nаjsvježijih primjerа u kojimа Beogrаd potpisuje IPAP sporаzum, а međunаrodnа zаjednicа održаvа režim u Podgorici, po cijenu glаdi i siromаštvа njenog stаnovništvа, motivisаnа sаmo jednim ciljem: Uvući i Srbiju i Crnu Goru u zločinаčku orgаnizаciju kаkvа je neosporno NATO pаkt“, rekаo je Gojko Rаičević. predsjednik Mirovnog pokretа Ne u rаt – Ne u NATO.

Predsjednik Uprаvnog odborа Mаtice Boke, Željko Komnenović nа tribini je poručio dа je uprkos аgresivnoj NATO kаmpаnji, nаrod Boke većinski protiv ulаskа u ovаj vojni sаvez. „NATO nije humаnitаrnа orgаnizаcijа, Crveni krst ili investicioni fond. NATO ne donosi stаndаrde, već vojnom mаšinerijom štiti interes korporаtivnog kаpitаlа zаpаdnih centаrа moći. Bokeljimа je još u živom sjećаnju bombаrdovаnje Arze municijom sа osiromаšenim urаnijumom, gаđаnje Obosnikа i Lovćenа, nаdlijetаnje NATO lovаcа koji su probijаli zvučni zid kаko bi zаstrаšivаli stаnovništvo. Zа tаkvu odluku trebа širok demokrаtski koncensuz kroz fer referendum, а ne prostа većinа u crnogorskoj skupštini“, istаkаo je Komnenović.

Nа tribini je prikаzаn i krаtkometrаžni dokumentаrni film o аktivnostimа Mirovnog pokretа „Ne u rаt – Ne u NATO“.

Kamerom paraglajdera od Brajića do Budve

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/03/Edukativni_seminar_sigurnosti_letjenja_paraglajderom_29032015_thumb11648.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Edukativni_seminar_sigurnosti_letjenja_paraglajderom_29032015.mp4[/KGVID]

U susret početku sezone paraglajdinga, Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore organizovala je ovog vikenda u Budvi Seminar sigurnosti letjenja paraglajderom, koji je bio otvoren za sve zainteresovane subjekte.

Cilj seminara bio je da nadogradi teorijska i praktična znanja pilota paraglajdera, upozna ih sa izmjenama pravila i propisa koji se odnose na letjenje paraglajderom u Crnoj Gori, te da se, na taj način, doprinese povećanju bezbjednosti ove atraktivne avanturističke djelatnosti.

Vodimo Vas kamerom paraglajdera od Brajića do Budve.

Luka Kotor – Velika vježba spašavanja

0
Photo: S. Luković
Photo: S. Luković

Redovna velika godišnja vježba spašavanja i intervencije u spriječavanju zagađenja mora sa broda, održaće se sutra, ponedjeljak 30.marta u 11 sati u Luci Kotor. Ovaj događaj organizuje se u cilju provjere kompletnog lanca za spašavanje i ekološke intervencije, pred početak glavne nautičke sezone u najprometnijoj crnogorskoj pomorskoj luci u kojoj se ove godine očekuje preko 400 uplovljavanja kruzera.

Vježbovni scenario podrazumijeva gašenje požara na brodu, evakuaciju povrijeđenih, sprijačavanja izlivanja nafte iz oštećenog broda u more, kao i sanaciju eventualnog izliva zauljenih tečnosti u more.

Osim službi preduzeća „Luka Kotor“ a.d., u vježbi će učestvovati Sluba zaštite i spašavanja Kotor, Dobrovoljno vatrogasno društvo „Bogoljub Brezić“ iz Perasta, Hitna pomoć, Lučka kapetanija Kotor, Uprava pomorske sigurnosti i Mornarica Vojske Crne Gore sa više plovila.

Zvanično, nautička sezona u Luci Kotor počinje 2. aprila, a otvoriće će je dolazak broda FTI Berlin, dužine 140 metra.

 

Luštica Bay dobila dozvolu za izgradnju novih objekta

0
Lustica Bay
Lustica Bay

Kompanija „Luštica Divelopment“ AD dobila je građevinsku dozvolu za izgradnju turističkih objekata faze “F” apartmanskog tipa, kao i dozvolu za izgradnju dvije saobraćajnice u kompleksu Luštica Bay, i to u okviru Detaljnog urbanističkog plana “Golf i Donji Radovići Zapad” i “Donji Radovići Centar”.

Fazom “F” predviđena je izgradnja osam objekata sa 45 stambenih jedinica.

Stambeni objekti “F”, sa prizemljem i dva sprata, gradiće se na dijelu urbanističke parcele UP 21, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana “Donji Radovići Centar”. Bruto površina objekata F1 do F8 varira od najniže – 339,99 do maksimalne površine od 1187,14 metara kvadratnih.

“Projekat Luštica Bay se u potpunosti razvija u skladu sa smjernicama i standardima koji su nam dati, a „Luštica Divelopment“ AD, kao privredni subjekat u Crnoj Gori, posluje u skladu sa domaćom regulativom, poštuje zakonske propise i ispunjava obaveze definisane ugovorom o dugoročnom zakupu“, saopštio je Daren Gibson, izvršni direktor „Luštica Divelopment“.

Luštica Development
Luštica Development

Kompanija je odgovorna za izgradnju kompletne infrastrukture obuhvaćene projektom Luštica Bay, do ugovorom definisanih tačaka pripajanja na javnu infrastrukturu. Kompanija zavisi od ispunjavanja obaveza svih uključenih strana vezano za izgradnju infrastrukture, uključujući i glavne saobraćajnice koje su van granica lokacije Luštica Bay. Obostrana korist ogleda se u tome što se svi aspekti Ugovora o dugoročnom zakupu ispunjavaju i njima se upravlja pravovremeno.

Darren Gibson
Darren Gibson

„Za nas, kao investitora koji razvija jedini „grinfild“ projekat u Crnoj Gori i jedan od najvećih po površini u ovom dijelu Evrope, poslovni ambijent je veoma važan i zadovoljni smo napretkom koji je u tom smislu ostvaren u Crnoj Gori. Kao što smo više puta saopštavali, naši pozitivni i partnerski odnosi sa Vladom Crne Gore i Opštinom Tivat omogućili su nam nesmetano funkcionisanje tokom razvoja projekta. U tom smislu, „Luštica Divelopment“ je ponudila pomoć u smislu realizacije nekih od potrebnih početnih radova na novom glavnom putu koji je potrebno da se izgradi do projekta Luštica Bay“ dodao je Gibson.

Luštica Bay je kreirana kao novi turistički grad u Crnoj Gori, u potpunosti uklopljen u prirodno okruženje i integrisan u lokalnu zajednicu kao funkcionalni grad otvoren posjetiocima tokom cijele godine.

Novi grad na Jadranu, raspolagaće sa 690 hekatara zemljišta, više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, sedam hotela, golf teren sa potpisom Geri Plejera, kao i dvije marine i druge objekte.

Obnova crkvi na Verigama – Foto

1

Radovi na obnovi jedinstvenog spomenika kulture iz 15.vijeka – crkve Gospe od Snijega u tjesnacu Verige kod Tivta, privode se kraju. Radnici koje je angažovao peraški župnika don Srećko Majić, čijoj župi crkva pripada, obavljaju fugiranje i pripremne radove za restauriranje unutrašnjost crkve.

Nakon završetak obnove crkva će biti posvećena i na toj svečanosti biće uručene zahvalnice onima koji su najviše doprinijeli obnovi te bogomolje koja će ubuduće, biti u redovnoj vjerskoj službi.

Istovremeno druga ekipa radnika stotinjak metara dalje prema crkvi Gospe od Anđela iz 16. vijeka, popločava prilazni put i fugira crkvu sa unutrašnje strane.

Crkve Gospa od Snijega i Gospe od Anđela koje potiču iz 15. i 16.vijeka zaštićeni su spomenici kulture i privlače veliku pažnju kako turistima sa brojnih kruzera i jahti koji prlaze kroz Verige, tako i putnicima na starom putu Tivat – Kotor.

Španci zainteresovani za izradu projekta obnove Španjole

Revitаlizаcijа Tvrđаve Špаnjolа i njenа аdаptаcijа u turističke svrhe, aktuelna je tema o kojoj nova vlast iz Herceg – Novog je imala razgovore sа predstаvnicimа Ministаrstvа održivog rаzvojа i turizmа i Uprаve zа kulturnа dobrа Crne Gore.

Špаnskа firmа Pаrаdores zаinteresovаnа dа urаdi studiju revitаlizаcije Tvrđаve Špаnjolа što bi umnogome pomoglo dа se pronаđe investitor zа projekаt sаnаcije i аdаptаcije tvrđаve u turističke svrhe, nа čemu će zаjednički rаditi držаvа, kojа je vlаsnik i opštinа, kojа će biti korisnik ove veomа znаčаjne fortifikаcije.

Španjola je tvrdjava koja se nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Herceg Novog, na brežuljku Bajer, a na visini od oko 170 metara. Sa tvrđave se pruža izuzetan pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv. Gradnja ove tvrđave počela je još za vrijeme turske vladavine u XV vijeku da bi njenu gradnju nastavili Španci koji su 1538. preuzeli vlast od turaka i za vrijeme svoje kratke, jednogodisnje vladavine, obnavljali gradske tvrdjave i kule.Uočivši značaj utvrđenja koje dominira gradom na najvišoj koti, oni su odmah započeli popravku bedema i tog utvrđenja. Tako je obnovljena tvrđava Španjola, kako je naziva domicilno stanovništvo, iako u pisanim tragovima stoji i naziv „Gornji grad“.

Samo devet meseci kasnije, u julu 1539. godine, turski admiral Hajredin Barbarosa sa ogromnom flotom ponovo osvaja grad, nakon duge i teške borbe.

Izgled sadašnje tvrđave vezan je za period druge vladavine Turaka , od 1548. godine. O tome svjedoči orijentalna arhitektura i arapski natpis nad ulazom u tvrđavu. “A pjesnici koje put ovuda nanese, neka bi gledajući me, zanosno kliktali: da, krasna ti si, divna zgrado”. Ovaj natpis svjedoči da je tvrdjavu podigao, po Sultanovoj naredbi, Sulejman, sin velikog emira Sulejmana Hana.

Iako je tvrđava mijenjala gospodare, uglavnom je zadržala svoj prvobitni oblik.

Tvrđava je zajedno sa Bokom 1687. godine bila pod Mletačkom vlašću sve do propasti Republike 1797. godine. U tom periodu, na bakrorezima označena je kao Fortezza superiore, ili F. di Gornigrad kod Koronelija (1687), odnosno Castello kod Mortiera (XVIII v).

Tvrđava je odigrala zapaženu ulogu o odbrani Herceg Novog od Napoleonovih trupa 1806 godine kada je došlo do borbe u dolini Igala. U toku dvodnevnih borbi Francuzi su stigli do Starog grada i Španjole, ali ih nijesu osvojili.

Jula 1807. godine Rusi prepuštaju Boku Francuzima koji zaposijedaju Španjolu u čijim rukama ostaje do 1814 godine kada Novi i cijela Boka Kotorska potpadaju pod vlast Austrije. Sredinom XIX vijeka, 1853 godine, izgradnjom tvrđave “Mamula” na ostrvu Lastavica, tvrđave “Arza” na poluostrvu Luštica i forta Prevlaka na poluostrvu Prevlaka, Španjola gubi strateški položaj ali i dalje igra bitnu ulogu u odbrani Boke svojim dominantnim položajem.

Ova tvrđava je uvijek imala svojstvo utvrdjenja vojnog karaktera. U drugom svjetskom ratu, izvjesno vrijeme je bila zatvor. Postoji pretpostavka da je Španjola podzemnim tunelom bila povezana sa Donjim gradom, današnjim Starim gradom.

Danas je ovaj kulturno-istorijski spomenik prepusten sam sebi, propada i predstavlja veliku prijetnju svakome ko poželi tuda da prošeta. Zidovi se urušavaju, odnosi se kamenje iz zidova, nema nikakvog osvjetljenja ali ni upozorenja da ulazak može biti opasan. Iz Opštine tvrde da će se to uskoro promjeniti.

Od noćas ljetnje računanje vremena

0
Sat računanje vremena - ljeto - zima
Sat računanje vremena – ljeto – zima

Ljetnje računanje vremena počeće u nedjelju, u dva sata ujutru i trajaće do poslednjeg vikenda u oktobru. Kazaljke na satu potrebno je pomjeriti sat unaprijed, odnosno sa dva na tri sata.

Prelazak na letnje i zimsko vreme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na severu Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 država, uglavnom na severnoj hemisferi.

Pomeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time “produžava” dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

U Crnoj Gori prvi put uvedeno je 27. marta 1983. godine.

Sat za planet Zemlju – Ugasimo svijetla na 60 minuta

0
Sat za planet zemlju
Sat za planet zemlju

Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) organizuje se i ove godine širom svijeta, večeras, subota 28. marta 2015. godine sa početkom u 20.30 sati, građani/ke naše planete koji žele da doprinesu zaštiti životne sredine, ugasiće svjetla na 60 minuta.

Boka News takođe podržava ovu akciju. Pozivamo i sve građane/ke, institucije, preduzeća i sve zainteresovane, da se pridruže inicijativi i na taj način doprinesu očuvanju naše planete.

Kompanija “Adriatic Marinas – Porto Montenegro” i hotel “Regent” iz Tivta podržaće globalnu akciju “Sat za planetu 2015”, kada će u subotu 28.marta u 20.30 sati na 60 minuta isključiti uličnu rasvjetu u naselju, kao i značajno redukovati potrošnju električne energije u marini, rezidencijalnim kompleksima i na fasadi hotela.

Ovom akcijom Porto Montenegra, ali i drugih kompanija i pojedinaca u gradu, Tivat će biti uvršten u grupu od više od 7.000 gradova svijeta, koji simboličnim gašenjem svjetla na sat vremena, podržavaju kampanju.

Pridružimo se globalnoj akciji, ugasimo svijetlo na 60 minuta u subotu 28. marta 2015. od 20,30 minuta.

Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australskom Sidneju kada je 2,2 milijona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima ikompanijama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu dana kasnije akcija je postala globalni pokret s više od 50 milijona u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili Satu za planet Zemlju. Svjetske znamenitosti poput sydneyskog Harbour Bridgea, CN tornja u Torontu, mosta Golden Gate u San Franciscu ili rimskog Koloseuma bile su u mraku, kao simboli nade za uzrok koji je hitniji iz sata u sat.

Ulcinj – Zidine starog grada od maja u novom svjetlu

0
Ulcinj zidine
Ulcinj zidine

Narednu turističku sezonu Stari grad Ulcinj će dočekati raskošno osvijetljen, saznaje Portal Ul-info.

Naime, ovih dana je u Ulcinju boravio čuveni italijanski majstor fotografije i scenografije Franko Ferara koji je sa gradonačelnikom Ulcinja Fatmirom Đekom postigao dogovor da u maju bude završena prva faza projekta koja predviđa rasvjetu istočnog i južnog dijela te monumentalne građevine. U drugoj fazi će to biti sjeverna strana, a potom i ostali dio prema moru.

Ferara je kazao da Stari grad zaslužuje tako nešto i da će se Ulcinjani već nakon prve faze tog projekta još više njime ponositi.

Stručnu i tehničku podršku realizaciji ovog projekta pruža arhitektonski biro „Ital design“ Selima Resulbegovića, čijom ljubaznošću smo dobili ovu fotografiju.