Povodom Svjetskog dana energetske efikasnosti, 5. marta, četvrtak, 2015. godine, Opština Tivat će vršiti besplatnu podjelu LED dioda za domaćinstvo građankama i građanima Tivta, uz odgovarajući propagandni materijal o načinima na koji se sve mogu ostvariti energetske uštede u domaćinstvu.
Zbog najave lošeg vremena, umjesto na šetalištu Pine, LED diode i propagandni materijal će biti distribuirani u prizemlju Opštine Tivat u periodu od 10 do 14 sati.
Na štandu će biti prisutni i predstavnici NLB Montenegrobanke – Filijale Tivat, koje će zainteresovane građane informisati o mogućnosti apliciranja za dobijane bezkamatnog kredita za termoizolaciju objekata i ugradnju fasadne bravarije, ali i o ostalim proizvodima i uslugama koje nudi ova banka u saradnji sa Opštinom Tivat.
LED diode i propagandni materijal distribuirati će se u neposrednom kontaktu sa građanima u svim djelovima Tivta. Aktivisti Omladinskog centra, kao i nezaposlena lica sa Biroa rada Tivat obilaziti će domaćinstva, informisati građane o mogućnostima ostvarivanja uštede u potrošnji električne energije u domaćinstvu, aktuelnim kreditnim ponudama koje su na raspolaganju, ali i djeliti diode kaže se u saopštenju tima za energetsku efikasnost Opštine Tivat.
Obilježavanje Svjetskog dana energetske efikasnosti 5. mart, sprovodi u koordiniranoj akciji Energetski menadžer, Tim za energetsku efikasnost, Zeleni tim Opštine Tivat, Omladinski centar, partneri, Biro rada Tivat i NLB Montenegrobanke-Filijale Tivat.
Posljednjih desetak godina u Jadranu su zabilježene nove vrste riba (alohtonih ili stranih) što je još jedna potvrda bioraznolikosti koja je danas pod utjecajem brzih i značajnih promjena. O kojim se novim vrstama i promjenama radi najbolje zna prof. dr. sc. Jakov Dulčić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, te voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, koji je na ovu temu napisao i vrlo zapaženu knjigu, zajedno sa svojim asistentom Brankom Dragičevićem. Knjiga je naišla na veliki odjek u javnosti, kako onoj stručnoj, tako i među zainteresiranim laicima.
Kao autor ili u koautorstvu objavio je preko 350 znanstvenih i stručnih radova, autor (koautor) je još dviju knjiga i dviju monografija. Trenutačno priprema još 2 knjige, jednu zajedno sa kolegama dr. Pallaorom te dr. Kovačićem koja će se odnositi na jadransku ihtiofaunu, dok se druga odnosi na povijest ihtioloških istraživanja u svijetu i Hrvatskoj. Smatra se jednim od vodećih europskih stručnjaka na Sredozemlju, a predmet njegova interesa je širok, od biologije i ekologije riba, utjecaja priobalnog ribolova i klimatskih promjena na naselja riba pa do utjecaja bioloških invazija na morski ekosustav. Osim toga, jedan je od najcitiranijih (1043 puta) hrvatskih znanstvenika iz navedene problematike, dobitnik je brojnih priznanja i nagrada među kojima ističemo Nagradu grada Splita u 2010. godini, nagradu HAZU-a iz 2012.godine za znanstvena otkrića alohtonih vrsta riba i rakova u Jadranskom moru, te Državnu nagradu za znanost za 2013. godinu od strane Hrvatskog sabora.
Ihtiološka istraživanja u istočnom dijelu Jadrana započela su, podsjeća prof. Dulčić, još daleke 1786. g. kada je danski zoolog i mineralog Morten Thrane Brunnich iznio prvi službeni znanstveni popis riba Jadrana. Potom su uslijedili brojni popisi vrsta tijekom 19. i 20. stoljeća među kojima je i najnovija knjiga prof. Dulčića. „Nove ribe Jadranskog mora i Sredozemnog mora“ u kojoj se pojašnjava što se to zadnjih godina događa sa Sredozemnim i Jadranskim morem i uslijed čega je došlo do znatnih promjena u morskim ekosustavima i migracija morskih organizama.
-Usljed sve očitijeg zatopljenja Sredozemnog mora danas govorimo o tzv. tropikalizaciji, tj. povećanju brojnosti toploljubnih vrsta u sjevernim dijelovima ovog mora. Osim zatopljenja, sve intezivniji utjecaj ima proces „lesepsijskih migracija“, te upliva novih vrsta. Kraće pojašnjenje – „lesepsijske migracije“ predstavljaju migracije morskih organizama iz Crvenog u Sredozemno more. Nakon otvaranja Sueskog kanala 1869.g., omogućen je prelazak organizama iz jednog u drugo more. Tako su neke invazivne vrste iz Crvenog mora postale dio ekosustava Sredozemlja i kao takve imaju ozbiljan utjecaj na ekologiju i biologiju nekih vrsta, a neke vrste ugrožavaju lokalne i endemične vrste Sredozemlja. Sve to dovodi do promjena unutar ekosustava. Utvrđivanje uzroka promjena predstavlja težak zadatak za znanstvenike. Osim upliva novih vrsta tu su i promjene koje se odražavaju kroz povećanje ili smanjenje brojnosti nekih autohtonih vrsta riba. Sve te promjene mogu imati i dramatične socio-ekonomske učinke po ribarstvo, ali i po hranidbeni lanac, te mogu proizvesti i nestabilnost ekosustava.
Gibraltarski tjesnac i Sueski kanal ključne su točke preko kojih u Sredozemno more dolaze nove vrste riba, a preko Sueskog kanala u Jadran je ušlo 14 vrsta. Iako se u većini slučajeva radi o „zalutalim“ jedinkama koje još nisu spremne za „kolonizaciju“ Jadranskog mora, postoje indikacije da su neke vrste postale uspješni ili potencijalno uspješni „kolonizatori“, kazuje nam prof. Dulčić dodajući kako je pronađena i riblja mlađ tamne mramornice Siganus luridus i plavotočkaste trumpetače Fistularia commersonii, a to govori da su ove vrste sposobne uspostaviti samoodržive populacije. Inače, trumpetača je izraziti grabežljivac pa u slučaju povećanja populacije može izravno utjecati na autohtone riblje vrste poput srdele, inćuna, bukve i gire jer se hrani upravo tom ribom. Ovaj grabežljivac nema svog prirodnog grabežljivaca što dodatno pridonosi njezinoj brojnosti.
Prof. Dulčić upozorava na opasnost koja nam prijeti ukoliko jedemo ovakve ribe jer u sebi sadrže akumulirane otrove. Da nije riječ o rekla-kazala govori nam nekoliko slučajeva zabilježenih u zemljama istočnog Sredozemlja gdje je nekoliko ljudi umrlo od posljedica konzumacije srebrenopruge napuhače Lagocephalus sceleratus koja je k nama stigla iz Crvenog mora, a potiče iz Tihog oceana. Smrtni ishod uslijedio je, pojašnjava Dulčić, zbog nepravilne pripreme ribe. Naime, uzrok trovanja je jaki otrov tetraodotoxin kojeg ova riba najviše taloži u spolnim žljezdama i jetri, a nešto rjeđe u mišićima i koži. U nekim slučajevima konzumacije takve ribe ishod može biti fatalan kao što je i bio u više slučajeva. Unatoč tomu, meso ove ribe izrazito je cijenjeno u Japanu gdje se smatra poslasticom koja doseže astronomske cijene. Što se tiče pripreme za konzumaciju ove napuhače, nju obavljaju isključivo za to posebno obučeni kuhari. Inače, jelo se zove „fugu“ ili u prijevodu- napuhača.
Samo u zadnje dvije godine u Jadranu pronađene dvije nove vrste
Gospica
Što nam govore dosadašnji popisi riba i novim vrstama u Jadranu? Po popisu iz 2011.g. u Jadranu se nalazilo 46 novih vrsta, a po popisu iz 2002. u Sredozemnom moru zabilježene su 44 nove vrste. Ono što je posebno zanimljivo je pronalazak najmanje 4 nove vrste samo u posljednje dvije godine. Na popisu su, dakle 4 nove vrste: kreolska vučica, anđeoska kraljica, srebrenopruga napuhača i „falšun“ Caranx rhonchus. Pojam „nove ribe“ ne odnosi se samo na novopridošle vrste riba već i na sve one vrste čije je prisustvo u Jadranu potvrđeno tek nedavno, odnosno nije ih bilo na službenom popisu jadranskih vrsta iz 1996.g. u knjizi „Jadranska ihtiofauna“ prof. Ivana Jardasa, pojasnio nam je prof. Dulčić. Napominje kako je za neke unose stranih vrsta krivac čovjek i njegova aktivnost, a posljedice takvih promjena, naglašava, mogu biti velika prijetnja morskom ekosustavu. Precizira kako se najčešće radi o unosu putem balastnih voda kojijma se najčešće prenose manji planktonski organizmi uključujući i riblja jaja i larve, ali ima i slučajeva unosa odraslih jedinki. Pred samim ulazom u teretnu luku Splita pronađena je nova vrsta za Jadran pod imenom patuljasti patkoglavac Elates ransonnettii, koji je, najvjerojatnije, unesen putem balastnih voda. Ovo je bio drugi nalaz za cijelo Sredozemlje. Inače, ova vrsta boravi u Tihom oceanu u vodama Australije i Indonezije.
Utjecaj klime na morski ekosustav već je vidljiv kod nekih riba
U svom znanstvenom radu zajedno sa drugim kolegama prof. Dulčić istraživao je i utjecaj promjene klime po morski ekosustav. Kazuje nam kako su kod nekih morskih riba već uočene dugotrajne promjene u broju što je već rezultiralo posljedicama kod predviđanja ulova, a to je, smatra, već ozbiljan problem. Istraživanja Jadranskog mora pokazala su da dotok mediteranske vode (iz Jonskog mora) povećava produktivnost u vodama Jadrana koje, inače imaju relativno niske razine hranjivih tvari. Osim toga, zabilježeni su i različiti biološki fenomeni koji su povezani sa snažnijim dotokom vode iz Sredozemnog u Jadransko more. Inače, brojnost ribljih vrsta povećava se od sjevera prema jugu Jadrana.
Promjene temperatura već su ostavile posljedice po srdelu, papalinu, inćun…
-Čini se da je ključni čimbenik tih promjena-temperatura. U proteklih 30 godina u sjevernim dijelovima Jadranskog mora zabilježene su brojne nove vrste. Istraživači su pronašli vezu između klimatskih promjena na sjevernoj hemisferi i ulova male pelagijske ribe i to diljem svijeta, međutim dugo se smatralo da se radi o normalnom životnom ciklusu tih riba. Međutim, promjene koje su u posljednje vrijeme zapažene kod populacije srdela u Jadranu govore o produljenju sezone mriještenja ali i pomjeranje područja mrijesta. Ovakva promjena ponašanja može se propisati globalnim klimatskim promjenama, odnosno, drugim riječima, klimatske promjene već su dovele do promjena u ponašanju i migracijskim obrascima pelagijske ribe u Jadranu. I to nije sve. Uočene su promjene migracijskih obrazaca za papaline, zatim drastični pad populacije europskih inćuna nakon 1995.g., pa masovna smrtnost vrste golema srdele i to duž obale Apulije i hrvatskog srednjeg Jadrana zabilježena 2002. godine zbog trenutnog pada temperature ispod 100C.
Govoreći o utjecaju i posljedicama promjene klime Dulčić navodi kako novije promjene u klimi utječu i na proširenje područja toploljubnih vrsta što je povezano s temperaturom Jadranskog mora. Smatra kako će zajednički učinci klime, utjecaj kopna, ribolova i drugih čimbenika u budućnosti zasigurno igrati važnu ulogu u oblikovanju flore i faune mora.
Strane vrste narušavaju ekološku i biološku ravnotežu
-Strane vrste riba svakako su čimbenik koji u ovom trenutku narušava ekološku i biološku ravnotežu svih zajednica Jadranskog mora. Poznato je kako su strane invazivne vrste već prepoznate kao jedna od najvećih prijetnji biološkoj, ekološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Svaka je vrsta potencijalna opasnost i može uzrokovati trajne i štetne promjene koje mogu imati nesagledive i nepopravljive posljedice po okoliš u cjelini ali i po socio-ekonomsko stanje nekog područja. Osim toga, invazivne vrste su danas prepoznate i kao drugi razlog ugroženosti biološke raznolikosti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Njihov se utjecaj dodatno pojačao s globalnim povećanjem mobilnosti, nazočnosti daleko-morske flote u Jadranu, trgovine, turizma…
Nova opasnost dolazi od tegljenih naftnih platformi
U svom radu prof. Dulčić upozorava i na moguće opasnosti koje prijete od umjetno izazvanih promjena u ekosustavu. Govoreći otvoreno o ovom problemu pomogao je onima u čijoj je nadležnosti donošenje odluka da se jadranska bogatstva ispravno valoriziraju, zaštite i na taj način omogući održivi razvitak. Ujedno upozorava i na problem koji sa sobom donose balastne vode kao i na problem koji se vezuje uz mogući dolazak tegljenih naftnih platformi u hrvatski dio Jadrana koje bi sa sobom donijele strane vrste, kao što je i bio slučaj kod unosa dviju vrsta prilikom remonta naftne platforme u trogirskom brodogradilištu.
U susret 8. martu – Međunarodnom danu žena, Centar za kulturu Tivat sutra, srijeda 4.mart sa početkom u 20 sati, u galeriji ljetnjikovca “Buća-Luković” prirediće muzičko-poetsko veče pod nazivom “Noć duše čarobne”.
Riječ je o autorskom projektu poznatog crnogorskog glumca Sima Trebješanina koji će publiku voditi do najtananijih emocija kroz stihove Jeseenjina, Antića i drugih, sve protkano sa nekim od najljepših pjesama savremenog doba, uz gitarsku pratnju.
Nepoznati počinioci su sa jednog od grobova na gradskom groblju Brdišta u Tivtu ukrali dvije velike mermerne ploče. Umjesto njih, lopovi su otvorenu grobnicu prekrili sa komadima šperploče što je prenerazilo porodicu pokojnika koja je zatekla vandalski oskrnavljeno vječno počivalište svog srodnika te je slučaj odmah prijavila policiji i Komunalnom preduzeću koje gazduje gradskim grobljem.
Direktor Komunalnog Rade Popović kazo je da je to već drugi čin krađe i oštećivanja grobova na Brdištima u posljednja dva mjeseca jer su takođe nepoznati lopovi, tokom novogodišjih praznika, pokušali ukrasti mermerne ploče sa drugog groba. U tome međutim, tada nisu uspjeli, pa su na grobnici ostavili oštećene ploče.
Na Brdištima je i lani bilo više slučajeva krađa i oštećenja spomenika i grobnica, ali su lopovi tada umjesto mermera, krali metal -alke sa kojima se podižu ploče sa grobnica, metalne ornamente sa spomenika i slično.
Popović je kazao da je i Komunalno podnijelo prijavu policiji zbog najnovijeg i do sada najvandalskijeg ataka na grobove na Brdištima, te da očekuje da će policija, uz pomoć građana, uspjeti da rasvijetli ovaj nemio događaj i spriječi dalje uzmeniravanje pokojnika na gradskom groblju.
Gospa od Snijega i Gospa od Anđela obnova Foto- S. Luković
1 od 13
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Radovi na obnovi male crkvice Gospe od Snijega koja se nalazi u tjesnacu Verige blizu Tivta, ušli su u treću od četiri planirane faze, a otvoren je i žiro-račun za sve koji žele podržati renoviranje ovog značajnog objekta kulturnog nasljeđa Boke Kotorske. Obnovu ove bogomolje, zajedno sa renoviranjem obližnje takođe katoličke, crkve Gospe od Anđela, prije dvije godine inicirala je građevinska kompanija „Yu Briv“, vlasnika Voja i Radovana Bujkovića iz Grblja. Pravoslavci – braća Bujković, pokrenuli su akciju u saradnji sa Župom Perast kojoj pripadaju te dvije crkve.
Mehanizacija „Yu Briva“ prvo je raščistila teren i uklonila nekoliko stotina kubika zemlje i građevinskog kojima su nesavjesni pojedinci, nelegalno istovarujući taj materijal sa platoa lokalnog puta Tivat-Prčanj-Kotor, iznad crkve, bukvalno zatrpali crkvicu Gospe od Snijega koja datira iz 15.vijeka.
„U drugoj fazi, uz podršku Opštine Tivat i Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore napravili smo projektnu dokumentaciju za obnovu crkvice Gospe od Snijega, a sada je u toku treća faza u kojoj se izvode građevinski i sanacioni radovi. „Yu Briv“ nas i dalje podržava, kao i još neke firme i pojedinci i svima smo im jako zahvalni. Ipak, i pored toga, morali smo uzeti kredit za obnovu ove i crkve Gospe od Anđela jer te dvije crkve inače, nemaju vlastite izvore finasiranja kao što je to slučaj sa nekim drugim crkvama u Kotorskoj biskupiji. Stoga smo otvorili i žiro račun na koji svi koji žele, mogu uplatiti koliko mogu i time doprinijeti obnovi ovog značajnog dijala kulturnog nasljeđa Boke.“- kazao je danas tim povodom peraški župnik, don Srećko Majić.
Broj žiro računa kod Crnogorske komercijalne banke je 510000000113877846, sa naznakom don Srećko Majić.
Hvale vrijedan ekumenski potez dvojice biznismena iz Grblja, braće Bujković, do sada je rezultirao zaustavljenjem devastacuije i daljeg propadanja dviju katoličkih crkvica iz 15. i 16.vijeka u Verigama, a koje su inače, i zaštićeni objekti kulture. Na crkvici Gospe od Snijega podignuta je građevinska skela, donesen je sav neophodni materijal, a majstori koji imaju posebno iskustvo u obradi kamena, već su poodmakli u poslovima konstruktivne sanacije objekta crkve i postepenog uređennja njene okoline. Sagrađeno je novo kameno stepenište koje se spušta na obalu pred crkvom, a u toku je i gradnja omanje kamene obaloutvrde jer se temelji crkve nalaze bukvalno u moru, na samoj plaži.
Iako je u toku saobraćajno najmanje dinamičan period godine, aerodrom Tivat , sudeći prema rezultatima iz januara i februara, uspješnije je nego lani započeo poslovnu godinu. U ta dva mjeseca kroz pristanišnu zgradu tivatskog aerodroma prošlo je 34.587 putnika, što je za 7,7 posto bolji rezultat nego u isto vrijeme prošle godine.
Tokom januara promet je iznosio 20.438 putnika što je 11,7 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je u februaru prihvaćeno i opsluženo 14.149 putnika, što je 3,5 posto bolji rezultat nego u uporednom prošlogodišnjem mjesecu.
U oba mjeseca bilježi se i poras broja prihvaćenih i opsluženih aviona kojih je od 1.januara do 28.februara bilo ukupno 307, što je 17 posto više nego za prva dva mjeseca 2014 godine.
Trenutno se sa aerodroma Tivat obavlja redovan saobraćaj na linijama za Boegrad na kojima lete „Montenegro Airlines“ i „Air Serbia“, odnosno za Moskvu sa kojom pored „Montenegro Airlinesa“, saobraćaju i ruske kompanije „Aeroflot“ i „S7 Airlines“.
Autorka izložbe „Umjetnost kanadskih Inuita – grafike, skulpture i tapiserije“, Judith Varney Burch i koodinator Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra Dražen Jovanović, održali su edukativno-zabavne radionice učenicima osnovnih tivatskih škola, i upoznali ih sa inuitskim mitovima, simbolima i arktičkom umjetnošću.
Učenici starijih razreda Internacionalne škole Knightbridge Montenegro iz Tivta i talentovani učenici profesora likovnog obrazovanja Iva Kneževića iz tivatske OŠ „Drago Milović“, ujedno, i članovi Dječjeg saveza Tivat, saznali za na koji način Inuiti sagrade iglo za samo 25 minuta, da je karibu vrsta jelena i kako se živi u ledenom divljem prostranstvu.
„Volim da podijelim svoje znanje o Inuitima, i predstavim njihov identitet i tipičan način života djeci širom svijeta. Daleki narod im je sada bliži kroz njihova djela, fotografije i video materijale koje su danas vidjeli.” – istakla je tim povodom kanadska kolekcionarka Judith Varney Burch.
Sa radionice
Kreativni radovi učenika, koje su oni pravili na temu inuitske kulture, kroz različite tehnike – od tempera i flomastera na papiru, do platna i 3D likovnih radova, biće poslati njihovim dalekim prijateljima u selima na obali Bejker jezera, u oblast Nunavut, na sjeveru Kanade – saopšteno je iz Porto Montenegra.
Sa radionice
U fundusu izložbe „Umjetnost kanadskih Inuita – grafike, skulpture i tapiserije“, koju publika u Crnoj Gori ima priliku da vidi prvi put, dominantne su tapiserije u kojima petnaest švalja živopisno oslikavaju tradicionalne scene lova i enigmatske simbole značajne za njihovu kulturu – tapiserije su pune jakih kontrasta i jarkih boja, narativnog i zamršenog veza i dezena. Izložba je postavljena u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru do 30. marta.
Novi vlasnik Kali Tune, prvog i najvećeg hrvatskog proizvođača tuna, postali su Japanci, javlja HRT.
U četvrtak je potpisan ugovor o prodaji težak 33 milijuna dolara između dosadašnjeg vlasnika Kali tune, multinacionalnog sustava Uma
mi Sustainable Seafood iz San Diega u kojem su vlasnici bili Meksikanci a vodili su ga Islanđani, te novih vlasnika iz Japana koji se bave plasmanom tune na tom najvećem tržištu plavorepe tune.
Veliki slikari u Boki Kotorskoj – Bokeška Galerija, naziv je nove knjige prof. Lazara Seferovića, koja će biti promovisana 5.marta, četvrtak u Dvorani „Park“, Herceg – Novi, u 19 sati.
Autor nam donosi priču o slikarima u Boki od Gotičkog preko Renesansnog i Baroknog do Modrnog doba, 15-21. vijek. Otvoreni krug koji sadrži 14. Portreta velikih slikara u Boki Kotorskoj, od Lovra Marinova Dobričevića i Tripa Kokolje do Dada Đurića i Voja Stanića.
„Boka Kotorska od iskona nosi u sebi biće i duh Mediterana. Samo hrabri ljudi stvarali su njenu istoriju i kulturu. Na stanicama ove knjige odabrao sam simbolični pregršt velikih slikara u Boki Kotorskoj.
Iako sam se kroz ovu knjigu obraćao najviše onima koji su sačuvali prošlost, prvu dimenziju vremena, ipak sam u osvit 21. vijeka napisao, ne nikakvu antologiju nego otvoreni krug koji sadrži 14. Portreta velikih slikara u Boki Kotorskoj koji čeka svoj nastavak od budućih istraživača“ – kazao je prof. Lazar Seferović, najavljujući svoju novu knjigu.
Prof. Lazo Seferović
Prof. Lаzаr Seferović, rođen je 1936. godine u Zelenici krаj Herceg Novog. Srednju muzičku školu zаvršio je u Kotoru, а Filozofski fаkultet (povijest umjetnosti i itаlijаnski jezik) u Zаgrebu. Bio je profesor u Gimnаziji i Umjetničkoj školi u Herceg-Novom.
Rаdio je u turizmu kаo predsjednik Turističkog sаvezа Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore.
Utemeljio аnsаmbl “Bokelji”, festivаle – ”Prаznik mimoze“ “Dаne muzike”, Ekološko društvo Boke Kotorske, Udruženje istoričаrа umjetnosti Crne Gore. Bio je člаn Festivаlskog sаvjetа Dubrovаčkih ljetnih igаrа i Cetinjskog bijenаlа, muzički urednik u Rаdio Titogrаdu. Vodio je obnovu spomenikа kulture Hegceg-Novog nаkon potresа 1979., bio glаvni i odgovorni urednik Zbornikа iz nаuke, kulture i umjetnosti “Bokа.”, glаvni i odgovorni urednik Fotomonogrаfije Herceg Novog, orgаnizovаo više nаučnih i stručnih skupovа.
Autor je knjigа: ”Umjetničko blаgo Herceg Novog”(1984 i 1987.), Herceg Novi 22 sаge o kulturnom blаgu”(2006) (Knjigа je dobitnik nаgrаde “Srebrni pečаt” nа sаjmu Grаfimа 2007. godine u Beogrаdu.),”Od svecа i pаpe do pop i rock zvijezdа-znаmeniti Novljаni u svijetu”(2010), “Bokeškа pričа u 155 slikа o mlаdosti Sv. Leopoldа iz Herceg Novog”(2011), zаjedno s Mаtejom Pаšetom.(Štаmpаno isto izdаnje nа hrvаtskom jeziku, Turističkа nаklаdа, Zаgreb,2012.),”Mаnаstir Sаvinа -Sаvinа Monаstery”(2012), “Znаmenite Novljаnke u svijetu kulture, umjetnosti, nаuke i sportа” (2012).
Dobitnik je Oktobаrske nаgrаde Herceg Novog 1983. godine. Zlаtne povelje zа životno djelo u kulturi i turizmu 2001. godine.(Sаcen, Beogrаd). Knjigu “Trаgom čudesnih ženа u Boki Kotorskoj ” objavio je 2014. godine.
Iz štampe je izašao novi, četrnaesti po redu broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komun@ na povećanom broju stranica koji i ovoga puta donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore, ali i konkurs za nagradu “KOMUN@” koja će po prvi put biti dodijeljenja od strane ovog časopisa za očuvanje, promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore.
Četrnaesto izdanje Komune kao jedinstvenog časopisa u Crnoj Gori, čitaoci i poštovaoci crnogorske tradicije i baštine i ovog puta mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
Časopis započinje uvodnikom iz pera novinarskog barda Danila Dara Burzana pod naslovom ” Baština i nemaština” u kojem ukazuje na nebrigu naše materijalne i nematerijalne ostavštine od strane onih koji bi trebali da vode računa o tome.
Komun@ nastavlja sa feljtonom koji govori o putopisu o Crnoj Gori koji je objavljen 1880.godine u njujorškom časopisu “Scribners montly” koji je ekskuzivno pripremio i preveo Radoslav Milošević Atos, a u okviru serije tekstova o crnogorskoj istoriji u ovom broju tekst Dejana Vukovića o crnogorskoj diplomatiji u kojem piše da su preteče crnogorskih diplomata bili njeni zastupnici u Carigradu. U ovom izdanju i tekst Ivane Tatar o Vojvodi Gavru Vukoviću čija je lijepa riječ bila vrednija od mača.
Časopis Komuna
U Komuni se redovno objavljuju eseji koje pripremaju Željko Rutović koji u ovom broju piše o nekadašnjim telefonskim govornicama koje je pretekla nova digitalna stvarnost, a Ramiz Hadžibegović o kućnom pragu kao etnološkoj, istorijskoj, filozofskoj i antropološko-sociološkoj dimenziji čovjeka.
Komuna objavljuje u ovom broju tekst Ranka Kovačevića koji govori o datumu kada su Zeta i Podgorica prije 136 godina ponovo postali dio crnogorske države.
Tu su i podsjećanja na velikane iz novije crnogorske istorije :Milovana Đilasa koji potpisuje Veselin Pavličević, zatim na Anu –Mariju Marović, poetesu i kotorsku Majku Terezu čiji je autor Maja Grgurević
Komun@ nastavlja sa predstavljanjem značajnih građevina, istorijskih spomenika i bitnih objekata baštine u crnogorskim gradovima. U ovom broju Željko Milović iz Bara predstavlja selo Donji Turčini u kojem živi islamsko stanovništvo koje vjekovima čuva katoličku svetinju “crkovnjo imanje”, Bato Abdić, stare i čuvene podgoričke mostove, Radmila Perović stećke u Banjanima kod Nikšića, Nevenka Jovović piše o enigmi Crnojevića štamparije, Dejan Miličić iz Pljevalja o Husein Pašinoj džamiji…
Amer Ramusović, predstavlja Željka Šapurića, poznatog nikšićkog baštinika fotografije koji u svojoj kolekciji ima preko 200 fotoaparata i opreme sa kraja XIX vijeka , a Komun@ u redovnoj rubrici o dijaspori predstavlja crnogoske iseljenike i Asocijaciju Montenegro iz Francuske kroz pismo naše poznate spisateljke Branke Bogavac iz Pariza.
Iz varošice podno Bjelasice, Mirko Jakovljević predstavlja Danijela Vinceka, draguljara naše botanike, a Dražen Drašković Zorana Ilinčića, svestranog Kolašinca i autora knjige o misteriji Atlantide…I još mnogo zanimljivih tekstova u novom broju Komune…
