Kompanija Porto Montenegro na svom je portalu objavila detalje novog, sedmog po redu rezidencijalnog objekta koji će uskoro početi da gradi u istoimenom nautičkom naselju u Tivtu.
Objekat nazvan „Regent Pool Club Residences“ gradiće se sa sjeverne strane zgrade luksuznog hotela „Regent“ i zamišljen je kao svojevrsni nastavak tog kondo-hotela. To znači da će kupci stanova u novoj zgradi imati mogućnost da iste registruju u takozvanom hotelskom rental-pulu „Regenta“, pa će se ti stanovi, u vrijeme kada ih vlasnici ne koriste, izdavati kao hotelski apartmani. To će izgleda, opet podgrijati već mjesecima na tivatskoj političkojh sceni prisutnu javnu polemiku u kojoj udružena opozicija, napada DPS-SDP vlast da je gradski budžet oštetila za preko milion eura, ne naplaćujući puni iznos komunalija za apartmane u hotelu „Regent“ kojih je 60 odsto prodato kao privatnih stanovi. Inače, u svih do sada podignutih šest zgrada Porto Montenegra, uključujući i hotel „Regent“ izgrađeno je i kupcima iz raznih djelova svijeta, ali mahom iz Rusije, prodato preko 200 stanova.
Nova zgrada nazvana „Regent Pool Club Residences“, gradiće se na urbanističkoj parceli, površine 3.791 kvadrat. Po urbanističko-tehničkim uslovima koje je lani izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ovdje se može napraviti zgrada mješovite namjene, maksimalne spratnosti P+5 i maksimalne bruto-građevinske površine 8.760 kvadrata, ne uključujući podzemne etaže.
Arhitekti Porto Montenegra su novu zgradu zamislili kao „savremene i šik stanove, svaki sa posebno pejsažno oblikovanom terasom, a sve to inspirisano stilom italijanske rivijere“. Nova zgrada imaće ukupno 62 jednostona, dvosobna i trosobna stana površine od 74 do 344 kvadrata, a njihove cijene kreću se od 409 hiljada do čak 3,72 miliona eura. Centrano obilježje novog objekta biće privatno uređeno dvorište sa palmama i drugim biljkama, privatnim kafe-barom te čak tri bazena od kojih će jedan otvoreni 25-metarski biti grijan što će omogućavati plivanje u njemu tokom čitave godine. Zgrada će posebnom pješačkom pasarelom namijenjenom samo za vlasnike stanove, biti povezana sa susjednim objektom hotela „Regent“.
Iz Porto Montenegra još nisu zvanično saopštili kada će početi gradnju „Regent Pool Club Residences“ zgrade u kojoj će kvadrat stambenog prostora, zavisno od položaja i veličine stana, koštati od 5.453 do čak 10.813 eura.
Turistička organizacija Tivat će se u periodu od 26. februara do 1.marta predstaviti na sajmu turizma u Budimpešti UTAZAS 2015.
Turistička organizacija Tivta je već petu godinu na ovom sajmu u ulozi organizatora, na zajedničkom štandu na kojemu će se predstaviti TO Budva, Bar, Ulcinj, Kotor, NTO, Turistička agencija Adria tours iz Tivta koja je specijalizovana za ovo tržište, kao i predstavnici Hunguest hotels.
TO Tivat posjetiocima će ponuditi novi katalog privatnog smještaja, hotelska privreda je pripremila cjenovnike, katalog “Od elite do elite”, postere, suvenire, razglednice, žućenica recepti… Na štandu će se naći i materijal Porto Montenegra, Luštice Development, kao i agencije Montenegro + specijalizovane za aktivni odmor.
Za sajam u Budimpešti iz CZIP-a su kroz projekat “Orniba” pripremili i flajer o novoj ponudi na Solilima- Birdwatching.
Prvi Jadranski samit o nafti i gasu, koji ima za cilj da ispita aktuelne mogućnosti i izazove u oblasti nafte i gasa u Jadranskom regionu, biće održan 10. i 11. marta 2015. godine u Budvi.
Samit bi trebao da pruži platformu za ostvarivanje kontakata ministarstvima i državnim institucijama sa stranim i lokalnim investitorima, u cilju sagledavanja mogućnosti iz oblasti nafte i gasa u regionu, sa posebnim akcentom na Crnu Goru, Hrvatsku i Albaniju.
Program je koncipiran tako da pokrene aktivnosti na ispitivanju mogućnosti i izazova u oblasti nafte i gasa, pokušavajući da pronađe rješenja za uspješan i održivi razvoj. Njime će biti obuhvaćen regulatorni okvir, finansiranje, infrastruktura i servisne usluge, neophodne za podršku funkcionisanju i razvoju ove industrije.
Predstojeći Jadranski samit biće prilika da sve zemlje regiona u interakciji sa međunarodnom zajednicom nafte i gasa predstave potencijale regiona Zapadnog Balkana, i da razgovaraju o izazovima sa kojima se ova industrija u svom razvoju mora suočiti.
Na samitu će govoriti visoki zvaničnici iz zemalja regiona, kao i predstavnici naftne industrije iz Evrope i svijeta.
Organizator samita je specijalizovani organizator međunarodnih događaja Global Events Partner, koji okuplja poslovne zajednice iz oblasti nafte i gasa.
Otkrivanjem spomen-ploče, bacanjem vijenaca u more i prikazivanjem do sada nepoznatih fotografija broda “Dague“, u Baru je odata pošta za 38 francuskih mornara, koji su stradali prije 100 godina.
Francuska kontratorpiljerka štitila je transporte hrane za crnogorsko stanovištvo i vojnike, a potonula je 24. februara 1915. godine, oko 21, 40, kada je zakačio austrougarsku podvodnu minu, koja ga je uništila u paramparčad.
Ponos francuske ratne mornarice tog vremena, brod “Dague“, tada je, zajedno sa razaračem “Fo”, dopratio engleski parobrod “Vajtbred” sa tovarom hrane za Crnu Goru.
“Tragedija broda imala je veliki odjek i u Francuskoj i u Engleskoj i u SAD, a taj tužni događaj je istakao ulogu Crne Gore u teško doba s početka 1915. kada je saveznička solidarnost bila ključna za opstanak naših naroda… Prijateljstvo naših naroda je usmjereno ka budućnosti i Evropi u koju je Crna Gora pozvana da se priključi, u kojoj su bivši neprijatelji sada saveznici i zato mi je posebno drago što je ovdje sa nama i ambasador Austrije Johan Frelih… Dragi prijatelji Francuske, hvala vam što ste u tolikom broju došli da odate poštu našim poginulim mornarima i da iskažete snagu francusko-crnogorskog prijateljstva”, rekla je francuska ambasadorka Veronik Brumo ispred spomen-ploče na Šetalištu kralja Nikole.
Ispred počasnog stroja Vojske Crne Gore, predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić naglasio je značaj žrtve francuskih mornara i dodao da tradicionalno dobri odnosi Crne Gore i Francuske sežu još od 1878.
Spomen Ploča Dag
“Kroz savezništvo smo skovali prijateljstvo sa Francuskom koje je vječno. Jedna francuska poslovica kaže da koliko vrijedi čovjek, toliko vrijedi i zemlja. Ime vaše države i kroz ovu žrtvu izgovaramo zato sa posebnom emocijom i poštovanjem”.
Komandant Mornarice VCG kapetan bojnog broda Darko Vuković naglasio je da je posljednja misija “Daga“ bila isključivo humanitarne prirode.
“Kada su došli u Bar, more i ratna sreća su im okrenuli leđa. Mornarice Francuske i Crne Gore svake godine se zajedno poklanjaju sjenima ovih žrtava”, rekao je Vuković, koji je na svečanosti bio i izaslanik ministarke odbrane Crne Gore dr Milice Pejanović-Đurišić.
Ambasadorka Brumo, Srzentić i Vuković su otkrili spomen-ploču, a prilikom spuštanja vijenaca u more pridružili su im se Pamer i predstavnik Akademije Francuske.
Velika izložba u julu
Zapovjednik broda Ernest Buke objavio je nakon tragedije da su među 38 stradalih mornara bili mehaničari, ložači i članovi posade na odmoru u potpalublju. Prilikomspuštanja vijenaca u more, đaci iz Bara su čitali imena svakog od njih, što je pratio zvuk brodskog zvona.
Stogodišnjica tragedije francuskog broda biće obilježena i velikom izložbom u Dvorcu Kralja Nikole u Baru, sredinom jula, a premijerno su prikazane široj javnosti nepoznate fotografije “Dague“.
Među mnogobrojnim zvanicama i građanima, pored diplomata i vojnih atašea, bio je i princ Nikola Petrović.
Promocija knjige dr Maje Đurić Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine, koja je nedavno izašla iz štampe, u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, održaće se u četvrtak, 26. februara 2015. godine, u 12 sati u sali Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Podgorica, Rista Stijovića 5.
O knjizi će govoriti: akademik Tonko Maroević (HAZU), Aleksandar Čilikov i autor.
Vanredni profesor dr Maja Djuric rodjena na Cetinju. Diplomirala je 1993. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Grupi za istoriju umjetnosti. Postdiplomske magistarske studije je zavrsila u Pragu na Centralno-evropskom fakultetu, u Grupi za istoriju umjetnosti, filozofiju i arhitekturu, pod mentorstvom Jana Dzefrija. Doktorske studije je zavrsila na Univerzitetu umetnosti u Beogradu 2010. godine, na Odsijeku teorije medija.
Teritorij Sutorine, koje obuhvaća područje veličine od sedamdesetak kvadratnih kilometara, zakonski i povijesno pripada Bosni i Hercegovini i mora bi joj biti vraćen, zaključak je koji je prevladao tokom javne rasprave vođene danas pred posebnim povjerenstvom parlamenta BiH zaduženim za razmatranje inicijative o vraćanju Sutorine u sastav BiH, javlja Hina.
Na temelju ranijeg zaključka Zastupničkog doma parlamenta BiH javna rasprava je organizovana prije očitovanja o već utvrđenom prijedlogu sporazuma o međudržavnoj granici s Crnom Gorom.
Dvije su države bile na putu prve u regiji riješiti pitanje granica, no 2014. godine jedna je neformalna skupina građana pokrenula javnu kampanju za povrat Sutorine. Pozvali su se pritom na činjenicu da je taj teritorij, koji je zapravo “uklinjen” od Trebinja prema Herceg-Novom, odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine utvrđen kao jedan od dva izlaza tadašnjeg teritorija BiH na more, uz onaj u Neumu. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije taj je teritorij postao sastavnim dijelom nekadašnje Zetske banovine, odnosno današnje Crne Gore, a tamo je ostao i nakon 1945. godine.
U navijačkom ozračju iznesena su različita stajališta, no najveći broj sudionika inzistirao je na tome da Sutorina mora biti vraćena u teritorijalni sastav BiH.
Argumente protiv te tvrdnje iznio je predsjedatelj Državnog povjerenstva za granice Željko Obradović upozorivši kako je činjenica da bez obzira na sve ono što se zbivalo kroz povijest, ni u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, niti u vrijeme međusobnog priznavanja BiH i Crne Gore, Sutorina nije bila dio teritorija BiH.
To je konstatiralo i međunarodno arbitražno povjerenstvo za bivšu Jugoslaviju, koje je utvrdilo da su granice bivših republika u sastavu SFRJ, u vrijeme kada se ta država raspala, automatski postale i međunarodno priznate granice.
Sutorina
“Izvješće Banditerova povjerenstva ima snagu međunarodne presude”, kazao je Obradović, podsjetivši da BiH u vrijeme raspada bivše Jugoslavije nije imala ni administrativnu niti sudsku vlast nad teritorijem Sutorine.
Na temelju tih činjenica Državno povjerenstvo za granice BiH identificiralo je graničnu crtu s Crnom Gorom u dužini od 268 kilometara prema stanju u vrijeme uzajamnog međusobnog priznanja.
Državna povjerenstva dvije zemlje, kako je podsjetio Obradović, također su usuglasila i parafirala tekst sporazuma o granici te topofrafske karte s ucrtanom graničnom crtom.
Time su se stekli uvjeti za zaključivanje međudržavnog ugovora o granici, čime bi BiH i Crna Gora postala prve dvije države u regiji koje bi uredile pitanje granica.
“Povjerenstvo za granice nije imalo osnova za otpočinjanje razgovora o teritoriju Sutorine kao spornom”, kazao je Obradović.
SDP-ov zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH Denis Bećirović, koji je ranije predložio usvajanje parlamentarne rezolucije o tome da je Sutorina dio BiH, ustvrdio je u utorak kako je nepravda to što ovo područje danas nije u sastavu BiH, pozvavši se na argumente od prije pet stoljeća kao i na granice Otomanskog imperija, definirane na Berlinskom kongresu uoči Austrougarske okupacije BiH.
Založio se za to da se odbaci već utvrđeni prijedlog sporazuma o granicama s Crnom Gorom. “Mi ćemo se za područje Sutorine zalagati isključivo mirnim putem, pravnim i demokratskim sredstvima”, kazao je Bećirović ustvrdivši kako se “svi slažu” da je prema BiH načinjena nepravda no jedni u BiH, po njegovu sudu, žele je ispraviti, a drugi ne žele.
Hazim Bašić, profesor sarajevskog sveučilišta, upozorio je kako u slučaju odluke da se ide na arbitražu pred Međunarodnom sudom pravde (ICJ) mora postojati jasna procjena je li taj spor uopće moguće dobiti.
“Mišljenja Badinterova povjerenstva ključ su sadašnjih granica”, istaknuo je Bašić upozorivši kako se mišljenja arbitražnog povjerenstva za bivšu Jugoslaviju ne mogu mijenjati osim ukoliko o tome ne postoji uzajamni dogovor zainteresiranih strana.
Crna Gora je već jasno kazala da o tome neće pregovarati pa taj mehanizam nije moguće primijeniti u slučaju spora oko Sutorine, konstatirao je Bašić. Crna Gora, kako je istaknuo, na području Sutorine već 70 godina obnaša vlast i na to nema nikakvih primjedbi te s tom činjenicom valja računati i u eventualnom sudskom sporu koji opet može utjecati i na ukupno stanje u regiji.
Za osporavatelje ovakvih prosudbi ključ svega su i dalje odluke Berlinskog kongresa od prije 137 godina pa je tako profesor emeritus sarajevskog sveučilišta Omer Ibrahimagić predložio da na tome BiH temelji uređenje graničnih pitanja ne samo s Crnom Gorom, nego i s Hrvatskom, a da se sve naknadne odluke tretiraju kao nevažeće. “Našim susjedima danas treba ponuditi da potpišu te granice osim tamo gdje je u SR BiH provedena izmjena tih granica u postupcima propisanim ustavima BiH i SFRJ”, kazao je Ibrahimagić.
S obzirom na pokrenuto pitanje o vraćanju Sutorine u sastav BiH, izjašnjavanje Parlamenta BiH o ratifikaciji sporazuma o granicama s Crnom Gorom je odgođeno te će parlament naknadno o tome raspravljati. Crnogorska vlada ranije je istaknula kako o tome više ne kani pregovarati i da to pitanje smatra riješenim bez obzira na unutarnje prijepore u BiH.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) izdalo je kompaniji „Adriatic Marinas-Porto Montenegro“ dozvolu za gradnju međunarodnog helidroma u kompleksu tivatskog nautičkog centra, bez ikakvog uporišta u važećoj planskoj dokumentaciji, kao i strateškim dokumentima koji tretiraju pitanje razvoija vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori.
Porto Montenegro planira da pravi helidrom površine preko 4.200 kvadrata na urbanističkim parcelama UP 2-1 i UP-5-1 pacele na krajnjem sjeveroistočnom dijelu tog kompleksa, a koje su u važećoj Državnoj studiji lokacije „Arsenal“ iz 2013, predviđene za „stanovanje srednje gustine“ i „mješovitu namjenu“. Novi više miliona eura vrijedan objekat imaće slijetnu površinu za helikoptere, rulnu stazu, hangar, pristupnu saobraćajnicu, pješačku stazu i terminalni plato,te mogućnost za snabdijevanje helikoptera gorivom, a biće napravljen u neposrednoj blizini tri školska objekta koje pohađa preko 1.200 učenika i zaštićenog prirodnog dobra – Velikog gradskog parka u Tivtu. Vazduhoplovni stručnjaci već su izrazili velike rezerve i o sigurnosti letjenja sa te lokacije na način na koji je zamislio Porto Montenegro.
Iz resora kojim rukovodi ministar Branimir Gvozdenović su na pitanje na osnovu kojeg strateškog dokumenta za razvoj vazdušnog saobraćaja su izdali građevinsku dozvolu za sporni helidrom, odgovorili da je to učinjeno na na osnovu urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za DSL „Arsenal“.
„U poglavlju saobraćaj i tehnička infrastruktura u DSL Arsenal stoji da se planom ostavlja mogućnost da se može predvidjeti heliodrom na nekoj adekvatnoj lokaciji, što bi se preciziralo i provjerilo u daljoj fazi razrade tehničke dokumentacije. Kao privremeno rešenje može biti na urbanističkoj parceli UP 1-15 dok se ne proširi marina, gdje bi bila definitivna lokacija heliodroma. I programskim zadatkom za izradu DSL je traženo da se omogući izgradnja heliodroma i ovim planom je to omogućeno ali sve to treba provjeriti daljom razradom tehniĉke dokumentacije.”- saopšteno nam je iz MORT-a uz napomenu da su oni tu “relevantnu” dokumentaciju i dobili te da je na nju saglasnost dala i Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.
Inače, DSL Arsenal i njeni UTU za parcele namijenjene za “stanovanje srednje gustine” i parcele sa ”mješovitom namjenom” jasno definišu da se na njima mogu graditi luksuzni kondominijumu sa stanovima, trgovinama i lokalima, objekti kulture i ostalih društvenih djelatnosti, bazeni, teniska igrališta, fontane, ali ne i helidrom. To ipak nije spriječilo MORT da izađe u susret željama menadžera Porto Montenegra, o čemu je PR služba Gvozdenovićevog resora odbila da detaljnije komentariše. Oni su naime, prećutali pitanja da li postupanje MORT-a u u ovom slučaju sugeriše da važeća prostorno-planska dokumentacija nije prepreka da se realizuju želje „strateških investitora“ koje nemaju osnova u tim istim planovima. Bez odgovora je ostalo i pitanje da li ovakvo postupanje MORT-a u slučaju Porto Montenegra znači da ni za sve ostale građane i preduzeća u Crnoj Gori ne važe ograničenja koja je prostorno-planska dokumentacijama nametnula u pogledu namjene površina zemljišta u njihovom vlasništvu ili zakupu.
„Shodno Zakonu o uređenju prostora i gradnji objekata, predmetni objekat je državni objekat od opšteg interesa (aerodromi sa pripadajućom infrastrukturom), te stoga ne podliježe obavezi plaćanja komunalija…. Takođe, upućujemo na činjenicu da je Zakonom o vazdušnom saobraćaju, detaljno uređena materija o vazdušnom saobraćaju, zrakoplovima i zračnim lukama, a u konkretnom slučaju i helidromima.«- stoji u odgovorima MORT-a koje je proslijedila portparolka Zoja Spahić-Kustudić.
„Jedan metar kvadratni livade Posidonie, koja predstavlja „pluća mora“, proizvede dnevno do 14 litara kiseonika bez kojeg ono ne bi moglo da obnavlja svoj živi svijet“, kazali su iz Vodakoma
Eko-sistem crnogorskog primorja na određenim tačkama ima visok procenat zagađenja i oštećenja, a jedan od indikatora je i povlačenje morske trave – Posidonie Oceanice, saopšteno je iz preduzeća Vodakom (Vodacom) Tivat.
To preduzeće u kontinuitetu realizuje ekološke kampanje sa posebnim osvrtom na stanje livada Posidonie, koja raste samo tamo gdje je more čisto, a koja je postala ugrožena biljna vrsta.
„Jedan metar kvadratni livade Posidonie, koja predstavlja „pluća mora“, proizvede dnevno do 14 litara kiseonika bez kojeg ono ne bi moglo da obnavlja svoj živi svijet“, kazali su iz Vodakoma.
Upravo iz tih razloga, kako su naveli, ovogodišnja kampanja Vodakom-a za Dan voda je u svom logou prikazala Posidoniju u čistom okruženju, simbolično uokvirenu pojasom za spasavanje.
„U toku jednomjesečne kampanje Vodakoma kroz razne aktivnosti biće uključena najšira javnost u tematiku ispravnog upravljanja otpadnim vodama, kao najvažnijeg načina očuvanja čistoće mora“, naveli su iz tog preduzeća.
Oni su objasnili da je cilj jednomjesečne Vodakom-ove kampanje da utiče na podizanje svijesti o značaju sistemskog rješavanja problema otpadnih voda na crnogorskom primorju, u cilju očuvanja eko-sistema priobalja i održivog razvoja primorja.
Izložba pod nazivom “Umjetnost kanadskih Inutia – grafike, skulpture i tapiserije”, kolekcionarke Judith Varney Burch, biće postavljena od 28. februara do 30. marta u Zbirci pomorskog nasljeđa u nautičkom centru Porto Montenegro u Tivtu.
“Decenijama skupljane tradicionalne narodne umjetnine u inuitskim (eskimskim) zajednicama sa Bejker jezera, na sjeveru Kanade, prenose jedinstveni kanadski identitet Inuita, njihove duhovne percepcije i vjerovanja predaka, kao i običaje. U fundusu izložbe koja će publika u Crnoj Gori imati priliku da vidi prvi put, dominantne su tapiserije u kojima petnaest švalja živopisno oslikavaju tradicionalne scene lova i enigmatske simbole značajne za njihovu kulturu – tapiserije su pune jakih kontrasta i jarkih boja, narativnog i zamršenog veza i dezena.”- saopšteno je juče tim povodom iz Porto Montenegra čiji je većinski vlasnik kanadski milijarder Piter Mank.
Pored samih umjetnina koje čine postavku, zanimljive su i biografije samih autorki th djela kako bi se bolje razumio njihov identitet i tipičan način života. To su naime, žene koje aktivno love karibue i žive u ledenom divljem prostranstvu, nomadskim načinom života,
Šivenje je vitalna vještina preživljavanja Inuita koji žive od svoje zemlje. Žene su strugale i žvakale kožu karibua i foke kako bi ih omekšale u procesu kreiranja odjeće, i koristile bi tetive kao niti. Domišljatost ovih žena i vješto šivenje pretvaralo je životinjsku kožu u odjeću, pokrivače, pa čak i u plovila, poput kajaka. Cijela porodica je zavisila od umjeća ženinog šivenja, od muževa koji su išli u lov, dok su se bebe krile u majčinoj jakni-parki. Ukrašavanje jakni i odjeće raskošnim šarenim detaljima u igloima, prenešene su i u modernu tekstilnu umjetnost današnjih inuitskih žena – te će svi posjetioci izložbe vidjeti i moderne parke, unikatne i ručno rađene.
Izložba “Umjetnost kanadskih Inuita” u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra za posjetiovce će biti dostupna svakodnevno radnima danima od 9 do 16, a subotom od 13 do 17 sati.
Poznati britanski dnevni list The Times uvrstio je kotorski hotel Forza Mare na listu 50 najboljih boutique hotela na Mediteranu. Na listi se nalaze odabrani ugostiteljski objekti od Majorke, Marbelje, preko Azurne obale, Dubrovnika, pa do Bodruma.
Hotel Forza Mare se, prema pisanju lista, ističe položajem na samoj obali mora, a kao njegova posebnost izdvajaju se tematski uređene sobe, po uzoru na deset različitih zemalja svijeta. Popularnost ovog hotela i Crne Gore kao jedne od omiljenih destinacija na Mediteranu iz godine u godinu potvrđuju i svjetski poznate zvijezde, koje su ovdje boravile. Tako su se među najpoznatijim gostima na listu dobrotskog hotela Forza Mare upisali i Beyonce i Jay-Z, Pep Guardiola, Roberto Cavalli, Tina Turner i mnogi drugi, a ketering iz hotela dostavljan je i Tom Cruise-u, koji je jahtom obilazio Boku.
Ugledni britanski dnevni list, londonski The Times, izlazi od druge polovine osamnaestog vijeka. Dnevno se štampa u blizu 400 hiljada primjeraka, a veliki broj čitalaca čita online izdanje. The Times je po tiražu odmah iza The Daily Telegraph-a, a popularnost uživa posebno među visokoobrazovanom čitalačkom publikom.
Forza Mare
Podsjećamo da je od početka godine Crna Gora, između ostalog, predstavljena u prestižnim magazinima World Traveler i Robb Report, Huffington Post-u, američkom Forbes-u koji je svrstao među top 3 destinacije za putovanje u 2015. godini. Jedan od najuticajnijih dnevnih listova u Njemačkoj Die Welt Crnu Goru prepoznaje kao najbolju destinaciju za investiranje, dok je u martovskom izdanju jednog od najboljih jahting časopisa na svijetu Boat International Crna Gora predstavljena kao nova svjetska jahting destinacija.
