Stigla jahta sa podmornicom

NAIA uplovljava u Tivat
NAIA uplovljava u Tivat

U marinu Porto Montebegro stigle su danas još dvije velike jahte – 73,5 metara duga „Flying Fox“ i pola metra duža „Naia“ koja je jedan od najinteresantnijih brodova što su se do sada vezali uz gatove tivatskog nautičkog centra.

„Naia“ važi za jednu od najvećih privatnih tzv. istraživačkih jahti na svijetu jer je ovaj brod od 2.059 bruto-tona, prije četiri godine u Španiji namjenski izgrađen za jednog bogataša- velikog zaljubljenika u morske dubine i ronjenje. Stoga je njegova jahta pored ostaloga, bila opremljena čak i laboratorijom za morsku biologiju jer je vlasniki često na svoja krstarenja kao goste pozivao i naučnike koji se bave istraživanjem mora.

NAIA pred Porto Montenegrom
NAIA pred Porto Montenegrom

Jahta koja je nedavno generalno remontovana, nakon prodaje aktuelnom vlasniku dobila je i novo ime „Naia“ i „izgubila“ je lanboratoriju, ali je zadržala jedistvenu osobinu koja je i danas čini veoma interesantnom – „Naia“ naime, pored niza manjih glisera, skutera i sličnih plovila, na sebi i danas nosi mini-podmornicu VAS 525/60. Italijanska podmornica na električni pogon koja pored dva pilota, može ukrcati i 4 putnika, ima domet od 25 milja, kreće se brzinom do 6 čvorova, a može zaroniti do maksimalne dubine od 165 metara na kojoj njeni pitnici kroz prozore i pod svjetlima reflektora sa podmornice, mogu posmatrati živi svijet podmorja. Jahta „Naia“ koja plovi pod zastavom britanskog dominiona – Ostva Man, inače, izdaje se u čarter po cijeni od 525 hiljada eura sedmično, plus svi ostali troškovi.

VAS podmornica
VAS podmornica

U Porto Montenegro stigao je i „posljednji modni krik“ jahting industrije kada je u pitanju opsluživanje super-jahti. Riječ je o tzv. brzom snabdjevačkom brodu (shadow boat) tipa „Sea Axe“, brodu jedinstvenog oblika trupa po kome je i čitava ta klasa dobila svoje ime – „Morska sjekira“. Brod nazvan „Oscar Fox“, vije zastavu Maršalskih ostrva, izgrađen je prošle godine u „Amels“ brodogradilištu u Holandiji i drugi je u klasi „Sea Axe“ koje je razvio i gradi partner Porto Montenegra u poslu zakupovinu brodogradilišta Bijela – komapnija „Damen“ iz Holandije.

OSCAR FOX danas u Porto Montenegru
OSCAR FOX danas u Porto Montenegru

Ovaj 67 metara dug i 11 metara širok brod na sebi nosi zalihe goriva, vode i hrane koje po potrebi dostavlja superjahti koju prati i opslužuje, kao i čitav niz glisera, vodenih skutera, jedrilica i drugih sličnih plovila za zabavu gostiju koji plove na jahti što je „Oscar Fox“ prati. Brod ima i helikoptersku platformu za slijetanje srednje teških helikoptera, a njegova posebnost je i potpuno opremljen najsavremeniji ronilački centar sa dvije velike dekompresione komore.

NATO neće graditi baze u Boki Kotorskoj

0
Predavanje o NATO-u HN
Predavanje o NATO-u HN

Na seminaru, koji su danas organizovali, Uprava za kadrove i vladin Komunikaconi tim za NATO, za službenike i odbornike Hercegnovske opštine, ambasador Velike Britanije Jan Viting kazao je da je njegova država „sto odsto uz Crnu Goru na njenom evroatlanskom putu. Mi želimo da vidimo bezbjednost stabilnost i prosperitet u zemljama istočnog Balkana.“

”Ja ne mogu da kažem da li ćete dobiti pozivnicu ove godine, to je na vama da stvorite uslove da se to i ostvari, ali mogu reći da Crna Gora ima stoprocentnu podršku Velike Britanije na putu ka članstvu u NATO. ”, kazao je Viting.

Pukovnik Mehmedin Tahirović je kazao je da nijesu tačni navodi da će NATO graditi baze u Boki Kotorskoj i istakao da članstvo u NATO nikako ne znači i izgradnju vojnih baza. On kaže da Crna Gora može da računa na poršku Velike Britanije ne samo političku već i praktičnu.

”Mnogi govore NATO će graditi baze u Boki. NATO nema baze i neće postavljati baze. NATO funkcioniše po principu zajedničke vojne infrastrukture, kroz koju je recimo Hrvatska od 2009. godine ostvarila 140 miliona eura prihoda”, kazao je između ostalog Tahirović.

Predavanje o NATO-u HN
Predavanje o NATO-u HN

On je takođe podsjetio da članstvo u Alijansi znači i dodatna sigurnost od sve rasprostanjenijeg terorizma i ilegalne migracije.

”Za razliku od EU u NATO se prenosi dio suvereniteta države, pa stoga nije zakonski obavezno da se odluka o članstvu donosi referendumom, to je precizirano i našim Ustavom“ kazao je Tahirović.

 

Evropa samo u Neumu može legalno uživati u prstacima

0
Prstaci buzara
Prstaci buzara

Najaslađe je zabranjeno voće. Kažu to brojni ljubitelji prstaca, koji se ovom delicijom otkako je zabranjena u Hrvatskoj ali i ostalim zemljama Evropske unije jedino mogu zasladiti u Neumu.

Izlov prstaca zbog devastacije podmorja strogo je zabranjen i jedino je dopušten u bosanskohercegovčkom teritorijalno moru od Velikog škoja do Kleka. Stoga nije nikakvo čudo kada u Neumu uz magistralu ugledamo natpis prodaja ribe i prstaca ili pak na reklamnim panoima restorana uz janjetinu, odojak, ćevape stoje i prstaci na buzaru. Ipak, prstaci su za one dubljega džepa jer se kilogram prodaje za 100 konvertibilnih maraka ili četristotinjak kuna. Kupci su uglavnom iz Hrvatske ili drugih evropskih zemlja, koji na putovanju prema Dubrovniku zastanu i kupuju prstace.

Međutim, ovakva kupovina nosi veliki rizik na granici, jer ako carina i policija na Kleku i Bistini otkrije prstace, vlasnika će kazniti kao da ih je on sam ulovio. Predviđena novčana kazna za pravnu osobu je od 25.000 do 200.000 kuna, a od 7000 do 30.000 kuna za fizičku osobu, pa se često u policijskim biltenima može pročitati kako je policija oduzela prstace na graničnim prijelazima Kleku i Bistrini.

Prstaci
Prstaci

’Sve je regularno’

Tako je sigurnije, naravno ako imate novca, prstacima se osladiti u nekom od neumskih restorana gdje porcija od dvadeset do trideset deka košta oko 80 KM-a (320 kuna). Od milja ih zovu i “dalmatinski ćevapi“. Stoga ne začuđuje rezerviranost neumskih ugostitelja i trgovaca prema ovoj temi. Svi se oni pribojavaju javno progovoriti o lovu i prodaji prstaca premda je u njihovoj državi dopuštena.

Uvjeravaju nas kako su prstaci koje oni prodaju isključivo iz BH-mora, da nemaju veze s Hrvatskom…

– Evo, pogledajte, ovo su bosanski prstaci gdje piše da su hrvatski. U nas ih je dozvoljeno loviti. Regularno smo ih nabavili od naših školjkara i što je tu problem – rekla nam je prodavačica u jednom neumskom trgovačkom centru gdje se prstaci prodaju uz ostale plodove mora, kamenice, mušule, ribu.

Otkriva nam da su kupci u najvećem broju hrvatski državljani, a u sezoni znaju zastati i stranci. – Bosanci rijetko kupuju prstace, em što su im skupi, em što baš i ne vole školjke – reći će.

Da bi se ulovila ta mala smeđa školjka veličine tek kojih pet centimetara, mora se devastirati obala jer je glavni alat za prstace, koji žive u stijenama – čekić. Osim toga tu su i novi alati koji se posljednjih godina primjenjuju za vađenje prstaca pod morem, što uzrokuje još veću devastaciju bez mogućnosti oporavka. Lov na prstace mnogima je jedini izvor prihoda u vremenu krize i recesije, bez obzira što je riječ o “ilegalnom“ poslu.

– Već desetak godina lovim prstace, posebno u sezoni – rekao nam je jedan ribar iz neretvanskog priobalja, kazavši da ih distribuira po čitavoj Dalmaciji. Zbog svojih afrodizijačkih svojstava prstaci su izuzetno traženi.

Zabrana ih je učinila još poželjnijima a njihova konzumacija posljednjih godina postala je svojevrsni statusni simbol među gastronautima dubljega džepa.

 Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija

“Providenca” otvorila “Sterijino pozorje”

0
Providenca
Providenca

Predstava tivatskog Centra za kulturu „Providenca“ otvorila je sinoć na sceni Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, jubilarno 60-to izdanje čuvenog festivala „Sterijino pozorje“.

Komad u produkciji tivatske pozorišne kuće, po tekstu Stevana Koprivice režirao je Egon Savin, a „Providenca“ je naišla na izuzetno dobar prijem novosadske publike u prepunoj dvorani „Jovan Đorđević“ SNP.

Prije izvođenja predstave, publiku je besjedom pozdravio čuveni glumac Predrag Ejdus, istakavši svevremensku snagu pozorišne umjetnosti koja, “uprkos krizama, doživljava renesansu uvodeći nove estetike, teme, tehnologije, uvijek sa ciljem da tog usamljenog gledaoca zamisli, opusti, iznenadi i da u njemu izazove katarzu”.

“U ovoj eri “tiranije digitalnih medija, naša umjetnost izgleda pomalo anahrona i prevaziđena.” -rekao je dvostruki dobitnik Sterijine nagrade i dodao da u ovom vremenu, kada je sve “pojednostavljeno i banalizovano, pozorište polako postaje umjetnost bivšeg vremena”, ali teatar ipak opstaje i razvija se kroz istoriju, prenosi Tanjug.

Ejdus je upozorio na to da živimo u vremenu ekonomske depresije i da su stoga u krizi mnoge oblasti ekonomskog i kulturnog života a, kako je naveo, “državne institucije kulture tavore u pogubljenim kritertijumima vrijednosti”, pozorišta su nam postala “socijalne ustanove a umjetnici doslovno ugrožena kategorija stanovništva”.

U takvoj, obesmišljenoj atmosferi kulturne politike “Sterijino pozorje”, kao jedna od najznačajnijih i najrelevantnijih pozorišnih institucija, opstaje i dokazuje da kod nas ipak postoje talentovani i obrazovani stvaraoci.”- podvukao je Ejdus.

Na jednom od najznačajnijih regionalnih pa i evropskih pozorišnih festivala, koji će trajati do 3. juna, publika će imati priliku da vidi ukupno 16 dramskih predstava, od kojih su devet u takmičarskoj konkurenciji i tri u međunarodnom programu “Krugovi”, a po izboru selektorke Marine Milivojević Mađarev.

Brodet fest 30. maja u Pržnu

0
Brodet
Brodet

Četvrti po redu Brodet fest biće održan u subotu 30. maja u Pržnu.

Da podsjetimo manifestacija je pomjerena za kraj mjeseca zbog loših vremenskih uslova protekle semice.

Program koji će podrazumijevati, pripremu i degustaciju brodeta, degustaciju lokalnih poslastica i crnogorskih vina, koncerte primorskih klapa, a u večernjim satima muzikom i dobrom zabavom, počet će defileom Gradske muzike, mažoretki i dječijim programom.

Brodet fest
Brodet fest

Program – Brodet fest

18 sati – Defile Gradske muzike Budve sa budvanskim mažoretkama

18.30 sati – Dječiji program sa animatorima na platou ispred hotela “Maestral”

– Koncerti primorskih klapa duž šetališta – klapa “Castel Nuovo” & klapa “Jedinstvo”

– Degustacija vina i lokalnih poslastica – “Slatki & Vinski kutak”

– Priprema i degustacija brodeta sa Udruženjem kuvara CG

  1. sat – Nina Petković
  2. sata – Sergej Ćetković

– Vatromet

Osnovana “Tivatska akcija”

0
Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Deset mjeseci pred termin za održavanje redovnih lokalnih izbora, politička scena Tivta dobila je ovih dana novog aktera – Udruženje građana “Tivatska akcija“ (TA) koje je završilo proces registracije i otpočelo sa aktivnostima.

“Tivatska akcija“ je pokret slobodnih građana Tivta, koji su, zbog potpunog obesmišljenja parlamentarizma i demokratije, i pretvaranja političkih partija u interesna preduzeća, prinuđeni da se sami organizuju, i da se na lokalnom nivou bore za svoja građanska prava i društvo po mjeri normalnih ljudi. TA je formirana s ciljem da se zaustavi partitokratsko uništavanje Tivta, koje se ogleda u nekontrolisanom bujanju korupcije u lokalnoj upravi, partijskom zapošljavanju u lokalnoj i državnoj upravi i preduzećima, pravnom nasilju nad vlasnicima imovine u zoni morskog dobra, prvenstveno starosjediocima, sve jačom centralizacijom na nivou države koja urušava temeljna prava i interese stanovnika Tivta i Boke Kotorske, kao i čitavom nizu drugih krajnje negativnih društvenih procesa za koje je odgovorna odnarođena i korumpirana vlast.”- saopštila je TA.

Za članove Glavnog odbora udruženja “Tivatska akcija” izabrani su Pavle Jurlina, magistar farmacije; Vesna Barbić, prof. književnosti i srpskog jezika; Silvio Marković, meteorološki tehničar; Mirko Kovačević, prof. srpskog jezika i književnosti; Miomir Abović, magistar lingvističkih nauka; Slavenko Staničić, inženjer u pomorstvu; Sanja Vuković, preduzetnica -menadžer u pomorstvu, Nikola Barbić, bar menadžer; i Ivo Pean, prof. geografije.

Logo Tivatske akcije
Logo Tivatske akcije

Za predsjednika Glavnog odbora TA izabran je Pavle Jurlina, za potpredsjednicu GO Vesna Barbić, za predsjednicu Izvršnog odbora Sanja Vuković, a za koordinatora udruženja Silvio Marković.

U junu će biti organizovana Prva redovna skupština TA bičće održđana tokom narednog mjeseca kada će, između ostalog, biti izabrani stručni i mjesni odbori tog udruženja građana.

Na političkoj sceni Tivta odnedavno djeluju i Demokrate Alekse Bečića, kao i CDU Miodraga Vlahovića, a u najavi je Ii osnivanje tivatskog odbora Građanskog pokreta “URA”

Rašomonijada na Mamuli

0
Mamula i Prevlaka - Foto Boka News
Mamula i Prevlaka – Foto Boka News

Nastojanje Vlade Crne Gore da pod dugoročni zakup da ostrvo Lastavica na samom ulazu u Boku Kotorsku kod Herceg Novog, koje je prepoznatljivo po tvrđavi Mamula, od početka izaziva brojne kontroverze, a neočekivana pisma bivših funkcionera Ujedinjenih nacija koji su, navodno, zabrinuti za ovaj prirodni i istorijski dragulj, samo su, čini se, unijela još veću konfuziju i produbila sumnje o preplitanju različitih interesa.

Prvo je Vlada iskazala namjeru da ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula turistički valorizuje davanjem u dugoročni zakup investitoru spremnom da uloži novac. Pominjala se spektakularna kockarnica, ali od toga nije bilo ništa. Zabilježeno je samo da je, u međuvremenu, ostrvo služilo kao savršeno mjesto za žurke ruskih parajlija. Dok kompanija Orascom, egipatskog biznismena Samiha Savirisa (Samih Sawiris) nije pokazala interesovanje za ulaganje u ovaj lokalitet, nikome nije smetalo što je ostrvo zaraslo u korov koji je okupirao i samu tvrđavu koja je ostala i napuštena i zapuštena.

Kada je sklapanje Vladinog aranžmana sa Orascom-om postalo izvjesno, čula su se protivljenja više predstavnika hercegnovske lokalne zajednice koji su govorili da se radi o značajnom kulturno-istorijskom spomeniku i mjestu gdje je, za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je tvrđava okupatoru služila kao tamnica, mnogo ljudi izgubilo život.

NVO MANS je tada ocijenila i da je Ugovor o zakupu ostrva Lastavica i tvrđave Mamula štetan po Crnu Goru jer je investitoru omogućena svojevrsna eksteritorijalnost, a da bi godišnji prihod Crne Gore po osnovu zakupa kompletnog ostrva bio svega nepunih 48 hiljada eura što je, kako su rekli, daleko manji iznos od onog koji JP Morsko Dobro prihoduje samo od jedne plaže na crnogorskoj obali.

Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić kaže da kulturno-istorijska vrijednost Lastavice i Mamule ni na koji način neće biti narušena.

„Vlada je potpuno jasna u tome da taj lokalitet treba staviti u funkciju razvoja visokog turizma gdje bi pod Vladinim uslovima došlo do zakupa tog ostrva na 45 godina, naravno, uz zaštitu svih kulturno-istorijskih spomenika na tom lokalitetu i mogućnost da turisti mogu posjećivati taj lokalitet i tu su stvari potpuno jasne. Da li je cijena zakupa niska? Tu se radi o tržišnim uslovima pod kojima smo zainteresovali strance koji bi željeli uložiti svoj kapital u taj lokalitet.“

Mamula - Foto Boka News
Mamula – Foto Boka News

Prije nekoliko dana, cjelokupna domaća javnost je bila iznenađena po objavljivanju informacije da se predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću obratio bivši generalni sekretar Butros Butros Gali (Boutros Boutros Ghali) sa još nekoliko bivših funkcionera UN, pismom u kom je rekao da bi, umjesto turističke valorizacije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula to mjesto trebalo koristiti kao sjedište neke javne institucije ili fondacije posvećene ciljevima mira, razvoja i međunarodne saradnje.

Kao da Galijevo iznenadno javljanje i činjenica da je i on, poput investitora Savirisa, Egipćanin nije bilo dovoljno da izazove špekulacije da se ipak ne radi o autentičnoj zabrinutosti za očuvanje Lastavice i Mamule, nego je nakon svega par dana Gali u potpunosti revidirao stav, poručivši novim pismom da u potpunosti podržava Savirisove namjere i planove.

Međutim, zavrzlami ni tu nije kraj jer su se ostali supotpisnici Galijevog prvog pisma, bivši funkcioneri UN: Federiko Major, Ašok Kosla (Ashok Khosla) i Roberto Savio javili saopštenjem da ostaju pri prvobitnom stavu. Problem je samo što su ovi pojedinci sa međunarodnim ugledom, koji su zabrinuti za Mamulu, umjesto o Crnoj Gori, govorili o Makedoniji.

„Ne mogu da vjerujem da se neko bavi budućnošću Mamule, a da pogriješi ime države o kojoj se radi“, kaže nezavisni opozicioni poslanik, Mladen Bojanić.

„Ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula je već duži niz godina predmet interesovanja javnosti u svjetlu investicionih projekata, a ovih dana smo vidjeli i različite komentare bivših zvaničnika UN. Čini mi se da sve to zahtijeva otvorenu javnu raspravu jer niti je dobro da Lastavica i Mamula ostanu zapuštene i nezaštićene, a sa druge strane, treba voditi računa i da to ne bude puka komercijalizacija, već da se sačuva i kao kulturno-istorijski spomenik.“

Zbog pominjanja Makedonije umjesto Crne Gore Orascom je saopštio da prekida komunikaciju sa potpisnicima pisama zbog njihove neinformisanosti. Čini se da je i vladajuća struktura u Crnoj Gori samo registrovala javljanje bivših funkcionera UN, ali da to neće dalje uticati na realizaciju Vladinih planova sa Orascom-om.

„Konfuzije koje su nastale imaju prije svega cilj da se zbune i investitor i javnost da bi se još jedan projekat osporio. Mislim da su ‘pisma koja se pišu’ u drugom planu, a osnovno je da ćemo mi taj projekat završiti.“

RSE

Esad Krcić

Tivat – Nespremni za decenijama čekanu autobusku stanicu ?!

0
Autobuska stanica Tivat
Autobuska stanica Tivat

Lokalna DPS-SDP vlast u Tivtu nije spremna da preuzme upravljanje novosagrađenim objektom autobuske stanice (AS) koju će taj grad uskoro dobiti nakon višedecenijskog čekanja – pokazala je sjednica SO Tivat.

Gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) izašao je naime pred odbornike, sa predlogom za raspisivanje tendera za izdavanje nove AS u zakup na period od godinu dana što je opozicija dočekala na nož, a kritke su Novoselu uputili čak i nekolicina odbornika DPS i SDP. Suočen sa nedobravanjem čak i svojih odbornika, gradonačelnik je sa dnevnog reda povukao predlog odluke da na godinu dana iznajmi sva javna parkirališta u gradu na upravljanje i naplatu nekoj firmi koju je takođe namjeravao odabrati na tenderu.

„Vi ste li nesposobna ili umorna vlast ili jednostavno, ne smijete od nekoga ko vam je rekao da to ne dirate, da preuzmete gazdovanje monopolističkim resursima koje ovaj grad ima. Ovdje imate gotov proizvod koji smao treba da unovčite – parkinge i AS a već više od godinu dana ne donose se odluke o načinu na koji će se njima gazdovati iako je opšte preovlađujući stav u javnosti bio da se osnuje posebna opštinska firma koja će upravljati tim sjajnim resursima. Ne gradimo mi nešto od novca naših građana da to drugima damo da koriste i uzimaju novac, već da mi stvaramo novu vrijednost.“- „osuo“ je po gradonačelniku Vlado Arsić (Demokrate) napominjući da je problem gazdovanja javnim parkinzima i AS godinama prisutan u Tivtu, ali da i pored toga i silnih obećanja, lokalna vlast nije pred odbornike izašla sa nikakvim elaboratom koji bi potvrdo da je neisplativo da njima upravja opštinska firma, već da je za Tivat bolje da to ustupi nekome drugome.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Mirko Metikoš (NOVA) konstatovao je da je „opštinsku vlast završetak AS iznenadio kao putare snijeg oko Nove godine“, pa je predložio da se unutar Komunalnog preduzeća napravi poseban segment za rukovođenje AS, a ugostiteljski prostori u tom objektu daju u zakup. Rato Brajković (NOVA) kazao je da predlog da se parkinzi ustupe na gazdovanje je „samo dokaz da ste nesposobni i nespremni da vodite grad“. Ranko Bošković (SDP) smatra da je bolje riješenje da opština kroz svoje preduzeće zadrži kontrolu nad AS i parkinzima „ možda sutra i marinom Kalimanj“, ali je zbog cajtnota prihvatio da se AS izda na godinu dana i u međuvremenu uradi elaborat „hoće li nam izdavanje, javno-privatno partnerstvo ili opštinsko gazdovanje donijeti dobit“.

„Autobusku stanicu smo očito loše isplanirali i nemamo varijantu da je mi preuzmemo.“-konstatovao je Jovo Radonjić(SDP) dok je Branko Samardžić (DPS) zatražio da se napravi posebno opštinsko preduzeće za gazdovanje AS i parkinzima.

„Ko nam sada ovo uzme, više ga nikada neće vratiti. Moramo to iskoristiti za razvoj lokalne zajednice i zapošljavanje ljudi iz Tivta a ne da nam se novac odnosi iz grada.“-istakao je Samardžić.

„Za sve nas gazdovanje parkinzima i upravljanje AS je jedna velika nepoznanica i nemamo dovoljno parametara da donesemo pravu odluku koja će biti konačno riješenje. Neka ovo sad ide na godinu dana u izdavanje, pa neka vrijeme pokaže što je najbolja solucija. Nama se sada iskreno, jako žuri da dobijemo partnera za upravljanje AS i da ona proradi ovog ljeta.“- odgovorio je gradonačelnik Novosel koji je pristao da za oko trećinu, smanji prvobitno predloženu zakupninu novog objekta od 135 hiljada eura godišnje. Odluku o izdavanju AS na kraju su izglasali odbornici DPS i SDP.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Novosel nezadovoljan ali siguran da ga birači neće kazniti

Novoselova administracija pretrpjela je i oštre kritike zbog slabe rezalizacije Strateškog plana razvoja Tivat od 2012 do 2016.

„Niste napravili obećani bulevar, spratnu garažu u centru grada, višenamjenski objekat Crvenog krsta na Seljanovu, projekat „Lukovića barake“ je već i zaboravljen, nema izgradnje lungo mare pješačke staze, nadgradnje Šoping centra na Seljanovu, bazena na Belanama, ništa od planirane sekundarne saobraćajne mreže u gradu nije napravljeno, ništa od atmosferske kanalizacije, a gradnja vodovoda i kanalizacije u Krtolima kasni godinama. Od 15 prioritetnih projekata radi se samo par njih. S obzirom na to kako ste radili, svako sa minimalnom sposobnošću da se postidi, odavno bi napustio vaša mjesta.“- poručio je gradonačelniku i njegovim saradnicima nezavisni odbornik Miomir Abović. Glavni administartor Opštine Jovanka Laličić (DPS) odgovorila je da je „lako biti junak poslije bitke“ dok je Novosel poručio da opozicija „priča kritizarsku političku priču“.

„Ne mogu ni sam da kažem da sam zadovoljan procentom i dinamikom realizacije plana,a li je apsolutno netačno da je lokalna vlast nesposobna i neodgovorna. Građani će to prepoznati već za manje od godinu dana, a ja očekujem naše još bolje naše rezulate na tim izborima.“- uvjeren je Novosel.

Eho – Časopis

0
EHO
EHO

Pored uobičajene galame koja svakodnevno odjekuje hodnicima škole, izazvane pričom o ocjenama, pismenim zadacima, kraju srednjoškolskih dana za maturante, ovih dana, u Gimnaziji Kotor je odjeknuo 4. broj školskog lista „EHO“.

Pokrenut, i ove godine, stvaralačkom snagom i inventivnošću učenika redakcije, entuzijazmom profesora koji su koordinirali rad i davali im vjetar u leđa, poslije više mjeseci predanog rada, list donosi raznovrsne tekstove na 72 strane. Naslovna strana, slikama govori o proslavi značajnog jubileja ove škole, 150 godina postojanja. Učenici su se svojim autorskim tekstovima prošetali ulicama grada u kome žive, predstavili školski život kroz najnovija dešavanja: učenje jezika i matematike na nov način, pozorišne predstave, debate, preduzetništvo, uspjehe na takmičenjima, literarne i likovne radove, kritički se osvrnuli na aktuelne teme koje su sami odabrali. Kroz portrete i originalne autoportrete najuspješnijih sadašnjih i nekadašnjih učenika, predstavili su one koji se, sa jasnim idejama i hrabro, spremaju da otvore nove stranice znanja, obrazovanja i pokažu svoje talente. Na posljednjim listovima, ostavili su svoje neizbrisive tragove maturanti, nasmijanim i vedrim licima.

Ovi mladi ljudi, možda budući novinari, bogatstvom tema i interesovanja, su pokazali da vjeruju u snagu pisane riječi. Ona nas u svim vremenima ohrabruje i budi.

Položen kabel za rezervno napajanje strujom Bijele i Morinja

0
Postavljanje kabela
Postavljanje kabela

Radovi na postavljanju novog podmorkog 35-kilovoltnog elektro-kabla u Boki Kotorskoj, na relaciji rt Opatovo- rt Sveta Nedjelja, su u toku i do kraja dana će biti zvršen.

Njegovim postavljanjem na potezu izumeđu rta Opatovo na tivatskoj i rta Sveta Nedjelja na hercegnovskog strani ulaza u tjesnac Verige, omogućiće se rezervno napajanje strujom Bijele i Morinja, a u slučaju havarija, i dijela Tivta i Herceg Novog.

Vrijednost ove investicije iznosi oko 250 hiljada eura. Posao obavlja „Elektrodistribucija Tivat“, a novi 35kV kabal dugačak je 532 metra i prečnika je provodnika 240 mm.

Kabel Opatovo Sveta Nedjelja
Kabel Opatovo Sveta Nedjelja

Kabl “Opatovo – Sveta Nedelja “ zamijeniće stari , koje je postavljen prije pola vijeka, a koji posljednjih godina nije bio u funkciji.

Elektro kabel podvodni
Elektro kabel podvodni

Posao obavlja podgorička firma „Televex“, a dio podvodnih radova obavila je komapnija „Aqvanaut“ Danila Mijajlovića.

Postavljanje kabela
Postavljanje kabela