Povodom reаkcijа nа „Spаljivаnje kаrnevаlа“ nа zаvršnoj mаnifestаciji Prаznikа mimoze, kаdа kаrnevаlskа lutkа nije oprаvdаlа trаženu (željenu) funkciju, iz JUK Herceg fest su izrаzili žаljenje zbog togа, pogotovu zаto što su kаko kаžu „bili ponosni orgаnizаcijom cjelokupnog festivаlа koji je nа ovаj nаčin, nа sаmom krаju, dobio jednu nepotrebnu, nepredvidljivu i svаkаko neželjenu mrlju“.
U sаopštenju objаšnjаvаju dа je premа ustаljenoj prаksi, Komisijа ove ustаnove odаbrаlа tekst zа izvođenje nа ceremoniji suđenjа Novskom Kаrnevаlu koji je potom dostаvljen trojici mogućih аutorа kаrnevаlа dа nа osnovu njih dаju svoje ponude.
Od tri prispjele ponude zа izrаdu Kаrnevаlа odlučeno je dа se prihvаti ponudа аkаdemske vаjаrke Tаnje Topuzoske iz Podgorice. Tа ponudа je bilа finаnsijski nаjpovoljnijа, i premа urаđenoj skici dobro je predstаvljаlа u tekstu opisаnog Kаrnevаlа.
Karneval HN 2015
U sаopštenju se još ističu dа su sve pripreme oko orgаnizаcije zаvršnog dаnа 46. Prаznikа mimoze obаvljene besprekorno. Problem je, kаžu, nаstupio prilikom trаnsportа lutke iz Podgorice do luke Škver, jer je tom prilikom došlo do njenog djelimičnog oštećenjа .
S obzirom dа аutor lutke nije ispoštovаo stаv 2. Ugovorа, smаtrаju dа ovаj posаo nezаdovoljаvаjuće izveden, pа JUK Herceg fest kаo nаručilаc, nije u obаvezi dа isplаti ugovoreni honorаr.
„Kаko je u pitаnju splet nepredvidljivih okolnosti koje su dovele do oštećenjа lutke, dijelimo nezаdovoljstvo što je time pokvаren zаvršni ceremonijаl Prаznikа mimoze“, poručili su iz Herceg festа.
Kompanija Adriatic Marinas predstavlja tivatsko nautičko naselje i marinu za superjahte Porto Montenegro na 23. Internacionalnom Sajmu nautike u Dubaiju (Dubai International Boat Show – DIBS), koji se održava od 3. do 7. marta.
Na Sajmu se predstavlja čak 750 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja, od kojih je više od 150 novih izlagača – među njima je i Porto Montenegro, koji se prvi put predstavlja na ovom prestižnom nautičkom događaju. Očekuje se dolazak 27.000 posetilaca iz 120 zemalja širom svijeta, a ovaj sajam tradicionalno posjete i plemićke porodice iz Emirata.
Kao dobitnici priznanja „Najbolja marina za superjahte za 2015. godine“, želimo da na ovom tržištu izradimo imidž prestižnog nautičkog turističkog proizvoda. Za vrijeme prvog dana sajma, imali smo veliko interesovanje, zanimljiva pitanja, odlične komentare i povratnu informaciju od potencijalnih klijenata“, poručuje tim predstavnika Porto Montenegra na ovom sajmu.
Sajam Dubai
Regionalno plemstvo i bogati kupci iz Bahreina, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata tokom sajma se pridružuje hiljadama posjetilaca iz Afrike, Azije i velikom broju kapetena, vlasnika brodova i ljubitelja nautike koji dolaze iz Evrope i Amerike. Ovaj podatak potvrđuje porast značaja Ujedinjenih Arapskih Emirata u internacionalnoj nautičkoj industriji, a samim tim predstavlja novo izazovno tržište za Porto Montenegro.
Više od 450 plovila i 25 najnovijih superjahti ovogodišnja su glavna atrakcija sajma, a one su izložene u Marina Display prostoru, specijalno konstruisanom za premijerne prezentacije najprestižnijih i najluksuznijih jahti.
Povodom Svjetskog dana energetske efikasnosti, 5. marta, četvrtak, 2015. godine, Opština Tivat će vršiti besplatnu podjelu LED dioda za domaćinstvo građankama i građanima Tivta, uz odgovarajući propagandni materijal o načinima na koji se sve mogu ostvariti energetske uštede u domaćinstvu.
Zbog najave lošeg vremena, umjesto na šetalištu Pine, LED diode i propagandni materijal će biti distribuirani u prizemlju Opštine Tivat u periodu od 10 do 14 sati.
Na štandu će biti prisutni i predstavnici NLB Montenegrobanke – Filijale Tivat, koje će zainteresovane građane informisati o mogućnosti apliciranja za dobijane bezkamatnog kredita za termoizolaciju objekata i ugradnju fasadne bravarije, ali i o ostalim proizvodima i uslugama koje nudi ova banka u saradnji sa Opštinom Tivat.
LED diode i propagandni materijal distribuirati će se u neposrednom kontaktu sa građanima u svim djelovima Tivta. Aktivisti Omladinskog centra, kao i nezaposlena lica sa Biroa rada Tivat obilaziti će domaćinstva, informisati građane o mogućnostima ostvarivanja uštede u potrošnji električne energije u domaćinstvu, aktuelnim kreditnim ponudama koje su na raspolaganju, ali i djeliti diode kaže se u saopštenju tima za energetsku efikasnost Opštine Tivat.
Obilježavanje Svjetskog dana energetske efikasnosti 5. mart, sprovodi u koordiniranoj akciji Energetski menadžer, Tim za energetsku efikasnost, Zeleni tim Opštine Tivat, Omladinski centar, partneri, Biro rada Tivat i NLB Montenegrobanke-Filijale Tivat.
Posljednjih desetak godina u Jadranu su zabilježene nove vrste riba (alohtonih ili stranih) što je još jedna potvrda bioraznolikosti koja je danas pod utjecajem brzih i značajnih promjena. O kojim se novim vrstama i promjenama radi najbolje zna prof. dr. sc. Jakov Dulčić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, te voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, koji je na ovu temu napisao i vrlo zapaženu knjigu, zajedno sa svojim asistentom Brankom Dragičevićem. Knjiga je naišla na veliki odjek u javnosti, kako onoj stručnoj, tako i među zainteresiranim laicima.
Kao autor ili u koautorstvu objavio je preko 350 znanstvenih i stručnih radova, autor (koautor) je još dviju knjiga i dviju monografija. Trenutačno priprema još 2 knjige, jednu zajedno sa kolegama dr. Pallaorom te dr. Kovačićem koja će se odnositi na jadransku ihtiofaunu, dok se druga odnosi na povijest ihtioloških istraživanja u svijetu i Hrvatskoj. Smatra se jednim od vodećih europskih stručnjaka na Sredozemlju, a predmet njegova interesa je širok, od biologije i ekologije riba, utjecaja priobalnog ribolova i klimatskih promjena na naselja riba pa do utjecaja bioloških invazija na morski ekosustav. Osim toga, jedan je od najcitiranijih (1043 puta) hrvatskih znanstvenika iz navedene problematike, dobitnik je brojnih priznanja i nagrada među kojima ističemo Nagradu grada Splita u 2010. godini, nagradu HAZU-a iz 2012.godine za znanstvena otkrića alohtonih vrsta riba i rakova u Jadranskom moru, te Državnu nagradu za znanost za 2013. godinu od strane Hrvatskog sabora.
Ihtiološka istraživanja u istočnom dijelu Jadrana započela su, podsjeća prof. Dulčić, još daleke 1786. g. kada je danski zoolog i mineralog Morten Thrane Brunnich iznio prvi službeni znanstveni popis riba Jadrana. Potom su uslijedili brojni popisi vrsta tijekom 19. i 20. stoljeća među kojima je i najnovija knjiga prof. Dulčića. „Nove ribe Jadranskog mora i Sredozemnog mora“ u kojoj se pojašnjava što se to zadnjih godina događa sa Sredozemnim i Jadranskim morem i uslijed čega je došlo do znatnih promjena u morskim ekosustavima i migracija morskih organizama.
-Usljed sve očitijeg zatopljenja Sredozemnog mora danas govorimo o tzv. tropikalizaciji, tj. povećanju brojnosti toploljubnih vrsta u sjevernim dijelovima ovog mora. Osim zatopljenja, sve intezivniji utjecaj ima proces „lesepsijskih migracija“, te upliva novih vrsta. Kraće pojašnjenje – „lesepsijske migracije“ predstavljaju migracije morskih organizama iz Crvenog u Sredozemno more. Nakon otvaranja Sueskog kanala 1869.g., omogućen je prelazak organizama iz jednog u drugo more. Tako su neke invazivne vrste iz Crvenog mora postale dio ekosustava Sredozemlja i kao takve imaju ozbiljan utjecaj na ekologiju i biologiju nekih vrsta, a neke vrste ugrožavaju lokalne i endemične vrste Sredozemlja. Sve to dovodi do promjena unutar ekosustava. Utvrđivanje uzroka promjena predstavlja težak zadatak za znanstvenike. Osim upliva novih vrsta tu su i promjene koje se odražavaju kroz povećanje ili smanjenje brojnosti nekih autohtonih vrsta riba. Sve te promjene mogu imati i dramatične socio-ekonomske učinke po ribarstvo, ali i po hranidbeni lanac, te mogu proizvesti i nestabilnost ekosustava.
Gibraltarski tjesnac i Sueski kanal ključne su točke preko kojih u Sredozemno more dolaze nove vrste riba, a preko Sueskog kanala u Jadran je ušlo 14 vrsta. Iako se u većini slučajeva radi o „zalutalim“ jedinkama koje još nisu spremne za „kolonizaciju“ Jadranskog mora, postoje indikacije da su neke vrste postale uspješni ili potencijalno uspješni „kolonizatori“, kazuje nam prof. Dulčić dodajući kako je pronađena i riblja mlađ tamne mramornice Siganus luridus i plavotočkaste trumpetače Fistularia commersonii, a to govori da su ove vrste sposobne uspostaviti samoodržive populacije. Inače, trumpetača je izraziti grabežljivac pa u slučaju povećanja populacije može izravno utjecati na autohtone riblje vrste poput srdele, inćuna, bukve i gire jer se hrani upravo tom ribom. Ovaj grabežljivac nema svog prirodnog grabežljivaca što dodatno pridonosi njezinoj brojnosti.
Prof. Dulčić upozorava na opasnost koja nam prijeti ukoliko jedemo ovakve ribe jer u sebi sadrže akumulirane otrove. Da nije riječ o rekla-kazala govori nam nekoliko slučajeva zabilježenih u zemljama istočnog Sredozemlja gdje je nekoliko ljudi umrlo od posljedica konzumacije srebrenopruge napuhače Lagocephalus sceleratus koja je k nama stigla iz Crvenog mora, a potiče iz Tihog oceana. Smrtni ishod uslijedio je, pojašnjava Dulčić, zbog nepravilne pripreme ribe. Naime, uzrok trovanja je jaki otrov tetraodotoxin kojeg ova riba najviše taloži u spolnim žljezdama i jetri, a nešto rjeđe u mišićima i koži. U nekim slučajevima konzumacije takve ribe ishod može biti fatalan kao što je i bio u više slučajeva. Unatoč tomu, meso ove ribe izrazito je cijenjeno u Japanu gdje se smatra poslasticom koja doseže astronomske cijene. Što se tiče pripreme za konzumaciju ove napuhače, nju obavljaju isključivo za to posebno obučeni kuhari. Inače, jelo se zove „fugu“ ili u prijevodu- napuhača.
Samo u zadnje dvije godine u Jadranu pronađene dvije nove vrste
Gospica
Što nam govore dosadašnji popisi riba i novim vrstama u Jadranu? Po popisu iz 2011.g. u Jadranu se nalazilo 46 novih vrsta, a po popisu iz 2002. u Sredozemnom moru zabilježene su 44 nove vrste. Ono što je posebno zanimljivo je pronalazak najmanje 4 nove vrste samo u posljednje dvije godine. Na popisu su, dakle 4 nove vrste: kreolska vučica, anđeoska kraljica, srebrenopruga napuhača i „falšun“ Caranx rhonchus. Pojam „nove ribe“ ne odnosi se samo na novopridošle vrste riba već i na sve one vrste čije je prisustvo u Jadranu potvrđeno tek nedavno, odnosno nije ih bilo na službenom popisu jadranskih vrsta iz 1996.g. u knjizi „Jadranska ihtiofauna“ prof. Ivana Jardasa, pojasnio nam je prof. Dulčić. Napominje kako je za neke unose stranih vrsta krivac čovjek i njegova aktivnost, a posljedice takvih promjena, naglašava, mogu biti velika prijetnja morskom ekosustavu. Precizira kako se najčešće radi o unosu putem balastnih voda kojijma se najčešće prenose manji planktonski organizmi uključujući i riblja jaja i larve, ali ima i slučajeva unosa odraslih jedinki. Pred samim ulazom u teretnu luku Splita pronađena je nova vrsta za Jadran pod imenom patuljasti patkoglavac Elates ransonnettii, koji je, najvjerojatnije, unesen putem balastnih voda. Ovo je bio drugi nalaz za cijelo Sredozemlje. Inače, ova vrsta boravi u Tihom oceanu u vodama Australije i Indonezije.
Utjecaj klime na morski ekosustav već je vidljiv kod nekih riba
U svom znanstvenom radu zajedno sa drugim kolegama prof. Dulčić istraživao je i utjecaj promjene klime po morski ekosustav. Kazuje nam kako su kod nekih morskih riba već uočene dugotrajne promjene u broju što je već rezultiralo posljedicama kod predviđanja ulova, a to je, smatra, već ozbiljan problem. Istraživanja Jadranskog mora pokazala su da dotok mediteranske vode (iz Jonskog mora) povećava produktivnost u vodama Jadrana koje, inače imaju relativno niske razine hranjivih tvari. Osim toga, zabilježeni su i različiti biološki fenomeni koji su povezani sa snažnijim dotokom vode iz Sredozemnog u Jadransko more. Inače, brojnost ribljih vrsta povećava se od sjevera prema jugu Jadrana.
Promjene temperatura već su ostavile posljedice po srdelu, papalinu, inćun…
-Čini se da je ključni čimbenik tih promjena-temperatura. U proteklih 30 godina u sjevernim dijelovima Jadranskog mora zabilježene su brojne nove vrste. Istraživači su pronašli vezu između klimatskih promjena na sjevernoj hemisferi i ulova male pelagijske ribe i to diljem svijeta, međutim dugo se smatralo da se radi o normalnom životnom ciklusu tih riba. Međutim, promjene koje su u posljednje vrijeme zapažene kod populacije srdela u Jadranu govore o produljenju sezone mriještenja ali i pomjeranje područja mrijesta. Ovakva promjena ponašanja može se propisati globalnim klimatskim promjenama, odnosno, drugim riječima, klimatske promjene već su dovele do promjena u ponašanju i migracijskim obrascima pelagijske ribe u Jadranu. I to nije sve. Uočene su promjene migracijskih obrazaca za papaline, zatim drastični pad populacije europskih inćuna nakon 1995.g., pa masovna smrtnost vrste golema srdele i to duž obale Apulije i hrvatskog srednjeg Jadrana zabilježena 2002. godine zbog trenutnog pada temperature ispod 100C.
Govoreći o utjecaju i posljedicama promjene klime Dulčić navodi kako novije promjene u klimi utječu i na proširenje područja toploljubnih vrsta što je povezano s temperaturom Jadranskog mora. Smatra kako će zajednički učinci klime, utjecaj kopna, ribolova i drugih čimbenika u budućnosti zasigurno igrati važnu ulogu u oblikovanju flore i faune mora.
Strane vrste narušavaju ekološku i biološku ravnotežu
-Strane vrste riba svakako su čimbenik koji u ovom trenutku narušava ekološku i biološku ravnotežu svih zajednica Jadranskog mora. Poznato je kako su strane invazivne vrste već prepoznate kao jedna od najvećih prijetnji biološkoj, ekološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Svaka je vrsta potencijalna opasnost i može uzrokovati trajne i štetne promjene koje mogu imati nesagledive i nepopravljive posljedice po okoliš u cjelini ali i po socio-ekonomsko stanje nekog područja. Osim toga, invazivne vrste su danas prepoznate i kao drugi razlog ugroženosti biološke raznolikosti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Njihov se utjecaj dodatno pojačao s globalnim povećanjem mobilnosti, nazočnosti daleko-morske flote u Jadranu, trgovine, turizma…
Nova opasnost dolazi od tegljenih naftnih platformi
U svom radu prof. Dulčić upozorava i na moguće opasnosti koje prijete od umjetno izazvanih promjena u ekosustavu. Govoreći otvoreno o ovom problemu pomogao je onima u čijoj je nadležnosti donošenje odluka da se jadranska bogatstva ispravno valoriziraju, zaštite i na taj način omogući održivi razvitak. Ujedno upozorava i na problem koji sa sobom donose balastne vode kao i na problem koji se vezuje uz mogući dolazak tegljenih naftnih platformi u hrvatski dio Jadrana koje bi sa sobom donijele strane vrste, kao što je i bio slučaj kod unosa dviju vrsta prilikom remonta naftne platforme u trogirskom brodogradilištu.
U susret 8. martu – Međunarodnom danu žena, Centar za kulturu Tivat sutra, srijeda 4.mart sa početkom u 20 sati, u galeriji ljetnjikovca “Buća-Luković” prirediće muzičko-poetsko veče pod nazivom “Noć duše čarobne”.
Riječ je o autorskom projektu poznatog crnogorskog glumca Sima Trebješanina koji će publiku voditi do najtananijih emocija kroz stihove Jeseenjina, Antića i drugih, sve protkano sa nekim od najljepših pjesama savremenog doba, uz gitarsku pratnju.
Nepoznati počinioci su sa jednog od grobova na gradskom groblju Brdišta u Tivtu ukrali dvije velike mermerne ploče. Umjesto njih, lopovi su otvorenu grobnicu prekrili sa komadima šperploče što je prenerazilo porodicu pokojnika koja je zatekla vandalski oskrnavljeno vječno počivalište svog srodnika te je slučaj odmah prijavila policiji i Komunalnom preduzeću koje gazduje gradskim grobljem.
Direktor Komunalnog Rade Popović kazo je da je to već drugi čin krađe i oštećivanja grobova na Brdištima u posljednja dva mjeseca jer su takođe nepoznati lopovi, tokom novogodišjih praznika, pokušali ukrasti mermerne ploče sa drugog groba. U tome međutim, tada nisu uspjeli, pa su na grobnici ostavili oštećene ploče.
Na Brdištima je i lani bilo više slučajeva krađa i oštećenja spomenika i grobnica, ali su lopovi tada umjesto mermera, krali metal -alke sa kojima se podižu ploče sa grobnica, metalne ornamente sa spomenika i slično.
Popović je kazao da je i Komunalno podnijelo prijavu policiji zbog najnovijeg i do sada najvandalskijeg ataka na grobove na Brdištima, te da očekuje da će policija, uz pomoć građana, uspjeti da rasvijetli ovaj nemio događaj i spriječi dalje uzmeniravanje pokojnika na gradskom groblju.
Gospa od Snijega i Gospa od Anđela obnova Foto- S. Luković
1 od 13
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Crkvica Gospe od Snijega
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Gospa od Anđela
Radovi na obnovi male crkvice Gospe od Snijega koja se nalazi u tjesnacu Verige blizu Tivta, ušli su u treću od četiri planirane faze, a otvoren je i žiro-račun za sve koji žele podržati renoviranje ovog značajnog objekta kulturnog nasljeđa Boke Kotorske. Obnovu ove bogomolje, zajedno sa renoviranjem obližnje takođe katoličke, crkve Gospe od Anđela, prije dvije godine inicirala je građevinska kompanija „Yu Briv“, vlasnika Voja i Radovana Bujkovića iz Grblja. Pravoslavci – braća Bujković, pokrenuli su akciju u saradnji sa Župom Perast kojoj pripadaju te dvije crkve.
Mehanizacija „Yu Briva“ prvo je raščistila teren i uklonila nekoliko stotina kubika zemlje i građevinskog kojima su nesavjesni pojedinci, nelegalno istovarujući taj materijal sa platoa lokalnog puta Tivat-Prčanj-Kotor, iznad crkve, bukvalno zatrpali crkvicu Gospe od Snijega koja datira iz 15.vijeka.
„U drugoj fazi, uz podršku Opštine Tivat i Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore napravili smo projektnu dokumentaciju za obnovu crkvice Gospe od Snijega, a sada je u toku treća faza u kojoj se izvode građevinski i sanacioni radovi. „Yu Briv“ nas i dalje podržava, kao i još neke firme i pojedinci i svima smo im jako zahvalni. Ipak, i pored toga, morali smo uzeti kredit za obnovu ove i crkve Gospe od Anđela jer te dvije crkve inače, nemaju vlastite izvore finasiranja kao što je to slučaj sa nekim drugim crkvama u Kotorskoj biskupiji. Stoga smo otvorili i žiro račun na koji svi koji žele, mogu uplatiti koliko mogu i time doprinijeti obnovi ovog značajnog dijala kulturnog nasljeđa Boke.“- kazao je danas tim povodom peraški župnik, don Srećko Majić.
Broj žiro računa kod Crnogorske komercijalne banke je 510000000113877846, sa naznakom don Srećko Majić.
Hvale vrijedan ekumenski potez dvojice biznismena iz Grblja, braće Bujković, do sada je rezultirao zaustavljenjem devastacuije i daljeg propadanja dviju katoličkih crkvica iz 15. i 16.vijeka u Verigama, a koje su inače, i zaštićeni objekti kulture. Na crkvici Gospe od Snijega podignuta je građevinska skela, donesen je sav neophodni materijal, a majstori koji imaju posebno iskustvo u obradi kamena, već su poodmakli u poslovima konstruktivne sanacije objekta crkve i postepenog uređennja njene okoline. Sagrađeno je novo kameno stepenište koje se spušta na obalu pred crkvom, a u toku je i gradnja omanje kamene obaloutvrde jer se temelji crkve nalaze bukvalno u moru, na samoj plaži.
Iako je u toku saobraćajno najmanje dinamičan period godine, aerodrom Tivat , sudeći prema rezultatima iz januara i februara, uspješnije je nego lani započeo poslovnu godinu. U ta dva mjeseca kroz pristanišnu zgradu tivatskog aerodroma prošlo je 34.587 putnika, što je za 7,7 posto bolji rezultat nego u isto vrijeme prošle godine.
Tokom januara promet je iznosio 20.438 putnika što je 11,7 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je u februaru prihvaćeno i opsluženo 14.149 putnika, što je 3,5 posto bolji rezultat nego u uporednom prošlogodišnjem mjesecu.
U oba mjeseca bilježi se i poras broja prihvaćenih i opsluženih aviona kojih je od 1.januara do 28.februara bilo ukupno 307, što je 17 posto više nego za prva dva mjeseca 2014 godine.
Trenutno se sa aerodroma Tivat obavlja redovan saobraćaj na linijama za Boegrad na kojima lete „Montenegro Airlines“ i „Air Serbia“, odnosno za Moskvu sa kojom pored „Montenegro Airlinesa“, saobraćaju i ruske kompanije „Aeroflot“ i „S7 Airlines“.
Autorka izložbe „Umjetnost kanadskih Inuita – grafike, skulpture i tapiserije“, Judith Varney Burch i koodinator Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra Dražen Jovanović, održali su edukativno-zabavne radionice učenicima osnovnih tivatskih škola, i upoznali ih sa inuitskim mitovima, simbolima i arktičkom umjetnošću.
Učenici starijih razreda Internacionalne škole Knightbridge Montenegro iz Tivta i talentovani učenici profesora likovnog obrazovanja Iva Kneževića iz tivatske OŠ „Drago Milović“, ujedno, i članovi Dječjeg saveza Tivat, saznali za na koji način Inuiti sagrade iglo za samo 25 minuta, da je karibu vrsta jelena i kako se živi u ledenom divljem prostranstvu.
„Volim da podijelim svoje znanje o Inuitima, i predstavim njihov identitet i tipičan način života djeci širom svijeta. Daleki narod im je sada bliži kroz njihova djela, fotografije i video materijale koje su danas vidjeli.” – istakla je tim povodom kanadska kolekcionarka Judith Varney Burch.
Sa radionice
Kreativni radovi učenika, koje su oni pravili na temu inuitske kulture, kroz različite tehnike – od tempera i flomastera na papiru, do platna i 3D likovnih radova, biće poslati njihovim dalekim prijateljima u selima na obali Bejker jezera, u oblast Nunavut, na sjeveru Kanade – saopšteno je iz Porto Montenegra.
Sa radionice
U fundusu izložbe „Umjetnost kanadskih Inuita – grafike, skulpture i tapiserije“, koju publika u Crnoj Gori ima priliku da vidi prvi put, dominantne su tapiserije u kojima petnaest švalja živopisno oslikavaju tradicionalne scene lova i enigmatske simbole značajne za njihovu kulturu – tapiserije su pune jakih kontrasta i jarkih boja, narativnog i zamršenog veza i dezena. Izložba je postavljena u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru do 30. marta.
Novi vlasnik Kali Tune, prvog i najvećeg hrvatskog proizvođača tuna, postali su Japanci, javlja HRT.
U četvrtak je potpisan ugovor o prodaji težak 33 milijuna dolara između dosadašnjeg vlasnika Kali tune, multinacionalnog sustava Uma
mi Sustainable Seafood iz San Diega u kojem su vlasnici bili Meksikanci a vodili su ga Islanđani, te novih vlasnika iz Japana koji se bave plasmanom tune na tom najvećem tržištu plavorepe tune.
