Dani Izraelskog filma u H. Novom

0

Plakat Dani Izraelskog filma u Herceg Novom

Manifestacija Dani Izraelskog filma biće svečano otvorena u Herceg Novom, dvorana Park 17.novembra, ponedjelja u 16 sati.

Tokom tri dana u dvorani Park biće prikazano 6 filmova: „Fusnota”, „Posjeta orkestra”, „Pet sati do Pariza”, „Menadžer za ljudske resurse”, „Nulta godina” i „Radost”.

Svi filmovi su nagrađivani, a publika će imati priliku da uživa u ostvarenju „Pet sati do Priza”, za koji kritičari kažu da je jedna od najboljih izraelskih komedija posljednjih godina.
“Pravi dragulj” po kritičarima prestižnog New York Timesa, prati neočekivanu ljubavnu priču između dva živopisna karaktera, neurotičnog vozača taksija Jigala i lijepe ruske emigrantkinje Line. Film je koji osvaja humanošću i humorom, dobio je prve nagrade na festivalu u Haifi i Napulju prikazan je širom svijeta.

Sve projekcije počinju u istom terminu od 17 sati.

Dani izrealskog filma organizuju se u saradnji JUK Herceg fest i izraelske ambasade iz Beograda.

Expeditio pokrenuo inicijativu – Zgradu “Jugooceanije” zaštiti kao kulturno dobro

0
Zgrada Jugooceanije, NVO Expeditio iz Kotora pdnio inicijativu da se zgrada zaštiti kao kulturno dobro
Zgrada Jugooceanije

Nevladina organizacija EXPEDITIO uputila je Upravi za zaštitu kulturnih dobara – Područno odjeljenje Kotor, Mišljenje vezano za tretman upravne zgrade “Jugooceanije” u Kotoru i inicijativu za uspostavljanje zaštite.

Iako upravna zgrada “Jugooceanije” još nije zvanično zaštićena kao kulturno dobro, ona zbog kulturnih vrijednosti koje svakako posjeduje i značaja koji ima zaslužuje taj status.

Nevladina organizacija EXPEDITIO je podnijela i inicijativu za uspostavljanje zaštite upravne zgrade “Jugooceanije” u Kotoru kao kulturnog dobra.

Upravna zgrada “Jugooceanije” u Kotoru jedan je od najznačajnijih primjera moderne arhitekture iz druge polovine XX vijeka u Kotoru i posjeduje značajne arhitektonske. istorijske i društvene vrijednosti.  Sve aktivnosti koje se odnose na upravnu zgradu “Jugooceanije” moraju da budu rađene u skladu sa principima zaštite kulturne baštine i arhitekture XX vijeka kao jednog od njenih segmenata, a što promovišu i međunarodne organizacije kao što je DoCoMoMo (Međunarodni komitet za dokumentaciju i zaštitu građevina, mjesta i cjelina modernog pokreta www.docomomo.com).

Zgrada Jugooceanije Kotor
Zgrada Jugooceanije – Boka News

Inicijativu koja je podnjeta Upravi za zaštitu kulturnih dobara – Područno odjeljenje Kotor prenosimo u cijelosti

Mišljenje vezano za tretman upravne zgrade“Jugooceanije”u Kotoru i inicijativa za uspostavljanje zaštite.

Upravna zgrada “Jugooceanije” u Kotoru jedan je od najznačajnijih primjera moderne arhitekture iz druge polovine XX vijeka u Kotoru.

Projektanti upravne zgrade “Jugooceanije” su arhitekte prof. Dr Đorđe Petrović i Mateja Nenadović, a konstruktor arhitekta Đorđe Zloković. Oni su sa svojim projektom osvojili prvu nagradu na konkursu koji je bio raspisan 1962. godine. Zgrada je po njihovom projektu izgrađena 1967. godine.

Upravna zgrada „Jugooceanije“ svojim položajem u okviru parcele sa uređenim zelenilom, prostornom organizacijom, obilkovanjem, konstrukcijom, materijalima i detaljima predstavlja jedan od značajnih primjera moderne arhitekture 60‐ih godina XX vijeka i posjeduje značajne arhitektonske, istorijske i društvene vrijednosti.

Zgrada Jugooceanije Kotor
Zgrada Jugooceanije Kotor

Uz to kompanija “Jugooceanija” je imala i veoma značajan privredni, ekonomski i socijalni značaj za Kotor i cijelu Boku Kotorsku. Zbog toga se upravna zgrada „Jugooceanije“ mora prepoznati kao segment kulturne baštine i zaštititi.

Nevladina organizacija EXPEDITIO je 19. januara 2009. godine Ministarstvu za ekonomski razvoj Republike Crne Gore uz Primjedbe na Studiju lokacije “Sektor 16” – Stari grad – Škaljari – Peluzica u Kotoru podnijela Apel za spriječavanje rušenja Upravne zgrade “Jugooceanije” – jednog je od najz načajnijih primjera moderne arhitekture u Kotoru.

Iako upravna zgrada “Jugooceanije” u međuvremenu još uvjek nijezvanično zaštićena kao kulturno dobro, ona zbog kulturnih vrijednosti koje svakako posjeduje i značaja koji ima zaslužuje taj status.

Sve aktivnosti koje se odnose na u pravnu zgradu “Jugooceanije” moraju da budu rađene u skladu sa principima zaštite kulturne baštine i arhitekture XX vijeka kao jednog od njenih segmenata, a što promovišu i međunarodne organizacije kao što je DoCoMoMo (Međunarodni komitet za dokumentaciju i zaštitu građevina, mjesta i cjelina modernog pokreta – www.docomomo.com).

Projekti moraju da budu urađeni na osnovu prethodno sprovedenih arhitektonskih istraživanja, i u skladu sa konzervatorskim uslovima izdatim od službe zaštite kulturnih dobara.

Na osnovu člana 19. Zakona o zaštiti kulturnih dobara ( “Sl. list Crne Gore”, br. 49/10 od 13.08.2010) ovim dopismo podnosimo i inicijativu za uspostavljanje zaštite upravne zgrade “Jugooceanije” u Kotoru kao kulturnog dobra.

S poštovanjem,

za EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj

Biljana Gligorić, dipl.ing.arh.

Tatjana Rajić, dipl.ing.arh.

Aleksandra Kapetanović, dipl.ing.arh. konzarvatorka

Uginuli dupin imao konop oko repne peraje

0
Uginuli dupin imao konop oko repa
Dupin

S osudom i ljutnjom komentirali su Bračani prizor na koji je u petak poslijepodne naišao omiški ribar Josip Tomasović vraćajući se brodom iz Pučišća. Pred Pučiškom je valom primijetio kako nešto pluta u moru i, isprva misleći kako je riječ o deblu, približivši shvatio je da se radi o poluraspadnutom, 2,5 metra dugačkom truplu morske životinje, najvjerojatnije dupina.

Nesretna životinja, koju je do Brača najvjerojatnije donijelo jako jugo, oko repne peraje imala je vezan konop pa su mnogi pretpostavi kako je riječ o usmrćivanju ljudskom rukom.

Zbog stanja u kojem se truplo životinje nalazilo, ribar ga nije mogao transportirati sa sobom, no povratkom u Omiš odmah je obavijestio Institut Plavi svijet, koji su ga uputili na Centar 112 gdje je kontaktirana veterinarska služba.

Iako ugrožena vrsta u Jadranskom moru, dupini u Jadranu gotovo da i nemaju prirodne neprijatelje osim većih morskih pasa kojih u našem moru gotovo i nema, pa se smatra da su ljudi glavna prijetnja njihovoj egzistenciji.

Dokument jednog vremena – Revija dokumentarnog filma

0
Foto kino i video klub"Mladost" revija dokumentarnih filmova o Tivtu
Foto klub “Mladost”

Fotokino i video klub „Mladost“ iz Donje Lastve organizuje Veče autorskog dokumentarnog filma u ponedjeljak 17.novembra u Multimedijalnoj sali opštine Tivat sa početkom u 19 sati.

Na reviji će biti prikazani filmovi iz bogate arhive kluba, Izgradnja ulica u Tivtu 1979, Zemljotres 1979, Do poslednje kapi mora autora Anđelka Stjepčevića, Još ima vremena za sreću, Pagraši, Svaki dan kao jedan, Čitav jedan život, Neizbježan slučaj autora Krsta Kika Tomičića, Portret jedne starosti, Meštar Mato autora Antona Gule Markovića.

Filmovi su snimani u crno bijeloj i kolor tehnici, na filmskim trakama 2×8 milimetra i super osam milimetara, te predstavljaju izuzetno vrijedan dokumet jednog vremena.

Foto klub "Mladost" - priznanja
Foto klub “Mladost” – priznanja

Revija dokumentarnih filmova biće prikazana povodom Dana oslobođenja Tivta.

Foto sekcija kluba osnovana je u okviru foto kluba „1.maj” još davne 1957 godine. Prvi kurs je održan u Gornjoj Lastvi a predavač je bio tivatski fotograf Anton Tonći Nikolić.

Samostalni Foto kino i video klub „Mladost” zvanično je osnovan 1961 god. Klub je jedan od najstarijih u Boki Kotorskoj i danas je aktivan.

Prevlaka – Raj za hedoniste

Kraj ljeta, avgustovski dan, vrijeme za kupanje, odmor, planiram obići neka mjesta koja su tako blizu a nisam imao vremena doživjeti ih na pravi način…

Prevlaka, tako blizu a tako daleko, vidim je iz kuće. Čuo sam mir, nema gužve, mala plaža, šank, opuštanje, Boka Kotorska iz posebnog ugla…

Prevlaka – mistika, nikada se tamo nije moglo ići, ni pristupiti, STOP VOJSKA. Kroz istoriju vojna baza, značajno geostrategijsko odredište kako bi se mogao kontrolisati ulaz u Boku Kotorsku. Brojne vojske i civilizacije su tu prošle. Ratovalo se zbog nje i 1991 godine, mislim, izgovor varvara. Prevlaka je kasnije stavljena pod protektorat UN.

Plavi šlemovi su tamo godinama uživali…

Sada je to Park prirode Prevlaka, ali Hrvatska država ništa nije uradila… Konavljani vlasnici zemlje opravdano nezadovoljni jer mnogo toga nije riješeno a budućnost je u turizmu …

Pogled sa Prevlake na Boku Kotorsku
Photo: Boka News – Prevlaka

Razgraničenje na moru, problem sa Crnom Gorom riješava će se arbitražom, i trajaće jako dugo, granica na kopnu se zna. Demilitarizovana zona što je jako dobro. Uskoro, makar najavljuju, kreće istraživanje nafte u moru u blizini Prevlake…

Evo poveznice kako otići na Prevlaku. Vozim prijatelje na Ćilipe, aerodrom, preko Kobile, Vitaljine, Popovića i Konavala u povrtaku istim putem stižem do Prevlake.

Sunce, more, vrelina popodnevni sati… avgust, nema velike gužve.

Svi opušteni kupaju se na obližnjem žalu, mislim nekada su tu pristajale „papuče“ – desantni brodovi, ostaci nekavih pravila ponašanja, vježbali strogoću, vijori se zastava, mulo, bitve, neko riba, neko se sunča, neko kupa …

U zraku prošlo vrijeme… ali dobro je da ima takvih mjesta još …. Raj za hedoniste…

Plaža na Prevlaci
Photo: Boka News – Prevlaka

Kamperi različitih tablica, tu će i noćiti. Razmišljam o vojskama koje su tu prošle, zašto i zbog čega, zna se, Boke. Vrijeme potvrđuje da su svi prostori na kojima su bile kasarne a vojska ih kontrolisala, uglavnom sačuvani od gradnje i apartmanizacije, tako je i ovdje.

Pitam vlasnika cafea „Gusar“ ima li posla, ko dolazi, kaže sezona slabija, kasno se počelo, zbog administracije i koncesije. Gosti dolaze sa svih strana pa iz Crne Gore, koja je tu na par kilometara, uživaju u čistom moru i posebnom doživljaju Boke Kotorske iz specifičnog ugla, Rt Kobila ulaz u Boku, Luštica, Mamula…

Pijem kafu i pitam koliko do Ponte Oštre. Samo 2,6 kilometra put asfaltiran i mnogi turisti tamo odlaze nema nikoga, sve devastirano, čeka status, samo svjetionik funkcioniše koji upozorava na ulaz u Boku Kotorsku.

Austrougarska tvrđava na ponti Oštro u izuzetno lošem stanju. Čovjek me upozorava da vozim oprezno i polako jer ovdje mladi voze velikom brzinom, misle da nema nikoga na putu pa se često dešavaju udesi.

Krećem, na putu nikoga, mislim se za doći ovdje nekada si morao biti prijatelj generala, privilegovan, vojna tajna, danas ko te pita što si i odakle si, snimaj, fotografiši, što je nekada bilo nezamislivo. Na parkingu ispred tvrđave jedno vozilo dubrovačkih tablica.

Kad tamo cura iz Vitaljine dovela kumove iz Slavonije da im pokaže jug Hrvatske, Prevlaku o kojoj svi znaju a malo o Ponti Oštro i njenoj tvrđavi….

O tvrđavi, njenoj istoriji i kako danas izgleda narednog vikenda…

Budva – Poznati dobitnici Novembarske nagrade

0
Photo: Boka News - Budva
Photo: Boka News – Budva

Odlukom žirija za dodjelu Novembarske nagrade grada Budve, dobitnici priznanja su Samostanu časnih sestara crkve Sveti Vid u Petrovcu, Hotlska grupa „Budvanska rivijera“ i Antn Urban, predsjednik Udruženja paraplegičara Budve.

Kako je saopšteno iz Službe za odnose sa javnošću opštine Budva, nagrade će biti uručene na svečanoj sjednici SO Budva, 22.novembra subota u 11 satiu Hotelu „Maestral“ u Pržnu.

Članovi žirija su bili Lazar Rađenović (predsjednik ), Dragan Radulović, Ljubomir Filipović, Vesna Radunović, Mihailo Đurović, Ilija Vuković, Ivo Kaloštrović, Maja Đurić i Tijana Kotarac (članovi)

OKC – Mladi protiv govora mržnje i nasilja

0

OKC

OKC Herceg – Novi

OKC – Volonterski klub Omlаdinskog kulturnog centrа Herceg-Novi će u sklopu globаlne inicijаtive “No Hate Speech Movement” (Pokret zа borbu protiv govorа mržnje) danas, subota, 15. novembrа u 13 sati, će orgаnizovаti prezentаciju nа temu “No Hate Speech – where were you” u prosotrijаmа Omlаdinskog kulturnog centrа u Meljinаmа, Zemunskа 143, sаlа nа II sprаtu.

Troje аktivistа Omlаdinskog kulturnog centrа iz Herceg-Novog su od 17. do 25. oktobrа bili predstаvnici Crne Gore nа međunаrodnom treningu zа mlаde pod nаzivom “Hate speach-where were you”, koji je održаn u Gruziji. Trening je orgаnizovаn uz podršku Evropske unije, u okviru progrаmа zа mlаde Erаzmus plus, а orgаnizаtori su bili NVO DRONI iz Gruzije i Nаcionаlnа Agencijа Češke zа podršku mlаdimа. Nа treningu su se obrаđivаle teme govorа mržnje i nаsiljа, odnosno kаkve posljedice u društvu i svаkodnevici tаkvo ponаšаnje imа i štа mlаdi mogu dа urаde dа bi se to spriječilo.

OKC_bNаši volonteri će održаti prezentаciju nа kojoj će ukrаtrko pedstаviti ono što su nаučili nа treningu i što može pomoći u prevenciji govorа mržnjа nа nаšim prostorimа. Prezentаciju će voditi Unа Vukotić, а ispred NVO Forum MNE će govoriti Slobodаn Volаrić, sve uz veliku pomoć nаšeg sаrаdnikа i kolege Nikа Pаdisonа.

S obzirom dа je osnovni koncept Omlаdinskog Kulturnog Centrа povezivаnje i prevаzilаženje rаzlikа i grаnicа putem umjetnosti i kreаtivnog rаdа, drаgo nаm je dа ćemo nа ovаj nаčin učestvovаti u globаlnoj аkciji i dаti svoj doprinos, poručili su iz Omlаdinskog kulturnog centrа Herceg-Novi.

Donacija knjiga SMŠ “Mladost”

0

donacijaSa uručenja donacije

Kompanija “Adriatic Marinas – Porto Montenegro” je donirala poklon paket knjiga Mješovitoj srednjoj školi “Mladost” u Tivtu.

“Fundus školske biblioteke biće bogatiji za 30 naslova izdavačke kuće CID iz Podgorice, od crnogorskih savremenih pisaca, ruskih klasika i nobelovaca – eminentnih svjetskih književnika i obavezne školske literature.” –kazao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić koji je juče uručio knjige direktorici škole, profesorici Jovanki Vujačić.

“Kompanija “Adriatic Marinas” potvrđuje svoje opredjeljenje od ranije, da je zagovornik kvalitetnijeg obrazovnog procesa, i prijatelj je ove škole. Posebno će ovaj poklon obradovati članove sekcije Klub čitalaca, jer škola ima za cilj razvijanje ljubavi učenika prema knjizi.”- istakla je Vujačić.

Na sastanku sa upravom škole, dogovoreno je da će u sljedećoj kalendarskoj godini Porto Montenegro sponzorisati renoviranje kabineta fizike ove obrazovne institucije.

Tender za zakup Arze

0
Photo: Boka News - Arza
Photo: Boka News – Arza

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte raspisao je međunarodni tender za izdavanje u dugoročni zakup zemljišta i akvatorijuma na lokaciji Donja Arza u Opštini Herceg Novi.

Zainteresovani za dugoročni zakup, od 31 do 90 godina, zemljišta i akvatorijuma na lokaciji Donja Arza, ponude mogu dostavljati do 12. februara naredne godine, kaže se u javnom pozivu na portalu Vlade Crne Gor.

Pravo da dostave ponude imaju iskusni domaći i strani investitori, s finansijskom sposobnošću i iskustvom u projektovanju, gradnji i poslovanju turističkih kompleksa. Potencijalni zakupci imaju obavezu finansiranja, projektovanja, gradnje i upravljanja turističkim kompleksom.

U zakup se izdaje zemljište površine 94,68 hiljada metara kvadratnih i akvatorijuma od 4,69 kvadratnih metara.

Lokacija se, kako je objašnjeno u javnom pozivu, nalazi u blizini tvrđave Arza, austrougarske građevine smještene na istoimenom poluostrvu i u blizini plaže Žanjice, na putu za Plavu špilju.

Photo: Boka News - Arza
Photo: Boka News – Arza

Pravo učešća na tenderu imaju zainteresovani, uključujući i konzorcijume, koji otkupe tendersku dokumentaciju i potpišu izjavu o povjerljivosti podataka. Učesnici na tenderu obavezni su da kumulativno ispune kvalifikacione uslove iz grupe A i B, koji će se ocjenjivati nakon prijema i otvaranja ponuda.

Uslovima iz grupe A predviđeno je da ponuđač mora biti međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat i međunarodno priznat kao uspješan operater najmenje dva hotelska kompleksa kategorije pet zvjezdica.

On mora imati najmanje pet godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju hotelima, koji su po međunarodnom standardu kategorije pet zvjezdica. Ponuđač mora i da dokaže da posjeduje finansijsku sposobnost i sredstva neophodna za realizaciju predviđenog projekta na potpun i blagovremen način, pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi.Zainteresovani ponuđač treba da dostavi dokaz da je u posljednje dvije godine ostvario pozitivan finansijski rezultat i da je u posljednjoj godini ostvario ukupan promet od najmanje deset miliona eura.

Kvalifikacionim uslovima iz grupe B ponuđač mora imati vrijednost kapitala ili imovine pod upravljanjem od najmanje 100 miliona eura i dokazati da je u posljednje dvije godine ostvario pozitivan finansijski rezultat. Ponuđač treba da dokaže da je u toku posljednje poslovne godine ostvario ukupan promet od najmanje 50 miliona, a mora imati i pismo o namjerama ili sklopljen ugovor o upravljanju sa renomiranom kompanijom koja upravlja sa najmanje hotelska kompleksa međunarodnih standarda od pet zvjezdica. Učesnici koji otkupe tendersku dokumentaciju mogu formirati konzorcijum, koji može učestvovati na tenderu pod uslovom da svi njegovi članovi zajedno ispunjavaju kvalifikacione uslove.

Ponuđač treba da dostavi koncept razvoja lokacije na način koji će obezbijediti izgradnju i upravljanje izgrađenim sadržajima, kao jedinstvenim turističkim kompleksom. Zainteresovani treba da navedu period zakupa, koji ne može biti kraći od 31 godine i duži od 90 godina, kao i iznos zakupnine po metru kvadratnom, čiji garantovani iznos ne smije biti manji od jednog eura po kvadratu godišnje.

Luštica Bay – Izgradnja luksuznog turističkog grada

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/11/Tivat-Lustica-Bay-Kadrovi_thumb10892.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Tivat-Lustica-Bay-Kadrovi.mp4[/KGVID]

Čelnici „Luštice Development“ tvrde da izgradnja luksuznog turističkog grada u Krtolima teče po planu – Već pregovaraju sa mogućim operatorima prvog hotela u kompleksu Luštica Bay.

Master plan predviđa izgradnju 7 hotela, više od 1.000 stanova, 500 vila i luksuznih apartnama, dvije marine sa ukupno 220 vezova za jahte, profesionalnog golf terena sa 18 rupa na oko milion kvadrata, te 2.500 kvadrata poslovnog prostora, te objekata poput škola i medicinskog centra kako bi Luštica Bay bio potpuno samoodrživ novi grad. Uz obilno korišćenje prirodnih materijala, posebno kamena i drveta, te dizajn prilagođen mediteranskom ambijentu i graditeljskoj baštini Boke, Luštica Bay imaće i spostvenu poljoprivrednu zonu za proizvodnju zdrave hrane i autentičnih lokalnih prehrambenih proizvoda.