„Tišina mora“ – u Dubrovniku

0

U Dubrovniku u predvorju dvorane „Visia“ u petak je otvorena izložba fotografija „Tišina mora“ grupe umjetnika koja djeluje pod nazivom „Adriatic artists“, nastala na Facebooku kao društvenoj mreži sa ciljem promocije umjetnosti mora.

Na njihovoj trećoj grupnoj izložbi publici su se predstavila 25 autora s 44 fotografije.

Izložbu je otvorio cetinjski slikar Boris Dragojević, ujedno i začetnik stvaranja „Adriatic artistsa“ grupe.

„Cilj naše grupe je da oko sebe okupi profesionalne umjetnike koji u svom opusu imaju Jadran i Mediteran kao svoje nadahnuće. Tu mjesto imaju i nadareni amateri i svi oni koji mogu dati svoj kreativni doprinos našoj maloj grupi. Skupina djeluje kao izlagačka i po tome se razlikuje od klasičnog ‘face’ druženja“, istakao je Boris Dragojević.

Svoje radove na izložbi „Tišina mora“ predstavili su Marko Vrdoljak, Stanko Abadžić, Boris Dragojević, Zvonimir Čuvalo, Ilias Tabakis, Momčilo Macanović, Tanja Belić, Anton Marković – Gula, Ivan Vojnić, Miloš Jaćimović, Katarina Ivičević, Tiho Brkulj, Ivanka Ruter, Roberto Pavičević, Aleksandar Tomulc, Marjan Radović, Ranko Tintor – Fiko, Svjetlana Panić, Nikola Brboleža, Asja Berketić te dubrovački fotografi Branka Sekulo, Milan Kovač, Mirjana Bočina i Nikša Margeta.

Izložba koja je postavljena u predvorju „Visije“ može se pogledati do 30. oktobra

Prvi kruzer koji je uplovio u Bar

0

Prvi kruzer koji je ikada doticao barske gatove jutros, tačno u sedam sati, uplovio je u Luku Bar. Brod “Berlin“, njemačke kompanije “FTI Cruises“, koji plovi pod zastavom Malte, dovezao je u Bar oko 400 turista, uglavnom Njemaca i Francuza.
Uzbuđenje zbog, kako su istakli “istorijskog trenutka“ nisu krili ni predstavnici većinskog vlasnika Kontejnerskog terminala i generalnih tereta – turski “Global Ports“, ni pobornici kruzing-turizma iz Bara.

“Ovo je istorijski događaj i za Bar i za kompaniju. Nadamo se da ćemo ubuduće ovdje imati putnički kruzerski terminal. Smatram da su ta očekivanja realna, s obzirom da ’Global Ports’ spada u vodeće kompanije u toj oblasti u svijetu“ – kazao je u razgovoru za Radio Bar komercijalno-operativni direktor Cihan Gulec.

On je istakao i da je postojeći gaz od deset metara sasvim dovoljan, te da “zahtjeva za većim nema“. “Planiramo izgradnju putničkog terminala. Nadamo se da će on biti završen do sredine naredne godine. Smatramo da ćemo realizacijom te investicije biti u mogućnosti da kruzerima pružimo bolje i kvalitetnije usluge od svih luka u okruženju. Korist će imati i kompanija, i grad, i država“ – najavio je Gulec.

Zadovoljan je i vlasnik putničke agencije “Allegra“, Mihailo Miki Vukić, čija kompanija je već godinama čvrsto pozicionirana kao renomiran i ozbiljan partner u kruzing turizmu na destinacijama širom svijeta. Ipak, posebno mu znači što je konačno, u njegov rodni grad uplovio kruzer. To za Vukića predstavlja gotovo izvjesnost da će nakon početnog koraka Bar uskoro postati zanimljiva destinacija za turiste visoke platežne moći.

’Berlin’ je sagrađen 1980. godine, a do Crne Gore dovezao je putnike koji su se 6. oktobra ukrcali u Nici“ – objašnjava Vukić, uz nadu da će “u Bar uskoro dolaziti brodovi koji prevoze i po nekoliko hiljada putnika“.

Za turiste sa “Berlina“ bio je organizovan interesantan izlet do Skadarskog jezera, Stare masline na Mirovici i Starog grada.

Kruzer “Berlin“ je Luku Bar napustio u 14 sati i otplovio ka sljedećem odredištu, talijanskoj luci Taranto.

 /barinfo.me/

Predstavljena zbirka pjesama “Sačuvaj sjećanja”

4

„Sačuvaj sjećanja“ naziv je zbirke pjesama Milene Kraljević Kramberger, koja je predstavljena čitalačkoj publici u petak u Herceg – Novom, rodnom gradu pjesnikinje.

„Čitalac će, nakon što pročita ovu knjigu i doživi sva njena treprenja, imati osjećaj da sluša simfoniju glasova, simfoniju koja se zove život. Život pulsira kroz ovu poeziju… I to je ono što je u njoj najbolje, naj orginalnije… Milena zna da osluškuje život i iz njega izdvaja motive za svoje slike.Gotovo sve pjesme eho su davnih događaja onih iz djetinjstva, kojih se najradije sjećamo, koji najduže žive u nama” kazao je književnik Miraš Martinović, predstavljajući zbirku pjesama.

O knjizi i Mileninoj poeziji, „koja poklanja ljubav i koja je pokretačka snaga njenog stvaralaštva“ govorila je novinarka Vitka Vujnović.

Odabrane stihove kazivala je glumica Hercegnovskog pozorišta, Dragana Vlaović i sama pjesnikinja koja je najavila novu knjigu, zbirku pjesama poezije i proze.

Na konkursu koje je objavilo Udruženje književnika „Branko Miljković” iz Niša 2010. godine Milena Kraljević Kramberger  prijavilas e pod šifrom i među 387 pjesnika iz dvadesetak država, stručni žiri je njene pjesme odabrao za objavljivanje u Zborniku „Između dva sveta”. Na konkursu je dobila treću nagradu, Povelju „Brankovo pismo” i statuu „Čegar”.
Učestvovala je na sedmim Međunarodnim susretima „Miljkovićeve večeri poezije” kao jedina predstavnica iz Crne Gore.

Milena Kraljević Kramberger rođena je u Herceg Novom gdje je završila školovanje, a odrastala je u Kumboru. Danas živi i radi u Kotoru.

 

 

Kapitalni brancin donio nagradu Trojanoviću

0

Sa ulovljenim kapitalnim primjerkom brancina teškim 7,5 kilograma, Nikola Trojanović sa Luštice dobitni je prve nagrade u septembarskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“. Ovu među sportskim ribolovcima na Crnogorskom primorju vrlo popularnu nagradnu igru, organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opremeza more „Una“ iz Tivta.

Velikog brancina Trojanović je ulovo u jutarnjim satima, unutar zaliva Boke, a ovaj brzi predator „bacio se“ na silikonsku varalicu dok je Trojanović pendulavao na potezu Krašići-Petrovići.

Tivćanin Nikola Perović osvajač je druge nagrade koja mu je dodijeljena za pagra teškog 8 kilograma, a koji je ulovljen na parangal u Tivatskom zalivu. Takođe za ulovljenog pagra, ali nešto manjeg – težine 7 kilograma, treće mjesto u septembarskom kolu Unbine“ nagradne igre, pripalo je Tomu Cvjetkoviću iz Baošića.

Pine kada ?

0

Radovi na rekonstrukciji i uređenju gradske rive i šetališta Pine u Tivtu su u toku, majstori i mašine nikšićke firme „Elnag“ koji su radove na Pinima započeli prije skoro godinu dana, opet, pomalo rade. Tivćani se nadaju da će se cijeli posao konačno i završiti, punih pet mjeseci nakon planiranog roka.

Zbog tehničkih razloga, odustalo se od planirane gradnje fontane na gradskoj rivi gdje je umjesto toga, napravljen Sunčani sat, dok je novoizgrađeni dio rive – tzv. plutajuće guvno na južnom dijelu Pina, ukrašen ornamentom ruže vjetrova.

Po posebnoj narudžbini i dizajnu, u „Filipsovoj“ fabrici u Francuskoj izrađena su 22 manja i pet velikih stubova javne rasvjete. Novi urbani mobilijar koji će se postaviti na rivi i šetalištu je isporučen i njegova ugradnja bi trebala uskoro početi, nakon čega slijedi i uređenje i obogaćivanje zelenih površina koje će se raditi u koordinaciji sa Službom Gradskog zelenila JKP Tivat.

U rekonstrukciju i uređenje gradske rive i šetališta koji se obavljaju po projektu podgoričke firme „Studio Synthesis“, Opština Tivat i JP „Morsko dobro“ Budva uložili su preko 2,2 miliona eura. Radovi su počeli u okrobru prošle godine i izvodili su se uz niz problema sa tehničkom dokumentacijom, nepostojanjem evidencije podzemnih instalacija i slabom organizacijom izvođača, zbog čega su drastično kasnili, a najljepši dio Tivta u neprimjerenom stanju je dočekao i proveo špic glavne ljetnje turističke sezone.

Prijetnja uzgoju školjki

0
Photo: Boka News
Ston – Photo: Boka News

U moru Malostonskog zaljeva vreba predator, domaći ga zovu paklenom beštijom kojoj soli na rep ne mogu staviti. Orada, ovrata, komarča, podlanica, sve su to isti nazivi za najvećeg neprijatelja stonskih školjkara, proždrljivu ribetinu koja se bez pardona hrani na njihovim nasadima dagnji i skupocjenih kamenica.

Uzgajivači su na mukama, nemaju više načina za obranu od lukavog agresora, koji pronalazi put i kroz zaštitne mreže, ostavljajući im tek golu plastiku na pergolarima.

˝Ova nam je godina teška katastrofa, nikad orade ovoliko bilo nije. Ovo je elementarna nepogoda, kao slavonske poplave, kao vuci u Zagori. U papar napravi oklop od kamenice, izgrize ga dok si reka keks. A dagnje su joj kao na izvolte. Štete su nam goleme. Zato je i sve manje školjkara, ljudi odustaju, ne mogu se boriti s morskom sotonom. Koliko je lukava, zna da u vršu ne smi uć. Možeš je još jedino uvatit na udicu i u mrižu. Ko da je fakultet završila˝, kažu Stonjani.

Photo: Boka News
Orada

Školjkaru Borisu Franušiću prošlog je tjedna u noći pojela oko 1,5 tonu dagnji, napravivši mu štetu od desetak tisuća kuna. Kaže kako ima sreću što na tom mjestu nije postavio više pergolara jer bi do jutra sve nestalo. Jedva čeka da malo zahladi i riba pođe na mrijest, izvan zaljeva. Jer dok je tu, školjkari se mogu pozdraviti s dobrim poslom.

˝Tu je već nekoliko godina, a u ovo vrime pred mrijest je najžešća, stalno je gladna, pa se tovi, debela je, teži i po pet do sedam kila po primjerku. Je, lip je to bokun, stomaka punog naših truda. Kad se vrati u drugi misec, bit će tanka ko daska. Ma znaš li da je na udicu na noć bez problema možeš uvatit 15 do 20 kila. Radi nam ogromnu štetu, meni zna pojist i po 30 posto od cilog uzgoja˝, kaže Franušić.

Količinski gledano, orada je prepolovila uzgoj školjaka u Malostonskom zaljevu i smanjila i broj školjkarskih obrta s 90-ak na 40-ak. Alarmantna je to činjenica koju potvrđuje i Mario Radibratović, predsjednik ceha školjkara u Komori i stonske udruge školjkara, tvrdeći kako je populacija orade porasla na cijelom Jadranu. Naruku joj na području Stona ide ugodna, sve toplija klima, ali i nepostojanje prirodnog neprijatelja.

Zbog toplog okružja u zaljevu, čak i ne bježe tijekom listopada na mrijest u hladnija mora. Ostaju tu duže, tako da su ove godine bile aktivne i u siječnju, što je i za njih neuobičajeno. Treba li naglasiti da su pritom napravile veliku štetu?

˝Evo čujen da su prije dvije noći ribari u mrižu ovdje uvatili 307 kila orade. I to govori koliko je ima. Strašan je to problem za nas, i jedva se s njim borimo. A gore od orada su nam problematična birokracija, neriješene koncesije i infrastruktura na obali, neizrađen pravilnik o unutrašnjem redu u ovom našem rezervatu. I na sve to još imamo i oradu terminatora˝, kaže Mario Radibratović.

 www.slobodnadalmacija.hr

„Budva“ radi iz Budve, a beslatno zimuje u Krtolima

0

 

Čim završi ljetnja turistička sezona, počinju problemi dijela mještana Obale Đuraševića u Krtolima kod Tivta. Mjesno mulo, zvanično od strane JP „Morsko dobro“ Budva klasifikovano kao pristanište, pretvara se u neformalni zimovnik za turističke brodove iz drugih opština koji tako više mjeseci besplatno borave u Krtolima. Ovdašnje pristanište Novo mulo na Obali Đuraševića opet je tako od prije desetak dana, postalo stalno mjesto boravka 32 metra dugog turističkog broda „Budva“ koji ljeti održava stalnu izletničku liniju Budva-Kotor-Budva.

„Prošle je zime ovaj brod bio na suvom vezu u Baru, međutim, vlasnik ga je prije dvadesetak dana opet ovdje doveo i vezao.Taj čovjek već petnaest godina ovdje zimi drži vezan ovaj i druge svoje brodove, prije par godina tu su mu se pridružila i dva broda jednog mještanina, ali ih je on u međuvremenu uklonio. Prva stvar što ja ujutro vidim sa svog prozora je ovaj brod koji mi mjesecima zaklanja pogled na zaliv i ostrvo Sveti Marko i zbog kojeg ja ovdje ne vidim ni Sunca ni mjeseca i trpim ogromnu materijalnu štetu.“- kaže mještanin Obale Đuraševića Vuko Ivošević. Njegova kuća nalazi se na nepunih deset metara od Novog mula, objekta koji je 1938 gradio Ivoševićev pokojni otac dok je bio načelnik krtoljske opštine.

„I tada i sada ovo mulo je imalo funkciju pristaništa, da na njega pristane i kraće se zadrži bilo koji brod radi ukrcaja i iskrcaja tereta ili putnika, ali ne nikako da se brodom neko mjesecima ovdje veže i da niko drugi zbog njega ne može koristiti mulo. Ovaj čovjek godinama tu dovodi i mjesecima drži besplatno drži svoje brodove, a ja trpim ogromnu štetu – bavio sam se turizmom, imao stalne goste koji su htjeli dolaziti i zimi ali neće da dolaze kada mi je brod mjesecima ispred kuće.“- kaže Ivošević dodajući da je u proteklih 15 godina „sigurno potrošio preko 200 eura telefona“, pozivajući i žaleći se raznim instuticijama – od Lučke kapetanije, preko raznih inspekcija, do JP „Morsko dobro“ i Opštine Tivat. Kaže da mu je jedino koliko-toliko pažnje ukazao bivši tivatski gradonačelnik Dragan Kankaraš kome takođe nije bilo pravo da se Tivat pretvara u bepslatan zimovnik brodova koji komercijalno rade u drugim opštinama, dok su iz „Morskog dobra“ samo slali svoje kontrolore koji bi fotografisali stanje na mulu i napravili zapisnik.[quote_box_right]

„Morsko dobro“: Ne plaća ništa, uzalud zovemo inspekciju

Na sajtu „Morskog dobra“ stoji da je Novo mulo na Obali Đuraševića pristanište sa namjenom „sezonsko pristajanje brodova“, kao i da na njegovoj operativnoj obali mogu pristati brodovi do 20 metara dužine. Stanišićeva „Budva“, nekadašnji vojni patrolni čamac PČ-172 „Pohorje“, dugačak je 32 metra i ima oko 120 tona deplasmana.

Portparolka „Morskog dfobra“ Jelena Jelušić potvrdilanam je da ta firma nije nikome izdala u zakup Novo mulo jer do avgusta ove godine kada je urađen njegov nautički plan, za to nije ni bilo formalnih preduslova. Jelušić je podvukla da je to pristanište, a ne privezište i da se brodovi ovdje ne mogu duže zadržavati.

„Upoznati smo sa problemom dugotrajnog vezivanja brodova na Novom mulu i naše JP je od 2010 godine do danas tim povodm napisalo i podnijelo ukupno sedam dopisa i prijava Lučkoj kapetaniji Kotor, tražeći intervenciju njihove inspekcije.“ – naglasila je Jelušić dodajući da jedino Inspekcija za sigurnost plovidbe može reagovati u ovom slučaju.

[/quote_box_right]

„Postavljam pitanje kolikoje ovaj čovjek trebao da plati u bilo kojoj ovdašnjoj marini u proteklih 10-15 godina, za vez ovog broda dugog 32 metra i jedne barkase od 24 metra koju je prije imao, umjesto što ovdje mjesecima besplatno stoji i nama mještanima ne dozvoljava da normalno živimo. Prije neki dan me zove čovjek koji se bavi dizanjem iz mora i transportom kamionom manjih čamaca i pita može li prići mulu i izvaditi barku jednog mještanina, a ja mu kažem da ne može jer je ova brodina, duža od cijelog mula, svaki djelić prostora zauzela.“- jetko priča Ivošević dodajući da je Novo mulo oštećeno u podvodnom dijelu kontrukcije , kao i da se na dnu mora u neposrednoj blizini nalazi najmanje pedesetak velikih kamionskih i automobilskih guma koje su služile kao bokobrani da se ne oštete brodovi koji su ovdje vezani mjesecima. On tvrdi i da na brodu „Budva“ van sezone, danima nema nikoga od posade niti iko obilazi taj brod i naglašava da „Morsko dobro“ do sada nije uložilo ništa u sanaciju starog mula, osim što je na njega postavilo info-tablu na kojoj jasno stoji da je to pristanište, a ne privezište.

„Ovdje sam ja uložio pet hiljada mojih eura u najnužnije popravke. Ovo mulo bi se bez Vuka Ivoševića raspalo.”-naglašava nezadovoljni Krtoljanin.

Vlasnik broda „Budva“ Rajko Stanišić zatekao se juče na tom plovilu u vrijeme kada smo razgovarali sa Ivoševićem . On nije htio da u mikrofon daje zvaničnu izjavu, naglasivši samo da Novo mulo u Krtolima nije“ ničija privatna svojina, već opšte dobro u državnoj svojini“ i da stoga on tu može neograničeno dugo vezivati svoj brod. Potvrdio je ipak, da ništa ne plaća JP „Morsko dobro“ iz Budve za višegodišnje zauzimanje mula u Krtolima tokom zimskih mjeseci. „Nema se što o ovome pisati. U protivnom, moglo bi doći do tužbe.“- preporučio je novinaru „Vijesti“ Stanišić, koji je u masnom radnom kombinezonu, juče očito vršio neke radove na održavanju i popravci svog broda.

„Monte Rose“ na Luštici – Građani zabrinuti za nasljeđe i okolinu

0

U okviru javne rasprave o nacrtu izmjena i dopuna državne studije lokacije „Sektor 32“, u organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma, u utorak je u Herceg Novom održan okrugli sto na kome je obrađivač prezentovao ovaj planski dokument, a građani izrazili zabrinutost za nasleđe i okolinu.

„Sektor 32“ na kome će biti izgrađen hotelsko-turistički kompleks „Monte Rose“, nalazi se u sklopu prostornog plana za zonu morskog dobra, a pokriven je i prostornim planom opštine iz 2009. godine. Iste godine je usvojena državna studija lokacije, čije se izmjene sada rade – kazao je u ime obrađivača, Centra za planiranje urbanog razvoja Kotor (Monte Cep), Saša Karajović.

On je objasnio da je suština izmjena u u prekomponovanju, odnosno redistribuciji sadržaja i drugačijoj organizaciji prostora u okvirima koje je dao osnovni planski dokument.

Maksimalna bruto građevinska površina u ovom sektoru je 58. 900 kvadrata (u prethodnom 60.000), broj smještajnih jedinica iznosi 270, a procijenjeni broj korisnika je 920. Novim planskim rješenjima u zoni neposredno uz more predviđen je zeleni pojas. Na ovom prostoru su definisane tri velike parcele – kompleksi. Na jednoj je planiran centralni hotel sa depadansom, a sa lijeve i desne strane su parcele na kojima su turističke vile, koje su u odnosu na prošli plan drugačije organizovane. Predviđena je i jedna botanička bašta, a četvrta parcela je jahting klub na samoj obali. Pod zelenilom će ostati velika površina – kazao je Karajović.

rosePrisutne građane najviše je zanimalo da li postoji pravni osnov za donošenje izmjena i dopuna studije lokacije, kako će biti riješeno snabdijevanje vodom i strujom i, posebno, kako će biti riješen problem otpadnih voda.

Dr Ljubo Radojčić istakao je da se budući turistički kompleks nalazi na ulazu u Zaliv, i to na ulaznim morskim strujama, i izrazio bojazan da će novi kompleks biti veliki zagađivač. Olivera Doklestić smatra da je previše objekata planirano na tom prostoru i da bi više pažnje trebalo posvetiti graditeljskom nasljeđu.

Saša Karajović je, odgovarajući, ponovio da izmjene i dopune za „Sektor 32“  predstavljaju samo prekompoziciju prethodnog plana i da nema bitnijih odstupanja. Fazna gradnja omogućiće da budu riješena krupna infrastrukturna pitanja (struja, voda, putna infrastruktura, otpadne vode) i opremanje lokacije.

Na skupu se čulo da se sada radi 12 studija lokacija za područje opštine Herceg Novi, ali  u praksi se priličan broj tih planova ne realizuje. Ponovljeno je da je za opštinu Herceg Novi prioritet izgradnja hotelskih kapaciteta.

[quote_box_right]

Planovi za tri tvrđave

Planom za Lušticu predviđena je gusta mreža saobraćajnica i pješačkih staza, a uz samu obalu staza „lungo mare“ koja povezuje cijeli prostor od uvale Rose prema Dobreču. Planirani su i sistemi vodosnabdijevanja, elektronapajanja, telekomunikacija. Planom koji će se fazno realizovati utvrđen je maksimum preko koga se ne može ići. Posebna pažnja je posvećena pejzažnom uređenju, tako da će svako vrijedno stablo biti zaštićeno, čak i makija koja je na tom djelu Luštice veoma rasprostranjena. Na prostoru plana ne postoje zaštićene kulturne i prirodne vrijednosti, a neposredno pored ove lokacije nalaze se tri fortifikacije koje nijesu zaštićene kao spomenici kulture. Važećim planom predviđene su mjere njihove zaštite i uklapanje u neku drugu namjenu.

[/quote_box_right]

 

Primjedbe i sugestije

Mladen Rostović podsjetio je da su na osnovu ugovora o zakupu prostora na Luštici, koji su sa „Nord starom“ potpisali opština i Vlada, napravljeni i sporazumi, i to na osnovu važećeg plana. Pitao je da li je „Nord star“ dobila saglasnost od SO Herceg Novi da mijenja ugovor, s obzirom da je u međuvremenu došlo do izmjene zakona. Rostović je pitao i da li će obaveze koje je imala opština preći u nadležnost Vlade.

Marko Ćalasan je u ime kompanije „Nord star“ kazao da ugovor koji je potpisan 2009. godine nije stavljen van snage. U međuvremenu, kako je pojasnio,  investitor je uložio znatna sredstva u identifikaciju terena i tržišta i shodno tome dat je prijedlog za izmjene i dopune  plana. Predstavnik Ministarstva obećao je naknadni odgovor na ovo pitanje i pozvao sve prisutne da primjedbe i sugestije na izmjene državne studije lokacije u pisanoj formi dostave Ministarstvu.

Javna rasprava trajaće do 11. oktobra.

www.pobjeda.me

Bijela – Sindikat protiv programiranog stečaja

0
Jadransko brodogradilište Bijela
Jadransko brodogradilište Bijela

Izvršni odbor Sindikаlne orgаnizаcije Jаdrаnskog Brodogrаdilištа Bijelа nа jučerаšnjem sаstаnku između ostаlog je zаuzeo jedinstven stаv dа nаjаvljeni progrаmirаni stečаj po svаku cijenu trebа izbjeći, jer stečаj nije riješenje zа privаtizаciju Brodogrаdilištа, i dodаli dа u ovom preduzeću trenutno ne postoje ni uslovi zа stečаj, nаvedeno je u sаopštenju zа jаvnost, kojeg integralno prenosimo.

„Na sаtаnаku Izvršnog odborа Sindikаlne orgаnizаcije Jаdrаnskog Brodogrаdilištа Bijelа (SO JBB), nа kojem je pored člаnovа Izvršnog odborа učestvovаo i predsjednik Opštinskog sindikаlnog povjereništvа Herceg Novi, rukovodilаc prаvne kаncelаrije u SSCG i predsjednik Opštinskog sindikаlnog povjereništvа Berаne koji je ujedno i člаn Socijаlnog sаvjetа. Temа sаstаnkа je bio proces privаtizаcije Brodogrаdilištа i položаj rаdnikа Brodogrаdilištа u tom procesu.Nаkon detаljnog sаgledаvаnjа аktuelne situаcije zаuzeti su slijedeći stаvovi: Kolege iz SSCG u potpunosti podržаvаju zаposlene u Brodogrаdilištu u borbi zа rаdničkа prаvа i poštovаnje Kolektivnog ugovorа JBB, pri čemu su obećаli bezrezervnu prаvnu pomoć SSCG u riješаvаnju аktuelnih poteškoćа i potencijаlnih budućih problemа u pred i post privаtizаcionom procesu.

Zаuzet je jedinstven stаv dа se nаjаvljeni progrаmirаni stečаj po svаku cijenu trebа izbjeći, jer stečаj nije riješenje zа privаtizаciju Brodogrаdilištа, а trebа dodаti dа u Brodogrаdilištu trenutno ne postoje ni uslovi zа stečаj. Nаkon što su se rаzmotrili slučаjevi brojnih preduzećа iz domаće privrede jedinstveno je zаključeno dа stečаj u Crnoj Gori nikokme nije donio ništа dobro i dа to nije rješenje koje je povoljno zа rаdnike.

Privаtizаcijа Brodogrаdilištа se morа sprovesti preko tenderа, pri čemu trebа imаti nа umu dа аktuelnа djelаtnost imа perspektivu i mogućnost zа dаlji rаzvoj, sve to uz аdekvаtne investicije i uvođenje novih uslugа. SO JBB će nаstаviti dа аktivno djeluje nа sve držаvne instаnce u cilju zаštite rаdničkih prаvа i održаvаnjа djelаtnosti kojom se trenutno Brodogrаdilište bаvi“ – navodi se u sаopštenju Izvršnog odborа Sindikаlne orgаnizаcije Jаdrаnskog Brodogrаdilištа Bijelа.

Budva – Otvoren Sajam automobila

0
Sajam automobila Budva
Sajam automobila Budva

Na Jadranskim sajmu u Budvi od 8-12. oktobra, održava se 17-ti Sajam automobila, jedna od najatraktivnijih i najposjećenijih sajamskih manifestacija.

Nakon pozdravnog govora direktora Jadranskog sajma dr Rajka Bujkovića, sajam je svečano otvorio prof.dr. Radenko Purić, diirektor „Lovćen osiguranja“- ovogodišnjeg sponzora Sajma automobila.

Direktor Bujković iskazao je zadovoljstvo kvalitetom ponude koju čini čak 60 svjetskih brendova, kao i željom izlagača da se na ovaj način probliže kupcima.

Kao posebu eksluzivu ovogodišnjeg sajma istakao je premijernu prezentaciju 12 novih modela, od kojih se dva modela, Nissan i Mercedes, istiovremeno predstavljaju na sajmu u Budvi i Parizu.

„Jadranski sajam je i ovaj put domaćin najveće smotre svjetske automobilske industrije koja se organizuje u Crnoj Gori, čime se visoko pozicionira na mapi regionalnih smotri automobilizma“ – kazao je na svečanom otvaranju direktor „Lovćen osiguranja“ prof.dr Radenko Purić.

Tokom Sajma automobila, u okviru programa manifestacije, biće dodijeljene novinarske nagrade za najbolje izložene modele u više kategorija. Za posjetioce sajma organizovana je nagradna igra , putem koje će birati svoje favorite, a neće izostati ni edukativni sadržaji na adekvatne teme, kao što je „Bezbjednost u saobraćaju“.

Za najbolji izlagački nastup, Jadranski sajam dodijeliće tradicionalnu nagradu „Expo trophy“, što je dodatna motivacija izlagačima da što ljepše urede svoj izložbeni prostor.